Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Personalna unija

Indeks Personalna unija

Personalna unija je zajednica dviju ili više država koje su vezane samo time što im je ista osoba državni poglavar, i to ne na osnovi ugovora nego prema ustavnim propisima svake od njih.

80 odnosi: Anžuvinsko Carstvo, Aneksija, Antropogeografija, Škotska, Barcelona, Bitka na Gvozdu, Bjelorusija, Britanska Indija, Britanska monarhija, Danska, Danska-Norveška, Dinastički rat u Hrvatskoj 1091. – 1105., Donja Saska, Donji Miholjac, Eduard VII., Fridrik Vilim IV., García Ramírez Navarski, Grenland, Grofovija Barcelona, Haakon VII., Habsburška Monarhija, Hanoverska dinastija, Hrvatska, Hrvatska povijest, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski sabor 1861., Hrvatski vladari, Hrvatsko državno pravo, Hrvatsko Kraljevstvo, Jadviga Anžuvinska, Jakov I. Stuart, Jelena Lijepa, Kalmarska unija, Karantanija, Karlo XV. Švedski, Knin, Koloman, Kraljevina Engleska, Kraljevina Navara, Kraljevina Portugal, Kraljevina Ugarska, Kristijan X., Krunske zemlje, Litavski građanski rat (1697. – 1702.), Lofsöngur, Lublinska unija, Marija Anžuvinska, Matija Korvin, Međuraće, Mongolski pohod na Europu, ..., Napoleonski ratovi, Nassau-Weilburg, Osmansko Carstvo, Petar Snačić, Petronilla od Aragona, Poljsko-Litavska Unija, Popis španjolskih vladara, Povijest Škotske, Povijest Švedske, Povijest Bjelorusije, Povijest Islanda, Povijest Mađarske, Povijest Norveške, Put začina, Realna unija, Rimski ugovori (1941.), Schleswig-Holstein, Sicilija, Skandinavija, Složene države, Starohrvatska kruna, Stjepan II., hrvatski kralj, Ugarska dvorska kancelarija, Unija tri naroda, Vilim IV., kralj Ujedinjenog Kraljevstva, Zakon o Uniji 1707., Zastava Ujedinjenog Kraljevstva, Zemlje Krune sv. Stjepana, Zemlje Krune sv. Vaclava, 1918.. Proširite indeks (30 više) »

Anžuvinsko Carstvo

Anžuvinsko Carstvo ili Carstvo Plantageneta (fra. Empire Plantagenêt) opisuje posjede dinastije Anjou-Plantagenet tijekom 12. i 13. stoljeća, kada su vladali područjem koje je pokrivalo otprilike pola Francuske, cijelu Englesku i dijelove Gospodstva Irske i Kneževine Walesa, te imali daljnji utjecaj na veći dio preostalih Britanskih otoka.

Novi!!: Personalna unija i Anžuvinsko Carstvo · Vidi više »

Aneksija

Aneksija (lat. annexio: spajanje, pripajanje), silom izvršeno prisvojenje nekog područja, s namjerom trajnog pripojenja.

Novi!!: Personalna unija i Aneksija · Vidi više »

Antropogeografija

Antropogeografija ili humanistička geografija je grana geografije koja se usredotočuje na sustavno proučavanje obrazaca i procesa koji oblikuju čovjekovu interakciju s okolinom, s posebnim naglaskom na uzroke i posljedice prostorne raspodjele ljudske aktivnosti na zemljinoj površini.

Novi!!: Personalna unija i Antropogeografija · Vidi više »

Škotska

Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.

Novi!!: Personalna unija i Škotska · Vidi više »

Barcelona

Barcelona, glavni grad španjolske autonomne pokrajine Katalonije i glavno trgovačko i industrijsko središte u Španjolskoj, jedna od najvećih luka i najveći grad na Sredozemnom moru.

Novi!!: Personalna unija i Barcelona · Vidi više »

Bitka na Gvozdu

Budimpešti) Kažimira Hrastea) hrvatskog kralja 1894. godine naslikao umjetnik Oton Iveković leđima Kraljevine Ugarske Bitka na Gvozdu bila je hrvatsko-ugarski oružani sukob koji se vodio 1097. godine na gori Gvozd između hrvatske vojske predvođene kraljem Petrom Snačićem (prema starijim izvorima Svačićem) i ugarskih snaga pod zapovjedništvom kralja Kolomana Arpadovića.

Novi!!: Personalna unija i Bitka na Gvozdu · Vidi više »

Bjelorusija

Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.

Novi!!: Personalna unija i Bjelorusija · Vidi više »

Britanska Indija

Zastava Britanske Indije Britanska Indija 1909. Britanska Indija (ili engl./sanskrt British Raj, a od 1876. Indijsko Carstvo) bio je od 1858.

Novi!!: Personalna unija i Britanska Indija · Vidi više »

Britanska monarhija

Grbovi britanske monarhije Karlo III., britanski monarh od 2022. Britanska monarhija odnosi se na ustavnu monarhiju Ujedinjenog Kraljevstva i njegovih prekomorskih posjeda.

Novi!!: Personalna unija i Britanska monarhija · Vidi više »

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.

Novi!!: Personalna unija i Danska · Vidi više »

Danska-Norveška

Danska-Norveška je naziv za bivši politički entitet, uniju, koja se sastojala od kraljevina Danske i Norveške, uključujući norveške teritorije Island, Grenland i Farske otoke.

Novi!!: Personalna unija i Danska-Norveška · Vidi više »

Dinastički rat u Hrvatskoj 1091. – 1105.

Dmitra Zvonimira Smrću hrvatskog kralja Dmitra Zvonimira (1089.), započeo je niz događaja koji je rezultirao krajem samostalnog Hrvatskog Kraljevstva te njegovim ulaskom u personalnu uniju s Kraljevinom Ugarskom.

Novi!!: Personalna unija i Dinastički rat u Hrvatskoj 1091. – 1105. · Vidi više »

Donja Saska

Donja Saska je pokrajina u sjeverom dijelu Njemačke, u donjenjemačkom jezičnom prostoru.

Novi!!: Personalna unija i Donja Saska · Vidi više »

Donji Miholjac

Donji Miholjac (mađ. Alsómiholjác) je grad u Slavoniji koji upravno pripada Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Personalna unija i Donji Miholjac · Vidi više »

Eduard VII.

Eduard VII. (Albert Edward; London, 9. studenog 1841. – London, 6. svibnja 1910.), kralj Ujedinjenog Kraljevstva i britanskih prekomorskih dominiona, te car Indije od majčine smrti do svoje smrti.

Novi!!: Personalna unija i Eduard VII. · Vidi više »

Fridrik Vilim IV.

Fridrik Vilim kao mladi princ Fridrik Vilim IV. (Berlin, 15. listopada 1795. – Potsdam, 2. siječnja 1861.), pruski kralj iz dinastije Hohenzollern.

Novi!!: Personalna unija i Fridrik Vilim IV. · Vidi više »

García Ramírez Navarski

Pamploni García Ramírez ili Gartzea Ramirez, ponekad García IV., V., VI.

Novi!!: Personalna unija i García Ramírez Navarski · Vidi više »

Grenland

Grenland (grenlandski: Kalaallit Nunaat, danski: Grønland) je autonomni teritorij Danske.

Novi!!: Personalna unija i Grenland · Vidi više »

Grofovija Barcelona

Grofovija Barcelona (lat. Comitatus Barcinonensis, kat. Comtat de Barcelona, špa. Condado de Barcelona) bila je grofovija na sjeveroistoku Pirenejskog poluotoka, izvorno smještena u južnom pograničnom području Karolinškog Carstva.

Novi!!: Personalna unija i Grofovija Barcelona · Vidi više »

Haakon VII.

Haakon VII., pravim imenom Christian Frederik Carl Georg Valdemar Axel (Charlottenlund, 3. kolovoza 1872. – Oslo, 21. rujna 1957.), danski princ i prvi kralj Norveške, nakon obnove njene neovisnosti 1905. godine.

Novi!!: Personalna unija i Haakon VII. · Vidi više »

Habsburška Monarhija

Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.

Novi!!: Personalna unija i Habsburška Monarhija · Vidi više »

Hanoverska dinastija

Grb dinastije Hannover Dinastija Hannover je njemačka dinastija koja je vladala Braunschweigom, Hannoverom (do 1866.) i Ujedinjenim Kraljevstvom (1714. – 1901.). Dinastija Hannover je bila mlađi ogranak dinastije Welf, koja je bila mlađa grana dinastije Este.

Novi!!: Personalna unija i Hanoverska dinastija · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Personalna unija i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska povijest

Hrvatski je narod oko 626.

Novi!!: Personalna unija i Hrvatska povijest · Vidi više »

Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom

Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.

Novi!!: Personalna unija i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »

Hrvatski sabor 1861.

Hrvatski sabor 1861., nazvan i "velikim" Hrvatski sabor iz 1861. godine, koji se u literaturi naziva i "Velikim saborom Hrvatske" otvoren je 15. travnja 1861.

Novi!!: Personalna unija i Hrvatski sabor 1861. · Vidi više »

Hrvatski vladari

Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.

Novi!!: Personalna unija i Hrvatski vladari · Vidi više »

Hrvatsko državno pravo

Hrvatsko državno pravo pojam je kojem se ponekad pridružuju i pojmovi hrvatskog povijesnog i hrvatskog prirodnog prava, a označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja hrvatskog naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva hrvatskih zemalja, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim povijesnim okolnostima.

Novi!!: Personalna unija i Hrvatsko državno pravo · Vidi više »

Hrvatsko Kraljevstvo

Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.

Novi!!: Personalna unija i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »

Jadviga Anžuvinska

Jadviga Anžuvinska (Hedviga; Budim, između 3. listopada 1373. i 18. veljače 1374. – Krakov, 17. srpnja 1399.), poljsko-litavska kraljica i katolička svetica.

Novi!!: Personalna unija i Jadviga Anžuvinska · Vidi više »

Jakov I. Stuart

Jakov I., eng. James I, (Edinburgh, Škotska, 19. lipnja 1566. – Dvorac Theobalds, Engleska, 27. ožujka 1625.), škotski, engleski i irski kralj.

Novi!!: Personalna unija i Jakov I. Stuart · Vidi više »

Jelena Lijepa

Celestin Medović: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira s Jelenom Lijepom, Hrvatski institut za povijest u Zagrebu Jelena Lijepa (mađ. Ilona) (?, o.1050. – ?, o.1091.), ugarska princeza, hrvatska kraljica, žena kralja Dmitra Zvonimira (1075. – 1089.), kći ugarskoga kralja Bele I. (1060. – 1063.) i sestra ugarskih kraljeva Gejze I. (1074. – 1077.) Ladislava I. (1077. – 1095.) iz dinastije Arpadovića.

Novi!!: Personalna unija i Jelena Lijepa · Vidi više »

Kalmarska unija

Kalmarska unija (norveški, danski, švedski: Kalmarunionen) bila je serija personalnih unija između 1397. i 1523. godine, koja je ujedinila Norvešku, Dansku i Švedsku pod jednim monarhom.

Novi!!: Personalna unija i Kalmarska unija · Vidi više »

Karantanija

Karantanija južnoslavenska država nastala u prvoj polovici 7. stoljeća na području istočnih Alpa, s približnim granicama na rijekama Dravi, Zilji i Enns, naseljena u ranom srednjem vijeku Karantancima, prema uvriježenom mišljenju, precima današnjih Slovencima.

Novi!!: Personalna unija i Karantanija · Vidi više »

Karlo XV. Švedski

Karlo XV.

Novi!!: Personalna unija i Karlo XV. Švedski · Vidi više »

Knin

Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Personalna unija i Knin · Vidi više »

Koloman

Bez opisa.

Novi!!: Personalna unija i Koloman · Vidi više »

Kraljevina Engleska

Kraljevina Engleska (eng. Kingdom of England) ime je države, koja je postojala od 927. do 1707. godine.

Novi!!: Personalna unija i Kraljevina Engleska · Vidi više »

Kraljevina Navara

Kraljevina Navara (bas. Nafarroako Erresuma, špa. Reino de Navarra, fra. Royaume de Navare, lat. Regnum Navarrae), prvotno Kraljevina Pamplona, bila je monarhija čiji je teritorij zauzimao zemlje s obje strane Pirineja na njihovoj atlantskoj strani.

Novi!!: Personalna unija i Kraljevina Navara · Vidi više »

Kraljevina Portugal

Kraljevina Portugal (port. Reino de Portugal, lat. Regnum Portugalliae), poznata kao i Ujedinjeno Kraljevstvo Portugala, Brazila i Algarvesa (port. Reino Unido de Portugal, Brasil e Algarves) te Kraljevina Portugala i Algarvesa (port. Reino de Portugal e dos Algarves, lat. Regnum Portugalliae et Algarbiae), bila je portugalska monarhija i prekretnica moderne Republike Portugal.

Novi!!: Personalna unija i Kraljevina Portugal · Vidi više »

Kraljevina Ugarska

Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.

Novi!!: Personalna unija i Kraljevina Ugarska · Vidi više »

Kristijan X.

Kristijan X. (Charlottenlund, 26. rujna 1870. – Kopenhagen, 20. travnja 1947.), danski kralj od 1912. do 1947.

Novi!!: Personalna unija i Kristijan X. · Vidi više »

Krunske zemlje

Krunske zemlje (njem. Kronländer) naziv je za pojedine zemlje Austrijskog Carstva nakon 1849., te Austro-ugarske Monarhije nakon 1867. godine.

Novi!!: Personalna unija i Krunske zemlje · Vidi više »

Litavski građanski rat (1697. – 1702.)

Litvanski građanski rat 1697.–1702., oružani sukob između vojnih snaga posvađanih plemićkih obitelji u Velikoj Kneževini Litvi (državi koja je u to doba bila u Poljsko-Litvanskoj uniji) u osvit Velikoga sjevernoga rata.

Novi!!: Personalna unija i Litavski građanski rat (1697. – 1702.) · Vidi više »

Lofsöngur

Lofsöngur je islandska državna himna.

Novi!!: Personalna unija i Lofsöngur · Vidi više »

Lublinska unija

Lublinska unija slika Jana Matejka Lublinska unija (poljski: Unia lubelska; litavski: Liublino unija; ukrajinski: Лю́блінська у́нія; bjeloruski: Лю́блінская у́нія) je bio povijesni akt, zaključen 1569. godine između Poljske i Litve, koji je poslije dugog postojanja personalne unije između ove dvije države (od 1385), doveo do formiranja realne unije Državne zajednice Poljske i Litve.

Novi!!: Personalna unija i Lublinska unija · Vidi više »

Marija Anžuvinska

location.

Novi!!: Personalna unija i Marija Anžuvinska · Vidi više »

Matija Korvin

Grb Matije Korvina Matija Korvin, poznat i kao Matijaš (Kolozsvár, 23. veljače 1443. – Beč, 6. travnja 1490.), hrvatsko-ugarski kralj (1458. – 1490.), protukralj Češke (1469. – 1490.). Osvojio je dio habsburških nasljednih zemalja, kojima je vladao iz Beča s naslovom austrijskog vojvode (1485. – 1490.). Bio je jedan od najznačajnijih ugarskih i hrvatskih vladara te posljednji koji je uspješno oslabio moć velikaša i ojačao središnju kraljevsku vlast.

Novi!!: Personalna unija i Matija Korvin · Vidi više »

Međuraće

Međuraće (eng. Interwar period, njem. Zwischenkriegszeit) je naziv za razdbolje između Prvoga i Drugog svjetskog rata, od 1918.

Novi!!: Personalna unija i Međuraće · Vidi više »

Mongolski pohod na Europu

Prikaz iz 1488. godine Tatarski pohod na Europu ili Mongolski upadi u Europu bili su niz ratova i sukoba između Mongola i zemalja istočne i srednje Europe i od 1235.

Novi!!: Personalna unija i Mongolski pohod na Europu · Vidi više »

Napoleonski ratovi

Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih od 18. svibnja 1803. do 20. studenoga 1815. godine između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I. Bonaparteom, zajedno s njegovim marionetama i saveznicima, te Protunapoleonske koalicije na čelu s Britanskim Carstvom, Ruskim Carstvom, Austrijskim Carstvom, Svetim Rimskim Carstvom (do 1806.) i Kraljevinom Pruskom. Bilo je sedam Napoleonskih ratova, od kojih je pet nazvano po koalicijama koje su se borile protiv Napoleona: (1) Rat Treće koalicije (1803. – 1806.), (2) Rat Četvrte koalicije (1806. – 1807.), (3) Rat Pete koalicije (1809.), (4) Rat Šeste koalicije (1813. – 1814.), (5) Rat Sedme koalicije/Sto dana (1815.), (6) Pirenejski rat/Španjolski rat za neovisnost (1807. – 1814.) i (7) Napoleonova invazija na Rusiju (1812.). Ratovi su proizašli iz političkih sila koje su se uzdigle iz Francuske revolucije (1789.

Novi!!: Personalna unija i Napoleonski ratovi · Vidi više »

Nassau-Weilburg

Nassau-Weilburg, njemačka velikaška dinastija, ogranak dinastije Nassau, koja je vladala grofovijom Nassau od 1344. do 1806. godine.

Novi!!: Personalna unija i Nassau-Weilburg · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Personalna unija i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Petar Snačić

Hrvatska 1102. g. Petar Snačić (Svačić), hrvatski kralj, vladao je od 1093. do 1097. godine.

Novi!!: Personalna unija i Petar Snačić · Vidi više »

Petronilla od Aragona

Kraljica Petronilla Petronillina oporuka Petronilla Aragonska (aragonski: Peironela d'Aragón; Huesca, 29. lipnja 1136. – Barcelona, 15. listopada 1173.), također poznata kao Petronila ili Petronella, bila je de jure kraljica vladarica Aragonije.

Novi!!: Personalna unija i Petronilla od Aragona · Vidi više »

Poljsko-Litavska Unija

Poljsko-Litavska Unija (pol. Rzeczpospolita Obojga Narodów, lit. Žečpospolita ili Abiejų tautų respublika, bje. Рэч Паспалітая ili Рэч Паспалітая АбодвухНародаў, ukr. Річ Посполита) povijesna je država nastala 1569. unijom Kraljevine Poljske i Velike Kneževine Litve (u kojoj su pretežni dio stanovništva i vladajuće elite bili Bjelorusi i Ukrajinci).

Novi!!: Personalna unija i Poljsko-Litavska Unija · Vidi više »

Popis španjolskih vladara

Ovo je popis španjolskih vladara, vladara španjolskih srednjovjekovnih država te Španjolske u modernom smislu riječi, koji započinje oslobađanjem Pirenejskog pouotoka od Arapa i ženidbom Ferdinanda II. Aragonskog (1479. – 1516.) i Izabele I. Kastiljske (1479. – 1504.) godine 1479.

Novi!!: Personalna unija i Popis španjolskih vladara · Vidi više »

Povijest Škotske

Skara Brae Povijest Škotske je povijest današnjeg prostora Škotske i naroda Škota od prapovijesti do danas.

Novi!!: Personalna unija i Povijest Škotske · Vidi više »

Povijest Švedske

Petroglifi iz Tanumshedea, oko 1500. – 500. pr. Kr. Povijest Švedske je povijest prostora današnje Kraljevine Švedske i naroda Šveđana od prapovijesti do danas.

Novi!!: Personalna unija i Povijest Švedske · Vidi više »

Povijest Bjelorusije

desno desno Povijest Bjelorusije je povijest prostora današnje Republike Bjelorusije i naroda Bjelorusa od prapovijesti do danas.

Novi!!: Personalna unija i Povijest Bjelorusije · Vidi više »

Povijest Islanda

Olaus Magnus, Island na mapi ''Carta Marina'' iz 1539. god., detalj, 1,70 x 1,25 cm, Carolina Rediviva, Švedska. Povijest Islanda traje s dolaskom prvih doseljenika na Island u 7. stoljeću do danas.

Novi!!: Personalna unija i Povijest Islanda · Vidi više »

Povijest Mađarske

Povijest Mađarske prati povijest prostora Panonske nizine i okolnih područja od doseljenja Mađara do danas.

Novi!!: Personalna unija i Povijest Mađarske · Vidi više »

Povijest Norveške

desno desno Povijest Norveške je povijest prostora današnje Kraljevine Norveške i naroda Norvežana od prapovijesti do danas.

Novi!!: Personalna unija i Povijest Norveške · Vidi više »

Put začina

Portugalski put začina u 15. i 16. stoljeću Put začina je bio trgovački pomorski put od Europe do Indije pa dalje do Molučkih otoka ili "otoka začina" kako su u to vrijeme bili nazivani, koji se otvorio nakon portugalskih pomorskih otkrića u 15.

Novi!!: Personalna unija i Put začina · Vidi više »

Realna unija

Realna unija je veza više država koje imaju zajedničkog vladara.

Novi!!: Personalna unija i Realna unija · Vidi više »

Rimski ugovori (1941.)

Politička karta NDH nakon Rimskih ugovora Rimski ugovori su naziv za tri ugovora potpisana 18. svibnja 1941. u 12:30 između NDH i Kraljevine Italije u Palazzo Venezia u Rimu.

Novi!!: Personalna unija i Rimski ugovori (1941.) · Vidi više »

Schleswig-Holstein

Schleswig-Holstein (donjonjemački: Sleswig-Holsteen, sjevernofrizijski: Slaswik-Holstiinj, danski: Slesvig-Holsten) je najsjevernija savezna pokrajina SR Njemačke.

Novi!!: Personalna unija i Schleswig-Holstein · Vidi više »

Sicilija

Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.

Novi!!: Personalna unija i Sicilija · Vidi više »

Skandinavija

sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.

Novi!!: Personalna unija i Skandinavija · Vidi više »

Složene države

Složene države su države koje tvore više političko-teritorijalnih jedinica, bez obzira na ustavnopravni položaj tih jedinica.

Novi!!: Personalna unija i Složene države · Vidi više »

Starohrvatska kruna

Starohrvatska kruna, često nazivana i Tomislavova kruna ili Zvonimirova kruna pojam je koji, osim fizičke krune, označava i virtualnu krunu i Hrvatsko Kraljevstvo u državnopravnom smislu.

Novi!!: Personalna unija i Starohrvatska kruna · Vidi više »

Stjepan II., hrvatski kralj

Povelja kojom kralj Stjepan II. potvrđuje darovnicu svog prethodnika Dmitra Zvonimira samostanu sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lužanima Stjepan II. († 1090./1091.) hrvatski kralj, vladao je od 1089. do 1091. godine.

Novi!!: Personalna unija i Stjepan II., hrvatski kralj · Vidi više »

Ugarska dvorska kancelarija

Ugarska dvorska kancelarija bila je jedna od pravnih institucija Ugarske.

Novi!!: Personalna unija i Ugarska dvorska kancelarija · Vidi više »

Unija tri naroda

Unija tri naroda (pol. Rzeczpospolita Trojga Narodów, eng. Commonwealth of Three Nations) je federativna državna zajednica između Poljske, Litve i Zaporoške Republike formirana potpisivanjem Hadjačkog sporazuma 16.

Novi!!: Personalna unija i Unija tri naroda · Vidi više »

Vilim IV., kralj Ujedinjenog Kraljevstva

Vilim IV., eng. William Henry (Buckinghamska palača, London, 21. kolovoza 1765. – Dvorac Windsor, Berkshire, 20. lipnja 1837.) bio je kralj Ujedinjenog Kraljevstva i kralj Hanovera od bratove do svoje smrti.

Novi!!: Personalna unija i Vilim IV., kralj Ujedinjenog Kraljevstva · Vidi više »

Zakon o Uniji 1707.

Zakon o Uniji ili Akt o Uniji (eng. Acts of Union) je naziv za zakone donesene u engleskom i škotskom parlamentu kako bi se ozakonili uvjeti iz pregovora predstavnika oba parlamenta koji su dogovoreni 1706. godine o stvaranju zajedničke države.

Novi!!: Personalna unija i Zakon o Uniji 1707. · Vidi više »

Zastava Ujedinjenog Kraljevstva

20px Zastava Ujedinjenog Kraljevstva. Omjer 3:5 20px Zastava Ujedinjenog Kraljevstva. Omjer 1:2 Zastava Ujedinjenog Kraljevstva, često zvana i Union Jack, kombinacija je zastava triju konstitutivnih dijelova zemlje godine 1801. kada je službeno proglašena: engleskog križa svetog Jurja, škotskog križa svetog Andrije i irskog križa svetog Patrika (koji su sami Irci rijetko koristili).

Novi!!: Personalna unija i Zastava Ujedinjenog Kraljevstva · Vidi više »

Zemlje Krune sv. Stjepana

Zemlje Krune sv.

Novi!!: Personalna unija i Zemlje Krune sv. Stjepana · Vidi više »

Zemlje Krune sv. Vaclava

Zemlje Krune sv.

Novi!!: Personalna unija i Zemlje Krune sv. Vaclava · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Personalna unija i 1918. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »