Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Perzepolis

Indeks Perzepolis

Rekonstrukcija palače u '''Perzepolisu''' Perzepolis (staroperz. Parsa, perz. تخت جمشید/پارسه; Taht-e Džamšid ili Tahsti Džamšid; „Čehel Minar“), bio je ceremonijalni glavni grad Perzijskog Carstva u doba iranske dinastije Ahemenida.

90 odnosi: Ahemenidi, Ahemenidsko Carstvo, Ajvan, Aleksandar Veliki, Aleksandrida, Amazasp III. od Iberije, Amestris, Anšan, Apadana, Arahozija, Arija (satrapija), Ariobarzan, Artakserkso II., Artakserkso III., Artazostra, Artistona, Atosa, Atropat, Širaz, Češme-Ali (Raj), Behistunski natpisi, Bitka kod Perzijskih vrata, Britanski muzej, Charles Chipiez, Civilization 4, Darije I. Veliki, Darije II., Darije III., Dariush Grand Hotel, Ekbatana, Elamski jezik, Eugene Flandin, Farnak I., Fars, Franz Stolze, Georges Perrot, Gobrias (elamski satrap), Gospodarstvo Irana, Gvinejska nogometna reprezentacija, Hidarn Mlađi, Hipodamus, Histasp, Iran, Istahr, John Macdonald Kinneir, Kašmar, Kanat, Kanelira, Kiš, Kišobran, ..., Kir Veliki, Kraljevska cesta, Kserkso I., Kuh-e Rahmat, Kurdi, Magi, Mauzolej, Medijsko Carstvo, Megabat, Muzej, Nakš-e Rustam, Novruz, Odorik iz Pordenone, Palača, Parmenion, Parmis, Pasargada, Pascal Coste, Persepolis Teheran, Pietro Della Valle, Pisanica, Povijest Irana, Proskineza, Riton, Robert Ker Porter, Satibarzan, Stara Grčka, Stup, Suza (Iran), Svjetska baština u Iranu, Teheran, Terminologija Irana i Perzije, Thomas Herbert, Umjetnost drevne Mezopotamije, Umjetnost starog vijeka, Zemljopis Irana, 1. tisućljeće pr. Kr., 331. pr. Kr., 510-ih pr. Kr., 515. pr. Kr.. Proširite indeks (40 više) »

Ahemenidi

Darije III. Kodoman Ahemenidi su iranska vladarska dinastija koja je vladala Perzijom od 7. stoljeća do 4. stoljeća pr. Kr. Njihovo Ahemenidsko Carstvo protezalo se na 10.7 milijuna km²; od Libije na zapadu do Indije na istoku, te od Etiopije na jugu do današnjeg Kazahstana na sjeveru, što ga čini najvećom državom u povijesti anitke, a vjerojatno najmoćnijom i najbogatijom zemljom u odnosu na ostatak svijeta ikad.

Novi!!: Perzepolis i Ahemenidi · Vidi više »

Ahemenidsko Carstvo

Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).

Novi!!: Perzepolis i Ahemenidsko Carstvo · Vidi više »

Ajvan

Ajvan (perz. ایوان) je portal u obliku nadsvođene prostorije čiji je jedan zid potpuno otvoren.

Novi!!: Perzepolis i Ajvan · Vidi više »

Aleksandar Veliki

Aleksandar III.

Novi!!: Perzepolis i Aleksandar Veliki · Vidi više »

Aleksandrida

Aleksandrida je srednjovjekovni roman o Aleksandru Velikomu i njegovu osvajanju svijeta.

Novi!!: Perzepolis i Aleksandrida · Vidi više »

Amazasp III. od Iberije

Amazasp III.

Novi!!: Perzepolis i Amazasp III. od Iberije · Vidi više »

Amestris

ahemenidskog doba pronađena u Perzepolisu (moguće '''Amestris''') Amestris ili Amastris (perz. „prijatelj“) je bila žena Kserksa I., vladara Perzijskog Carstva, odnosno majka njegovog nasljednika Artakserksa I. Njena reputacija vrlo je loša kod antičkih grčkih povjesničara.

Novi!!: Perzepolis i Amestris · Vidi više »

Anšan

Perzijskog zaljeva u brončano doba Anšan (perz. انشان, današnji Tape-Malian) starovjekovni je grad podno planinskog masiva Zagros, 36 km sjeverozapadno od Širaza u pokrajini Fars na jugozapadu Irana.

Novi!!: Perzepolis i Anšan · Vidi više »

Apadana

Ruševine apadane u Perzepolisu Apadana (perz.: آپادانا), naziv je za veliku dvoranu i portik u perzijskim gradovima Perzepolisu i Suzi.

Novi!!: Perzepolis i Apadana · Vidi više »

Arahozija

satrapija (uključujući Arahoziju) Arahozija (starogrčki: Ἀραχωσία, trans. Arachōsíā), ili Harauvatiš (staroperzijski: 𐏃𐎼𐎢𐎺𐎫𐎡𐏁, Harauvatiš), bila je satrapija Ahemenidskog Carstva.

Novi!!: Perzepolis i Arahozija · Vidi više »

Arija (satrapija)

Perzijskog Carstva oko 500. pr. Kr. Arija (staroperz. Haraiva, avest. Haraeuua, grč. Ἀρ(ε)ὶα, lat. Aria) povijesna je regija Perzijskog Carstva iz doba iranske dinastije Ahemenida, a danas dio istočnog Irana i zapadnog Afganistana.

Novi!!: Perzepolis i Arija (satrapija) · Vidi više »

Ariobarzan

Ariobarzan (perz. Ariyabrdhna, poznat i pod imenima Ario Barzan ili Aryo Barzan: „onaj koji je proslavio Iran“) je bio perzijski satrap i vojskovođa.

Novi!!: Perzepolis i Ariobarzan · Vidi više »

Artakserkso II.

Artakserkso II.

Novi!!: Perzepolis i Artakserkso II. · Vidi više »

Artakserkso III.

Artakserkso III. (staroperz. Artaxšaçrā, grč. Ἀρταξέρξης) bio je veliki kralj Perzijskog Carstva od 358. do 338. pr. Kr.; jedanaesti šah iranske dinastije Ahemenida te prvi faraon XXXI. dinastije u Egiptu.

Novi!!: Perzepolis i Artakserkso III. · Vidi više »

Artazostra

Artazostra (perz. Arta-zausri) je bila perzijska princeza, kći vladara Darija Velikog i Aristone, kćeri Kira Velikog.

Novi!!: Perzepolis i Artazostra · Vidi više »

Artistona

Artistona (grč. Aρгνσгωη: „Artystōnē“, elamski Ir-taš-du-na ili Ir-da-iš-du-na, perz. Artastūnā: „stup Arte; obožavateljica istine“) bila je perzijska princeza odnosno kćer Kira Velikog, polusestra od Atose, odnosno žena Darija I. Velikog.

Novi!!: Perzepolis i Artistona · Vidi više »

Atosa

ahemenidskog doba pronađena u Perzepolisu (moguće '''Atosa''') Atosa (perz. Utauθa, avest. Hutaosā) je bila ahmenidska princeza i kćer Kira Velikog, osnivača Ahemenidskog Perzijskog Carstva.

Novi!!: Perzepolis i Atosa · Vidi više »

Atropat

Atropat (perz. Atarepâta ili Aturpat; „Čuvar vatre“, grč. Aτρoπάτης; Atropates) je bio perzijski plemić koji je tijekom druge polovice 4. stoljeća pr. Kr. služio perzijskog vladara Darija III. Kodomana, potom Aleksandra Makedonskog na mjestu satrapa Medije, da bi na kraju stvorio nezavisnu dinastiju i državu nazvanu po njemu (Atropatena).

Novi!!: Perzepolis i Atropat · Vidi više »

Širaz

Širaz (perz. شیراز „Širâz“) glavni je grad provincije Fars i šesti najmnogoljudniji grad u Iranu.

Novi!!: Perzepolis i Širaz · Vidi više »

Češme-Ali (Raj)

Fontana Češme-Ali Češme-Ali (perz. چشمه‌علی, dosl. Alijeva česma) je arheološko nalazište u iranskom gradu Raju, odnosno južnom predjelu suvremenog Teherana.

Novi!!: Perzepolis i Češme-Ali (Raj) · Vidi više »

Behistunski natpisi

Behistunski natpisi (također poznati kao i Bisitun ili Bisutun, perz. بیستون, staroperz. Bagastana: „Božje mjesto ili zemlja“) su starovjekovni višejezični zapisi koji se nalaze na planini Behistun u Kermanšaškoj pokrajini pokraj grada Kermanšaha u zapadnom Iranu.

Novi!!: Perzepolis i Behistunski natpisi · Vidi više »

Bitka kod Perzijskih vrata

Bitka kod Perzijskih vrata odigrala se pokraj Perzijskih vrata u planinama Zagrosa u Iranu između perzijske vojske predvođene Ariobarzanom i makedonske vojske koju je vodio Aleksandar Makedonski.

Novi!!: Perzepolis i Bitka kod Perzijskih vrata · Vidi više »

Britanski muzej

British Museum (hr. „Britanski muzej”) je najstariji javni muzej na svijetu, posvećen povijesti čovječanstva i kulture.

Novi!!: Perzepolis i Britanski muzej · Vidi više »

Charles Chipiez

Charles Chipiez (1835. – 1901.) bio je francuski arhitekt, povjesničar arhitekture i egiptolog.

Novi!!: Perzepolis i Charles Chipiez · Vidi više »

Civilization 4

Sid Meier's Civilization 4 strateška je računalna igra koju je 2005. godine izdao studio Firaxis Games.

Novi!!: Perzepolis i Civilization 4 · Vidi više »

Darije I. Veliki

Darije I. Veliki, (549. – 486. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom od 522. do 486. pr. Kr. Ostao je zapamćen kao jedan od najvećih starovjekovnih vladara.

Novi!!: Perzepolis i Darije I. Veliki · Vidi više »

Darije II.

Darije II. (staroperz. Dārayavahuš) bio je Veliki kralj Perzijskog Carstva od 423. do 404. pr. Kr.

Novi!!: Perzepolis i Darije II. · Vidi više »

Darije III.

Darije III.

Novi!!: Perzepolis i Darije III. · Vidi više »

Dariush Grand Hotel

Dariush Grand Hotel (perzijski: هتل بزرگ داریوش) iranski je luksuzni hotel s 5 zvjezdica koji se nalazi na otoku Kiš na istočnoj obali Perzijskog zaljeva.

Novi!!: Perzepolis i Dariush Grand Hotel · Vidi više »

Ekbatana

Karta Irana s ucrtanim Hamadanom, gradom na području antičkog grada '''Ekbatane''' Ekbatana (staroperz. Haŋgmatana; grč. Agbatana prema Eshilu i Herodotu; Agámtanu prema Nabonidu; Agamatanu prema Behistunskim zapisima), antički je grad iz doba Medije i Perzijskog Carstva, danas Hamadan u modernom Iranu.

Novi!!: Perzepolis i Ekbatana · Vidi više »

Elamski jezik

Zapisi na '''elamskom jeziku''' Elamski jezik (ISO 639-3: elx) je iščezli jezik kojim su govorili drevni Elamiti na jugozapadu Irana.

Novi!!: Perzepolis i Elamski jezik · Vidi više »

Eugene Flandin

Eugene Flandin (15. kolovoza 1809. – 29. rujna 1889.) bio je francuski orijentalist, slikar, arheolog i političar.

Novi!!: Perzepolis i Eugene Flandin · Vidi više »

Farnak I.

Farnak I. (oko 565. pr. Kr. - ?) je bio perzijski plemić, sin Arsama, stric Darija I. Velikog, te ministar financija od 506. do 497. pr. Kr.

Novi!!: Perzepolis i Farnak I. · Vidi više »

Fars

Fars (perz. فارس; Fârs ili پارس; Pârs, punim imenom استان فارس; Ostān-e Fārs), jedna je od 31 pokrajine u Iranu koja se nalazi na jugozapadu zemlje.

Novi!!: Perzepolis i Fars · Vidi više »

Franz Stolze

Venere Franz Stolze (Berlin, 14. svibnja 1836. – Berlin, 13. siječnja 1910.), njemački izumitelj, fotograf, iranolog, stenograf i pisac.

Novi!!: Perzepolis i Franz Stolze · Vidi više »

Georges Perrot

'''Georges Perrot''' Georges Perrot (12. studenog 1832. – 30. lipnja 1914.) bio je francuski arheolog i povjesničar grčke umjetnosti.

Novi!!: Perzepolis i Georges Perrot · Vidi više »

Gobrias (elamski satrap)

Gobrias (perz. Gaubaruva; „onaj koji jede govedinu“, akad. Gubaru, elam. Kambarma, grč. Gobryes, lat. Gobryas) je bio perzijski plemić i jedan od sedmorice urotnika koji su 522. pr. Kr. ubili uzurpatora Gaumatu, odnosno pomogli Dariju Velikom da postane vladarem Perzijskog Carstva.

Novi!!: Perzepolis i Gobrias (elamski satrap) · Vidi više »

Gospodarstvo Irana

Iransko gospodarstvo mješavina je centralno planiranog državnog vlasništva nad naftnim i drugim velikim poduzećima, privatnog poduzetništva i seoske poljoprivrede, orijentiranog k apsolutnoj samodostatnosti u svim gospodarskim granama. Krajem 2000-ih godina iransko gospodarstvo bilo je 18. najveće u svijetuVidi:• • • (s tendencijom rasta na 12. mjesto do 2015. godine), s najrazvijenijom industrijom, poljoprivredom, energetikom, informatičkom tehnologijom i građevinarstvom na Bliskom istoku. Cilj iranske vlade na gospodarskom planu je smanjiti ovisnost o proizvodnji nafte i uvesti raznolikost u gospodarstvo planiranim tržišnim reformama. U pokušaju ostvarenja tog cilja, iranska vlada ulaže u područja automobilske, zračne, elektroničke, petrokemijske i nuklearne industrije. Jako naftno tržište od 1996. godine pomoglo je u smanjenju financijske ovisnosti i redovito otplaćivanje dugova zbog čega je Iran danas treća zemlja svijeta s najmanjim postotkom vanjskog duga u odnosu na BDP (3,7% odnosno 12,8 milijardi USD). Nafta i prirodni plin, nekoć glavni iranski gospodarski aduti, danas sačinjavaju 70% izvoza ali ujedno manje od 10% ukupnog bruto domaćeg proizvoda., str. 15. Posljednjih 20-ak godina cvjeta lokalna proizvodnja najmjenjena domaćnoj potrošnji što uključuje kućanske uređaje, automobile, poljoprivredne proizvode, lijekove, itd. Danas Iran ima razvijenu domaću industriju, a mnogo se ulaže i u napredne znanosti poput nanotehnologije, biotehnologije, farmakologije, svemirske i nuklearne tehnologije, itd. Iran ima i veliki turistički potencijal s obzirom na to da se na temelju atraktivnih prirodnih i povijesnih lokaliteta navodi kao jedna među prvih 10 turističkih zemalja svijeta. Između 2005. i 2010. godine Iran je prošao proces privatizacije zbog čega je državni udjel u bruto domaćem proizvodu smanjen s 80% na 40%, dok se narednih godina planira spuštanje istog na 20%.Vidi:• • Gospodarstvo Irana u 2010. godini procjenjeno je između 858.66 i 863,5 milijardi USD prema paritetu kupovne moći, odnosno na oko 11.396 USD po glavi stanovnika što je četverostruki porast u odnosu na razdoblje prije revolucije 1979. godine unatoč udvostručenju stanovništva. Unatoč sankcijama nametnutih zbog nuklearnog programa, Iran je jedno od rijetkih vodećih svjetskih gospodarstava koje bilježi pozitivan gospodarski rast u vrijeme svjetske financijske krize.Vidi:• • Glavni gospodarski problemi tijekom 2000-ih godina bili su dvoznamenkasti postoci nezaposlenosti i inflacije, koji su 2010. godine iznosili 14,6% odnosno 8%. Vodeći iranski trgovački partneri su Kina, Njemačka, Južna Koreja, Francuska, Japan, Rusija, Turska i Italija, dok je povećana suradnja i sa zemljama u razvoju kao što su Sirija, Indija, Venecuela, Šri Lanka i Južna Afrika. Postotak žena u radnoj snazi je 33% odnosno 28,4% u industriji po čemu je Iran ispred svih vodećih svjetskih gospodarstava. Iranska metropola Teheran najjeftiniji je glavni grad svijeta.

Novi!!: Perzepolis i Gospodarstvo Irana · Vidi više »

Gvinejska nogometna reprezentacija

Gvinejska nogometna reprezentacija je nacionalni nogometni sastav Gvineje, pod vodstvom Fédération Guinéenne de Football (hrv. Gvinejski nogometni savez).

Novi!!: Perzepolis i Gvinejska nogometna reprezentacija · Vidi više »

Hidarn Mlađi

Hidarn Mlađi (perz. Vidarna; „Rezač“, elam. Mitarna, akad. Umidarna, lic. Widrñna, aram. Wdrn, grč. Ὑδάρνης; Hydarnes, lat. Idarnes) je bio perzijski plemić i jedan od Kserksovih generala prilikom ekspedicije protiv Grčke (480. pr. Kr.).

Novi!!: Perzepolis i Hidarn Mlađi · Vidi više »

Hipodamus

Jednostavni '''mrežni plan''' u gradu Windermereu, Florida Hipodamus ili Mrežni plan je naziv za plan grada u kojem su ulice posložene prema ortogonalnom sustavu, odnosno gdje se sve ulice sijeku isključivo pod pravim kutom.

Novi!!: Perzepolis i Hipodamus · Vidi više »

Histasp

Histasp (prije 565. – 495. pr. Kr.) je bio otac velikog kralja Darija I. Velikog, vladara Ahemenidskog Perzijskog Carstva.

Novi!!: Perzepolis i Histasp · Vidi više »

Iran

Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Perzepolis i Iran · Vidi više »

Istahr

Istahr (perz. استخر) je bio antički grad u provinciji Fars u južnom Iranu, pet kilometara sjeverno od Perzepolisa.

Novi!!: Perzepolis i Istahr · Vidi više »

John Macdonald Kinneir

Sir John Macdonald Kinneir (Sanda, 1782. − Trabzon, 12. lipnja 1830.), britanski pukovnik, diplomat, putopisac i kartograf.

Novi!!: Perzepolis i John Macdonald Kinneir · Vidi više »

Kašmar

Kašmar Kašmar (sa starim imenom Keshmar); Značenje: majčin zagrljaj; Vjerojatno ukazuje na rodno mjesto Zoroastera i povijesno ime Torshiz; Značenje: snažan grad) i također poznat kao Sultanabad (što znači: grad koji je sultan naselio Središte grada Kashmar, na sjeveroistoku Irana i jugozapadno od provincije Razavi Khorasan, udaljeno je oko 240 km od grada Mashhada, a važni proizvodi ovog grada su šafran, grožđe, grožđice (liker od grožđica), spomenuto bilje i pamuk.

Novi!!: Perzepolis i Kašmar · Vidi više »

Kanat

Kanat (perz. kâreez ili kahan, arap. qanāt) je vrsta vodovodnog sustava koji služi za dovod svježe vode u vrućim i suhim naseljenim područjima.

Novi!!: Perzepolis i Kanat · Vidi više »

Kanelira

Kanelire na stupovima hrama iz Evore (Portugal) Kanelira (od latinskog canna.

Novi!!: Perzepolis i Kanelira · Vidi više »

Kiš

Kiš (perz. کیش) je iranski otok i istoimeno naselje koje se nalazi u Perzijskom zaljevu.

Novi!!: Perzepolis i Kiš · Vidi više »

Kišobran

Kišobran s rasklopivim žicama. Prvi kišobran u Europi registrirao je John Beale još 1786. godine Kišobran, prenosiva naprava koja služi kao zaklon od kiše.

Novi!!: Perzepolis i Kišobran · Vidi više »

Kir Veliki

Kir Veliki (rođen 600. ili 576. pr. Kr., umro u kolovozu 530. ili 529. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida, vojskovođa, zakonodavac i osnivač Perzijskoga Carstva.

Novi!!: Perzepolis i Kir Veliki · Vidi više »

Kraljevska cesta

Perzijskog Carstva s označenom '''Kraljevskom cestom''' Kraljevska cesta (poznata kao i Perzijska kraljevska cesta) bila je antička prometnica koju je u 5. stoljeću pr. Kr. renovirao i organizirao perzijski vladar Darije I. Veliki iz iranske dinastije Ahemenida.

Novi!!: Perzepolis i Kraljevska cesta · Vidi više »

Kserkso I.

Kserkso I. Veliki (vladao od 486. – 465. pr. Kr.) bio je perzijski vladar iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom.

Novi!!: Perzepolis i Kserkso I. · Vidi više »

Kuh-e Rahmat

Kuh-e Rahmat (perz. كوه رحمت, dosl. Planina milosti), planina u Iranu smještena na rubu ravnice Marvdašt na sjeveru pokrajine Fars.

Novi!!: Perzepolis i Kuh-e Rahmat · Vidi više »

Kurdi

Kurdi (kur.: کورد; Kurd) su iranski narod nastanjen u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Perzepolis i Kurdi · Vidi više »

Magi

Magi (perz. Maguš, lat. Magus, grč. μάγος; Magos) je naziv za drevne stručnjake iranske religijske tradicije (npr. zoroastrizam), no potrebno ih je razlikovati i od svećenika kao i čarobnjaka ili magičara s kojima ih se ponekad pogrešno poistovjećuje.

Novi!!: Perzepolis i Magi · Vidi više »

Mauzolej

Kira Velikog u Pasargadu Mauzolej Ho Ši Mina Otavicama Mauzolej (grč. preko lat.) je velika i impresivna grobnica, obično izgrađen za preminulog vođu ili neku drugu značajniju osobu.

Novi!!: Perzepolis i Mauzolej · Vidi više »

Medijsko Carstvo

Medijsko Carstvo (perz. Māda, grč. Mēdía, akad. Mādāya) bilo je prvo iransko carstvo koje je od kraja 8. do sredine 6. stoljeća pr. Kr. obuhvaćalo prostore Velikog Irana, sjeverne Mezopotamije i istočne Male Azije.

Novi!!: Perzepolis i Medijsko Carstvo · Vidi više »

Megabat

Megabat je bio Megabazov sin, rođak Darija Velikog i satrapa Artaferna Starijeg, te perzijski admiral na prijelazu iz 6. u 5. stoljeće pr. Kr. Prema grčkim povjesničarima, kasnije je služio kao satrap Frigije, dok glineni zapisi iz Perzepolisa spominju Megabata na mjestu satrapa Arahozije.

Novi!!: Perzepolis i Megabat · Vidi više »

Muzej

Muzej Louvre u Parizu je jedan od najvećih na svijetu i sigurno jedan od najpoznatijih muzeja. Muzej (od starogrčkog. μουσείο, musío - sjedište Muza) je naziv za ustanovu i zgradu, u kojoj se čuvaju, proučavaju i izlažu - kronološki ili tematski - zbirke starina i umjetnina, te prirodoslovnih, tehničkih i sl.

Novi!!: Perzepolis i Muzej · Vidi više »

Nakš-e Rustam

'''Nakš-e Rustam''' Nakš-e Rustam (perz. نقش رستم: Nākš-e Rostām) arheološko je nalazište koje se nalazi 7 km sjeverozapadno od Perzepolisa,http://www.heritageinstitute.com/zoroastrianism/naqsherustam/index.htm u provinciji Fars u modernom Iranu.

Novi!!: Perzepolis i Nakš-e Rustam · Vidi više »

Novruz

Novruz (perz. نوروز: noʊruz, „novi dan“) je iranski tradicijski blagdan Nove godine koji slave svi iranski narodi, ali i drugi narodi usko vezani uz iransku kulturu.

Novi!!: Perzepolis i Novruz · Vidi više »

Odorik iz Pordenone

Odorik iz Pordenone (Pordenone, 1286. – Udine, 14. siječnja 1331.), mletački misionar, svjetski putnik i blaženik.

Novi!!: Perzepolis i Odorik iz Pordenone · Vidi više »

Palača

Versajska palača je najveća palača na svijetu. kineskih careva od 14. do 19. stoljeća. Kraljevska Buckingham palača u Londonu iz 1703. godine. Palača (latinski) je raskošna gradska rezidencija vladara feudalaca, plemića, ili danas predsjednika država, koja je dobila ime po rimskoj carskoj palači na Palatinu.

Novi!!: Perzepolis i Palača · Vidi više »

Parmenion

Parmenion ili Parmenio (grč. Παρμενίων, oko 400. - Ekbatana, 330. pr. Kr.) makedonski general u službi Filipa II. Makedonskog i Aleksandra Velikog.

Novi!!: Perzepolis i Parmenion · Vidi više »

Parmis

Parmis (elam. Uparmiya) je bila perzijska princeza iz dinastije Ahemenida.

Novi!!: Perzepolis i Parmis · Vidi više »

Pasargada

Pasargada (perz. پاسارگاد, starogrčki Πασαργάδαι), jedan je od glavnih gradova Perzijskog Carstva u doba vladavine iranske dinastije Ahemenida.

Novi!!: Perzepolis i Pasargada · Vidi više »

Pascal Coste

'''Pascal Coste''' Pascal Coste (29. studenog 1787. – 7. veljače 1879.) bio je francuski inženjer i arhitekt, no najpoznatiji je po svojim slikama.

Novi!!: Perzepolis i Pascal Coste · Vidi više »

Persepolis Teheran

Persepolis (perz. پرسپوليس) je iranski nogometni klub iz Teherana.

Novi!!: Perzepolis i Persepolis Teheran · Vidi više »

Pietro Della Valle

Pietro Della Valle Pietro Della Valle (Rim, 2. travnja 1586. – Rim, 21. travnja 1652.), talijanski putopisac, istraživač i skladatelj.

Novi!!: Perzepolis i Pietro Della Valle · Vidi više »

Pisanica

Tgu bana Jelačića u Zagrebu 2009. godine. Pisanica je bojom ukrašeno jaje.

Novi!!: Perzepolis i Pisanica · Vidi više »

Povijest Irana

Položaj Irana na Bliskom istoku Povijest Irana se općenito odnosi povijest Velikog Irana, odnosno teritorija na kojem su živjeli ili žive brojni iranski narodi.

Novi!!: Perzepolis i Povijest Irana · Vidi više »

Proskineza

Proskineza, reljef iz Perzepolisa Proskineza je drevni iranski običaj naklona pred cara ili kralja u kojoj se podanik naklanja pred vladarom.

Novi!!: Perzepolis i Proskineza · Vidi više »

Riton

Keramička kultna posuda (riton) s četiri (životinjske) noge koja se koristila u Danilskoj kulturi.Ekbatani (''Nacionalni muzej u Iranu'', Teheran) Apuliji (muzej u Parizu) Riton (perz. تکوک: „Takuk“; grč. rhytos) je drevna posuda za čuvanje tekućina namijenjenih za obrede.

Novi!!: Perzepolis i Riton · Vidi više »

Robert Ker Porter

Philipa Sidneyja''(Porter, 1792.) ''José Antonio Páez''(Porter, 1828.) Sir Robert Ker Porter (Durham u Škotskoj, 1777. - Sankt Peterburg, 1842.), znameniti engleski umjetnik, pisac, putopisac i diplomat.

Novi!!: Perzepolis i Robert Ker Porter · Vidi više »

Satibarzan

Satibarzan (grč. Σατιβαρζανης; Satibarzanes) je bio satrap Arije u službi Perzijskog Carstva.

Novi!!: Perzepolis i Satibarzan · Vidi više »

Stara Grčka

Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.

Novi!!: Perzepolis i Stara Grčka · Vidi više »

Stup

Ateni Stup (grčki: stílos) je vertikalni konstruktivni element u arhitekturi, nosač kružnog presjeka koji slobodno stoji.

Novi!!: Perzepolis i Stup · Vidi više »

Suza (Iran)

Suza (perz. شوش: Šuš, hebr. שושן‎: Shushan, grč. Σοῦσα: Sousa, lat. Susa); starovjekovni je grad iz razdoblja Elama odnosno iranskih carstva Ahemenida i Parta.

Novi!!: Perzepolis i Suza (Iran) · Vidi više »

Svjetska baština u Iranu

Kronološki popis svjetske baštine u Iranu po godini upisa na UNESCO-ovu listu: 1. Perzepolis 2. Čoga Zanbil3. Trg Nakš-e Džahan u Isfahanu 9. Samostan Svetog Tadeja 21. Dašt-e Lut.

Novi!!: Perzepolis i Svjetska baština u Iranu · Vidi više »

Teheran

Teheran (perz. تهران; Tehrān,Tehran.ir: O Teheranu (2011.) IPA) je glavni i najveći grad Irana, sjedište Teheranske pokrajine i jedan od najvećih gradova svijeta.

Novi!!: Perzepolis i Teheran · Vidi više »

Terminologija Irana i Perzije

Karta moderne države '''Iran''' Terminologija „Irana“ i „Perzije“ nerijetko predstavlja spor oko imenovanja u zapadnom svijetu, odnosno problem prilikom razumijevanja političke, povijesne, geografske i kulturne terminologije koju karakteriziraju ti nazivi.

Novi!!: Perzepolis i Terminologija Irana i Perzije · Vidi više »

Thomas Herbert

''Sir'' Thomas Herbert Sir Thomas Herbert (1606. – 1682.) bio je engleski putopisac i povjesničar.

Novi!!: Perzepolis i Thomas Herbert · Vidi više »

Umjetnost drevne Mezopotamije

Ištarinih dveri'' Babilona. Umjetnost drevne Mezopotamije čine umjetnička djela koja su nastala na području Mezopotamije od 3500. pr. Kr. do 330. pr. Kr. To su djela naroda Sumerana, Akađana, Babilonaca, Asiraca i Perzijanaca.

Novi!!: Perzepolis i Umjetnost drevne Mezopotamije · Vidi više »

Umjetnost starog vijeka

Apuliji, smatra se za jedinstveno djelo te vrste koje nema sličnog prethodnikaIsman, ''I predatori dell'arte perduta'', str. 81. Umjetnost starog vijeka, umjetnost drevnih civilizacija ili umjetnost antike je umjetnost starog vijeka; dio povijesti umjetnosti koja se fokusira na proučavanje formalne, tehničke, strukturne i ideološke interpretacije (ikonografski i ikonološki) umjetničkog djela, ali prije svega njegovog povijesnog značenja; gdje upotpunjava arheologiju koja je povijesna znanost čiji je otkrivanje i analiza konteksta materijalne kulture.

Novi!!: Perzepolis i Umjetnost starog vijeka · Vidi više »

Zemljopis Irana

Zemljopis Irana u orografskom smislu karakteriziraju visoki planinski lanci koji zauzimaju zapad i sjever zemlje, prostrana unutrašnja visoravan, te relativno uska ravničarska područja uz obale.

Novi!!: Perzepolis i Zemljopis Irana · Vidi više »

1. tisućljeće pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Perzepolis i 1. tisućljeće pr. Kr. · Vidi više »

331. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Perzepolis i 331. pr. Kr. · Vidi više »

510-ih pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Perzepolis i 510-ih pr. Kr. · Vidi više »

515. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Perzepolis i 515. pr. Kr. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Persepolis, Perzepol, Perzopolis.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »