Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Planckova konstanta

Indeks Planckova konstanta

Planckova konstanta jedna je od osnovnih fizikalnih konstanti, koja se ne pojavljuje u okviru klasične fizike, ali se kao veličina često pojavljuje u kvantnoj mehanici.

95 odnosi: Albert Einstein, Arnold Sommerfeld, Arthur Holly Compton, Bohrov magneton, Bohrov model atoma, Bohrov radijus, Bojilo, Bose-Einsteinova kondenzacija, Bose-Einsteinova statistika, Bozoni, Comptonov učinak, Crno tijelo, Daniel Chee Tsui, Diskretan, Draperova točka, Edwin Herbert Hall, Elektromagnetska sila, Elektron, Elektronska konfiguracija, Elektronska paramagnetska rezonancija, Elektronvolt, Energijske razine, EPR paradoks, Fermijev plin, Fizika, Fizikalne konstante, Fotoelektrični učinak, Foton, Franck-Hertzov pokus, Frekvencija, Gama-čestica, Gustav Ludwig Hertz, H, Hallov učinak, Heisenbergovo načelo neodređenosti, Horst Ludwig Störmer, Izlazni rad materijala, James Franck, Johannes Rydberg, Kilogram, Klaus von Klitzing, Količina gibanja, Kondenzirana tvar, Konjugacija (kemija), Konstanta, Konstanta fine strukture, Kvant, Kvantna mehanika, Kvantna teorija, Kvantni brojevi, ..., Kvantni Hallov učinak, Laser, Louis de Broglie, Magneton, Magnetski moment, Max Planck, Međunarodni sustav mjernih jedinica, Mehanika, Načelo korespondencije, Neutronsko zračenje, Niels Bohr, Nuklearni magneton, Ogib, Optika, Paul Dirac, Pieter Zeeman, Planckov zakon, Planckova masa, Planckova temperatura, Planckovo vrijeme, Popis osnovnih tema u fizici, Raspršenje, Rendgenske zrake, Rezonancija, Robert Andrews Millikan, Robert Laughlin, Rydbergova konstanta, Satyendra Nath Bose, Schrödingerova jednadžba, Spektar (fizika), Spin, Statistička fizika, Stefan-Boltzmannov zakon, Stefan–Boltzmannova konstanta, Stokesov pomak, Svjetlost, Teorija relativnosti, Toplinsko zračenje, Ultraljubičasta katastrofa, Uvod u kvantnu mehaniku, Val, Valovi tvari, Werner Heisenberg, Wienov zakon pomaka, Zeemanov učinak. Proširite indeks (45 više) »

Albert Einstein

Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879. – Princeton, New Jersey, 18. travnja 1955.) bio je teorijski fizičar, prema jednom izboru najveći fizičar uopće.

Novi!!: Planckova konstanta i Albert Einstein · Vidi više »

Arnold Sommerfeld

nm. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Arnold Sommerfeld (Königsberg, danas Kalinjingrad, 5. prosinca 1868. – München, 26. travnja 1951.), njemački fizičar i matematičar.

Novi!!: Planckova konstanta i Arnold Sommerfeld · Vidi više »

Arthur Holly Compton

Arthur Holly Compton (Wooster, Ohio, 10. rujna 1892. – Berkely, Kalifornija, 15. ožujka 1962.), američki fizičar.

Novi!!: Planckova konstanta i Arthur Holly Compton · Vidi više »

Bohrov magneton

ploštine petlje ''S''. P. Zeeman napravio objašnjavajući Zeemanov učinak. Bohrov magneton (nazvan prema Nielsu Bohru) je fizikalna veličina koja označava klasično određen magnetski moment elektrona: gdje je: Mjerena vrijednost Bohrova magnetona iznosi μe ≈ 9,285 · 10–24 A ∙ m2.

Novi!!: Planckova konstanta i Bohrov magneton · Vidi više »

Bohrov model atoma

nm. Balmerovom serijom. '''H-alfa''' je crvena linija na desno. Dvije krajnje lijeve linije su ultraljubičaste, jer imaju valnu duljinu kraću od 400 nm. Rutherfordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno). broj elektrona po ljuskama. Elektronski uhvat prikazan Bohrovim modelom atoma. atomske jezgre. Bohrov model atoma je dopuna Rutherfordovog modela atoma s dva postulata i time je uspio objasniti strukturu elektronskog omotača i procese emisije i apsorpcije svjetlosti.

Novi!!: Planckova konstanta i Bohrov model atoma · Vidi više »

Bohrov radijus

nm. Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik. ultraljubičaste, jer imaju valnu duljinu kraću od 400 nm. Bohrov radijus ili Bohrov polumjer je mjerna jedinica je za mjerenje duljine, a upotrebljava se prije svega u atomskoj fizici.

Novi!!: Planckova konstanta i Bohrov radijus · Vidi više »

Bojilo

Bojila za tekstil (Marrakech, Maroko). Indigo dobiven iz biljke indigovke. Purpurno obojene tkanine. valnih duljina (boja) upadaju u bojilo. Ovo bojilo upija crvenu i zelenu svjetlost, ali odbija plavu, stvarajući plavu boju bojila. organskih molekula. valnim duljinama. Konjugirani lanci s dušikovim i kisikovim atomima. P-nitrotoluen (V) je vrlo slabo svijetložuto obojen, dok je p-nitranilin (VI) narančastožut, a njegov kation (VII) svijetložut. negativnog naboja. pmc.

Novi!!: Planckova konstanta i Bojilo · Vidi više »

Bose-Einsteinova kondenzacija

kondenzata. Prikaz Bose – Einsteinove kondenzacije kod niskih temperatura. atomske stupice razvijene u ILS-u (eng. ''Institute for Laser Science'') 2005. Bose-Einsteinova kondenzacija (po S. N. Boseu i A. Einsteinu) je pojava svojstvena bozonima, pri kojem se velik broj čestica (atoma) nalazi u istom energetskom stanju ako je temperatura sustava dovoljno mala.

Novi!!: Planckova konstanta i Bose-Einsteinova kondenzacija · Vidi više »

Bose-Einsteinova statistika

statistike. kondenzata. atomske stupice razvijene u ILS-u (eng. ''Institute for Laser Science'') 2005. Bose-Einsteinova statistika (po S. N. Boseu i A. Einsteinu) je kvantna statistika što se primjenjuje na bozone, čestice kojima je spin cjelobrojni višekratnik reducirane Planckove konstante.

Novi!!: Planckova konstanta i Bose-Einsteinova statistika · Vidi više »

Bozoni

Higgsovim bozonom. nm. standardnim modelom. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Higgsovog bozona. Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Bozon (po S. N. Boseu) je subatomska čestica cjelobrojnoga spina koja se podvrgava Bose-Einsteinovoj statistici.

Novi!!: Planckova konstanta i Bozoni · Vidi više »

Comptonov učinak

valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. nm. raspršenja. ionizacijskom komorom; komora je mogla mjeriti ukupnu energiju taloženu tijekom vremena, a ne energiju pojedinih raspršenih fotona. Comptonov učinak u atomu. Comptonov učinak ili Comptonov efekt (prema A. H. Comptonu) je porast valne duljine elektromagnetskog zračenja raspršenoga na slobodnim elektronima.

Novi!!: Planckova konstanta i Comptonov učinak · Vidi više »

Crno tijelo

ultraljubičastu katastrofu” Boja (kromatičnost) zračenja idealnog crnog tijela ovisi o temperaturi Crno tijelo lave može biti procjenjena prema boji. Ovdje na slici temperatura lave je od 1 000 do 1 200 K. Crno tijelo je tijelo koje gotovo potpuno upija (apsorbira) vidljivu svjetlost, to jest kojemu je koeficijent apsorpcije za sve valne duljine svjetlosti gotovo jednak broju 1.

Novi!!: Planckova konstanta i Crno tijelo · Vidi više »

Daniel Chee Tsui

električnog vodiča. Daniel Chee Tsui (Fan, Henan, 28. veljače 1939.), američki fizičar kineskog podrijetla.

Novi!!: Planckova konstanta i Daniel Chee Tsui · Vidi više »

Diskretan

Diskretan (franc. discret: razlučan od srednjovj. lat. discretus: odvojen, različit) može značiti.

Novi!!: Planckova konstanta i Diskretan · Vidi više »

Draperova točka

Draperova točka se vidi na tamno crvenom prijelazu između svjetlog i tamnog dijela, a odgovara temperaturi od 525˚ C Draperova točka je približna temperatura iznad koje gotovo svi kruti materijali zrače vidljivu svjetlost, kao posljedicu zračenja crnog tijela.

Novi!!: Planckova konstanta i Draperova točka · Vidi više »

Edwin Herbert Hall

električnog vodiča. Edwin Hall, punim imenom Edwin Herbert Hall (Great Falls, danas Gorham, 7. studenog 1855. – Cambridge, 20. studenog 1938.), američki fizičar.

Novi!!: Planckova konstanta i Edwin Herbert Hall · Vidi više »

Elektromagnetska sila

Istoimeni električni naboji se djelovanjem elektrostatičke sile (Coulombov zakon) odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. galvanometru ''(G)''.http://books.google.com/books?id.

Novi!!: Planckova konstanta i Elektromagnetska sila · Vidi više »

Elektron

dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.

Novi!!: Planckova konstanta i Elektron · Vidi više »

Elektronska konfiguracija

Elektronske ljuske i stanja elektrona kod atoma i molekula. Bohrov model atoma litija. Orbitale se popunjavaju sljedećim redosljedom: 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 4s2 3d10 4p6 5s2 4d10 5p6 6s2 4f14 5d10 6p6 7s 2 5f14 7p6. Broj u potenciji označuje maksimalan broj elektrona (e-) koji određena podljuska može imati. Elektronska konfiguracija ugljika: 1s2 2s2 2p2 Elektronska konfiguracija je raspored elektrona u atomu, obilježen nizom energijskih stanja koja se predočavaju raspodjelom elektrona u koncentrične ljuske oko atomske jezgre, momentom veličine njihova gibanja i drugo.

Novi!!: Planckova konstanta i Elektronska konfiguracija · Vidi više »

Elektronska paramagnetska rezonancija

EPR spektrometar. Elektronska paramagnetska rezonancija (kratica EPR) ili elektronska spinska rezonancija (kratica ESR) je prijelaz između spinskih stanja nesparenog elektrona u atomima, ionima i molekulama paramagnetskih tvari u magnetskom polju.

Novi!!: Planckova konstanta i Elektronska paramagnetska rezonancija · Vidi više »

Elektronvolt

Elektronvolt (eV) mjerna je jedinica za energiju, korištena u atomskoj i molekularnoj fizici.

Novi!!: Planckova konstanta i Elektronvolt · Vidi više »

Energijske razine

energije, koji se naziva osnovno energijsko stanje, a svako više stanje naziva se pobuđenim energijskim stanjem. Dijagram energijskih razina elektrona u vodikovom atomu. atomske jezgre. Svako stacionarno stanje određuje specifičnu energijsku razinu atoma. Smanjenje energijske razine s ''E2'' na ''E1'' rezultira emisijom (izbacivanjem) fotona predstavljenog crvenom zavijenom strelicom, a čija je energija ''h∙ν''. Povećanje energijske razine s ''E1'' na ''E2'' nastalo zbog apsorpcije (upijanja) fotona predstavljenog crvenom zavijenom strelicom, a čija je energija ''h∙ν''. Zbir svih 14 atomskih jednoelektronskih orbitala za najmanja 3 glavna kvantna broja ''n''. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. nm. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Energijske razine su bliske diskretne razine (nivoi) energije u nekom izoliranom sustavu (atom, molekula) ili u nekome sustavu čestica.

Novi!!: Planckova konstanta i Energijske razine · Vidi više »

EPR paradoks

EPR paradoks (skraćeno: EPR) ili EPR argument, misaoni je pokus kvantne mehanike, nazvan po prvim slovima prezimena Alberta Einsteina, Borisa Podolskog i Nathana Rosena, koji su 1935. osmislili misaoni eksperiment kako bi osporili Kopenhagensku interpretaciju i time pokazali da je kvantna mehanika nepotpuna teorija.

Novi!!: Planckova konstanta i EPR paradoks · Vidi više »

Fermijev plin

energijskih razina elektrona u vodikovom atomu. Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik. Fermijev plin (prema E. Fermiju) je model elektronskog plina u metalima što ga tvore elektroni koje atomi u kristalnoj rešetki lako otpuštaju (1, 2 ili više valentnih elektrona po atomu).

Novi!!: Planckova konstanta i Fermijev plin · Vidi više »

Fizika

Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.

Novi!!: Planckova konstanta i Fizika · Vidi više »

Fizikalne konstante

Fizikalna konstanta, nepromjenljivica ili stalnica je fizikalna veličina čija se vrijednost u proračunima uzima kao stalna, a može biti utvrđena definicijom, mjerenjem ili dogovorom.

Novi!!: Planckova konstanta i Fizikalne konstante · Vidi više »

Fotoelektrični učinak

Fotoelektrični učinak: fotoni upadaju na metalnu ploču slijeva i izbijaju elektrone. Fotoelektrični učinak, fotoelektrični efekt ili fotoefekt fizikalna je pojava kod koje djelovanjem elektromagnetskog zračenja dovoljno kratke valne duljine, najčešće svjetlosti u ultraljubičastom području spektra, dolazi do izbijanja elektrona iz obasjanog materijala, obično kovine.

Novi!!: Planckova konstanta i Fotoelektrični učinak · Vidi više »

Foton

nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Higgsovim bozonom. spiralom). Foton (prema grč. φῶς, genitiv: φωτός: svjetlοst), svjetlosni kvant, kvant svjetlosti ili kvant elektromagnetskoga zračenja (oznaka γ) je osnovni djelić energije elektromagnetskoga zračenja, elementarna čestica koja je posrednik u prenošenju elektromagnetskoga međudjelovanja.

Novi!!: Planckova konstanta i Foton · Vidi više »

Franck-Hertzov pokus

anodi (A) kao električna struja. električnoga napona. Franck-Hertzov pokus je pokus kojim je s pomoću električnoga mjerenja potvrđena kvantna priroda atoma, to jest potvrđena je pretpostavka o postojanju stacionarnih stanja i diskretnih energijskih razina u atomima.

Novi!!: Planckova konstanta i Franck-Hertzov pokus · Vidi više »

Frekvencija

Primjer različitih frekvencija. Sinusoidni valovi različitih frekvencija; donji valovi imaju veću frekvenciju od onih iznad njih. Frekvencija (lat. frequentia: mnoštvo; oznaka f ili ν; učestalost, čestota) je fizikalna veličina koja iskazuje broj ponavljanja neke periodične pojave u jedinici vremena (periodično gibanje).

Novi!!: Planckova konstanta i Frekvencija · Vidi više »

Gama-čestica

atomskoj jezgri. nuklearnim eksplozijama. Znak za opasnost od radioaktivnosti. Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Linearni koeficijent za slabljenje mlaza gama zraka (''μ'') zbog prolaza kroz aluminij (atomski broj Z.

Novi!!: Planckova konstanta i Gama-čestica · Vidi više »

Gustav Ludwig Hertz

električnoga napona. Gustav Ludwig Hertz ili Gustav Hertz (Hamburg, 22. srpnja 1887. - Berlin, 30. listopada 1975.), njemački fizičar.

Novi!!: Planckova konstanta i Gustav Ludwig Hertz · Vidi više »

H

Datoteka:Latin alphabet Hh.png H je 12.

Novi!!: Planckova konstanta i H · Vidi više »

Hallov učinak

električno i magnetsko polje su obrnuti, tako da je polarizacija naboja obrnuta. Na crtežu '''D''' oba su polja obrnuta, tako da je opet ista polarizacija kao u crtežu '''A'''. Legenda: 1. elektroni, 2. Hallova sonda, 3. magnet, 4. magnetsko polje, 5. izvor električne struje. električnog vodiča. Hallov učinak ili Hallov efekt (po E. H. Hallu koji ga je uočio 1879.) je pojava u tankoj metalnoj ili poluvodičkoj pločici kojom teče električna struja gustoće Jx, pod djelovanjem okomitog magnetskog polja indukcije Bz, stvaranja transverzalnog električnog polja jakosti: (RH je Hallova konstanta ili Hallov otpor) i poprečnog električnog napona.

Novi!!: Planckova konstanta i Hallov učinak · Vidi više »

Heisenbergovo načelo neodređenosti

Werner Karl Heisenberg formulirao je 1927. načelo neodređenosti. superpozicije nekoliko ravnih valova koji formiraju valni paket. Vidimo da valni paket postaje sve više lokaliziran, dodavanjem novih ravnih valova. komori na mjehuriće s tekućim vodikom na Bevatronu. Heisenbergovo načelo neodređenosti ili Heisenbergove relacije neodređenosti su bilo koja inačica nejednakosti koja govori o fundamentalnom ograničenju spoznaje vrijednosti komplementarnih fizikalnih veličina.

Novi!!: Planckova konstanta i Heisenbergovo načelo neodređenosti · Vidi više »

Horst Ludwig Störmer

nadmorskom visinom koju je mjerio V. F. Hess 1912. i Kolhörster 1913. i 1914. kozmičkih zraka. beta-čestice). elementarnih čestica. Prva ikad napravljena slika pozitrona. električno i magnetsko polje su obrnuto, tako da je polarizacija naboja obrnuta. Na crtežu '''D''' oba su polja obrnuta, tako da je opet ista polarizacija kao u crtežu '''A'''. Legenda: 1. elektroni, 2. Hallova sonda, 3. magnet, 4. magnetsko polje, 5. izvor električne struje. električnog vodiča. Horst Ludwig Stormer (Frankfurt, 6. travnja 1949.), američki fizičar njemačkoga podrijetla.

Novi!!: Planckova konstanta i Horst Ludwig Störmer · Vidi više »

Izlazni rad materijala

Izlazni rad materijala je minimalna energija (obično izražena u elektronvoltima - eV), potrebna da izbaci elektron s površine krute tvari, da bi ga mogao napustiti.

Novi!!: Planckova konstanta i Izlazni rad materijala · Vidi više »

James Franck

električnoga napona. James Franck (Hamburg, Njemačka, 26. kolovoza 1882. – Göttingen, Donja Saska, Njemačka, 21. svibnja 1964.), američki fizičar njemačkog podrijetla.

Novi!!: Planckova konstanta i James Franck · Vidi više »

Johannes Rydberg

Johannes Rydberg, punim imenom Johannes Robert Rydberg (Halmstad, 8. studeni 1854. – Lund, 28. prosinac 1919.), švedski fizičar i astronom.

Novi!!: Planckova konstanta i Johannes Rydberg · Vidi više »

Kilogram

pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).

Novi!!: Planckova konstanta i Kilogram · Vidi više »

Klaus von Klitzing

električno i magnetsko polje su obrnuto, tako da je polarizacija naboja obrnuta. Na crtežu '''D''' oba su polja obrnuta, tako da je opet ista polarizacija kao u crtežu '''A'''. Legenda: 1. elektroni, 2. Hallova sonda, 3. magnet, 4. magnetsko polje, 5. izvor električne struje. Klaus von Klitzing (Środa Wielkopolska, Velikopoljska, Poljska, 28. lipnja 1943.), njemački fizičar.

Novi!!: Planckova konstanta i Klaus von Klitzing · Vidi više »

Količina gibanja

Newtonovo njihalo. Newton je osmislio ovo njihalo kako bi zorno prikazao prijenos količine gibanja s jedne kuglice na drugu u trenutku sudara (sraza) i predočio zakon očuvanja količine gibanja. Količina gibanja ili zalet (oznaka p) je vektorska fizikalna veličina u klasičnoj mehanici koja opisuje gibanje tijela, a određena je (definirana) kao umnožak mase m i brzine \vec v tijela: Za sustav od više čestica ili tijela, za \vec v se uzima brzina njihovog centra masa.

Novi!!: Planckova konstanta i Količina gibanja · Vidi više »

Kondenzirana tvar

kondenzata. Prikaz Bose – Einsteinove kondenzacije kod niskih temperatura. atomske stupice razvijene u ILS-u (eng. ''Institute for Laser Science'') 2005. Kondenzirana tvar je tvar nastala kondenzacijom, tvar u kojoj atomi i molekule snažno uzajamno djeluju te se može nalaziti u tekućem ili čvrstom agregatnom stanju, a na iznimno niskim temperaturama u supravodljivoj ili suprafluidnoj fazi.

Novi!!: Planckova konstanta i Kondenzirana tvar · Vidi više »

Konjugacija (kemija)

Cinamaldehid je prirodni spoj koji ima konjugirani sustav. Izgled cinamaldehida. Penta-1,3-dien je molekula s konjugiranim sustavom. Diazometanov konjugirani π-sustav. organskih molekula. valnim duljinama. Konjugirani lanci s dušikovim i kisikovim atomima. Konjugacija, u kemiji i biokemiji, je povezivanje velikih molekula, na primjer jednostavnih bjelančevina (proteina), s većim ili manjim molekulama drugih kemijskih spojeva (fosfoproteini, lipoproteini, metaloproteini).

Novi!!: Planckova konstanta i Konjugacija (kemija) · Vidi više »

Konstanta

Newtonovom zakonu univerzalne gravitacije. Konstanta (od lat. constans, genitiv constantis: nepromjenljiv, postojan) ili stalnica je veličina koja zadržava istu vrijednost tijekom nekog procesa, promjenâ drugih veličina ili okolnosti.

Novi!!: Planckova konstanta i Konstanta · Vidi više »

Konstanta fine strukture

Konstanta fine strukture (oznaka α) je prirodna konstanta, bezdimenzionalna veličina u fizici elementarnih čestica koja opisuje jakost međudjelovanja između električkih nabijenih čestica i fotona.

Novi!!: Planckova konstanta i Konstanta fine strukture · Vidi više »

Kvant

valne duljine. fotoelektričnog učinka. nm. Kvant (od lat. quantum: koliko) je najmanja količina energije koju neki sustav može dobiti ili izgubiti.

Novi!!: Planckova konstanta i Kvant · Vidi više »

Kvantna mehanika

valne duljine. Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. nm. kamera će pokazati zračenje. temperature 8 mK. ultraljubičaste zrake. I. Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. dualizam). atomske jezgre. Kvantna mehanika je grana kvantne fizike koja se bavi gibanjima i stacionarnim stanjima elementarnih čestica u fizičkim sustavima najčešće atomskih veličina.

Novi!!: Planckova konstanta i Kvantna mehanika · Vidi više »

Kvantna teorija

U kvantnoj mehanici i termodinamici, kvantna teorija je teorija koju je osnovao Max Planck kako bi objasnio zračenje crnog tijela.

Novi!!: Planckova konstanta i Kvantna teorija · Vidi više »

Kvantni brojevi

ultraljubičastu katastrofu". Zbroj svih 14 atomskih jednoelektronskih orbitala za najmanja 3 glavna kvantna broja ''n''. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. nm. Energetska shema atomskog orbitalnog modela. broj elektrona po ljuskama. srebra koji putuju kroz nehomogeno magnetsko polje i odbijaju se prema gore ili dolje, ovisno o svom okretanju; (1) peć, (2) snop atoma srebra, (3) nehomogeno magnetsko polje, (4) klasično očekivani rezultat, (5) uočeni rezultat. P. Zeeman napravio objašnjavajući Zeemanov učinak. interferometrom). Periodni sustav elemenata. Kvantni broj je broj koji opisuje kvantnomehaničko stacionarno stanje subatomskih čestica, elektrona u atomu i nukleona (protona i neutrona) u atomskoj jezgri.

Novi!!: Planckova konstanta i Kvantni brojevi · Vidi više »

Kvantni Hallov učinak

električno i magnetsko polje su obrnuto, tako da je polarizacija naboja obrnuta. Na crtežu '''D''' oba su polja obrnuta, tako da je opet ista polarizacija kao u crtežu '''A'''. Legenda: 1. elektroni, 2. Hallova sonda, 3. magnet, 4. magnetsko polje, 5. izvor električne struje. električnog vodiča. Kvantni Hallov učinak ili kvantni Hallov efekt je odstupanje Hallova otpora od linearne ovisnosti o jakosti magnetskoga polja pri Hallovu učinku u ekstremnim uvjetima.

Novi!!: Planckova konstanta i Kvantni Hallov učinak · Vidi više »

Laser

Pokus s laserskom zrakom. Laser (akronim od engl. Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation: pojačanje svjetlosti s pomoću stimulirane emisije zračenja) je uređaj za stvaranje i pojačavanje koherentnog elektromagnetskog, najčešće monokromatskog, usko usmjerenog zračenja.

Novi!!: Planckova konstanta i Laser · Vidi više »

Louis de Broglie

Louis de Broglie ili punim imenom Louis-Victor-Pierre-Raymond, 7.

Novi!!: Planckova konstanta i Louis de Broglie · Vidi više »

Magneton

Magneton može značiti.

Novi!!: Planckova konstanta i Magneton · Vidi više »

Magnetski moment

ploštine petlje ''S''. električnu zavojnicu pušta električna struja, ona postaje elektromagnet, koji ima svoj magnetski moment. P. Zeeman napravio objašnjavajući Zeemanov učinak. Magnetski moment ili magnetski dipolni moment (znak m ili μ) je vektorska fizikalna veličina kojom se opisuju svojstva stalnih magneta i električnih zavojnica kroz koje teče električna struja; umnožak je jakosti električne struje i ploštine petlje.

Novi!!: Planckova konstanta i Magnetski moment · Vidi više »

Max Planck

crnog tijela (gustoća spektralne energije unutar šupljine idealnog crnog tijela). Jedinice mogu biti kJ/m4, ili nJ/cm3/μm. Pomnoženo s c/4π da se dobije I'(λ,T) elektromagnetskim zračenjem, to jest foton ili '''svjetlosni kvant'''. Max Planck (Kiel, 23. travnja 1858. - Göttingen, 4. listopada 1947.), njemački fizičar, kojeg se smatra osnivačem kvantne teorije, za koju je dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1918.

Novi!!: Planckova konstanta i Max Planck · Vidi više »

Međunarodni sustav mjernih jedinica

kilogram (prakilogram) platine tropske godine duljine kelvina (desno) ugljika (12C). ''(U jednom molu (0,012 kg) izotopa ugljika ima Avogadrov broj jedinki, to jest 6,02214129·1023 atoma.)'' sr; Sunčeva svjetlost obasijava Zemlju Međunarodni sustav mjernih jedinica ili Međunarodni sustav jedinica (skraćeno SI prema francuskom nazivu Système International) je sustav mjernih jedinica čija je uporaba zakonom propisana u svim državama svijeta (osim, Liberije i Mjanmara).

Novi!!: Planckova konstanta i Međunarodni sustav mjernih jedinica · Vidi više »

Mehanika

oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.

Novi!!: Planckova konstanta i Mehanika · Vidi više »

Načelo korespondencije

nm. Balmerovom serijom. '''H-alfa''' je crvena linija na desno. Dvije krajnje lijeve linije su ultraljubičaste, jer imaju valnu duljinu kraću od 400 nm. Rutherfordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno). broj elektrona po ljuskama. valne duljine 589 nanometara D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i plamena koji se natapa slanom vodom. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Načelo korespondencije je načelo koje povezuje novu i staru teoriju mehanike, posebno kvantnu i klasičnu mehaniku.

Novi!!: Planckova konstanta i Načelo korespondencije · Vidi više »

Neutronsko zračenje

alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Neutronsko zračenje je tok brzih neutrona kojima se prema jednadžbi L. de Broglia pridjeljuju valna svojstva.

Novi!!: Planckova konstanta i Neutronsko zračenje · Vidi više »

Niels Bohr

Niels Bohr (Kopenhagen, 7. listopada 1885. – Kopenhagen, 18. studenog 1962.), danski fizičar.

Novi!!: Planckova konstanta i Niels Bohr · Vidi više »

Nuklearni magneton

ploštine petlje ''S''. P. Zeeman napravio objašnjavajući Zeemanov učinak. Nuklearni magneton jednak je magnetskomu momentu protona u atomu i iznosi: Zbog takozvane hiperfine strukture vrijednost nuklearnog magnetona znatno je manja i ovisi o broju protona i neutrona u atomskoj jezgri.

Novi!!: Planckova konstanta i Nuklearni magneton · Vidi više »

Ogib

valnoj duljini vala. valne duljine vala. Ogib crvene laserske zrake kroz kružni otvor. Kružni valovi stvoreni ogibom valova s uskog ulaza u poplavljeni primorski kamenolom. Lom svjetlosti ili refrakcija kako objašnjava Huygens. Huygensovo načelo izriče da se u homogenim sredstvima svaka točka valne fronte može uzeti kao izvorište novog elementarnoga vala. Ako je promjer rupe znatno manji od valne duljine, iza nje se stvaraju kuglasti (sferni) valovi. 3-507-86205-0. optičku rešetku. Halo promjera 22° oko Mjeseca. Glorija na sjeni zrakoplova. Youngov pokus. Ogib, ogib svjetlosti ili difrakcija je fizikalna pojava koja nastaje zbog skretanja valova iza ruba zapreke na koju valovi naiđu.

Novi!!: Planckova konstanta i Ogib · Vidi više »

Optika

Dvostruka duga. disperziju svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. valnoj duljini vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Pokus s laserskom zrakom. Rayleighovo raspršenje jače je nakon zalaska Sunca. Ono uzrokuje plavu nijansu neba u toku dana i crvenu boju Sunca kod zalaska. elektronskim mikroskopom. Optika (prema grč. ὀπτιϰὴ: o vidu) je grana fizike koja se bavi svojstvima i širenjem svjetlosti, te međudjelovanjem svjetlosti i tvari.

Novi!!: Planckova konstanta i Optika · Vidi više »

Paul Dirac

Paul Dirac, ili punim imenom Paul Adrien Maurice Dirac (Bristol, 8. kolovoza 1902. – Tallahassee, Florida, 20. listopada 1984.), britanski fizičar.

Novi!!: Planckova konstanta i Paul Dirac · Vidi više »

Pieter Zeeman

Fotografija koju je P. Zeeman napravio objašnjavajući Zeemanov učinak. ploštine petlje ''S''. interferometrom). Zeemanov učinak na spektralnu liniju Sunčeve pjege. Pieter Zeeman (Zonnemaire, 25. svibnja 1865. - Amsterdam, 9. listopada 1943.), nizozemski fizičar.

Novi!!: Planckova konstanta i Pieter Zeeman · Vidi više »

Planckov zakon

Spektar idealnog crnog tijela (gustoća spektralne energije unutar šupljine idealnog crnog tijela). Jedinice mogu biti kJ/m4, ili nJ/cm3/μm. Pomnoženo s c/4π da se dobije I'(λ,T) Planckov zakon opisuje intenzitet (specifičnu snagu) zračenja nepolariziranog elektromagnetskog zračenja, kod cijelog raspona valnih duljina, kojeg emitira idealno crno tijelo, ovisno o termodinačkoj temperaturi T:Planck 1914, p. 6 and p. 168 gdje je: |- !Simbol !Značenje !SI jedinice !cgs jedinice |- |I, I' \, | intenzitet zračenja, ili energija po jedinici vremena (snaga), po jedinici površine, s koje se emitira zračenje, po jedinici prostornog kuta, po jedinici frekvencije ili valne duljine |J·s−1·m−2·sr−1·Hz−1, ili J·s−1·m−2·sr−1·m−1 |erg·s−1·cm−2·Hz−1·sr−1, ili erg·s−1·cm−2·sr−1·cm−1 |- |\nu \, |frekvencija |hertz (Hz) |hertz |- |\lambda \, |valna duljina |metar (m) |centimetar (cm) |- |T \, |temperatura idealnog crnog tijela | Kelvina (K) |Kelvina |- |h \, |Planckova konstanta |džul-sekunda(J·s) |erg-sekunda (erg·s) |- |c \, |Brzina svjetlostiu vakuumu |metara u sekundi (m/s) |centimetara u sekundi (cm/s) |- |e \, |e - baza prirodnog logaritma.

Novi!!: Planckova konstanta i Planckov zakon · Vidi više »

Planckova masa

Planckova masa, je fizikalna konstanta, s oznakom mP, a to je jedinica mase, jednaka 2,17644(11)×10−8 kilograma.

Novi!!: Planckova konstanta i Planckova masa · Vidi više »

Planckova temperatura

Planckova temperatura, je fizikalna konstanta, s oznakom TP, a jedinica je topline, jednaka 1,416785(71) × 1032 K. Ime je dobila po Maxu Plancku, koji ju je prvi predložio.

Novi!!: Planckova konstanta i Planckova temperatura · Vidi više »

Planckovo vrijeme

Planckovo vrijeme je fizikalna konstanta, s oznakom tP, a to je jedinica vremena, a to je vrijeme koje svjetlost treba preći, u vakuumu, udaljenost od Planckove duljine.

Novi!!: Planckova konstanta i Planckovo vrijeme · Vidi više »

Popis osnovnih tema u fizici

Fizika je prirodna znanost koja proučava materiju i njeno gibanje kroz prostorvrijeme zajedno s usko povezanim idejama kao što su energija i sila.

Novi!!: Planckova konstanta i Popis osnovnih tema u fizici · Vidi više »

Raspršenje

zalaska Sunca. brašna u vodi izgleda svijetlo plavo zato što se plavo svjetlo bolje reflektira na česticama brašna nego crveno svjetlo. Ovo je poznato kao Tyndallov učinak. zore. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. Rutherfordovog raspršenja. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Neutronsko raspršenje ili neutronska difrakcija je pojava reflektiranja neutrona od nekih kristalnih ravnina pri prolasku kroz kristal, tako da se pod određenim kutom pojavljuju neutroni onih energija koji zadovoljavaju Braggov odnos. Raspršenje, u fizici, je promjena kretanja, odnosno širenja snopa čestica ili zrakâ kada naiđu na neku zapreku.

Novi!!: Planckova konstanta i Raspršenje · Vidi više »

Rendgenske zrake

W. C. Röntgena. elektromagnetskog zračenja. zavarenog spoja gdje se vidi da je unutrašnjost materijala pregorjela. Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje. katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). atomske jezgre. Mliječnog puta (2010.). Rendgenske zrake ili rendgenske zrake, poznate i kao X-zrake, područje su elektromagnetskog zračenja s valnim duljinama između 0,001 i 10 nm, što približno odgovara području između ultraljubičastog i gama zračenja.

Novi!!: Planckova konstanta i Rendgenske zrake · Vidi više »

Rezonancija

frekvenciji pobude i prigušenju. njihala se prenosi na drugo preko užeta. opruge. gravitacijske sile. Prikazano je i naprezanje u niti ''T''. Povučemo li gudalom po sredini žice, ona će izvoditi harmonijsko titranje i pri tom ćemo čuti ton. Ton se ne bi dobro čuo bez rezonantne kutije glazbala. električne napone. Teslin transformator je isto primjer rezonantnog kruga. kapaciteta ''C'', gdje titrajni krug ne sadrži radne otpore koji bi uzrokovali gubitke energije. Pobudimo li takav titrajni krug na titranje, strujnim krugom će poteći struja kao odziv titrajnog kruga na pobudu. sat. spektrometra. EPR spektrometar. Rezonancija (kasnolat. resonantia: odjek, odzvuk) je titranje fizikalnoga sustava pobuđenog nekom vanjskom periodičnom silom kojoj se frekvencija podudara sa svojstvenom (vlastitom, karakterističnom) frekvencijom sustava.

Novi!!: Planckova konstanta i Rezonancija · Vidi više »

Robert Andrews Millikan

Robert Andrews Millikan (Morrison, Illinois, 22. ožujka 1868. – San Marino, Kalifornija, 19. prosinca 1953.), američki eksperimentalni fizičar.

Novi!!: Planckova konstanta i Robert Andrews Millikan · Vidi više »

Robert Laughlin

električnog vodiča. Robert Laughlin, punom imenom Robert Betts Laughlin (Visalia, Kalifornija, 1. studenog 1950.), američki fizičar.

Novi!!: Planckova konstanta i Robert Laughlin · Vidi više »

Rydbergova konstanta

Rydbergova konstanta, sa simbolom R∞, je fizikalna konstanta, nazvana prema švedskom fizičaru Johannesu Rydbergu, i odnosi se na određivanje spektralnih linija u spektroskopiji.

Novi!!: Planckova konstanta i Rydbergova konstanta · Vidi više »

Satyendra Nath Bose

Satyendra Nath Bose (Kalkuta, 1. siječnja 1894. – Kalkuta, 4. veljače 1974.), indijski matematičar i fizičar.

Novi!!: Planckova konstanta i Satyendra Nath Bose · Vidi više »

Schrödingerova jednadžba

Schrödingerova jednadžba predstavlja jedan od temelja kvantne mehanike.

Novi!!: Planckova konstanta i Schrödingerova jednadžba · Vidi više »

Spektar (fizika)

elektromagnetskog zračenja. Dvostruka duga. infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). flourescentna svjetiljka (ultraljubičasto zračenje). Rendgenska snimka ruke. Spektar (lat. spectrum: pojava, priviđenje) je raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, na primjer energiji, frekvenciji, brzini, masi i drugo.

Novi!!: Planckova konstanta i Spektar (fizika) · Vidi više »

Spin

kružnog gibanja. ploštine petlje ''S''. kutne količine gibanja za \ell.

Novi!!: Planckova konstanta i Spin · Vidi više »

Statistička fizika

kinetičke energije molekula. Statistička fizika je grana teorijske fizike koja objašnjava makroskopska svojstva tvari kao posljedicu zakona gibanja atoma i molekula.

Novi!!: Planckova konstanta i Statistička fizika · Vidi više »

Stefan-Boltzmannov zakon

Graf funkcije ukupne količine zračenja j^\star proporcionalan je temperaturi T\,. Za tirkiznu boju ukupna količina zračenja, prema Wienovoj približnoj formuli, j^\star_W.

Novi!!: Planckova konstanta i Stefan-Boltzmannov zakon · Vidi više »

Stefan–Boltzmannova konstanta

Stefan–Boltzmannova konstanta je fizikalna konstanta, obično označena s grčkim slovom σ, koja je konstanta proporcionalnosti u Stefan-Boltzmannovom zakonu: ukupna količina energije j*, koje idealno crno tijelo zrači, po jedinici površine i u nekoj jedinici vremena, je direktno proporcionalna s četvtom potencijom termodinamičke temperature T. Vrijednost Stefan–Boltzmannove konstante u SI sustavu iznosi: Vrijednost Stefan–Boltzmannove konstante se može teoretski izvesti iz Stefan-Boltzmannovog zakona, ali je i potvrđena pokusima.

Novi!!: Planckova konstanta i Stefan–Boltzmannova konstanta · Vidi više »

Stokesov pomak

nm pomaka. Stokesov pomak se pojavljuje kod emisijskih i apsorpcijskih spektara, gdje je emitirana energija manja od pobudne i emisija se obavlja na većoj valnoj duljini nego fotopobuda, to jest na nižoj frekvenciji.

Novi!!: Planckova konstanta i Stokesov pomak · Vidi više »

Svjetlost

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.

Novi!!: Planckova konstanta i Svjetlost · Vidi više »

Teorija relativnosti

fizike. širenje zvuka u zraku). prostorvremena. S obzirom na referentni sustav (plavi sat), u relativno ubrzanom crvenom satu vrijeme će teći sporije. Zemlji. inercijalnom referentnom okviru (u standardnoj konfiguraciji), prikazane su u govornim oblacima. '''Gore''': okvir ''F' '' se kreće brzinom ''v'' duž osi ''x'' okvira ''F''. '''Dolje:''' okvir ''F'' kreće se brzinom −''v'' duž osi ''x'' okvira ''F' ''. ravnini (primjer Merkurova perihela). Einsteineva teorija relativnosti. Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Teorija relativnosti ili relativistička fizika je moderna fizičko-matematička teorija koja potpuno obuhvaća prirodne pojave na razini čestica (iznad kvantne razine koja je opisana Planckovom konstantom) do kozmoloških veličina (razine građe i evolucije svemira).

Novi!!: Planckova konstanta i Teorija relativnosti · Vidi više »

Toplinsko zračenje

Toplinsko zračenje je elektromagnetsko zračenje svih tijela koja se nalaze na temperaturi iznad termodinamičke temperature (0K), odnosno odzračena energija ovisi samo o temperaturi promatranog tijela i stanju njegove površine.

Novi!!: Planckova konstanta i Toplinsko zračenje · Vidi više »

Ultraljubičasta katastrofa

Ultraljubičasta katastrofa ili Rayleigh-Jeansova katastrofa je pojam iz klasične fizike.

Novi!!: Planckova konstanta i Ultraljubičasta katastrofa · Vidi više »

Uvod u kvantnu mehaniku

Gibanje.

Novi!!: Planckova konstanta i Uvod u kvantnu mehaniku · Vidi više »

Val

vodi. moru iza trajekta. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje valova. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. gibanju njihova izvora ili promatrača. Novom Meksiku, SAD. stojnog vala. Crvene točke označavaju takozvane čvorove. valnom duljinom. dualizam). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Val je širenje poremećaja kojim se prenosi energija kroz neko sredstvo (medij), a da se sredstvo kao cjelina ne pomiče. Kada se valovi nađu na granici između dvaju različitih sredstava, dolazi do njihova ogiba, refrakcije (loma) ili refleksije (odbijanja) i u posebnim uvjetima do stojnih valova.

Novi!!: Planckova konstanta i Val · Vidi više »

Valovi tvari

čestice i kao valovi (dualizam). Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. kristalne strukture. nuklearnog udarnog presjeka. Prikaz valova tvari u ogibu (difrakciji) elektrona. Interferencijski uzorak u elektronskoj difrakcijskoj cijevi kao dokaz valnog karaktera elektrona. Interferencija elektrona na dvostrukom prorezu (Claus Jönsson). Valovi tvari ili valovi materije su kvantnomehanički valovi iznimno kratkih valnih duljina koji se uočavaju jedino u krajnjim (ekstremnim) uvjetima pokusa kada tvar uz čestična pokazuje i valna svojstva (dualizam).

Novi!!: Planckova konstanta i Valovi tvari · Vidi više »

Werner Heisenberg

dualizam). Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. valnoj duljini vala. valne duljine vala. 3-507-86205-0. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. nm. energijskih razina elektrona u vodikovom atomu. broj elektrona po ljuskama. Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Werner Heisenberg, punim imenom Werner Karl Heisenberg (Würzburg, 5. prosinca 1901. - München, 1. veljače 1976.), njemački fizičar.

Novi!!: Planckova konstanta i Werner Heisenberg · Vidi više »

Wienov zakon pomaka

Spektar idealnog crnog tijela (gustoća spektralne energije unutar šupljine idealnog crnog tijela) Wienov zakon pomaka tvrdi da je raspored valnih duljina, kod toplinskog zračenja idealnog crnog tijela, vrlo sličnog oblika za sve temperature, osim što se vršna vrijednost pomiče s povećanjem temperature, prema manjim valnim duljinama i ima veću vrijednost.

Novi!!: Planckova konstanta i Wienov zakon pomaka · Vidi više »

Zeemanov učinak

Fotografija koju je P. Zeeman napravio objašnjavajući Zeemanov učinak. interferometrom). Razdvajanje spektralnih linija uzrokovano Zeemanovim učinkom: bez prisutnosti magnetskog polja, konfiguracije a, b i c imaju istu energiju, kao i d, e i f. Prisutnost magnetskog polja uzrokuje odvajanje energetskih razina: ono što je prije bila jedna linija povezana s prijelazom iz a, b ili c u d, e ili f postat će skup linija povezanih s određenim prijelazom. Zeemanov učinak na spektralnu liniju Sunčeve pjege. ploštine petlje ''S''. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Zeemanov učinak ili Zeemanov efekt (po P. Zeemanu) je pojava razlaganja spektralnih linija atoma u magnetskom polju.

Novi!!: Planckova konstanta i Zeemanov učinak · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Diracova konstanta.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »