Brže od pregledniku!
228 odnosi: Adelalopus, Adirondack (planina), Afrička beznokta vidra, Agriotherium, Ailuropoda, Alpe, Američki bukavac, Američki crni medvjed, Američki lav, Amphicyonoidea, Anthocerisporis, Arctotherium, Arktička lisica, Australopitecini, Australopitek, Australopithecus africanus, Australopithecus sediba, Autonomna pokrajina Trident, Azijski slon, Špiljski medvjed, Šupljorošci, Želic, Žirafe, Žunice, Čabulja, Baltičko more, Bazman, Beli Manastir, Bingadinsko asfaltno jezero, Boka kotorska, Brada (anatomija), Canis dirus, Cape York (poluotok), Casuarius lydekkeri, Cerovačke špilje, Cincar, Conchagüita, Coturnix, Crnoleđi čagalj, Crveni ris, Daruvar, Deinotheriidae, Deinotherium, Denisovski čovjek, Dinofelis, Divovska vidra, Divovski noj, Dmanisi, Doedicurus clavicaudatus, Doggerland, ..., Donphan, Drevni Egipat, Drnje, Dunav, Dunavska oledba, Elmenteita, Epipaleolitik, Eritrichiinae, Estonija, Euthecodon, Evolucija čovjeka, Evolucija čovjeka/tablica vrsta, Fauna Škotske, Finska, Geokronologija, Geološko razdoblje, Gepard, Globalno zatopljenje, Goveda, Gračac, Hijene, Hipparion, Hipparionini, Hippopotamus, Holocen, Homo antecessor, Homo cepranensis, Homo erectus, Homo ergaster, Homo gautengensis, Homo habilis, Homo heidelbergensis, Homo rhodesiensis, Homo rudolfensis, Homo sapiens idaltu, Hrvatski povijesni prostor prije doseljenja Hrvata, Hrvatski povijesni prostor u srednjem kamenom dobu, Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu, Irska, Jablaničko-konjička kotlina, Jadransko more, Jakupica, Javanski čovjek, Juanmouski čovjek, Južni mamut, Kašaf, Kale-je Hasan-Ali, Kameno doba, Kanadski galeb, Kanarski zovoj, Kattegat, Kina, Konji, Koobi Fora, Korjaci, Kratkoglavi medvjed, Kudravi nesit, Kuh-e Nader, Kvartar, Lantianski čovjek, Ledeno doba, Les, Litoralna geografija, Ljuba (mamut), Ljubljansko barje, Lokvarka (špilja), Lonjsko-ilovska zavala, Lord Howe, Macrauchenia, Mamuti, Medicinska geologija, Medvjeđa špilja u Kletnu, Megafauna, Megalania, Megaloceros, Megatherium, Mezolitička umjetnost, Minojska erupcija, Močiljska špilja, Multiregionalno podrijetlo modernih ljudi, Nacionalni park Bwindi, Nacionalni park Darién, Nacionalni park Denali, Nacionalni park Great Smoky Mountains, Nacionalni park Lassen Volcanic, Nacionalni park Plitvička jezera, Nacionalni park Triglav, Nacionalni park Wrangell-St. Elias, Nacionalni park Yellowstone, Nankinški čovjek, Narač (jezero), Naseljavanje Amerika, Neandertal, Nežidersko jezero, Nepean (Norfolk), Njemačka, Nojevi, Nojevke, Norveška, Nothura paludosa, Novigradsko more, Omo, Orangutan, Palaelodidae, Palaelodus, Paleoindijanci, Palmaria (otok), Panonska nizina, Paranthropus, Paranthropus aethiopicus, Paranthropus boisei, Paranthropus robustus, Patagonija, Paulsilvella, Pekinški čovjek, Peršin, Perzijski zaljev, Phoenicopterus copei, Phoenicopterus minutus, Pirenejski ris, Pitomača, Pliocen, Plionarctos, Podturen, Popis asfaltnih jezera, Popovo polje, Potres u Moliseu 1805., Pseudoglej, Puffinus felthami, Puffinus kanakoffi, Puffinus nestori, Puffinus pacificoides, Puffinus tedfordi, Querandiornis, Rane ljudske migracije, Rila, Rimasuchus, Sabalan, Sabljozube mačke, Sahand, Sajga, Sian Ka'an, Sicilija, Sjedinjene Američke Države, Smolikas, Soloski čovjek, Spiljski lav, Srednje kameno doba, Starije kameno doba, Stavanger, Struthio oldawayi, Surlaši, Szársomlyó, Taftan, Tambora, Tasmanski emu, Thylacoleo carnifex, Tinamuovke, Travnjak, Turanska nizina, Turkana (jezero), Usnati medvjed, Vampirski šišmiši, Vatroglavi kraljić, Vegetacija Hrvatske, Veliko medvjeđe jezero, Vodenkonji, Vranjača (špilja), Vrtare male, Vunasti nosorog, Willandra, Wrangelov otok, Zala, Zemljopis Indije, Zemljopis Indonezije, Zemljopis Poljske, Zemljopis Sjeverne Rajne-Vestfalije, Zhoukoudian. Proširite indeks (178 više) »
Adelalopus
Adelalopus je izumrli prapovijesni rod ptica iz reda plamenaca.
Novi!!: Pleistocen i Adelalopus · Vidi više »
Adirondack (planina)
Planine Adirondack tvore masiv u sjeveroistočnom New Yorku s granicama koje otprilike odgovaraju onima Parka Adirondack.
Novi!!: Pleistocen i Adirondack (planina) · Vidi više »
Afrička beznokta vidra
Afrička beznokta vidra, Aonyx capensis, druga je najveća slatkovodna vrsta vidre.
Novi!!: Pleistocen i Afrička beznokta vidra · Vidi više »
Agriotherium
Agriotherium je izumrli rod zvijeri iz porodice medvjeda.
Novi!!: Pleistocen i Agriotherium · Vidi više »
Ailuropoda
Ailuropoda, rod koji se pripisuje porodici medvjeda (Ursidae), a čiji je danas jedini predstavnik veliki panda (Ailuropoda melanoleuca) koji se očuvao po bambusovim šumama u Kini.
Novi!!: Pleistocen i Ailuropoda · Vidi više »
Alpe
Alpe (njem. Alpen; tal. Alpi; fra. Alpes; fur. Alps; okc. Aups/Alps; romanš: Alps; slo. Alpe) su planinski sustav između Srednje i Južne Europe dug 1200 km i širok oko 150 km.
Novi!!: Pleistocen i Alpe · Vidi više »
Američki bukavac
Američki bukavac (Botaurus lentiginosus) je ptica močvarica iz porodice čaplji.
Novi!!: Pleistocen i Američki bukavac · Vidi više »
Američki crni medvjed
Američki crni medvjed (lat. Ursus americanus) je vrsta medvjeda srednje veličine koji živi u Sjevernoj Americi.
Novi!!: Pleistocen i Američki crni medvjed · Vidi više »
Američki lav
Američki lav (Panthera leo atrox), isto tako poznat kao Sjevernoamerički ili Američki pećinski lav, je izumrla zvijer iz porodice mačaka koju danas poznajemo po fosilima.
Novi!!: Pleistocen i Američki lav · Vidi više »
Amphicyonoidea
Amphicyonoidea je izumrla porodica kopnenih zvijeri koja je obuhvaćala prodicu Amphicyonidae, a pripadala je podredu Caniformia.
Novi!!: Pleistocen i Amphicyonoidea · Vidi više »
Anthocerisporis
Anthocerisporis, fosilni rod Antocerota iz ranog pleistocena, miocena i pliocena.
Novi!!: Pleistocen i Anthocerisporis · Vidi više »
Arctotherium
Arctotherium je izumrli rod zvijeri iz porodice medvjeda koji je obitavao u Južnoj Americi od kasnog pliocena do kraja pleistocena.
Novi!!: Pleistocen i Arctotherium · Vidi više »
Arktička lisica
Arktička (polarna lisica, lat. Vulpes lagopus; sinonim: Alopex lagopus) zoološki je svrstana u porodicu pasa.
Novi!!: Pleistocen i Arktička lisica · Vidi više »
Australopitecini
Pojam australopitecini općenito se odnosi na svaku vrstu koja pripada rodu Australopithecus i Paranthropus.
Novi!!: Pleistocen i Australopitecini · Vidi više »
Australopitek
Australopitek (lat.: Australopithecus, od lat. australis: južni + grč. πίϑηϰος: majmun) naziv je roda pronađenog samo u Africi, a čije su (isključivo izumrle) vrste pripadale grupi Australopithecina, koji su živjeli prije 4 do 3 milijuna godina.
Novi!!: Pleistocen i Australopitek · Vidi više »
Australopithecus africanus
Australopithecus africanus je rani hominid iz podtribusa Australopithecine, koji je živio između 3,03 i 2,04 milijuna godina prije današnjice u kasnom pliocenu i ranom pleistocenu.
Novi!!: Pleistocen i Australopithecus africanus · Vidi više »
Australopithecus sediba
Australopithecus sediba je vrsta Australopithecusa iz ranog pleistocena, definiran kao nova vrsta na temelju fosilnih ostataka datiranih na oko 2 milijuna godina starosti.
Novi!!: Pleistocen i Australopithecus sediba · Vidi više »
Autonomna pokrajina Trident
Autonomna pokrajina Trident (talijanski: Provincia autonoma di Trento, njemački: Autonome Provinz Trient; poznat i kao na talijanskom: Trentino, stari njemački naziv je Welschtirol) je autonomna pokrajina na sjeveru Italije.
Novi!!: Pleistocen i Autonomna pokrajina Trident · Vidi više »
Azijski slon
Azijski slon (lat. Elephas maximus), često i indijski slon je, nakon afričkog slona, druga najveća danas živuća kopnena životinja.
Novi!!: Pleistocen i Azijski slon · Vidi više »
Špiljski medvjed
Špiljski medvjed (lat. Ursus spelaeus) je izumro na vrhuncu posljednjeg ledenog doba prije oko 24 tisuće godina.
Novi!!: Pleistocen i Špiljski medvjed · Vidi više »
Šupljorošci
Šupljorošci su pripadnici svake od 140 vrsta sisavaca parnoprstaša porodice Bovidae.
Novi!!: Pleistocen i Šupljorošci · Vidi više »
Želic
Karakterističan pejzaž Želica Želic je pobrđe, brežuljkasti kraj u južnoj Šomođskoj i sjeverozapadnoj Baranjskoj županiji u središnjoj južnoj Mađarskoj.
Novi!!: Pleistocen i Želic · Vidi više »
Žirafe
Giraffidae su porodica parnoprstaša koja ima samo dva roda u kojima postoji po jedna vrsta žirafe i jedna vrsta okapija.
Novi!!: Pleistocen i Žirafe · Vidi više »
Žunice
Žunice (lat. Picumninae) su potporodica malenih djetlića koje nastanjuju uglavnom Južnu Ameriku.
Novi!!: Pleistocen i Žunice · Vidi više »
Čabulja
Čabulja je planina u Hercegovini između rijeke Neretve i njene desne pritoke Drežanke.
Novi!!: Pleistocen i Čabulja · Vidi više »
Baltičko more
Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev. Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka. Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom.
Novi!!: Pleistocen i Baltičko more · Vidi više »
Bazman
Bazman (perz. بزمان) je vulkanska planina na jugoistoku Irana, u pokrajini Sistan i Beludžistan.
Novi!!: Pleistocen i Bazman · Vidi više »
Beli Manastir
Trg slobode Beli Manastir Beli Manastir je jedini baranjski grad i upravno središte Baranje, u Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Pleistocen i Beli Manastir · Vidi više »
Bingadinsko asfaltno jezero
Bingadinsko asfaltno jezero (azerski: Binəqədi Qır gölü, ruski: Бинагадинское кировое озеро> Официальный сайт Института геологии Национальной академии наук Азербайджана., pristupljeno 28. prosinca 2019.) asfaltno je jezero u Azerbajdžanu koje se nalazi 7 km sjeverozapadno od Bakua i 0,5 kilometara jugoistočno od Bingadija, na području Bingadinskoga rajona Bakua.
Novi!!: Pleistocen i Bingadinsko asfaltno jezero · Vidi više »
Boka kotorska
Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.
Novi!!: Pleistocen i Boka kotorska · Vidi više »
Brada (anatomija)
Brada označena na crtežu muškarca. Brada (lat. Mentum) u anatomiji čovjeka označava dio donje čeljusti (mandibule) ispod usta.
Novi!!: Pleistocen i Brada (anatomija) · Vidi više »
Canis dirus
Canis dirus, koji se ponekad prevodi kao Strašni vuk, rjeđe kao Strahovuk, vrsta je izumrlog pretpovijesnog vuka.
Novi!!: Pleistocen i Canis dirus · Vidi više »
Cape York (poluotok)
Karta poluotoka Cape York Poluotok Cape York veliki je poluotok koji se nalazi na krajnjem sjeveru Queenslanda, Australija.
Novi!!: Pleistocen i Cape York (poluotok) · Vidi više »
Casuarius lydekkeri
Casuarius lydekkeri je izumrla vrsta ptice neletačice iz roda kazuara (Casuarius).
Novi!!: Pleistocen i Casuarius lydekkeri · Vidi više »
Cerovačke špilje
Cerovačke špilje najveći su špiljski kompleks u Hrvatskoj.
Novi!!: Pleistocen i Cerovačke špilje · Vidi više »
Cincar
Cincar (Cincar, Ćinćer) je planina u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, sjeveroistočno od Livna.
Novi!!: Pleistocen i Cincar · Vidi više »
Conchagüita
Conchagüita je vulkanski otok u zaljevu Fonseca, istočni Salvador.
Novi!!: Pleistocen i Conchagüita · Vidi više »
Coturnix
Coturnix je rod prepelica iz porodice fazanki.
Novi!!: Pleistocen i Coturnix · Vidi više »
Crnoleđi čagalj
Crnoleđi čagalj (latinski: Canis mesomelas) je vrsta čaglja koja obitava na dva područja afričkog kontinenta odvojenih oko 900 km.
Novi!!: Pleistocen i Crnoleđi čagalj · Vidi više »
Crveni ris
Crveni ris (lat. Felis rufus) je sjevernoamerička mačka iz potporodice malih mačaka.
Novi!!: Pleistocen i Crveni ris · Vidi više »
Daruvar
Daruvar (češki: Daruvar, mađarski: Daruvár, njemački: Daruwar, srpski: Дарувар, latinski: Aquae Balissae) je grad u Hrvatskoj, i drugi najveći grad unutar Bjelovarsko-bilogorske županije.
Novi!!: Pleistocen i Daruvar · Vidi više »
Deinotheriidae
Deinotheriidae ("strašne zvijeri") je porodica pretpovijesnih životinja nalik surlašima koji su živjeli tijekom kenozoika.
Novi!!: Pleistocen i Deinotheriidae · Vidi više »
Deinotherium
Deinotherium ("užasna zvijer" od grč. δεινός, deinós - "užasno" i θηρίον, theríon - "zvijer") bio je veliki prapovijesni srodnik današnjih slonova koji se pojavio sredinom miocena i izumro tijekom ranog pleistocena.
Novi!!: Pleistocen i Deinotherium · Vidi više »
Denisovski čovjek
Denisovski čovjek ili denisovski hominin ili denisovac izumrla je vrsta roda ''Homo'' ili je podvrsta Homo sapiensa koja je živjela u paleolitiku.
Novi!!: Pleistocen i Denisovski čovjek · Vidi više »
Dinofelis
Dinofelis bio je rod sabljozubih mačaka (Felinae) koje su pripadale tribusu Metailurini.
Novi!!: Pleistocen i Dinofelis · Vidi više »
Divovska vidra
Divovska vidra (Pteronura brasiliensis) semiakvatični je sisavac iz reda zvijeri prirođen u području Južne Amerike.
Novi!!: Pleistocen i Divovska vidra · Vidi više »
Divovski noj
Divovski noj (lat. Struthio dmanisensis) je izumrla prapovijesna ptica neletačica iz roda nojeva, reda nojevki.
Novi!!: Pleistocen i Divovski noj · Vidi više »
Dmanisi
Dmanisi (gru. დმანისი) je grad, administrativno središte distrikta Dmanisi i arheološko nalazište u južnoj Gruziji u pokrajini Donja Kartlija, a od glavnog grada Tbilisija udaljen je 85 kilometara.
Novi!!: Pleistocen i Dmanisi · Vidi više »
Doedicurus clavicaudatus
Doedicurus clavicaudatus je bio prapovijesni gliptodont koji je živio tokom pleistocena, sve do kraja posljednjeg ledenog doba, prije nekih 11 000 godina.
Novi!!: Pleistocen i Doedicurus clavicaudatus · Vidi više »
Doggerland
Doggerland u ranom holocenu Doggerland bilo je područje kopna, sada potopljeno ispod južnog Sjevernog mora, koje je povezivalo Veliku Britaniju s kontinentalnom Europom. Poplavio ga je porast razine mora oko 6500 – 6200 pr. Kr. Geološka ispitivanja sugeriraju da se proširio od današnje istočne obale Velike Britanije do današnje Nizozemske, zapadne obale Njemačke i poluotoka Jutlanda.
Novi!!: Pleistocen i Doggerland · Vidi više »
Donphan
Donphan je Pokémon nalik slonu, uveden u drugoj generaciji Pokémon franšize.
Novi!!: Pleistocen i Donphan · Vidi više »
Drevni Egipat
Gizi najprepoznatljiviji su simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.
Novi!!: Pleistocen i Drevni Egipat · Vidi više »
Drnje
Drnje (mađarski: Dörnye) je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Pleistocen i Drnje · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Pleistocen i Dunav · Vidi više »
Dunavska oledba
Kretanje temperaturnih vrijednosti tijekom Dunavske oledbe. Dunavska oledba (poznata i pod nazivima Dunavska glacijacija i Dunavski glacijal) naziv je za ledeno doba koje je zahvatilo prostore njemačkog, austrijskog i mađarskog dijela Podunavlja tijekom pleistocena.
Novi!!: Pleistocen i Dunavska oledba · Vidi više »
Elmenteita
Elmenteita je slano jezero velike koncentracije soli (uglavnom natrijev klorid) u Velikoj rasjednoj dolini, u vulkanskom području odmah južno od ekvatora, oko 120 km sjeverozapadno od Nairobija u Keniji.
Novi!!: Pleistocen i Elmenteita · Vidi više »
Epipaleolitik
Epipaleolitik je bio razdoblje u razvoju ljudske tehnologije koji prethodi neolitskom periodu kamenog doba.
Novi!!: Pleistocen i Epipaleolitik · Vidi više »
Eritrichiinae
Eritrichiinae, podtribus boražinovki dio tribusa Cynoglossoideae.
Novi!!: Pleistocen i Eritrichiinae · Vidi više »
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Novi!!: Pleistocen i Estonija · Vidi više »
Euthecodon
Euthecodon je izumrli rod krokodila.
Novi!!: Pleistocen i Euthecodon · Vidi više »
Evolucija čovjeka
Evolucija čovjeka podrazumijeva evolutivni proces koji je tijekom vremena doveo do pojave anatomski modernog čovjeka.
Novi!!: Pleistocen i Evolucija čovjeka · Vidi više »
Evolucija čovjeka/tablica vrsta
Kategorija:Evolucija čovjeka.
Novi!!: Pleistocen i Evolucija čovjeka/tablica vrsta · Vidi više »
Fauna Škotske
Ženka sivog tuljana hrani mladunče 953-196-088-7 u Škotskoj Fauna Škotske su uglavnom uobičajene za sjeverozapadni europski dio paleoarktičke zone, iako je nekoliko vrsta najvećih sisavaca tog područja izumrlo zbog izlova, a ljudske aktivnosti su također dovele do uvođenja raznih životinja.
Novi!!: Pleistocen i Fauna Škotske · Vidi više »
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
Novi!!: Pleistocen i Finska · Vidi više »
Geokronologija
Geološka kronologija je kronologija koju rabe geolozi i drugi znanstvenici kako bi se opisalo vrijeme i odnosi između događaja koji su se dogodili u povijesti Zemlje.
Novi!!: Pleistocen i Geokronologija · Vidi više »
Geološko razdoblje
Geološko razdoblje je određeni vremenski interval u geološkoj prošlosti Zemlje.
Novi!!: Pleistocen i Geološko razdoblje · Vidi više »
Gepard
Gepard (lat. Acinonyx jubatus) je mačka koja je najčešća još uglavnom u Africi.
Novi!!: Pleistocen i Gepard · Vidi više »
Globalno zatopljenje
Onečišćavanje zraka pojačava staklenički učinak. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. Mjerenja razine mora su pokazala porast razine mora od 200 mm u 20. stoljeću. ugljikovog dioksida (CO2) u zadnjih 50 godina. Ledenjak Grinnell 1938. Ledenjak Grinnell 2009. Sve češća nevremena kao jedna od posljedica globalnog zatopljenja. Globalno zatopljenje ili globalno zagrijavanje je postupno zagrijavanje Zemljine površine i najnižih slojeva atmosfere uzrokovano učinkom staklenika, što dovodi i do globalnih promjena klime.
Novi!!: Pleistocen i Globalno zatopljenje · Vidi više »
Goveda
Skupina Bovinae su potporodica šupljorožaca.
Novi!!: Pleistocen i Goveda · Vidi više »
Gračac
Gračac je općina u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Pleistocen i Gračac · Vidi više »
Hijene
Hijene (Hyaenidae) su porodica iz reda zvijeri.
Novi!!: Pleistocen i Hijene · Vidi više »
Hipparion
Nacionalnoga prirodoslovnoga muzeja u Parizu Hipparion (grčki: ἱππάρıον, konjić) je izumrli rod konja značajan u razvoju konja, sličan današnjoj zebri.
Novi!!: Pleistocen i Hipparion · Vidi više »
Hipparionini
Hipparionini je izumrli tribus potprodice Equinae čiji su pripadnici živjeli prije 15.97 – 0.3 milijun godina, Fossilworks, pristupljeno 9.
Novi!!: Pleistocen i Hipparionini · Vidi više »
Hippopotamus
Hippopotamus je rod iz porodice Vodenkonji koja ima samo jednu vrstu - nilskog konja, uz određeni broj izumrlih vrsta.
Novi!!: Pleistocen i Hippopotamus · Vidi više »
Holocen
Holocen je interglacijalno (međuledeno) razdoblje u kojemu i sada živimo, a započelo je naglim zatopljenjem oko 9500 godina pr.
Novi!!: Pleistocen i Holocen · Vidi više »
Homo antecessor
Homo antecessor je izumrla vrsta (ili podvrsta) roda Homo procijenjene starosti od 800 000 do 1,2 milijuna godina, koju je otkrio Eudald Carbonell, Juan Luis Arsuaga i J. M. Bermúdez de Castro.
Novi!!: Pleistocen i Homo antecessor · Vidi više »
Homo cepranensis
Homo cepranensis je izumrla vrsta iz taksonomskog roda Homo, čiji su poznati ostaci vrlo oskudni, sastoje se samo od svoda lubanje.
Novi!!: Pleistocen i Homo cepranensis · Vidi više »
Homo erectus
Homo erectus ("uspravni čovjek" od latinskog: ērigere, "podignuti, uspraviti") izumrla je vrsta hominina koja je živjela tijekom cijelog pleistocena.
Novi!!: Pleistocen i Homo erectus · Vidi više »
Homo ergaster
Homo ergaster ili afrički Homo erectus je izumrla vrsta roda Homo koji je živio u istočnoj i južnoj Africi tijekom ranog pleistocena, između 1,8 i 1,3 milijuna godina.
Novi!!: Pleistocen i Homo ergaster · Vidi više »
Homo gautengensis
Homo gautengensis je vrsta hominina, čije je postojanje predložio antropolog Darren Curnoe 2010. godine.
Novi!!: Pleistocen i Homo gautengensis · Vidi više »
Homo habilis
Homo habilis (ili Australopithecus habilis) je vrsta iz tribusa hominina, koja je živjela tijekom gelasija u pleistocenskom razdoblju, prije oko 2,33 do 1,44 milijuna godina.
Novi!!: Pleistocen i Homo habilis · Vidi više »
Homo heidelbergensis
Homo heidelbergensis, koji se ponekad naziva Homo rhodesiensis, izumrla je vrsta roda Homo koja je prije bar 600 000 (moguće čak i 1 300 000) godina nastanjivala Afriku, Europu i zapadnu Aziju.
Novi!!: Pleistocen i Homo heidelbergensis · Vidi više »
Homo rhodesiensis
Homo rhodesiensis ("rodezijski čovjek") je izumrla vrsta hominina koja pripada rodu Homo, opisan na temelju fosilnog nalaza tzv.
Novi!!: Pleistocen i Homo rhodesiensis · Vidi više »
Homo rudolfensis
Homo rudolfensis (ili Australopithecus rudolfensis) je izumrla vrsta iz tribusa Hominini od koje je otkriveno vrlo malo fosilnih ostataka.
Novi!!: Pleistocen i Homo rudolfensis · Vidi više »
Homo sapiens idaltu
Homo sapiens idaltu je izumrla podvrsta Homo sapiensa koja je živjela u Africi u donjem paleolitiku prije oko 160 000 godina.
Novi!!: Pleistocen i Homo sapiens idaltu · Vidi više »
Hrvatski povijesni prostor prije doseljenja Hrvata
Najstariji tragovi ljudske nazočnosti na hrvatskom tlu potječu iz starijeg kamenog doba.
Novi!!: Pleistocen i Hrvatski povijesni prostor prije doseljenja Hrvata · Vidi više »
Hrvatski povijesni prostor u srednjem kamenom dobu
Srednje kameno doba (mezolitik, grč. μέσος: srednji i λιϑοσ: kamen) je prapovijesno razdoblje lovačko-skupljačkih zajednica i njihove kulture od kraja ledenoga doba (pleistocena) do pojave neolitika u ranom i srednjem holocenu.
Novi!!: Pleistocen i Hrvatski povijesni prostor u srednjem kamenom dobu · Vidi više »
Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu
Starije kameno doba (paleolitik, grč. παλαιός: star i λιϑοσ: kamen)Istarska enciklopedija (LZMK): je najstarije i najduže razdoblje ljudske povijesti.
Novi!!: Pleistocen i Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu · Vidi više »
Irska
Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.
Novi!!: Pleistocen i Irska · Vidi više »
Jablaničko-konjička kotlina
Jablaničko-konjička kotlina je tektonska kotlina u sjevernoj Hercegovini.
Novi!!: Pleistocen i Jablaničko-konjička kotlina · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Pleistocen i Jadransko more · Vidi više »
Jakupica
Jakupica Jakupica (mak. Јакупица ili Мокра Планина) šumoviti je planinski masiv i planina u središnjoj Sjevernoj Makedoniji, građena od gnajsa i kristalastih škriljevaca.
Novi!!: Pleistocen i Jakupica · Vidi više »
Javanski čovjek
Javanski čovjek (Pithecanthropus erectus, lat. za "uspravan čovjek-majmun"), je primjer Homo erectusa (Homo erectus erectus, lat. za "uspravan čovjek") koji se smatra za nasljednika Australopiteka i pretka Homo sapiensa, suvremenog čovjeka.
Novi!!: Pleistocen i Javanski čovjek · Vidi više »
Juanmouski čovjek
Juanmouski čovjek (kineski: 元谋人, pinyinYuánmóu Rén; lat.: Homo erectus yuanmouensis) je podvrsta Homo erectusa, čiji su fosilizirani ostaci para sjekutića otkriveni u blizini sela Danawu u jugozapadnoj kineskoj pokrajini Yuanmou (kineski:元谋县, pinyin: Yuánmóu Xiàn).
Novi!!: Pleistocen i Juanmouski čovjek · Vidi više »
Južni mamut
Južni mamut (latinski: Mammuthus meridionalis, sinonimi: Archidiskodon nebrascensis, Archidiskodon scotti, alternativni nazivi: Archidiscodon meridionalis, Archidiskodon meridionalis, Elephas meridionalis, Euelephas meridionalis) izumrla je vrsta sisavaca iz porodice Elephantidae.
Novi!!: Pleistocen i Južni mamut · Vidi više »
Kašaf
Kašaf (perz. کشف, ili Kašaf-Rūd: „Rijeka kornjača”), rijeka dužine 290 km koja protječe sjeveroistočnim Iranom odnosno pokrajinom Razavi Horasan.
Novi!!: Pleistocen i Kašaf · Vidi više »
Kale-je Hasan-Ali
Kale-je Hasan-Ali (perz. قلعه حسن علی) je vulkansko polje u Kermanskoj pokrajini na jugoistoku Irana.
Novi!!: Pleistocen i Kale-je Hasan-Ali · Vidi više »
Kameno doba
Kameno doba je izraz kojim se označava najstarije razdoblje prapovijesti.
Novi!!: Pleistocen i Kameno doba · Vidi više »
Kanadski galeb
Kanadski galeb (lat. Larus californicus) je galeb srednje veličine, u prosjeku manji od od američkog srebrnastog galeba (L. smithsonianus), ali veći u prosjeku od prstenokljunog galeba, iako se raspon veličine preklapa s obje spomenute vrste.
Novi!!: Pleistocen i Kanadski galeb · Vidi više »
Kanarski zovoj
Kanarski zovoj (lat. Puffinus holeae) je prapovijesna vrsta morske ptice iz porodice zovoja.
Novi!!: Pleistocen i Kanarski zovoj · Vidi više »
Kattegat
Kattegat (švedski i danski: Kattegatt) je morski tjesnac koji razdvaja teritorij Danske i Švedske te zajedno sa Skagerrakom na sjeveru povezuje Sjeverno i Baltičko more.
Novi!!: Pleistocen i Kattegat · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Pleistocen i Kina · Vidi više »
Konji
Konji (lat. Equidae) su porodica sisavaca iz reda neparnoprstaša, u kojoj se danas nalazi samo jedan živući rod, Equus.
Novi!!: Pleistocen i Konji · Vidi više »
Koobi Fora
Uredi kenijskog nacionalnog muzeja Koobi Fora, smješteni na samom arheološkom lokalitetu, u sklopu nacionalnog parka Sibiloi. Koobi Fora (/kubi fɔrə/) je prapovijesni arheološki lokalitet i pokrajina koja je nalazi u sjevernoj Keniji, na istočnoj obali jezera Turkana, 746 kilometara udaljena od glavnog grada Nairobija, gdje su otkriveni fosilni nalazi hominida.
Novi!!: Pleistocen i Koobi Fora · Vidi više »
Korjaci
Korjaci (rus. коря́ки) su starosjedilački narod Kamčatske oblasti na ruskom dalekom istoku i naseljavaju obale Beringovog mora južno od rijeke Anadir i zemlje neposredno uz sjever poluotoka Kamčatke, a najjužnije do Tigilska.
Novi!!: Pleistocen i Korjaci · Vidi više »
Kratkoglavi medvjed
Kratkoglavi medvjed, buldog medvjed ili Arctodus (grč.: medvjeđi zub), izumrli rod medvjeda koji je živio samo u Sjevernoj Americi tijekom pleistocena.
Novi!!: Pleistocen i Kratkoglavi medvjed · Vidi više »
Kudravi nesit
Kudravi nesit (Dalmatinski pelikan) je najveća vrsta pelikana.
Novi!!: Pleistocen i Kudravi nesit · Vidi više »
Kuh-e Nader
Kuh-e Nader (perz. کوه نادر; dosl. Naderova planina) je vulkanska planina na jugoistoku Irana, u pokrajini Sistan i Beludžistan.
Novi!!: Pleistocen i Kuh-e Nader · Vidi više »
Kvartar
Kvartar je posljednji geološki period koji je počeo prije 2,5 milijuna godina i u kojem se razvio suvremeni čovjek.
Novi!!: Pleistocen i Kvartar · Vidi više »
Lantianski čovjek
Lantianski čovjek (kineski: 蓝田人, lat.: Homo erectus lantianensis, stari naziv: Sinanthropus lantianensis) je podvrsta Homo erectusa otkrivena 1963. godine.
Novi!!: Pleistocen i Lantianski čovjek · Vidi više »
Ledeno doba
Velika ledena površina u ledenom dobu Antarktici prije 400 000 godina Ledena doba važan su dio Zemljine prošlosti u kojem su nastali mnogi reljefni oblici, biljne i životinjske vrste, a naposljetku tada se pojavljuje i čovjek.
Novi!!: Pleistocen i Ledeno doba · Vidi više »
Les
Les (prapor) je eolski sediment prašinastog oblika i žućkaste boje, sastavljen uglavnom od kvarca i feldspata.
Novi!!: Pleistocen i Les · Vidi više »
Litoralna geografija
Litoralna geografija je znanost o dinamičkom sučelju između oceana i kopna koja uključuje fizičku geografiju (tj. litoralnu geomorfologiju, geologiju i oceanografiju) i antropogeografiju (sociologiju i povijest) obale.
Novi!!: Pleistocen i Litoralna geografija · Vidi više »
Ljuba (mamut)
Muzeju prirodne povijesti Field Lyuba (rus.: Люба) je mlada ženka vunastog mamuta (Mammuthus primigenius) koja je uginula prije oko 40 000 godina, u životnoj dobi od samo mjesec dana.
Novi!!: Pleistocen i Ljuba (mamut) · Vidi više »
Ljubljansko barje
Ljubljansko barje je najjužniji dio Ljubljanske kotline, kojim protječe Ljubljanica.
Novi!!: Pleistocen i Ljubljansko barje · Vidi više »
Lokvarka (špilja)
Špilja Lokvarka smještena je neposredno uz autocestu Zagreb–Rijeka, oko 2 km istočno od centra naselja Lokve, na jugoistočnim padinama brda Kameni vrh (906 m) na 760 m nadmorske visine.
Novi!!: Pleistocen i Lokvarka (špilja) · Vidi više »
Lonjsko-ilovska zavala
Lonjsko-ilovska zavala podijeljena je na uže područje Lonje i Česme i na porječje Ilove i Pakre.
Novi!!: Pleistocen i Lonjsko-ilovska zavala · Vidi više »
Lord Howe
Otok Lord Howe je maleni vulkanski otok veličine 56 km² smješten u južnom dijelu Tihog oceana, u Tasmanovom moru, oko 600 km istočno od obala Australije.
Novi!!: Pleistocen i Lord Howe · Vidi više »
Macrauchenia
Macrauchenia ("dugačka ljama", na temelju sada zamijenjenog latinskog izraza za lame, Auchenia, od grčkih pojmova koji doslovno znače "dugi vrat") je bio rod južnoameričkih sisavaca tipičan za red Litopterna, s dugim vratom i udovima, te tri prsta.
Novi!!: Pleistocen i Macrauchenia · Vidi više »
Mamuti
Mamuti (lat.: Mammuthus) su izumrli rod životinja iz porodice surlaša (Proboscidea), u koju spadaju i slonovi.
Novi!!: Pleistocen i Mamuti · Vidi više »
Medicinska geologija
Medicinska geologija (ili geomedicina) je područje znanosti koje se fokusira na prirodne materijale i procese u okolišu koji imaju utjecaj na zdravlje ljudi.
Novi!!: Pleistocen i Medicinska geologija · Vidi više »
Medvjeđa špilja u Kletnu
Medvjeđa špilja u Kletnu (polj.: Jaskinia Niedźwiedzia w Kletnie) najduža je špilja planina Śnieżnik, koje su dio širega planinskog lanca Sudeta.
Novi!!: Pleistocen i Medvjeđa špilja u Kletnu · Vidi više »
Megafauna
''Loxodonta africana'', najveća kopnena životinja na Zemlji. Megafauna (grč. megas "velik" + lat. fauna "životinja") su velike, vrlo velike ili ogromne životinje.
Novi!!: Pleistocen i Megafauna · Vidi više »
Megalania
Megalania (Varanus priscus) golemi je izumrli monitorski gušter iz porodice Varanidae.
Novi!!: Pleistocen i Megalania · Vidi više »
Megaloceros
Megaloceros, rod izumrlih jelena iz tribusa Megalocerini.
Novi!!: Pleistocen i Megaloceros · Vidi više »
Megatherium
Megatherium (od grč. mega – "velika" i therion "zvijer") bio je rod kopnenih ljenivaca veličine slona koji su od kasnog pliocena do kraja pleistocena bili endemični za Srednju i Južnu Ameriku.
Novi!!: Pleistocen i Megatherium · Vidi više »
Mezolitička umjetnost
Kopija mezolitičkog crteža s prikazom ''bitke strijelaca'' iz spilje ''Morella la Vella'', provincija Castellón u Španjolskoj (Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena). Mezolitička umjetnost je umjetnička produkcija nastala u vrijeme srednjeg kamenog doba, mezolitika (grč. μεσος, mesos.
Novi!!: Pleistocen i Mezolitička umjetnost · Vidi više »
Minojska erupcija
Minojska erupcija (grčki: Μινωική έκρηξη) odnosi se na vulkansku erupciju otoka There u Egejskom moru u 2. tisućljeću pr. Kr. Precizno datiranje ovog događaja predmetom je spora.
Novi!!: Pleistocen i Minojska erupcija · Vidi više »
Močiljska špilja
Močiljska špilja je najduži speleološki objekt Dubrovačkog primorja.
Novi!!: Pleistocen i Močiljska špilja · Vidi više »
Multiregionalno podrijetlo modernih ljudi
Hipoteza o multiregionalnom podrijetlu modernog čovjeka je znanstveni model koji pruža alternativno objašnjenje za obrazac ljudske evolucije od šire prihvaćenog modela recentnog afričkog podrijetla.
Novi!!: Pleistocen i Multiregionalno podrijetlo modernih ljudi · Vidi više »
Nacionalni park Bwindi
Nacionalni park nedostupni Bwindi (engl.: Bwindi Impenetrable National Park) je nacionalni park na rubu Velike rasjedne doline, na jugozapadu Ugande (županije Kabale, Kisoro i Rukungiri) u blizini granice s DR Kongo.
Novi!!: Pleistocen i Nacionalni park Bwindi · Vidi više »
Nacionalni park Darién
Nacionalni park Darién (šp. Parque Nacional Darién) je najveći nacionalni park (površine 5.790 km²) u Panami.
Novi!!: Pleistocen i Nacionalni park Darién · Vidi više »
Nacionalni park Denali
Bez opisa.
Novi!!: Pleistocen i Nacionalni park Denali · Vidi više »
Nacionalni park Great Smoky Mountains
Nacionalni park Great Smoky Mountains jedan je od 58 nacionalnih parkova Sjedinjenih Američkih Država, smješten u dvije američke savezne države, Tennessee i Sjeverna Karolina, te kroz njega prolazi njihova granica koja se pruža od sjeveroistoka prema jugozapadu kroz središnji dio parka.
Novi!!: Pleistocen i Nacionalni park Great Smoky Mountains · Vidi više »
Nacionalni park Lassen Volcanic
Nacionalni park Lassen Volcanic jedan je od 58 nacionalnih parkova smještenih na području Sjedinjenih Američkih Država.
Novi!!: Pleistocen i Nacionalni park Lassen Volcanic · Vidi više »
Nacionalni park Plitvička jezera
Nacionalni park Plitvička jezera osobita je geološka i hidrogeološka krška pojava.
Novi!!: Pleistocen i Nacionalni park Plitvička jezera · Vidi više »
Nacionalni park Triglav
Triglav Triglavski nacionalni park (slo. Tríglavski národni párk (TNP)) leži na području sjeverozapadne Slovenije u Julijskim Alpama.
Novi!!: Pleistocen i Nacionalni park Triglav · Vidi više »
Nacionalni park Wrangell-St. Elias
Nacionalni park Wrangell-St.
Novi!!: Pleistocen i Nacionalni park Wrangell-St. Elias · Vidi više »
Nacionalni park Yellowstone
Nacionalni park Yellowstone (eng.: Yellowstone National Park, arapaho: Henihco'oo' ili Héetíhco'oo) je nacionalni park Sjedinjenih Američkih Država koji se smatra za najstariji svjetski nacionalni park, utemeljen 1. ožujka 1872. godine.
Novi!!: Pleistocen i Nacionalni park Yellowstone · Vidi više »
Nankinški čovjek
Nankinški čovjek (lat.: Homo erectus nankinensis) je podvrsta Homo erectusa šiji su fosilni ostaci pronađeni u Kini.
Novi!!: Pleistocen i Nankinški čovjek · Vidi više »
Narač (jezero)
Narač, bjeloruski Нарач, ruski На́рочь; poljski Narocz; latvijski Narutis, je jezero na sjeverozapadu Bjelorusije u Minskoj oblasti, smješteno u bazenu rijeke Vilije.
Novi!!: Pleistocen i Narač (jezero) · Vidi više »
Naseljavanje Amerika
Naseljavanje Amerika počelo je kad su lovci-sakupljači gornjeg paleolitika dospjeli u Sjevernu Ameriku iz sjevernoazijske Mamutske stepe preko Beringije koja se formirala između sjeveroistočnog Sibira i zapadne Aljaske zbog snižavanja razine mora tijekom posljednjeg glacijalnog maksimuma.
Novi!!: Pleistocen i Naseljavanje Amerika · Vidi više »
Neandertal
Položaj Neandertala u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji Neandertal je naziv dijela doline rijeke Düssel u njemačkoj saveznoj državi Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Novi!!: Pleistocen i Neandertal · Vidi više »
Nežidersko jezero
Nežidersko jezero odnosno Niuzaljsko jezero (njemački: Neusiedler See.
Novi!!: Pleistocen i Nežidersko jezero · Vidi više »
Nepean (Norfolk)
Otok Nepean (Norfuk: Nepeyan Ailen) mali je nenaseljeni otok smješten oko 800 metara južno od otoka Norfolk u jugozapadnom Pacifiku.
Novi!!: Pleistocen i Nepean (Norfolk) · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Pleistocen i Njemačka · Vidi više »
Nojevi
Struthio je rod ptica iz reda nojevki, u kojem je noj (Struthio camelus) jedina živuća vrsta.
Novi!!: Pleistocen i Nojevi · Vidi više »
Nojevke
Nojevke (lat. Struthioniformes) ili kako ih još ponekad nazivaju ptice trkačice spadaju u red ptica koje ne lete.
Novi!!: Pleistocen i Nojevke · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Pleistocen i Norveška · Vidi više »
Nothura paludosa
Nothura paludosa je izumrla prapovijesna vrsta ptice iz reda tinamuovki.
Novi!!: Pleistocen i Nothura paludosa · Vidi više »
Novigradsko more
Masleničkog mosta) Novigradsko more Novigradsko more je zaljev Jadranskog mora.
Novi!!: Pleistocen i Novigradsko more · Vidi više »
Omo
Omo je velika rijeka na jugu Etiopije koja u cijelosti teče unutar granica Etiopije do svog ušća u jezero Turkanu na granici s Kenijom.
Novi!!: Pleistocen i Omo · Vidi više »
Orangutan
Orangutan (Pongo) je rod primata iz porodice velikih čovjekolikih majmuna.
Novi!!: Pleistocen i Orangutan · Vidi više »
Palaelodidae
Palaelodidae je izumrla prapovijesna porodica ptica iz reda plamenaca.
Novi!!: Pleistocen i Palaelodidae · Vidi više »
Palaelodus
Palaelodus je izumrli prapovijesni rod ptica dalje povezan s plamencima.
Novi!!: Pleistocen i Palaelodus · Vidi više »
Paleoindijanci
odlupka. Paleoindijanci (grč. παλαιός - star) je naziv za Indijance koji su došli i na američki kontinent i naselili ga tijekom posljednje, kvartarne oledbe mlađeg pleistocena.
Novi!!: Pleistocen i Paleoindijanci · Vidi više »
Palmaria (otok)
Palmaria je talijanski otok u ligurskom moru na najzapadnijem dijelu zaljeva La Spezia.
Novi!!: Pleistocen i Palmaria (otok) · Vidi više »
Panonska nizina
Panonska nizina Panonska nizina je ravnica u središnjoj Europi.
Novi!!: Pleistocen i Panonska nizina · Vidi više »
Paranthropus
Paranthropus (iz grčkog παρα, para "pored"; άνθρωπος, ánthropos "čovjek") je rod izumrlih hominina.
Novi!!: Pleistocen i Paranthropus · Vidi više »
Paranthropus aethiopicus
Paranthropus aethiopicus ili Australopithecus aethiopicus izumrla je vrsta hominida, jednog od robusnih australopitecina.
Novi!!: Pleistocen i Paranthropus aethiopicus · Vidi više »
Paranthropus boisei
Paranthropus boisei ili Australopithecus boisei bio je rani hominin, opisan je kao najveći pripadnik roda Paranthropus.
Novi!!: Pleistocen i Paranthropus boisei · Vidi više »
Paranthropus robustus
Paranthropus robustus (ili Australopithecus robustus) je vrsta hominina prvobitno otkrivena u Južnoafričkoj Republici 1938. godine.
Novi!!: Pleistocen i Paranthropus robustus · Vidi više »
Patagonija
Patagonija, prema najčešće prihvaćenim granicama regije Patagonija je najjužniji dio Južne Amerike između Magellanova prolaza i Río Negra, i između Anda i Atlantskog oceana, koji pokriva površinu od oko 800 000 km².
Novi!!: Pleistocen i Patagonija · Vidi više »
Paulsilvella
Paulsilvella, rod crvenih algi iz porodice Lithophyllaceae.
Novi!!: Pleistocen i Paulsilvella · Vidi više »
Pekinški čovjek
Pekinški čovjek (kineski: 北京猿人, pinyin: Běijīng Yuánrén, latinski: Homo erectus pekinensis), je primjer Homo erectusa (lat. za "Uspravan čovjek") koji se smatra za nasljednika Australopiteka i pretka Homo sapiensa, suvremenog čovjeka.
Novi!!: Pleistocen i Pekinški čovjek · Vidi više »
Peršin
Peršin (lat. Petroselinum crispum) je dvogodišnja biljna vrsta iz porodice štitarki, jedini je predstavnik u svome rodu.
Novi!!: Pleistocen i Peršin · Vidi više »
Perzijski zaljev
Perzijski zaljev ili Arapski zaljev (perz. خلیج فارس; Halīdž-e Fārs) morska je površina u Jugozapadnoj Aziji smještena između Iranske visoravni, Mezopotamije i Arapskog poluotoka.
Novi!!: Pleistocen i Perzijski zaljev · Vidi više »
Phoenicopterus copei
Phoenicopterus copei je izumrla prapovijesna vrsta ptice iz reda plamenaca.
Novi!!: Pleistocen i Phoenicopterus copei · Vidi više »
Phoenicopterus minutus
Phoenicopterus minutus je izumrla prapovijesna vrsta ptice iz reda plamenaca.
Novi!!: Pleistocen i Phoenicopterus minutus · Vidi više »
Pirenejski ris
Iberski ris (lat. Lynx pardinus) je kritično ugrožena vrsta risa i živi na Pirenejskom poluotoku u južnoj Europi.
Novi!!: Pleistocen i Pirenejski ris · Vidi više »
Pitomača
Pitomača je općina u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Pleistocen i Pitomača · Vidi više »
Pliocen
Cipra iz razdoblja pliocena. Pliocen je geološko razdoblje u povijesti Zemlje.
Novi!!: Pleistocen i Pliocen · Vidi više »
Plionarctos
Plionarctos je izumrli rod zvijeri iz porodice medvjeda.
Novi!!: Pleistocen i Plionarctos · Vidi više »
Podturen
Podturen (mađ. Bottornya, prek. Pottüren, ili Pottören) je općina u Međimurskoj županiji, u Hrvatskoj.
Novi!!: Pleistocen i Podturen · Vidi više »
Popis asfaltnih jezera
Ovo je popis značajnih asfaltnih jezera u čitavome svijetu.
Novi!!: Pleistocen i Popis asfaltnih jezera · Vidi više »
Popovo polje
Popovo polje. Popovo polje je krško polje na jugu Bosne i Hercegovine, u jadranskoj ili niskoj Hercegovini.
Novi!!: Pleistocen i Popovo polje · Vidi više »
Potres u Moliseu 1805.
Potres u Moliseu 1805. dogodio se 26.
Novi!!: Pleistocen i Potres u Moliseu 1805. · Vidi više »
Pseudoglej
250px Pseudoglej (grč. pseudo + rus. глей) je vrsta hidromorfna tla nepropustna horizonta i cikličnim prekomjernim vlaženjem suficitnim površinskim vodama.
Novi!!: Pleistocen i Pseudoglej · Vidi više »
Puffinus felthami
Puffinus felthami je izumrla vrsta morske ptice iz porodice zovoja.
Novi!!: Pleistocen i Puffinus felthami · Vidi više »
Puffinus kanakoffi
Puffinus kanakoffi je izumrla vrsta morske ptice iz porodice zovoja.
Novi!!: Pleistocen i Puffinus kanakoffi · Vidi više »
Puffinus nestori
Puffinus nestori je prapovijesna vrsta morske ptice iz porodice zovoja.
Novi!!: Pleistocen i Puffinus nestori · Vidi više »
Puffinus pacificoides
Puffinus pacificoides je izumrla vrsta morske ptice iz porodice zovoja.
Novi!!: Pleistocen i Puffinus pacificoides · Vidi više »
Puffinus tedfordi
Puffinus tedfordi je izumrla vrsta morske ptice iz porodice zovoja.
Novi!!: Pleistocen i Puffinus tedfordi · Vidi više »
Querandiornis
Querandiornis je izumrli prapovijesni rod ptica neletačica iz reda tinamuovki.
Novi!!: Pleistocen i Querandiornis · Vidi više »
Rane ljudske migracije
Rane ljudske migracije počele su kada se premoderni Homo erectus prvi put preko Levantskog koridora i Afričkog roga iselio iz Afrike u Euroaziju prije oko 1,8 milijuna godina.
Novi!!: Pleistocen i Rane ljudske migracije · Vidi više »
Rila
Rila (bugarski: Рила) najviša je planina na jugozapadu Bugarske.
Novi!!: Pleistocen i Rila · Vidi više »
Rimasuchus
Rimasuchus je izumrli rod krokodila iz razdoblja neogena u Africi i Srednjem istoku.
Novi!!: Pleistocen i Rimasuchus · Vidi više »
Sabalan
Sabalan (perz. سبلان) je vulkanska planina na sjeverozapadu Irana, u Ardabilskoj pokrajini.
Novi!!: Pleistocen i Sabalan · Vidi više »
Sabljozube mačke
Sabljozube mačke (Machairodontinae), potporodica izumrlih sisavaca iz poorodice Felidae koje su karakterizirali veliki zakrivljerni očnjaci koji su im stršili iz usta.
Novi!!: Pleistocen i Sabljozube mačke · Vidi više »
Sahand
Sahand (perz. سهند) je vulkanska planina na sjeverozapadu Irana, u pokrajini Istočni Azarbajdžan.
Novi!!: Pleistocen i Sahand · Vidi više »
Sajga
Sajga ili Tatarska stepska antilopa (Saiga tatarica) je kritično ugroženaMallon, D.P. (2008).
Novi!!: Pleistocen i Sajga · Vidi više »
Sian Ka'an
Sian Ka'an (mayan za „Kolijevka neba”) je rezervat biosfere koji je osnovala neprofitna i nedržavna skupina zaštitnika okoliša u općini Tulum, u meksičkoj saveznoj državi Quintana Roo, na istočnoj obali Yucatana, s ciljem zaštite njegove bioraznolikosti.
Novi!!: Pleistocen i Sian Ka'an · Vidi više »
Sicilija
Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.
Novi!!: Pleistocen i Sicilija · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Pleistocen i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Smolikas
Smolikas ((grčki: Σμόλικας, vlaški: Smolcu) je druga grčka planina po visini sa svojih 2637 metara, odmah iza Olimpa. Smolikos je pojedinačno najviša planina u planinskom lancu Pindskom gorju.
Novi!!: Pleistocen i Smolikas · Vidi više »
Soloski čovjek
Soloski čovjek (lat.: Homo erectus soloensis), prethodno klasificiran kao Homo sapiens soloensis, je prepoznat kao podvrsta izumrlog hominina, Homo erectusa.
Novi!!: Pleistocen i Soloski čovjek · Vidi više »
Spiljski lav
Panthera Leo spelaea ili P. spelaea, poznatiji kao europski spiljski lav, izumrla je podvrsta lava.
Novi!!: Pleistocen i Spiljski lav · Vidi više »
Srednje kameno doba
Rekonstrukcija mezolitičke naseobine u Archeonu (oko 8000. pr. Kr.). Mezolitik ili srednje kameno doba (o. 10 000 god. pr. Kr. - o. 6500 god. pr. Kr.) je prijelazno razdoblje između paleolitika u neolitik.
Novi!!: Pleistocen i Srednje kameno doba · Vidi više »
Starije kameno doba
Starije kameno doba ili paleolitik je razdoblje u kojem se pojavljuje čovjek i nastaju najstarije kulture, otprije 2 500 000 pr.
Novi!!: Pleistocen i Starije kameno doba · Vidi više »
Stavanger
Stavanger je grad i središte istoimene općine i okruga Rogaland u Norveškoj.
Novi!!: Pleistocen i Stavanger · Vidi više »
Struthio oldawayi
Struthio oldawayi je izumrla prapovijesna ptica neletačica iz roda nojeva, reda nojevki.
Novi!!: Pleistocen i Struthio oldawayi · Vidi više »
Surlaši
Red surlaša (lat. Proboscidea) je dobio ime po svom najupadljivijijem svojstvu, surli (lat. proboscis).
Novi!!: Pleistocen i Surlaši · Vidi više »
Szársomlyó
Szársomlyó (Harsányi-hegy, Nagyharsányi-hegy) je najviše brdo na Viljanskoj planini.
Novi!!: Pleistocen i Szársomlyó · Vidi više »
Taftan
Taftan (perz. تفتان) je vulkanska planina u jugoistočnoj iranskoj pokrajini Sistan i Beludžistan, oko 40 km od granice s Pakistanom.
Novi!!: Pleistocen i Taftan · Vidi više »
Tambora
Tambora je 2,722 metra visok vulkan na otoku Sumbawa u Indoneziji, poznat po erupciji iz 1815.
Novi!!: Pleistocen i Tambora · Vidi više »
Tasmanski emu
Tasmanski emu (lat. Dromaius novaehollandiae diemenensis) je izumrla podvrsta emua.
Novi!!: Pleistocen i Tasmanski emu · Vidi više »
Thylacoleo carnifex
Thylacoleo carnifex, tobolčarski lav, je izumrla vrsta mesojednog tobolčara koji je živio u Australiji od ranog do kasnog pleistocena (prije 1,6 milijuna – 46 tisuća godina).
Novi!!: Pleistocen i Thylacoleo carnifex · Vidi više »
Tinamuovke
Tinamuovke su red iz razreda ptica koje se svrstavaju u skupinu Paleognathae.
Novi!!: Pleistocen i Tinamuovke · Vidi više »
Travnjak
Mongoliji. Travnjak je životna zajednica i biotop obilježen travama u kom ima vrlo malo ili uopće nema drveća.
Novi!!: Pleistocen i Travnjak · Vidi više »
Turanska nizina
Turanska nizina (kazaški: Тұран ойпаты, Тұран жазығы, ruski: Туранская низменность, Туранская равнина, uzbečki: Turon tekisligi, Turon pasttekisligi) velika je nizina koja se prostire na području Kazahstana, Turkmenistana i Uzbekistana.
Novi!!: Pleistocen i Turanska nizina · Vidi više »
Turkana (jezero)
Turkana, nekoć poznato kao Rudolfovo jezero, je slano jezero u Velikoj rasjednoj dolini u Keniji, koje svojim sjevernim dijelom završava u Etiopiji.
Novi!!: Pleistocen i Turkana (jezero) · Vidi više »
Usnati medvjed
Usnati medvjed (lat. Ursus ursinus) je vrsta zvijeri iz porodice medvjeda.
Novi!!: Pleistocen i Usnati medvjed · Vidi više »
Vampirski šišmiši
Vampirski šišmiši ili šišmiši-vampiri (Desmodontinae) su potporodica šišmiša koji piju krv.
Novi!!: Pleistocen i Vampirski šišmiši · Vidi više »
Vatroglavi kraljić
Vatroglavi kraljić (Regulus ignicapilla) vrlo je mala ptica vrapčarka iz porodice (kraljići; Regulidae).
Novi!!: Pleistocen i Vatroglavi kraljić · Vidi više »
Vegetacija Hrvatske
Vegetacija Hrvatske obuhvaća oko 4 266 vrsta vaskularnih biljaka, a po svom fitogeografskom položaju Hrvatska spada i kontinentalnim i mediteranskim dijelom u šumsko područje Europe.
Novi!!: Pleistocen i Vegetacija Hrvatske · Vidi više »
Veliko medvjeđe jezero
Veliko medvjeđe jezero (engleski: Great Bear Lake, slave: Sahtú, francuski: Grand lac de l'Ours) je jezero koje se nalazi na Sjeverozapadnom teritoriju Kanade.
Novi!!: Pleistocen i Veliko medvjeđe jezero · Vidi više »
Vodenkonji
Vodenkonji (lat. Hippopotamidae) su porodica parnoprstaša koja ima samo dva roda, a svaki od ta dva roda samo jednu vrstu, nilskog konja i patuljastog vodenkonja.
Novi!!: Pleistocen i Vodenkonji · Vidi više »
Vranjača (špilja)
Ulaz u špilju Unutrašnjost špilje Špilja Vranjača krška je špilja smještena u podnožju središnjeg dijela Mosora, s njegove sjeverne strane u blizini sela Kotlenicā, na području Dugopolja pokraj Splita.
Novi!!: Pleistocen i Vranjača (špilja) · Vidi više »
Vrtare male
Špiljskog lava pronađena u jami Vrtare male. Kosti špiljskog lava Kralješak slona Jama Vrtare male nalazi se u Dramlju kod Crikvenice, a duboka je oko 30 metara.
Novi!!: Pleistocen i Vrtare male · Vidi više »
Vunasti nosorog
Ilustracija vunastog nosoroga. Vunasti nosorog (latinski: Coelodonta antiquitatis) pleistocenska je izumrla vrsta nosoroga čije je tijelo bilo prekriveno krznom.
Novi!!: Pleistocen i Vunasti nosorog · Vidi više »
Willandra
Jezera Willandra je naziv za skupinu fosilnih (isušenih) jezera i pješčanih formacija koji pokrivaju područje od 2.400 km² na jugozapadu australske pokrajine Novog Južnog Walesa.
Novi!!: Pleistocen i Willandra · Vidi više »
Wrangelov otok
Wrangelov otok (ranije Wrangelova zemlja; izvorno ruski: Остров Врангеля, Ostrov Vrangelja) otok u Arktičkom oceanu, između Istočnosibirskog i Čukotskog mora, sjeverozapadno od Beringovog mora, površine 7.300 km².
Novi!!: Pleistocen i Wrangelov otok · Vidi više »
Zala
Zala je rijeka u Mađarskoj, izvor joj se nalazi na tromeđi granica sa Slovenijom i Austrijom, kod mjesta Őrséga u Željeznoj županiji.
Novi!!: Pleistocen i Zala · Vidi više »
Zemljopis Indije
Zemljopis Indije ekstremno je raznolik s krajolikom koji se proteže od snijegom pokrivenih planinskih lanaca do pustinja, nizina, brežuljaka i visoravni.
Novi!!: Pleistocen i Zemljopis Indije · Vidi više »
Zemljopis Indonezije
Zemljopisna karta Indonezije Indonezija je zemlja arhipelaga smještena u jugoistočnoj Aziji, između Indijskog i Tihog oceana.
Novi!!: Pleistocen i Zemljopis Indonezije · Vidi više »
Zemljopis Poljske
Karta Poljske Poljska je država u Srednjoj Europi.
Novi!!: Pleistocen i Zemljopis Poljske · Vidi više »
Zemljopis Sjeverne Rajne-Vestfalije
Zemljopisni položaj Sjeverne Rajne-Vestfalije Topografska karta Sjeverne Rajne-Vestfalije Glavna značajka zemljopisa Sjeverne Rajne-Vestfalije jest njezin položaj.
Novi!!: Pleistocen i Zemljopis Sjeverne Rajne-Vestfalije · Vidi više »
Zhoukoudian
Zhoukoudian ili Choukoutien (kineski: 周口店; pinyin: Zhōukǒudiàn; čita se "Čoukotijen") je sustav špilja 42 km jugozapadno od Pekinga (Kina), koji je najpoznatiji kao nalazište Pekinškog čovjeka, ali i brojnih ostataka Divovske hijene (Pachycrocuta), koji su živjeli na ovom području prije oko 750.000-200.000 godina (pleistocen), ali i paleolitskih nalaza Homo sapiensa od 18.000 do 11.000.
Novi!!: Pleistocen i Zhoukoudian · Vidi više »
