Brže od pregledniku!
16 odnosi: Amsterdamski kanali, Beemster, Belgija, Frizija, Grand Pré, Kinderdijk, Luleå, Nizozemska, Popis mjesta svjetske baštine u Europi, Povijest vjetroelektrana, Schokland, Tvornica Van Nelle, Umjetni otok, Vjetrenjača, Weerwater, Zemljopis Sjeverne Rajne-Vestfalije.
Amsterdamski kanali
Amsterdamski kanali (nizozemski: Amsterdamse grachten) čine mrežu kanala na zapadnom i južnom dijelu srednjovjekovne povijesne jezgre Amsterdama s lukom, čime je omogućeno pravilno širenje grada izvan njegovih povijesnih zidina, Singelgrachta.
Novi!!: Polder i Amsterdamski kanali · Vidi više »
Beemster
Beemster je općina u nizozemskoj provinciji Sjeverna Holandija i ujedno prvi polder koji su Nizozemci stvorili isušivanjem jezera vjetrenjačama-pumpama.
Novi!!: Polder i Beemster · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Polder i Belgija · Vidi više »
Frizija
Pokrajina u Nizozemskoj i Njemačkoj.
Novi!!: Polder i Frizija · Vidi više »
Grand Pré
Grand Pré (francuski za „Velika livada”) je kanadska seoska zajednica na sjeverozapadnoj obali kanadske pokrajine Nova Škotska.
Novi!!: Polder i Grand Pré · Vidi više »
Kinderdijk
Kinderdijk je selo u nizozemskoj pokrajini Južna Holandija, u općini Lekkerland, oko 15 km od Rotterdama.
Novi!!: Polder i Kinderdijk · Vidi više »
Luleå
Luleå (saamski: Luleju, finski: Luulaja) je grad i središte istoimene općine i županije Norrbotten u sjevernoj Švedskoj.
Novi!!: Polder i Luleå · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Polder i Nizozemska · Vidi više »
Popis mjesta svjetske baštine u Europi
popis svjetskog kulturnog nasljeđa Ovo je UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.
Novi!!: Polder i Popis mjesta svjetske baštine u Europi · Vidi više »
Povijest vjetroelektrana
Heronova vjetrenjača koja je pokretala orgulje. Vjetrenjače La Mancha, Španjolska. Vjetroagregat iz 1888., koji se koristio za dobivanje električne energije, a sagradio ga je Charles Brush (SAD). Darrieusova turbina. Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja. Vjetroelektrana Trtar-Krtolin kod Šibenika. Vjetroelektrana Ravne 1 na Pagu. Povijest vjetroelektrana i korištenja energije vjetra seže u doba kada su ljudi prvi puta postavili jedra na brodove i time si omogućili daleka putovanja i isto tako odlučili svoje živote povjeriti u ruke tog nepredvidljivog obnovljivog izvora energije.
Novi!!: Polder i Povijest vjetroelektrana · Vidi više »
Schokland
Schokland je bivši otok u nizozemskom plitkom zaljevu Zuiderzee koji je 1942.
Novi!!: Polder i Schokland · Vidi više »
Tvornica Van Nelle
Tvornica Van Nelle (nizozemski: Van Nellefabriek), koja se nalazi na obali kanala rijeke Schie na industrijskom polderu Spaanse Polder u sjeverozapadnom Rotterdamu, se smatra za najbolji primjer internacionalnog stila moderne arhitekture industrijske arhitekture 20.
Novi!!: Polder i Tvornica Van Nelle · Vidi više »
Umjetni otok
Boki kotorskoj. Umjetni otok je otok koji nije nastao prirodnim putem, već su ga izgradili ljudi.
Novi!!: Polder i Umjetni otok · Vidi više »
Vjetrenjača
Vjetrenjače parka Zaanse Schans (Nizozemska) imaju različite namjene: De Zoeker je uljara, De Kat bojadisaona, a De Gekroonde Poelenburg pilana. Vjetrenjača je vjetrena turbina tradicionalne konstrukcije, u kojoj se kinetička energija vjetra pretvara u mehanički rad za pogon crpki (pumpa), mlinova ili električnih generatora.
Novi!!: Polder i Vjetrenjača · Vidi više »
Weerwater
Weerwater je malo umjetno jezero u Almere Stadu, središnjem okrugu Almerea u pokrajini Flevoland, Nizozemska.
Novi!!: Polder i Weerwater · Vidi više »
Zemljopis Sjeverne Rajne-Vestfalije
Zemljopisni položaj Sjeverne Rajne-Vestfalije Topografska karta Sjeverne Rajne-Vestfalije Glavna značajka zemljopisa Sjeverne Rajne-Vestfalije jest njezin položaj.
Novi!!: Polder i Zemljopis Sjeverne Rajne-Vestfalije · Vidi više »
