Brže od pregledniku!
17 odnosi: Britanska monarhija, Danska, Dhaka, Fiskalna blagajna, Hrvatsko-bjeloruski odnosi, Komunistički manifest, Mikrodržava, Mikrogeneracija, Napoleonski ratovi, Oružane snage Švicarske, Popis premijera Ujedinjenog Kraljevstva, Porez, Porez na dobit, Porez na imovinu, Porez na nerađanje, Proporcionalna porezna stopa, Urugvajski porezni sustav.
Britanska monarhija
Grbovi britanske monarhije Karlo III., britanski monarh od 2022. Britanska monarhija odnosi se na ustavnu monarhiju Ujedinjenog Kraljevstva i njegovih prekomorskih posjeda.
Novi!!: Porez na dohodak i Britanska monarhija · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Porez na dohodak i Danska · Vidi više »
Dhaka
Dhaka (prethodno Dacca; bengalski: ঢাকা), s populacijom od 12.295.728 2007 Population Estimate.
Novi!!: Porez na dohodak i Dhaka · Vidi više »
Fiskalna blagajna
Fiskalna blagajna u Hrvatskoj je certificirano programsko rješenje, a ne uređaj.
Novi!!: Porez na dohodak i Fiskalna blagajna · Vidi više »
Hrvatsko-bjeloruski odnosi
Hrvatsko-bjeloruski odnosi odnose se na bilateralne međunarodne odnose između Hrvatske i Bjelorusije.
Novi!!: Porez na dohodak i Hrvatsko-bjeloruski odnosi · Vidi više »
Komunistički manifest
Manifest komunističke partije (njem. Das Manifest der Kommunistischen Partei), poznat i pod imenom Komunistički manifest (njem. Das Kommunistische Manifest), prvi put objavljen 21. veljače 1848., predstavlja jedan od najutjecajnijih svjetskih političkih traktata.
Novi!!: Porez na dohodak i Komunistički manifest · Vidi više »
Mikrodržava
Ne miješati s Mikronacijama. Mikrodržava predstavlja površinski malu državu, neovisnu prema međunarodnom pravu (lat. Ius gentium).
Novi!!: Porez na dohodak i Mikrodržava · Vidi više »
Mikrogeneracija
Skupina malih vjetroagregata koja električnom energijom opskrbljuje zajednicu u Daliju, Yunnan, Kina Mikrogeneracija je proizvodnja topline i električne energije malog opsega od strane pojedinaca, malih poduzeća i zajednica kako bi se zadovoljile vlastite potrebe, kao alternativa ili dodatak tradicionalnoj centraliziranoj električnoj mreži.
Novi!!: Porez na dohodak i Mikrogeneracija · Vidi više »
Napoleonski ratovi
Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih od 18. svibnja 1803. do 20. studenoga 1815. godine između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I. Bonaparteom, zajedno s njegovim marionetama i saveznicima, te Protunapoleonske koalicije na čelu s Britanskim Carstvom, Ruskim Carstvom, Austrijskim Carstvom, Svetim Rimskim Carstvom (do 1806.) i Kraljevinom Pruskom. Bilo je sedam Napoleonskih ratova, od kojih je pet nazvano po koalicijama koje su se borile protiv Napoleona: (1) Rat Treće koalicije (1803. – 1806.), (2) Rat Četvrte koalicije (1806. – 1807.), (3) Rat Pete koalicije (1809.), (4) Rat Šeste koalicije (1813. – 1814.), (5) Rat Sedme koalicije/Sto dana (1815.), (6) Pirenejski rat/Španjolski rat za neovisnost (1807. – 1814.) i (7) Napoleonova invazija na Rusiju (1812.). Ratovi su proizašli iz političkih sila koje su se uzdigle iz Francuske revolucije (1789.
Novi!!: Porez na dohodak i Napoleonski ratovi · Vidi više »
Oružane snage Švicarske
Oružane snage Švicarske (njem. Schweizer Armee, fra. Armée suisse) službeni je naziv za Švicarsku vojsku koja djeluje na kopnu, u vodi i u zraku.
Novi!!: Porez na dohodak i Oružane snage Švicarske · Vidi više »
Popis premijera Ujedinjenog Kraljevstva
Trenutni premijer Rishi Sunak Premijer Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske politički je vođa Ujedinjenog Kraljevstva i šef vlade Njegovog Veličanstva, odgovoran za imenovanja svih ostalih članova vlade, predsjedanja sastanaka kabineta i odluku o raspisivanju novih općih izbora za donji dom parlamenta.
Novi!!: Porez na dohodak i Popis premijera Ujedinjenog Kraljevstva · Vidi više »
Porez
Porezi su jedan od prihoda države i u čitavom poreznom sustavu su najvažniji i najizdašniji javni prihod.
Novi!!: Porez na dohodak i Porez · Vidi više »
Porez na dobit
Porez na dobit je mlad porezni oblik koji se počeo primjenjivati poslije 2. svjetskog rata i on je na neki način porez na dohodak poduzeća.
Novi!!: Porez na dohodak i Porez na dobit · Vidi više »
Porez na imovinu
Porez na imovinu (u Hrvatskoj poznatiji kao Porez na nekretnine, koje najčešće obuhvaća, a u svijetu također poznat i kao stopa miljaže je ad valorem porez (od latinskog „prema vrijednosti”, je porez čiji se iznos temelji na procijenjenoj ili stvarnoj vrijednosti transakcije ili imovine) na vrijednost imovine, koji se najčešće obračunava na nekretnine. Porez naplaćuje tijelo vlasti u kojoj se imovina nalazi. To može biti nacionalna vlada, savezna država, županija odnosno zemljopisna regija ili općina. Više jurisdikcija može oporezivati istu imovinu. Može se nametnuti godišnje ili u vrijeme transakcije nekretnina, poput poreza na promet nekretnina. Ovaj porez se može usporediti s porezom na stanarinu, koji se temelji na prihodu od zakupa ili na pripisanoj najamnini (Pripisana najamnina je procjena stanarine koju bi vlasnik kuće bio spreman platiti za život u svom vlastitom domu), i s porezom na vrijednost zemljišta, koji se obračunava na vrijednosti zemljišta, isključujući vrijednost zgrada i druga poboljšanja na zemljištu. Prema sustavu poreza na imovinu, vlada zahtijeva ili vrši procjenu novčane vrijednosti svake imovine, a porez se procjenjuje proporcionalno toj vrijednosti.
Novi!!: Porez na dohodak i Porez na imovinu · Vidi više »
Porez na nerađanje
Porez na nerađanje (rus. Налог на бездетность) bio je porez u Sovjetskom Savezu i drugim komunističkim zemljama, počevši od 1940-ih godina, kao dio pronatalitetne politike.
Novi!!: Porez na dohodak i Porez na nerađanje · Vidi više »
Proporcionalna porezna stopa
Proporcionalna porezna stopa (eng. flat rate tax) je ona stopa kod koje se s promjenom porezne osnovice ne mijenja visina porezne stope.
Novi!!: Porez na dohodak i Proporcionalna porezna stopa · Vidi više »
Urugvajski porezni sustav
Poštanska marka koja označava plaćanje poreza na dobit. Naziva se i prihodovnom pečatnicom. Primjerak iz 1911. godine. Urugvajski porezni sustav je način oporezivanja građana, tvrtki i djelatnosti u Urugvaju koje provodi Porezna uprava sa sjedištem u Montevideu.
Novi!!: Porez na dohodak i Urugvajski porezni sustav · Vidi više »
