Brže od pregledniku!
62 odnosi: Albert Einstein, Apsolutna simultanost, Beta (slovo), Beta raspad, Beta-čestica, Brzina svjetlosti, Budućnost, Centripetalna sila, David Hume, Ekvivalencija mase i energije, Elektromagnetizam, Elektron, Elektroslaba teorija, Ernst Mach, Fizika, Galileijeve transformacije, Galileijevo načelo relativnosti, George Francis FitzGerald, Global Positioning System, Gravitacija, Gravitacijska vremenska dilatacija, Hendrik Antoon Lorentz, Henri Poincaré, Hermann Minkowski, Inercijski referentni okvir, Invarijantnost, John Lewis Hall, Kinetička energija, Kinetička teorija plinova, Klein-Gordonova jednadžba, Količina gibanja, Kontrakcija, Kontrakcija dužine, Kozmologija, Kvantna elektrodinamika, Kvantna mehanika, Kvantna teorija polja, Lorentzov faktor, Lorentzove transformacije, Matematički model, Maurice Allais, Max Planck, Maxwellove jednadžbe, Mehanika, Načelo relativnosti, Newtonov zakon gravitacije, Paradoks blizanaca, Paradoks ljestava, Popis osnovnih tema u fizici, Postojanost pamćenja, ..., Povijesni razvoj misli o svjetlosti, Povijest fizike, Povijest klasične mehanike, Prošlost, Relativnost, Salvador Dalí, Teorija relativnosti, Terrellova rotacija, Uvod u kvantnu mehaniku, Zakret perihela, 2. tisućljeće, 30. lipnja. Proširite indeks (12 više) »
Albert Einstein
Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879. – Princeton, New Jersey, 18. travnja 1955.) bio je teorijski fizičar, prema jednom izboru najveći fizičar uopće.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Albert Einstein · Vidi više »
Apsolutna simultanost
Apsolutna simultanost je hipotetička koincidencija dva ili više događaja koji se zbivaju na različitim prostornim točkama za sve promatrače u svemiru.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Apsolutna simultanost · Vidi više »
Beta (slovo)
Beta (grčki srednji rod: Βήτα; veliko slovo Β; malo slovo β) drugo je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 2.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Beta (slovo) · Vidi više »
Beta raspad
Beta (minus) raspad Znak za opasnost od radioaktivnosti Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Elektronski uhvat Beta raspad je vrsta radioaktivnog raspada atomskih jezgara izazvana utjecajem slabe nuklearne sile, pri kojem atomska jezgra zrači elektron ili pozitron, i ne dolazi do promjene atomske mase, već se samo atomski broj poveća ili smanji za jedan, a to znači da atomska jezgra se pretvori (transmutira) u novi kemijski element, koji je sljedeći ili prethodni redni broj u periodnom sustavu elemenata.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Beta raspad · Vidi više »
Beta-čestica
beta (minus) raspad. Beta (plus) raspad. Znak za opasnost od radioaktivnosti. olovna ploča. Elektronski uhvat. električnog polja (žuto). atomskim brojem ''Z'' (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). maglenoj komori s izopropanolom (nakon umetanja umjetnog izvora radijacije - stroncij-90). alfa-čestice; duge, tanke: beta-čestice). atomskih jezgri. Geigerov brojač. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. neutrina, 13. studenoga 1970., u ''Argonne National Laboratory''. Ovdje neutrino udari u proton u atomu vodika; sudar se događa na mjestu na kojem s desne strane fotografije izlaze 3 traga. ručnom satu. Beta-čestica ili β-čestica je brzi elektron ili pozitron koji nastaje pri raspadu atomskih jezgri nekih radioaktivnih elemenata (takozvani beta-raspad).
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Beta-čestica · Vidi više »
Brzina svjetlosti
Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara) Brzina svjetlosti je brzina širenja elektromagnetskih valova.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Brzina svjetlosti · Vidi više »
Budućnost
Budućnost je vrijeme koje subjektivno gledano slijedi sadašnjosti.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Budućnost · Vidi više »
Centripetalna sila
Na česticu u gibanju kratko i sve češće djeluju sile koje njenu putanju zakrivljuju prema kružnici. Između djelovanja sila čestica se giba pravocrtno. Centripetalnom silom nazivamo silu koja neprekidno tijelu daje centripetalnu akceleraciju prema središtu kružnice po kojoj se ono giba. Centripetalna sila ime je za svaku silu koja česticu ili tijelo s pravocrtne putanje neprestano skreće prema određenom središtu.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Centripetalna sila · Vidi više »
David Hume
David Hume (7. svibnja 1711. – 25. kolovoza 1776.), škotski filozof i povjesničar, smatran jednim od najvažnijih figura zapadne filozofije i škotskog prosvjetiteljstva.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i David Hume · Vidi više »
Ekvivalencija mase i energije
Šetnji ideja, Njemačka. energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju defekt mase. 2.) jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što je opet defekt mase. 3.) dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Količina energije koja je oslobođena iznosi 22,4 MeV (defekt mase). Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. maglenoj komori, alfa-čestica energije 5,3 MeV iz izvora olova-210 u blizini točke 1 prolazi kroz Rutherfordovo raspršenje u blizini točke 2, odstupajući pod kutom od oko 30°. Još jednom se raspršuje blizu točke 3 i konačno se odmara u plinu. Ciljana atomska jezgra u plinu mogla je biti jezgra dušika, kisika, ugljika ili vodika. Pri elastičnom sudaranju dobio je dovoljno kinetičke energije da uzrokuje kratki vidljivi tragu blizini točke 2 (ljestvica je u centimetrima). Ekvivalencija mase i energije ili Einsteinova relacija kaže da svakomu tijelu, koje miruje, treba pripisati energiju koja je jednaka umnošku mase toga tijela i kvadrata brzine svjetlosti.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Ekvivalencija mase i energije · Vidi više »
Elektromagnetizam
Najjednostavniji je elektromagnet električna zavojnica kroz koju može teći električna struja. električnih naboja. Ako postavimo električni vodič unutar potkovastog magneta, čim se uključi električna struja, vodič će se otkloniti. silu od 2 ∙ 10-7 njutna po metru (N/m). Prednja strana zvučnika. Elektromagnetizam je grana klasične fizike koja istražuje uzroke i uzajamnu povezanost električnih i magnetskih pojava, objašnjava svjetlosne pojave i zakone optike, te sve ostale vrste elektromagnetskih valova.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Elektromagnetizam · Vidi više »
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Elektron · Vidi više »
Elektroslaba teorija
Higgsovim bozonom. subatomskih čestica opisanih standardnim modelom. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. antineutrina. atomskih jezgri u jezgru helija. Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. električnih naboja. Elektroslaba teorija je teorija ustanovljena pri pokušajima formulacije konzistentne teorije slabih međudjelovanja (slaba nuklearna sila), po uzoru na kvantnu elektrodinamiku.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Elektroslaba teorija · Vidi više »
Ernst Mach
Ernst Mach (Brno, 18. veljače 1838. - München, 19. veljače 1916.), austrijski fizičar i filozof.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Ernst Mach · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Fizika · Vidi više »
Galileijeve transformacije
koordinatnih sustava za Galilejeve transformacije. referentnim sustavima jednaka. vrijemeće teći sporije. ravnini (primjer Merkurova perihela). Zemlji. Galileijeve transformacije (po G. Galileiju) su matematičke transformacijske relacije kojima se prema Galileijevu načelu relativnosti pri prijelazu iz jednoga referentnog sustava u drugi preračunavaju koordinate položaja i brzine čestica.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Galileijeve transformacije · Vidi više »
Galileijevo načelo relativnosti
inercijskim referentnim sustavima. Galileijevo načelo relativnosti (po G. Galileiju) je načelo klasične fizike prema kojem svi prirodni zakoni imaju isti matematički oblik u svim inercijskim sustavima, to jest svi su inercijski sustavi međusobno ravnopravni i nije moguće promatranjem mehaničkih procesa u nekom inercijskom sustavu utvrditi giba li se on ili miruje.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Galileijevo načelo relativnosti · Vidi više »
George Francis FitzGerald
George Francis FitzGerald (Dublin, 3. kolovoza 1851. – Dublin, 22. veljače 1901.), irski fizičar.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i George Francis FitzGerald · Vidi više »
Global Positioning System
Umjetnička koncepcija GPS satelita Block II-F u orbiti. pomorskoj primjeni. Automobilni navigacijski sustav u taksiju. mobilnim telefonima. Globalni položajni sustav (akronim GPS) je satelitski radionavigacijski sustav za određivanje položaja na Zemlji ili u njezinoj blizini.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Global Positioning System · Vidi više »
Gravitacija
kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Sunčeve mase. Gravitacija ili gravitacijsko međudjelovanje je jedna je od četiriju osnovnih sila (fundamentalne interakcije).
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Gravitacija · Vidi više »
Gravitacijska vremenska dilatacija
Gravitacijska vremenska dilatacija oblik je vremenske dilatacije, stvarne razlike vremena koje je prošlo između dvaju događaja prema mjerenjima promatrača koji se nalaze na promjenljivim udaljenostima od gravitacijske mase.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Gravitacijska vremenska dilatacija · Vidi više »
Hendrik Antoon Lorentz
brzine (u prirodnim jedinicama gdje je ''c''.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Hendrik Antoon Lorentz · Vidi više »
Henri Poincaré
'''Henri Poincaré''' Jules Henri Poincaré (Nancy, 29. travnja 1854. – Pariz, 17. srpnja 1912.), francuski matematičar i teorijski fizičar.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Henri Poincaré · Vidi više »
Hermann Minkowski
prostor–vremena. Hermann Minkowski (Aleksota, danas dio Kaunasa, 22. lipnja 1864. – Göttingen, 12. siječnja 1909.), njemački matematičar i fizičar.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Hermann Minkowski · Vidi više »
Inercijski referentni okvir
U fizici, objekt se jednoliko giba ako se na njega ne primjenjuje nikakva vanjska sila.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Inercijski referentni okvir · Vidi više »
Invarijantnost
inercijalnom referentnom okviru (u standardnoj konfiguraciji), prikazane su u govornim oblacima. '''Gore''': okvir ''F' '' se kreće brzinom ''v'' duž osi ''x'' okvira ''F''. '''Dolje:''' okvir ''F'' kreće se brzinom −''v'' duž osi ''x'' okvira ''F' ''. Lijevo: promatrač u mirovanju mjeri vrijeme 2''L/c'' između lokalnih događaja stvaranja svjetlosnog signala u A i dolaska u A. Desno: događaji prema promatraču koji se kreće lijevo od postavke: donje ogledalo A kada se signal stvara u trenutku ''t'' '.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Invarijantnost · Vidi više »
John Lewis Hall
John Lewis Hall (Denver, 21. kolovoza 1934.), američki fizičar.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i John Lewis Hall · Vidi više »
Kinetička energija
gibanju. Kada tijelo pada, njegova se potencijalna energija smanjuje i pretvara u kinetičku energiju. četverotaktnog motora. Kinetička energija (prema grč. ϰıνητıϰός: koji se giba, koji pokreće; oznaka Ek) je energija tijela u gibanju.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Kinetička energija · Vidi više »
Kinetička teorija plinova
kinetičke energije molekula. toplinskim gibanjem čestica izjednačuju. Brownovog gibanja za veliku česticu (česticu prašine) kola se sudara s velikim brojem malih čestica (molekule plina) koje se kreću s različitim brzinama i u slučajnim smjerovima. Brownovog gibanja za 5 čestica (žuto) koje se sudaraju s 800 čestica. Žute čestice ostavljaju 5 plavih tragova slučajnog kretanja i jedna od njih ima crveni vektor brzine. gibanja njegovih slojeva. Kinetička teorija plinova je tumačenje makroskopskih svojstava plinova na temelju gibanja njihovih molekula.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Kinetička teorija plinova · Vidi više »
Klein-Gordonova jednadžba
Klein–Gordonova jednadžba (Klein–Fock–Gordonova jednadžba ili ponekad Klein–Gordon–Fockova jednadžba) je relativistička verzija Schrödingerove jednadžbe. Također je kvantizirana verzija relativističke relacije energije s momentom. Rezultati jednadžbe su kvantno skalarno ili pseudoskalarno polje čiji su kvanti bez spina.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Klein-Gordonova jednadžba · Vidi više »
Količina gibanja
Newtonovo njihalo. Newton je osmislio ovo njihalo kako bi zorno prikazao prijenos količine gibanja s jedne kuglice na drugu u trenutku sudara (sraza) i predočio zakon očuvanja količine gibanja. Količina gibanja ili zalet (oznaka p) je vektorska fizikalna veličina u klasičnoj mehanici koja opisuje gibanje tijela, a određena je (definirana) kao umnožak mase m i brzine \vec v tijela: Za sustav od više čestica ili tijela, za \vec v se uzima brzina njihovog centra masa.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Količina gibanja · Vidi više »
Kontrakcija
Kontrakcija (lat. contractio: stezanje, kraćenje) može značiti.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Kontrakcija · Vidi više »
Kontrakcija dužine
Lijevo: promatrač u mirovanju mjeri vrijeme 2''L/c'' između lokalnih događaja stvaranja svjetlosnog signala u A i dolaska u A. Desno: događaji prema promatraču koji se kreće lijevo od postavke: donje ogledalo A kada se signal stvara u trenutku ''t'' '.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Kontrakcija dužine · Vidi više »
Kozmologija
geocentričnog sustava: Peter Apian, ''Cosmographia'' (1540.). heliocentričnog sustava: ''Hypothesis Copernicana''. heliocentričnom sustavu (lijevo) i geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Babilonskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.). Hubbleom (ustupila NASA/ESA). kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Einsteineva teorija relativnosti. Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). velikog praska, svemir se širi iz točke beskonačnog pritiska i gustoće (singularnosti). umjetnim satelitom COBE. Svemirskog teleskopa Hubble). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Kozmologija je grana astronomije koja se bavi porijeklom, svojstvima i razvojem svemira u cjelini.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Kozmologija · Vidi više »
Kvantna elektrodinamika
Sila između elektrona nastaje zbog razmjene fotona Kvantna elektrodinamika (ili kraće QED od) fizikalna je teorija koja daje relativistički kvantnomehanički opis elektromagnetizma.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Kvantna elektrodinamika · Vidi više »
Kvantna mehanika
valne duljine. Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. nm. kamera će pokazati zračenje. temperature 8 mK. ultraljubičaste zrake. I. Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. dualizam). atomske jezgre. Kvantna mehanika je grana kvantne fizike koja se bavi gibanjima i stacionarnim stanjima elementarnih čestica u fizičkim sustavima najčešće atomskih veličina.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Kvantna mehanika · Vidi više »
Kvantna teorija polja
Kvantna teorija polja (engl. QFT, Quantum field theory) je fizička teorija koja primjenjuje kvantnu mehaniku na fizičko polje.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Kvantna teorija polja · Vidi više »
Lorentzov faktor
Lorentzov faktor kao funkcija brzine (u prirodnim jedinicama gdje je ''c''.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Lorentzov faktor · Vidi više »
Lorentzove transformacije
inercijalnom referentnom okviru (u standardnoj konfiguraciji), prikazane su u govornim oblacima. '''Gore''': okvir ''F' '' se kreće brzinom ''v'' duž osi ''x'' okvira ''F''. '''Dolje:''' okvir ''F'' kreće se brzinom −''v'' duž osi ''x'' okvira ''F' ''. Lijevo: promatrač u mirovanju mjeri vrijeme 2''L/c'' između lokalnih događaja stvaranja svjetlosnog signala u A i dolaska u A. Desno: događaji prema promatraču koji se kreće lijevo od postavke: donje ogledalo A kada se signal stvara u trenutku ''t'' '.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Lorentzove transformacije · Vidi više »
Matematički model
Matematički model opisuje sustav koristeći matematičke koncepte i jezik.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Matematički model · Vidi više »
Maurice Allais
Maurice Félix Charles Allais (Pariz, 31. svibnja 1911. – Saint-Cloud, 9. listopada 2010.) bio je francuski ekonomist, fizičar, matematičar i pionir matematičke ekonomije, poznat po brojnim doprinosima na područjima makroekonomije, bihevioralne ekonomije, gravitacije, elektromagnetizma i posebne teorije relativnosti.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Maurice Allais · Vidi više »
Max Planck
crnog tijela (gustoća spektralne energije unutar šupljine idealnog crnog tijela). Jedinice mogu biti kJ/m4, ili nJ/cm3/μm. Pomnoženo s c/4π da se dobije I'(λ,T) elektromagnetskim zračenjem, to jest foton ili '''svjetlosni kvant'''. Max Planck (Kiel, 23. travnja 1858. - Göttingen, 4. listopada 1947.), njemački fizičar, kojeg se smatra osnivačem kvantne teorije, za koju je dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1918.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Max Planck · Vidi više »
Maxwellove jednadžbe
Maxwellove jednadžbe: svjetlost je val elektromagnetskoga polja. Struja stvara magnetsko polje (Ampereov zakon). Promjenjivo magnetsko polje uzrok je električnom polju te inducira struju naboja u zahvaćenim vodičima (Faradayev zakon). Maxwellove jednadžbe, nazvane po škotskom fizičaru Jamesu Clerku Maxwellu, osnovne su jednadžbe elektromagnetizma.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Maxwellove jednadžbe · Vidi više »
Mehanika
oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Mehanika · Vidi više »
Načelo relativnosti
inercijskim referentnim sustavima. referentnim sustavima jednaka. vrijeme će teći sporije. ravnini (primjer Merkurova perihela). Načelo relativnosti ili princip relativnosti je načelo koje tvrdi da je svako gibanje relativno te da su u dvama referentnim sustavima koji se uzajamno gibaju jedan prema drugome položaji i brzine čestica, a u posebnoj teoriji relativnosti i vrijeme, različiti, dok se u ubrzanim sustavima pojavljuju i dodatne inercijske sile.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Načelo relativnosti · Vidi više »
Newtonov zakon gravitacije
umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Isaac Newton (1642. – 1728.) Zemlje i Neptuna. općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini. pomrčini Sunca, kad je glavnina snažne Sunčeve svjetlosti zaklonjena. Prvi puta je to mjerenje izvršeno 29. svibnja 1919., čime je bila potvrđena Einsteineva teorija relativnosti. ophodna vremena planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''13/2: ''t''23/2. trenja. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7.91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. hiperboli E i napustila bi Zemlju. Newtonov zakon gravitacije ili opći zakon gravitacije iskazuje da se svaka dva tijela privlače uzajamno silom koja je proporcionalna (u skladu) umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti: gdje je.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Newtonov zakon gravitacije · Vidi više »
Paradoks blizanaca
Paradoks blizanaca je misaoni pokus u posebnoj teoriji relativnosti u kojem jedan od dva blizanaca putuje svemirskim brodom brzinom bliskom brzini svjetlosti, dok drugi ostaje na Zemlji.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Paradoks blizanaca · Vidi više »
Paradoks ljestava
Paradoks ljestava je misaoni pokus u posebnoj teoriji relativnosti u kojem dugačke ljestve gibajući se vodoravno brzinom bliskom brzini svjetlosti bivaju podložne kontrakciji dužine tako da mogu biti smještene u manju garažu.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Paradoks ljestava · Vidi više »
Popis osnovnih tema u fizici
Fizika je prirodna znanost koja proučava materiju i njeno gibanje kroz prostorvrijeme zajedno s usko povezanim idejama kao što su energija i sila.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Popis osnovnih tema u fizici · Vidi više »
Postojanost pamćenja
Postojanost pamćenja (španjolski: La persistencia de la memoria, katalonski: La persistència de la memòria) je slavno ulje na platnu španjolskog nadrealističkog slikara Salvadora Dalíja iz 1931.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Postojanost pamćenja · Vidi više »
Povijesni razvoj misli o svjetlosti
Tumačenje svjetlosti kakvo poznaje moderna fizika rezultat je stoljetnih napora fizičara i matematičara tijekom kojih su redom domišljane i obarane teorije mnogih istaknutih znanstvenika toga doba, ilustrativno podijeljenih u dva nepomirljivo suprotstavljena „svjetlonazorna tabora“.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Povijesni razvoj misli o svjetlosti · Vidi više »
Povijest fizike
Povijest fizike započinje još u prapovijesna vremena, kada je pračovjek stjecao prva iskustvena fizikalna znanja.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Povijest fizike · Vidi više »
Povijest klasične mehanike
Arhimedov vijak Heronova kugla ili eolipile vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Leonarda da Vincija. Andreasa Cellariusa, iz 1660. Geometrija planetarnog kretanja: planet (M) obilazi oko Sunca (S) po elipsi (P-perihel, A-afel) Centrifugalnu i centripetalnu silu je prvi objasnio Christiaan Huygens. Isaac Newton je objasnio Newtonov zakon gravitacije. Bernoullijevu jednadžbu za mjerenje protoka. Dijagram naprezanja za niskougljični čelik. Hookeov zakon vrijedi u početnom području od 0 do donje granice razvlačenja(2). 1. Vlačna čvrstoća materijala 2. Granica razvlačenja ili ''σ0,2'' 3. Lom materijala 4. Područje plastičnih deformacija 5. Područje klonulosti A: Teoretski dijagram rastezanja B: Stvarni dijagram rastezanja (F/A) Shematski prikaz žiroskopa. svemiskog dizala. centripetalno ubrzanje ''a''. trenja. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Povijest klasične mehanike, kao i drugih grana fizike (Povijest fizike), usko je povezana s razvojem kulture i civilizacije čovječanstva, a sastoji se uglavnom od tri glavna razdoblja: antičke mehanike, srednjovjekovne mehanike i klasične (Newtonove) mehanike, koja obuhvaća i analitičku mehaniku.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Povijest klasične mehanike · Vidi više »
Prošlost
Vassily Maximov, "Sve je prošlost" (1889). Prošlost je skup vremena prošlih događaja iz prethodnog razdoblja, dakle prije određene točke u vremenskoj skali.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Prošlost · Vidi više »
Relativnost
Relativnost se može odnositi na više značenja.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Relativnost · Vidi više »
Salvador Dalí
Salvador Domingo Felipe Jacinto Dalí i Domènech, Markiz od Pubola ili Salvador Felip Jacint Dalí Domènech, znan kao Salvador Dalí (Figueras, 11. svibnja 1904. – Torre Galaeta, 23. siječnja 1989.), španjolski slikar, pisac, dizajner i autor filmova.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Salvador Dalí · Vidi više »
Teorija relativnosti
fizike. širenje zvuka u zraku). prostorvremena. S obzirom na referentni sustav (plavi sat), u relativno ubrzanom crvenom satu vrijeme će teći sporije. Zemlji. inercijalnom referentnom okviru (u standardnoj konfiguraciji), prikazane su u govornim oblacima. '''Gore''': okvir ''F' '' se kreće brzinom ''v'' duž osi ''x'' okvira ''F''. '''Dolje:''' okvir ''F'' kreće se brzinom −''v'' duž osi ''x'' okvira ''F' ''. ravnini (primjer Merkurova perihela). Einsteineva teorija relativnosti. Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Teorija relativnosti ili relativistička fizika je moderna fizičko-matematička teorija koja potpuno obuhvaća prirodne pojave na razini čestica (iznad kvantne razine koja je opisana Planckovom konstantom) do kozmoloških veličina (razine građe i evolucije svemira).
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Teorija relativnosti · Vidi više »
Terrellova rotacija
Terrellova rotacija ili Terrellov učinak je naziv matematičkog i fizikalnog učinka.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Terrellova rotacija · Vidi više »
Uvod u kvantnu mehaniku
Gibanje.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Uvod u kvantnu mehaniku · Vidi više »
Zakret perihela
elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (Merkurov zakret perihela). relativističkom učinku prozvanom zakret perihela. Zemljina godišnja doba. Zakret perihela, apsidna precesija ili precesija perihela je vrsta precesije planetarne putanje.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i Zakret perihela · Vidi više »
2. tisućljeće
Ovo je bilo tisućljeće je velikih zemljopisnih otkrića, vjerskih sukoba i revolucija.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i 2. tisućljeće · Vidi više »
30. lipnja
30.
Novi!!: Posebna teorija relativnosti i 30. lipnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Posebna relativnost, Specijalna teorija relativnosti.
