22 odnosi: Adam Riess, Afel, Astrometrija, Astronomski instrumenti, Babilonska astronomija, Brian Schmidt, Efemeride, Jesenska točka, Milutin Milanković, Perihel, Popis osnovnih tema iz povijesti, Popis osnovnih tema u fizici, Povijest astronomije u Hrvatskoj, Proljetna točka, Ravnodnevica, Regiomontanus, Saul Perlmutter, Sferna astronomija, Solarni kalendar, Suncostaj, Walter Baade, Zemljina putanja.
Adam Riess
Adam Riess, punim imenom Adam Guy Riess (Washington, 16. prosinca 1969.), američki astrofizičar.
Novi!!: Povijest astronomije i Adam Riess · Vidi više »
Afel
Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Afel (grč. apo, tj. aph- ili ap’.
Novi!!: Povijest astronomije i Afel · Vidi više »
Astrometrija
reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. 150 mm Maksutov–Cassegrain teleskop (katadiopter). cirkumpolarne zvijezde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Povijest astronomije i Astrometrija · Vidi više »
Astronomski instrumenti
reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Njemačka ekvatorska montaža. azimutskoj montaži. Najveći optički teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u Čileu. Čine ga četiri 8,2 metarska teleskopa. Najveći je Sunčev teleskop McMath-Pierce (eng. ''McMath-Pierce Solar Telescope'') promjera 1.6 metra. Najveći refraktorski teleskop, s objektivom promjera 102 cm, ima Zvjezdarnica Yerkes u SAD-u. Meridijanski krug u Kuffnerovoj zvjezdarnici u Beču. Veliki Newtonov reflektor. Najveći je satelitski reflektorski teleskop Hubbleov svemirski teleskop, sa zrcalom promjera 2,4 metra. Svemirski teleskop Hubble je katadiopter tipa Ritchey-Chrétien. Gregorian teleskop iz 1735. Cassegrainov reflektor. Schmidt-Cassegrainov katadiopter. Fotometar. Michelson interferometar. Vrlo jednostavni spektroskop koji se zasniva na prizmi. Najveći upravljivi radio teleskop (radio teleskop s pomičnom antenom) promjera 110 metara, nalazi se u Green Banku, SAD (Green Bank radio teleskop). Socorru, SAD. dozimetru. gama astronomije treba biti iz svemira. gama zračenje za istraživanje svemira. astročestične fizike. Promatračnica Chandra unutar teretnog prostora Space Shuttlea. rendgenskog zračenja. ultraljubičastom području sve do 10 milijardi godina u prošlost. Boeing 747 - zvjezdarnica ili Stratosferska zvjezdarnica za infracrvenu astronomiju (SOFIA). Sateliti za opažanje Sunca SOHO. NASA-in infracrveni svemirski teleskop lansiran 14. prosinca 2009. i ugašen 17. veljače 2011. Astronomski instrumenti su mjerni instrumenti za praćenje položaja nebeskih tijela na nebeskoj sferi i svih vrsta zračenja koja od njih pristižu.
Novi!!: Povijest astronomije i Astronomski instrumenti · Vidi više »
Babilonska astronomija
Amisadukina Venerina tablica iz Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Klaudije Ptolomej Hiparh Ploča s klinastim pismom Aleksandar Veliki Babilonska astronomija se smatra, prema nekim znanstvenicama, kolijevkom moderne astronomije.
Novi!!: Povijest astronomije i Babilonska astronomija · Vidi više »
Brian Schmidt
Brian Schmidt, punim imenom Brian Paul Schmidt (Missoula, Montana, 24. veljače 1967.), australski astrofizičar.
Novi!!: Povijest astronomije i Brian Schmidt · Vidi više »
Efemeride
Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Rudolfove tablice koje je izradio Johannes Kepler. Kepler je obećao Tycho Bracheu da će dovršiti njegove astronomske tabele (efemeride) i objaviti ih. Efemeride (grč. ἐφημερίς, dnevnik) su astronomske tablice koje donose podatke o položaju i gibanju nebeskih tijela za neko razdoblje, a gdjekad i o udaljenosti i sjaju tijela, retrogradnom gibanju planeta, te o pomrčinama.
Novi!!: Povijest astronomije i Efemeride · Vidi više »
Jesenska točka
Ravnodnevica ili ekvinocij. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Jesenska točka je jedno od dvaju presjecišta ekliptike i nebeskog ekvatora, u kojem Sunce u prividnom godišnjem gibanju sa sjeverne nebeske polutke prelazi na južnu, što se dogodi oko 23.
Novi!!: Povijest astronomije i Jesenska točka · Vidi više »
Milutin Milanković
Milutin Milanković (Dalj, 28. svibnja 1879. – Beograd, 12. prosinca 1958.), srpski geofizičar, astronom i građevinski inženjer.
Novi!!: Povijest astronomije i Milutin Milanković · Vidi više »
Perihel
Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Perihel (grč. peri: blizina + ἥλιος ili helios.
Novi!!: Povijest astronomije i Perihel · Vidi više »
Popis osnovnih tema iz povijesti
Povijest je otkrivanje, prikupljanje, organiziranje i prezentiranje podataka o prošlim događajima.
Novi!!: Povijest astronomije i Popis osnovnih tema iz povijesti · Vidi više »
Popis osnovnih tema u fizici
Fizika je prirodna znanost koja proučava materiju i njeno gibanje kroz prostorvrijeme zajedno s usko povezanim idejama kao što su energija i sila.
Novi!!: Povijest astronomije i Popis osnovnih tema u fizici · Vidi više »
Povijest astronomije u Hrvatskoj
Herman Dalmatin (oko 1110. - oko 1160.). Ruđer Bošković (1711. – 1787.). Korado Korlević (1958.). Povijest astronomije u Hrvatskoj je započela s najstarijim hrvatskim znanstvenikom i filozofom koji se bavio astronomijom, a to je bio Herman Dalmatin (oko 1110. - oko 1160.). Herman Dalmatin prevodi s arapskog jezika nekoliko ključnih astronomskih djela, koja čine okosnicu razvoja europske astronomije i matematike misli u idućih nekoliko stoljeća.
Novi!!: Povijest astronomije i Povijest astronomije u Hrvatskoj · Vidi više »
Proljetna točka
Ravnodnevica ili ekvinocij. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Proljetna točka je jedno od dvaju presjecišta nebeskog ekvatora i ekliptike, gdje Sunce u prividnome godišnjem gibanju prelazi s južne na sjevernu nebesku polutku, što se dogodi oko 21.
Novi!!: Povijest astronomije i Proljetna točka · Vidi više »
Ravnodnevica
Ravnodnevica ili ekvinocij. Sunca za 4 godišnja doba. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Ravnodnevica, ravnodnevnica ili ekvinocij (lat. aequinoctium: jednakonoćje) je u astronomiji trenutak kada Sunce u prividnom godišnjem gibanju nebom stigne na nebeski ekvator, tj.
Novi!!: Povijest astronomije i Ravnodnevica · Vidi više »
Regiomontanus
Regiomontanus ili pravim imenom Johannes Müller (Königsberg, Bavarska, 6. lipnja 1436. - Rim, 6. srpnja 1476.), njemački matematičar, astronom, astrolog i prevoditelj.
Novi!!: Povijest astronomije i Regiomontanus · Vidi više »
Saul Perlmutter
Saul Perlmutter (Champaign-Urbana, Illinois, 22. rujna 1959.), američki astrofizičar.
Novi!!: Povijest astronomije i Saul Perlmutter · Vidi više »
Sferna astronomija
Nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Novi!!: Povijest astronomije i Sferna astronomija · Vidi više »
Solarni kalendar
Solarni kalendar jest kalendar čiji datumi kazuju poziciju Zemlje tijekom njezine revolucije oko Sunca ili ekvivalentnu prividnu poziciju Sunca tijekom njegova puta po nebeskoj sferi.
Novi!!: Povijest astronomije i Solarni kalendar · Vidi više »
Suncostaj
Zimski suncostaj ili solsticij. Ljetni suncostaj ili solsticij. Nebeski ekvator i ekliptika. Sunca za 4 godišnja doba. Suncostaj ili solsticij (lat. solstitium) je vrijeme kada Sunce u prividnom gibanju oko Zemlje postigne najveću pozitivnu deklinaciju +23°27′ (ljetni suncostaj), odnosno najveću negativnu deklinaciju od –23°27′ (zimski suncostaj).
Novi!!: Povijest astronomije i Suncostaj · Vidi više »
Walter Baade
Walter Baade (Schröttinghausen, 24. ožujka 1893. – Göttingen, 25. lipnja 1960.), njemački astronom.
Novi!!: Povijest astronomije i Walter Baade · Vidi više »
Zemljina putanja
godišnjih doba kako se vidi sa sjevera. Krajnje desno: zimski suncostaj ili solsticij. godišnjih doba kako se vidi s juga. Krajnje lijevo: ljetni suncostaj ili solsticij. Sunca za 4 godišnja doba. Zimski suncostaj ili solsticij. Ravnodnevica ili ekvinocij. Zemljina putanja u astronomiji predstavlja planetarnu putanju (orbitu) Zemlje kojom obilazi Sunce, na udaljenosti od jedne astronomske jedinice (AJ) ili 149 597 870 691 ± 30 metara, što predstavlja približno 150 milijuna kilometara.
Novi!!: Povijest astronomije i Zemljina putanja · Vidi više »