Brže od pregledniku!
97 odnosi: Aleksandar Belić, Arhaizmi, Artur Bagdasarov, Đuro Augustinović, Šime Starčević, Španjolski jezik, Č, Češka književnost, Blu-ray Disc, Bratoljub Klaić, Crnogorski jezik, Crtica (pravopis), Daibucu, Danica (časopis), Dede Korkut, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, Domagoj Grečl, Engleski jezik, Essekerski govor, Estonija, Faust Vrančić, Francesco Redi, Gorski vijenac, Gramatika hrvatskoga jezika, Grgur Čevapović, Had (podzemni svijet), Hangul, Hascheck, Hepburnova romanizacija, Heta, Homonim, Hrvatska abeceda, Hrvatski školski pravopis, Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Hrvatski vukovci, Ido, Istočnoromanski jezici, Ivan Jesse Kujundžić, Jan Hus, Jednačenje po mjestu tvorbe, Jednačenje po zvučnosti, Jezik (časopis), Kapsuloreksa, Kiowa Apache, Kognitivna znanost, Korijenski pravopis, Kosa crta, Krapina, László Hadrovics, Lovro Bračuljević, ..., Majanski kalendar, Malajski jezik, Marcel Kušar, Marijan Lanosović, Marko Terencije Varon, Mato Pižurica, Montenegristika, Mursi, Nataša Bašić, Nezavisna Država Hrvatska, Njemački jezik, Normandijski jezik, Novosadski dogovor, Pavao Ritter Vitezović, Pero Budmani, Pijin, Pisanje, Policentrični standardni jezik, Povijest jezika u Bosni i Hercegovini, Pravopis crnogorskoga jezika, Pravopisni provjernik, Prevedenice, Pritok, Referentno djelo, Riječka filološka škola, Rukopis, Rumunjski jezik, Sava Mrkalj, Sic, Slovenska književnost, Slovna reforma Ljudevita Gaja, Somalijsko nacionalno sveučilište, Standardni jezik, Stjepan Ivšić, Stjepan Vilov, Taraškevica, The Stone Roses, Timothy Dexter, Vijeće za poljski jezik, Vjekoslav Babukić, Vladimir Anić, Vulgarni latinski jezik, Yogyakarta, Zagrade, Zagrebačka filološka škola, Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov, Zvučna postalveolarna afrikata. Proširite indeks (47 više) »
Aleksandar Belić
Aleksandar Belić Aleksandar Belić (Beograd, 15. kolovoza 1876. – 26. veljače 1960.) bio je srpski jezikoslovac i akademik.
Novi!!: Pravopis i Aleksandar Belić · Vidi više »
Arhaizmi
Arhaizmi (grč. archaios.
Novi!!: Pravopis i Arhaizmi · Vidi više »
Artur Bagdasarov
Artur Rafaelovič Bagdasarov, rus.
Novi!!: Pravopis i Artur Bagdasarov · Vidi više »
Đuro Augustinović
Đuro Augustinović (Agustinović) (Glina, 13. travnja 1816. – Zagreb, 8. travnja 1870.), hrvatski liječnik i filolog, pionir izradbe hrvatskoga medicinskog nazivlja Augustinović (Agustinović), Đuro, LZMK, (pristupljeno 14. siječnja 2016.).
Novi!!: Pravopis i Đuro Augustinović · Vidi više »
Šime Starčević
Šime Starčević (Shime Starcsevich) (Klanac, Gospić, 18. travnja 1784. - Karlobag, 14. svibnja 1859.), bio je hrvatski svećenik, bogoslov, gramatičar (slovničar), pravopisac i borac za hrvatski jezik, prethodnik hrvatskih preporoditelja.
Novi!!: Pravopis i Šime Starčević · Vidi više »
Španjolski jezik
Španjolski jezik (ISO 639-3: spa; kastiljanski) romanski je jezik i jedan od pet velikih jezika svijeta.
Novi!!: Pravopis i Španjolski jezik · Vidi više »
Č
Datoteka:Latin alphabet Čč.png Č je 4.
Novi!!: Pravopis i Č · Vidi više »
Češka književnost
samostana u Strahovu Češka književnost odnosi se na književna djela na češkom jeziku ili djela pisaca iz Češke.
Novi!!: Pravopis i Češka književnost · Vidi više »
Blu-ray Disc
Blu-ray Disc Player BDP 100 tvrtke Panasonic. Prazni Blu-ray Discovi LM-BRM25 tvrtke Panasonic. Single Layer Discs BD-RE s 25 GB kapaciteta u zaštitnom oklopu (cartridge). Prazni Blu-ray Discovi LM-BRM50 tvrtke Panasonic. Dual Layer Discs BD-RE s 50 GB kapaciteta u zaštitnom oklopu (cartridge). Prazni Blu-ray Discovi tvrtke Panasonic. Jednoslojni diskovi s 25 GB kapaciteta bez zaštitnog oklopa (cartridge). Blu-ray Disc (kratica: BD) je optički disk za pohranu podataka.
Novi!!: Pravopis i Blu-ray Disc · Vidi više »
Bratoljub Klaić
Adolf Bratoljub Klaić (Adolf Klaić) (Bizovac, 27. srpnja 1909. – Zagreb, 2. ožujka 1983.), bio je hrvatski jezikoslovac, kroatist i prevoditelj.
Novi!!: Pravopis i Bratoljub Klaić · Vidi više »
Crnogorski jezik
Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.
Novi!!: Pravopis i Crnogorski jezik · Vidi više »
Crtica (pravopis)
Crtica ili crta (–), razgodak je koji se koristi za označavanje jače stanke od zareza, a također i povezuje dijelove rečenice.
Novi!!: Pravopis i Crtica (pravopis) · Vidi više »
Daibucu
Tōdai-ji Daibucu Veliki Buda iz Kamakure Veliki Takaoka Buda u Toyami. Daibucu (japanski: 大仏) (u tradicionalnoj ortografiji 大佛) je japanska riječ koja doslovno znači "Veliki Buda", a odnosi se na tip golemih brončanih kipova Gotama Bude (tzv. Orijaški Buda).
Novi!!: Pravopis i Daibucu · Vidi više »
Danica (časopis)
Danica (Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka) bio je prvi hrvatski književni i kulturni list.
Novi!!: Pravopis i Danica (časopis) · Vidi više »
Dede Korkut
Knjiga Dede Korkut ili Knjiga Korkut Ata (کتاب دده قورقود) je najpoznatija epska priča o Turcima Oghuzima.
Novi!!: Pravopis i Dede Korkut · Vidi više »
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika
Digitalno obrađeno zaglavlje ''Telegrama'', jugoslavenskih novina za društvena i kulturna pitanja, br. 359, 17. ožujka 1967. u kojem je objavljena ''Deklaracija''. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, proglas kojeg su 1967. godine objavili hrvatski jezikoslovci, nezadovoljni objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima se jezik, u skladu s Novosadskim dogovorom, nazivao srpskohrvatskim/hrvatskosrpskim, te se - doduše vrlo postupno - nastojalo postići da Hrvati govore jezik koji će biti tek lokalna varijanta srpskog jezika). Novosadski dogovor nije bio po volji hrvatskih jezikoslovaca pa ni onih koji su, ne želeći mu se odmah javno usprotiviti, stavili na njega potpis. Stoga su izdali Deklaraciju, i u njoj iznijeli svoje negativne stavove o Novosadskom dogovoru. Dokument je potpisalo 18 hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova, među kojima Matica hrvatska, Društvo književnika Hrvatske, Hrvatsko filološko društvo i Institut za jezik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Pravopis i Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika · Vidi više »
Domagoj Grečl
Domagoj Grečl (Vukovar, 1. kolovoza 1945. – Zagreb, 14. prosinca 2021.), bio je hrvatski filolog.
Novi!!: Pravopis i Domagoj Grečl · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Pravopis i Engleski jezik · Vidi više »
Essekerski govor
Essekerski govor je hrvatski naziv za miješani osječko njemački govor u izumiranju.
Novi!!: Pravopis i Essekerski govor · Vidi više »
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Novi!!: Pravopis i Estonija · Vidi više »
Faust Vrančić
Faust Vrančić (tal. Fausto Veranzio, lat. Faustus Verantius, mađ.: Verancsics Faustus; Šibenik, 1. siječnja 1551. – Venecija, 20. siječnja 1617.), bio je hrvatski polihistor, jezikoslovac, izumitelj, diplomat, inženjer, svećenik, biskup.
Novi!!: Pravopis i Faust Vrančić · Vidi više »
Francesco Redi
Francesco Redi, (Arezzo, 19. veljače 1626. – Pisa, 1. ožujka 1698.), bio je talijanski liječnik, prirodoslovac i pjesnik.
Novi!!: Pravopis i Francesco Redi · Vidi više »
Gorski vijenac
''Gorski vijenac'', originalno izdanje Gorski vijenac (original tiskan pod naslovom Горскıй вıенацъ, crnogor.ćiril Горски вијенац), klasično djelo crnogorske nacionalne književnosti Petra II. Petrovića Njegoša, crnogorskog državnoga poglavara, mitropolita i pjesnika.
Novi!!: Pravopis i Gorski vijenac · Vidi više »
Gramatika hrvatskoga jezika
Gramatika hrvatskoga jezika u širem smislu uključuje skup normi u hrvatskome standardnom jeziku (pravogovorne, pravopisne, gramatičke i leksičke) koje se odnose na pisanje, govor, riječi, njihovo značenje i odnose među njima te tako dalje.
Novi!!: Pravopis i Gramatika hrvatskoga jezika · Vidi više »
Grgur Čevapović
Grgur Čevapović (u izvorima i Grgur Ćevapović) (Bertelovci kod Požege, 23. travnja 1786. – Budim, 21. travnja 1830.),Ante Sekulić:, Prilozi 61-()2 (2005.), str.
Novi!!: Pravopis i Grgur Čevapović · Vidi više »
Had (podzemni svijet)
Had, bog podzemnoga svijeta, s Kerberom Had (grč., Haidēs;, Aïdēs) u grčkoj mitologiji naziv je za podzemni svijet, a isto ime nosi i njegov vladar.
Novi!!: Pravopis i Had (podzemni svijet) · Vidi više »
Hangul
Riječ „hangul” napisana hangulom. Korejsko pismo ili hangul (južnokorejski: 한글, „hangeul”, sjevernokorejski: 조선글, „chosŏn'gŭl”) je pismo korišteno za pisanje korejskog jezika kojeg je 1443.
Novi!!: Pravopis i Hangul · Vidi više »
Hascheck
Hascheck ili Hašek (Hrvatski akademski spelling checker) je besplatan hrvatski internetski preglednik pravopisa.
Novi!!: Pravopis i Hascheck · Vidi više »
Hepburnova romanizacija
Hepburn metoda (sustav) romanizacije (ヘボン式ローマ字, Hebon-shiki Rōmaji) je metoda romanizacije (transkripcije, ali istovremeno i transliteracije, pošto je japanski uglavnom fonetski jezik) japanskog pisma na latinicu.
Novi!!: Pravopis i Hepburnova romanizacija · Vidi više »
Heta
Heta je konvencionalno ime grčkog slova eta i nekoliko njegovih inačica kada se upotrebljavaju sa svojom originalnom funkcijom označavanja glasa /h/.
Novi!!: Pravopis i Heta · Vidi više »
Homonim
Homonimi (grč. homo.
Novi!!: Pravopis i Homonim · Vidi više »
Hrvatska abeceda
Hrvatska abeceda ili gajica, jedna je od mnogih koje se temelje na latiničnome pismu i prema prva četiri slova toga pisma (a, be, ce, de) zovu abecedom.
Novi!!: Pravopis i Hrvatska abeceda · Vidi više »
Hrvatski školski pravopis
Hrvatski školski pravopis troje autora: Stjepana Babića, Sande Ham i Milana Moguša, pravopis je nastao na temelju Hrvatskoga pravopisa Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša.
Novi!!: Pravopis i Hrvatski školski pravopis · Vidi više »
Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Hrvatski pravopis, naukovno pomagalo (učevnik) preporučen za porabu u osnovnim i srednjim školama Republike Hrvatske, a nakladnikom mu je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Novi!!: Pravopis i Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje · Vidi više »
Hrvatski vukovci
Hrvatski vukovci bili su skupina hrvatskih jezikoslovaca koja je aktivna od kraja 19. do početka 20. stoljeća.
Novi!!: Pravopis i Hrvatski vukovci · Vidi više »
Ido
Logo Ida Ido (ISO 639-3: ido), je logičan i jednostavan međunarodni umjetni jezik stvoren da bi olakšao komunikaciju među ljudima različitih govornih sredina i kultura.
Novi!!: Pravopis i Ido · Vidi više »
Istočnoromanski jezici
300px Istočnoromanski jezici (privatni kod) zasebna su grana romanskih jezika.
Novi!!: Pravopis i Istočnoromanski jezici · Vidi više »
Ivan Jesse Kujundžić
Ivan Jesse Kujundžić (Subotica, 23. listopada 1842. – Subotica, 17. travnja 1903.) je bački hrvatski književnik.
Novi!!: Pravopis i Ivan Jesse Kujundžić · Vidi više »
Jan Hus
'''Jan Hus''' Jan Hus (Husinec, oko 1371. – 6. srpnja 1415.), češki kršćanski protestantski teolog, propovjednik i reformator.
Novi!!: Pravopis i Jan Hus · Vidi više »
Jednačenje po mjestu tvorbe
Jednačenje po mjestu tvorbe glasovna je promjena, kad se zajedno nađu dva glasa različita po mjestu tvorbe, oni se jednače tako da se prvi zamijeni svojim parnjakom koji je po tvorbi jednak drugome.
Novi!!: Pravopis i Jednačenje po mjestu tvorbe · Vidi više »
Jednačenje po zvučnosti
Jednačenje po zvučnosti glasovna je promjena u kojoj se šumnici koji se razlikuju po svojstvu zvučnosti jednače tako da se prvi suglasnik skupa zamjenjuje suglasnikom po zvučnosti jednakom drugom suglasniku skupa.
Novi!!: Pravopis i Jednačenje po zvučnosti · Vidi više »
Jezik (časopis)
Jezik je časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika koji izlazi od 1952. godine.
Novi!!: Pravopis i Jezik (časopis) · Vidi više »
Kapsuloreksa
Kapsuloreksa, tehnika je uklanjanja kapsule leće tijekom kirurškog liječenja katarakte.
Novi!!: Pravopis i Kapsuloreksa · Vidi više »
Kiowa Apache
Chief, Pacer (ili Peso, Essa-queta) poglavica Kajova Apača, u 10 mjesecu 1872. zastupa s dvojicom pod-poglavica (Daha i Gray Eagle) svoje pleme u Washingtonu, nakon čega je među njima A. J. Standing, kvekerski misionar, utemeljio školu. Dio Kajova Apača priključio se Quanah Parkeru. Nakon Pacerove smrti 1875. pleme je smješteno između utvrda Cobb i Sill u Oklahomi, kako bi se priučili sjedilačkom životu farmera. Kiowa Apache(Náʼįįsha, Náʼęsha, Na´isha, Naʼisha, Naʼishandine, Na-i-shan-dina, Na-ishi, Na-e-ca, Nąʼishą́, Nadeicha, Nardichia, Nadíisha-déna, Naʼdíʼį́shą́ʼ, Nądíʼįįshąą, Naisha), Maleno pleme Athapaskan Indijanaca iz grupe Apača, koje je u 19.
Novi!!: Pravopis i Kiowa Apache · Vidi više »
Kognitivna znanost
ljudskog mozga. Kognitivna znanost je jednostavno definirana kao znanstveno proučavanje ili uma ili inteligencije.
Novi!!: Pravopis i Kognitivna znanost · Vidi više »
Korijenski pravopis
Korijenski pravopis je popularno ime za tradicionalni hrvatski pravopis kakav je bio u uporabi od sredine 19.
Novi!!: Pravopis i Korijenski pravopis · Vidi više »
Kosa crta
Kosa crta (/) razgodak je s brojnim načinima uporabe.
Novi!!: Pravopis i Kosa crta · Vidi više »
Krapina
Krapina je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Pravopis i Krapina · Vidi više »
László Hadrovics
László Hadrovics László Hadrovics (Lendava, 27. lipnja 1910. – Budimpešta, 13. svibnja 1997.) bio je poznati mađarski hungarolog, filolog, slavist, kroatist i povjesničar.
Novi!!: Pravopis i László Hadrovics · Vidi više »
Lovro Bračuljević
Lovro Bračuljević (Budim, oko 1685. – Budim, 21. studenog 1737.)Ante Sekulić:, Prilozi 61-()2 (2005), str.
Novi!!: Pravopis i Lovro Bračuljević · Vidi više »
Majanski kalendar
Majanski kalendar ili kalendar Maja (Mayanski kalendar ili kalendar Maya), sustav različitih kalendara i almanaha koje je rabila civilizacija Maja u pretkolumbovskoj Mezoamerici.
Novi!!: Pravopis i Majanski kalendar · Vidi više »
Malajski jezik
Malajski jezik (Makrojezik) (ISO 639-3: msa) makrojezik, glavni jezik malajske grane austronezijske jezične porodice.
Novi!!: Pravopis i Malajski jezik · Vidi više »
Marcel Kušar
Marcel Kušar (Rab, 16. siječnja 1858. – Rab, 5. prosinca 1940.), poznati hrvatski filolog i jezikoslovac.
Novi!!: Pravopis i Marcel Kušar · Vidi više »
Marijan Lanosović
Marijan Lanosović (Orubica, 12. lipnja 1742. – Slavonski Brod, 25. studenog 1812.) je bio hrvatski književnik, gramatičar i veliki pobornik uvođenja slavonskog načina pisanja u Hrvatskoj.
Novi!!: Pravopis i Marijan Lanosović · Vidi više »
Marko Terencije Varon
Marko Terencije Varon (lat. Marcus Terentius Varro, 116. pr. Kr. - 27. pr. Kr.), poznat i kao Reatinski (Reatinus, jer je rođen u gradu Reate na sabinskom teritoriju) da bi ga se razlikovalo od njegova suvremenika Varona Atacinskoga, bio je najveći polihistor u rimskoj književnosti, koga je Kvintilijan (X, 1) nazvao "najobrazovanijim od Rimljana" (Romanorum eruditissimus).
Novi!!: Pravopis i Marko Terencije Varon · Vidi više »
Mato Pižurica
Prof.
Novi!!: Pravopis i Mato Pižurica · Vidi više »
Montenegristika
Montenegristika kao slavistički studij bavi se crnogorskim jezikom i crnogorskom književnošću.
Novi!!: Pravopis i Montenegristika · Vidi više »
Mursi
Mursi (ili Mun, kako se sami nazivaju) su surmska pastoralistička etnička skupina u Etiopiji.
Novi!!: Pravopis i Mursi · Vidi više »
Nataša Bašić
Nataša Bašić (Bašić-Kosić) (Trogir, 15. travnja 1956.), hrvatska je jezikoslovka, urednica u Leksikografskom zavodu Miroslava Krleže i povjesničarka hrvatskoga jezika i pravopisa.
Novi!!: Pravopis i Nataša Bašić · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Pravopis i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Pravopis i Njemački jezik · Vidi više »
Normandijski jezik
Normanski ili normanski francuski (Normaund, francuski: Normand, Guernésiais: Normand, Jèrriais: Nouormand) je, ovisno o klasifikaciji, ili francuski dijalekt ili romanski jezik koji se može klasificirati kao jedan od Oïl jezika zajedno s francuskim, pikardskim i valonskim.
Novi!!: Pravopis i Normandijski jezik · Vidi više »
Novosadski dogovor
Objava Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika u novinama "Londonac" Novosadski dogovor sklopljen je 10. prosinca 1954. između uglavnom hrvatskih i srpskih te dijelom bosanskohercegovačkih i crnogorskih jezikoslovaca.
Novi!!: Pravopis i Novosadski dogovor · Vidi više »
Pavao Ritter Vitezović
''Kronika aliti spomen vsega svijeta vikov'' (1744.) Pavao Ritter Vitezović (Senj, 7. siječnja 1652. – Beč, 20. siječnja 1713.), hrvatski polihistor, književnik, povjesničar, jezikoslovac i nakladnik.
Novi!!: Pravopis i Pavao Ritter Vitezović · Vidi više »
Pero Budmani
Pero Budmani (Dubrovnik, 27. listopada 1835. – Castel Ferretti pokraj Ancone, 27. prosinca 1914.), hrvatski jezikoslovac i leksikograf.
Novi!!: Pravopis i Pero Budmani · Vidi više »
Pijin
Pijin je kreolski jezik temeljen na engleskom jeziku.
Novi!!: Pravopis i Pijin · Vidi više »
Pisanje
Pisanje Pisma u svijetu Pisanje je ljudska djelatnost kojom se na nečemu ostavlja trag u vidu simbola (slova, tj. grafema) iz skupa unaprijed utvrđenih znakova (pisma).
Novi!!: Pravopis i Pisanje · Vidi više »
Policentrični standardni jezik
Policentrični standardni jezik je jezik kojim govori više nacija tako da svaka nacija ima svoju standardnu nacionalnu varijanatu prepoznatljivu po nekim jezičnim razlikama.
Novi!!: Pravopis i Policentrični standardni jezik · Vidi više »
Povijest jezika u Bosni i Hercegovini
Prema ostatcima malog broja srednjovjekovnih očuvanih spomenika u Bosni i Hercegovini potvrđeno je postojanje četiriju pisama na bosansko-humskome području, i to: grčkoga, latinskoga, ćirilice i glagoljice.
Novi!!: Pravopis i Povijest jezika u Bosni i Hercegovini · Vidi više »
Pravopis crnogorskoga jezika
Pravopis crnogorskoga jezika zasnovan je na sljedećim normama.
Novi!!: Pravopis i Pravopis crnogorskoga jezika · Vidi više »
Pravopisni provjernik
Pravopisni provjernik (engl. spelling checker), računalni je program za provjeru usklađenosti tekstualnog zapisa napisanog na računalu s odabranom prvopisnom normom.
Novi!!: Pravopis i Pravopisni provjernik · Vidi više »
Prevedenice
Prevedenice ili kalkovi riječi su koje su naslijedile i izraz i sadržaj od neke tuđe riječi.
Novi!!: Pravopis i Prevedenice · Vidi više »
Pritok
Vormom, Norveška Pritok (pritoka) je svaki vodotok (rijeka ili potok) koji se ulijeva u glavni riječni tok, a ne izravno u more ili jezero.
Novi!!: Pravopis i Pritok · Vidi više »
Referentno djelo
Pet svezaka Hrvatske enciklopedije Referentno djelo je knjiga ili periodično izdanje, u tiskanom ili digitalnom obliku, na koje se može referirati za potvrđene činjenice.
Novi!!: Pravopis i Referentno djelo · Vidi više »
Riječka filološka škola
Riječka filološka škola bila je filološka škola hrvatskog jezika u 19. stoljeću.
Novi!!: Pravopis i Riječka filološka škola · Vidi više »
Rukopis
Vinodolski zakonik Šibenska molitva Rukopis ili manuskript je tekst pisan rukom.
Novi!!: Pravopis i Rukopis · Vidi više »
Rumunjski jezik
Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.
Novi!!: Pravopis i Rumunjski jezik · Vidi više »
Sava Mrkalj
Sava Mrkalj (Sjeničak, 1783. – Beč, 1833.), učitelj i filolog.
Novi!!: Pravopis i Sava Mrkalj · Vidi više »
Sic
Sic (IPA /'sik/) je latinska riječ koja znači time, pa, poput, ili na takav način.
Novi!!: Pravopis i Sic · Vidi više »
Slovenska književnost
Slovenska književnost, naziv za sva književna djela Slovenaca, južnih Slavena naseljenih u istočnim Alpama i sjevenom jadranskom primorju, nastala na slovenskom jeziku (pristupljeno 19. svibnja 2018.).
Novi!!: Pravopis i Slovenska književnost · Vidi više »
Slovna reforma Ljudevita Gaja
Rođen je 8.
Novi!!: Pravopis i Slovna reforma Ljudevita Gaja · Vidi više »
Somalijsko nacionalno sveučilište
Zgrada sveučilišnog kampusa snimljena ranih 1990-ih. Somalijsko nacionalno sveučilište (som. Jaamacada Ummada Soomaaliyeed), javno sveučilište u somalijskom glavnom gradu Mogadišu s naslovom "nacionalnog sveučilišta".
Novi!!: Pravopis i Somalijsko nacionalno sveučilište · Vidi više »
Standardni jezik
Standardni jezik je nadregionalni oblik jezika svih slojeva društva.
Novi!!: Pravopis i Standardni jezik · Vidi više »
Stjepan Ivšić
Stjepan Ivšić Stjepan Ivšić (Orahovica, 13. kolovoza 1884. – Zagreb, 14. siječnja 1962.), hrvatski jezikoslovac, slavist i akcentolog.
Novi!!: Pravopis i Stjepan Ivšić · Vidi više »
Stjepan Vilov
Stjepan Vilov (? - 2. srpnja 1747.) je bio hrvatski franjevac i jezikoslovac.
Novi!!: Pravopis i Stjepan Vilov · Vidi više »
Taraškevica
Bjeloruska gramatika Branislava Taraškeviča Taraškevica (bjrus. тарашкевіца, беларускі клясычны правапіс) je inačica pravopisa bjeloruskoga jezika, koja se temelji na književnom standardu modernoga bjeloruskoga jezika.
Novi!!: Pravopis i Taraškevica · Vidi više »
The Stone Roses
The Stone Roses (često samo Stone Roses) glazbeni je sastav osnovan 1985.
Novi!!: Pravopis i The Stone Roses · Vidi više »
Timothy Dexter
Timothy Dexter (Malden, 22. siječnja 1747. – Newburyport, 23. listopada 1806.) bio je američki poduzetnik poznat po svojem pisanju i ekscentričnom ponašanju.
Novi!!: Pravopis i Timothy Dexter · Vidi više »
Vijeće za poljski jezik
Vijeće za poljski jezik (Rada Języka Polskiego) je organizacija za njegu i očuvanje poljskoga jezika.
Novi!!: Pravopis i Vijeće za poljski jezik · Vidi više »
Vjekoslav Babukić
Vjekoslav Babukić (Požega, 16. lipnja 1812. – Zagreb, 20. prosinca 1875.), bio je hrvatski jezikoslovac, prevoditelj i preporoditelj.
Novi!!: Pravopis i Vjekoslav Babukić · Vidi više »
Vladimir Anić
Vladimir Anić (Užice, 21. studenoga 1930. – Zagreb, 30. studenoga 2000.), hrvatski jezikoslovac i kroatist te leksikograf.
Novi!!: Pravopis i Vladimir Anić · Vidi više »
Vulgarni latinski jezik
Vulgarni latinski jezik (lat. sermo vulgaris) označava dijalekte latinskog jezika koji su se govorili prvenstveno u zapadnim provincijama Rimskog Carstva, sve dok se ti dijalekti, sve se više međusobno udaljavajući, u 9. stoljeću nisu razvili u zasebne romanske jezike.
Novi!!: Pravopis i Vulgarni latinski jezik · Vidi više »
Yogyakarta
Yogyakarta (dʒ ɒ ɡ j ə k ɑːr t ə, ˌ j ɒ ɡ - /; i Jogjakarta ili Jogja; javanski: ꦔꦪꦺꦴꦒꦾꦏꦂꦠ, Ngayogyakarta) je glavni grad Posebne oblasti Yogyakarta u Indoneziji, na otoku Javi.
Novi!!: Pravopis i Yogyakarta · Vidi više »
Zagrade
Bez opisa.
Novi!!: Pravopis i Zagrade · Vidi više »
Zagrebačka filološka škola
Zagrebačka filološka škola bila je filološka škola koja je djelovala u Zagrebu tijekom devetnaestoga stoljeća.
Novi!!: Pravopis i Zagrebačka filološka škola · Vidi više »
Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov
Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov (Wissenschaftliches Institut der Burgenländischen Kroaten s kraticom ZIGH) je u Austriji 1994. godine registrirano društvo.
Novi!!: Pravopis i Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov · Vidi više »
Zvučna postalveolarna afrikata
Zvučna postalveolarna afrikata, zvučna postalveolarna sibilantna afrikata ili zvučna palato-alveolarna afrikata suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Pravopis i Zvučna postalveolarna afrikata · Vidi više »
