Brže od pregledniku!
240 odnosi: Aar Maanta, Adab (književnost), Afrički pompano, Al-Biruni, Alberto Fortis, Aleksandar Borodin, Alexander von Humboldt, Alfred Nobel, Algebarska topologija, Algebra, Ambroz Haračić, Analitička kemija, Anorganska kemija, Antička književnost, Antidifamacijska liga, Antipozitivizam, Apsolutna ništica, Arhimed, Aristotel, Astronomija, Atomizam, August Langhoffer, Azerbajdžanska nacionalna akademija znanosti, Đuro Pilar, Životinje, Étienne Geoffroy Saint-Hilaire, Bartolomeo Biasoletto, Berard Barčić, Bernardo Brixy, Biokemija, Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Biotehnologija, Bjeloruska sovjetska enciklopedija, Blaž Cvitanović, Bonagracije Maroević, Bosiljak (časopis), Botanika, Brodostrojarstvo, Crna liska, Daniel Gabriel Fahrenheit, Danska, David Attenborough, David Cronenberg, Deweyeva decimalna klasifikacija, Diferencijalna topologija, Diskretna matematika, Divovska lignja, Dolomit, Don Ihde, Donald Knuth, ..., Državna nagrada za znanost, Državna nagrada za znanost RH, Društvene znanosti, E. O. Wilson, Ekologija, Elektrokemija, Emanuel Swedenborg, Engelbert Kaempfer, Ernst Cassirer, Ernst Haeckel, Europska akademija znanosti i umjetnosti, Evolucijska psihologija, Ferdinand Konščak, Filmski žanr, Filozofija, Filozofija uma, Financijska matematika, Fizika, Fizika ekspres, Fizikalna kemija, Fran Tućan, Francesco Redi, Francis Polkinghorne Pascoe, Francuska akademija znanosti, Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling, Gavar, Geofizika, Geograf, Geografija, Geografija u Hrvatskoj, Geologija, Geometrija, Georg Joseph Kamel, Georges Cuvier, Georgi Bončev, Georgius Agricola, Geoznanosti, Giambattista della Porta, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Grbavi čizmar, Grgur Bučić, Guayana Esequiba, Halford Mackinder, Heinrich von Kleist, Henri Bergson, Hermann von Helmholtz, Hrvatska, Hrvatski geografski glasnik, Hrvatski prirodoslovni muzej, Hrvatsko-meksički odnosi, Humanizam, Humboldtovo sveučilište u Berlinu, Institut, Institut Max Planck, Institut Ruđer Bošković, Iran, Isusovački kolegij u Ljubljani, Ivan Luka Garanjin (biskup), Jacopo Belgrado, Jakov Boglić, Jednorog, Jezikoslovlje, Johann Wolfgang von Goethe, John Dalton, Joseph Banks, Josip Kalasancije – Klekovski Schlosser, Josip Kalasancije Schlosser, Josip Roglić, Josip Torbar, Josip Torbar (razdvojba), Kamelija, Kauzalnost, Kemija, Kemijska kinetika, Kombinatorika, Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti, Kritička teorija, Kronologija evolucijske povijesti života, Lars Nilson, Lionel Walter Rothschild, 2. barun Rothschild, Luigi Ferdinando Marsigli, Mario Crvenka, Matematička analiza, Matematička logika, Matematički model, Matematika, Mato Vodopić, Matteo Calegari, Maurice Allais, Medicinska geologija, Medicinski fakultet u Zagrebu, Mijo Kišpatić, Mineralogija, Mirko Breyer, Molekularna biologija, Muzej znanosti u Londonu, Nacionalni park Yosemite, Nacionalni prirodoslovni muzej, Naftna geologija, Nagrada HAZU, Nakladništvo, Numerička matematika, Obrubljena čančara, Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru, Odjeli Matice hrvatske, Opservatorij, Organizam, Organska kemija, Oswald Spengler, Otac Brown, Oton Kučera, Paleontologija, Pančićeva omorika, Petar Tomev Mitrikeski, Petrologija, Plinije Stariji, Popis osnovnih tema u fizici, Povijesni revizionizam, Povijest dinamike i kinematike, Pozitivizam, Primarna literatura, Priroda, Priroda (časopis), Prirodoslovna škola Vladimira Preloga, Prirodoslovni muzej i zoološki vrt grada Splita, Privatna škola Futura, Prolegomena (časopis), Prosvjetiteljstvo, Radoboj, Riccardo Giacconi, Richard Dawkins, Rikard Kraus, RIKEN, Robert Plot, Roberto Ardigò, Roberto Burle Marx, Romantizam, Rudarsko-geološko-naftni fakultet u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni zbornik, Scijentizam, Seksualna revolucija, Seneka Mlađi, Skalar (fizika), Slovačka akademija znanosti, Solarni kalendar, Sotonistička Crkva, Srednjoeuropski istraživački institut Soeren Kierkegaard, Stanko Karaman, Starogrčka književnost, Statistika, Stefan Kraft (diplomat), STEM, Stephen Gray, Stephen Hawking, Stjepan Gjurašin, Strojarstvo, Sv. Franciska Cabrini, Sveučilište Južnog Pacifika, Sveučilište Klaipėda, Sveučilište u Coimbri, Sveučilište u Heidelbergu, Sveučilište u Stockholmu, Teheran, Tehničke znanosti, Teorija vjerojatnosti, Teorijska kemija, Termokemija, Točnost Wikipedije, Toki pona, Toma Budislavić, Topologija, Tranzicija, Učenje, Učiteljski fakultet u Zagrebu, Umjetnost, Univerzalna decimalna klasifikacija, Uppsalsko sveučilište, V. gimnazija u Zagrebu, Viktor Mihajlovič Vasnjecov, Walter Ulbricht, William Lawrence Bragg, Wim Duisenberg, XI. gimnazija u Zagrebu, Zaštita prirode, Zagreb, Znanost, Znanosti o životu, Znanstveno-fantastični film, 20 000 milja pod morem, 29. prosinca. Proširite indeks (190 više) »
Aar Maanta
Aar Maanta, pravim imenom Hassan-Nour Sayid, somalijsko-britanski pjevač, tekstopisac, glumac, glazbenik i glazbeni producent.
Novi!!: Prirodne znanosti i Aar Maanta · Vidi više »
Adab (književnost)
Adab ili edeb (arap. odgoj), vrsta srednjovjekovne arapske proze poučnog enciklopedijskog tipa, koja obuhvaća povijest, filozofiju, retoriku, politiku, prirodne znanosti i sve ono što obrazovan čovjek (adip) treba znati; poslije naziv za književnost uopće.
Novi!!: Prirodne znanosti i Adab (književnost) · Vidi više »
Afrički pompano
Afrički pompano (Alectis ciliaris), poznat i kao riba-plamenac, široko je rasprostranjena vrsta tropskih morskih riba iz porodice Carangidae.
Novi!!: Prirodne znanosti i Afrički pompano · Vidi više »
Al-Biruni
Al-Biruni Al-Birunijeva ilustracija pomrčine mjeseca Abu Rayhan al-Biruni (Beruniy, Uzbekistan, 973. – Gazni, Afganistan, oko 1050.) - iranski učenjak i polimat u doba islamskoga zlatnoga doba.
Novi!!: Prirodne znanosti i Al-Biruni · Vidi više »
Alberto Fortis
Alberto Fortis, 1822. Alberto Fortis (Padova, 9. studenoga 1741. – Bologna, 21. listopada 1803.), bio je talijanski teolog, prirodoslovac, putopisac i redovnik.
Novi!!: Prirodne znanosti i Alberto Fortis · Vidi više »
Aleksandar Borodin
Aleksandar Porfirjevič Borodin (Алекса́ндр Порфи́рьевич Бороди́н, Sankt Peterburg, 12. studenog 1833. – Sankt Peterburg, 27. veljače 1887.), ruski skladatelj i kemičar.
Novi!!: Prirodne znanosti i Aleksandar Borodin · Vidi više »
Alexander von Humboldt
'''Alexander von Humboldt''' Friedrich Heinrich Alexander, barun von Humboldt (Berlin, 14. rujna 1769. – Berlin, 6. svibnja 1859.), njemački prirodoslovac i istraživač, mlađi brat pruskog ministra, filozofa i jezikoslovaca Wilhelma von Humboldta.
Novi!!: Prirodne znanosti i Alexander von Humboldt · Vidi više »
Alfred Nobel
Alfred Bernhard Nobel (Stockholm, 21. listopada 1833. – Sanremo, 10. prosinca 1896.), švedski kemičar, izumitelj, filantrop, mirotvorac, kozmopolit i industrijalac; volio je sebe nazivati dobročiniteljem čovječanstva.
Novi!!: Prirodne znanosti i Alfred Nobel · Vidi više »
Algebarska topologija
Algebarska topologija je grana matematike koja se bavi izučavanjem topoloških prostora (i njima srodnih objekata) preko izučavanja algebarskih invarijanata koje se pridružuju tim prostorima.
Novi!!: Prirodne znanosti i Algebarska topologija · Vidi više »
Algebra
Algebra (ar. الجبر, al-gabr, što znači „spajanje (polomljenih) kostiju“) označava niz različitih, no međusobno povezanih, pojmova u matematici.
Novi!!: Prirodne znanosti i Algebra · Vidi više »
Ambroz Haračić
Ambroz Haračić (Mali Lošinj, 5. prosinca – Mali Lošinj, 1. listopada) bio je hrvatski prirodoslovac, meteorolog i botaničar.
Novi!!: Prirodne znanosti i Ambroz Haračić · Vidi više »
Analitička kemija
Analitička kemija je grana kemije koja se bavi istraživanjem kvalitativnog i kvantitativnog sastava tvari metodama kemijske analize.
Novi!!: Prirodne znanosti i Analitička kemija · Vidi više »
Anorganska kemija
Anorganska kemija dio je kemije koji proučava kemijska svojstva i reakcije svih kemijskih elemenata osim ugljika i njegovih spojeva kao i kemijske procese koje se zbivaju između njih.
Novi!!: Prirodne znanosti i Anorganska kemija · Vidi više »
Antička književnost
Antička književnost ili klasična književnost je književnost koja je napisana u antičko doba, pri čemu se misli na staru Grčku i na Rimsko Carstvo; iako se tu često uračunava i prapovijesna književnost od razvitka prvog pisma i književnosti u Mezopotamiji, Egiptu, Perzija, Indiji, i Palestini sve do srednjovjekovne književnosti.
Novi!!: Prirodne znanosti i Antička književnost · Vidi više »
Antidifamacijska liga
Antidifamacijska liga (ADL, engl. Anti-Defamation League) međunarodna je nevladina organizacija sa sjedištem u Sjedinjenim Državama.
Novi!!: Prirodne znanosti i Antidifamacijska liga · Vidi više »
Antipozitivizam
U društvenim znanostima, antipozitivizam (poznat kao i interpretivizam, negativizam ili antinaturalizam) je teorijski stav koji predlaže da se društveno područje ne može proučavati metodama istraživanja koje se koriste u prirodnim znanostima, te da istraživanje društvenog područja zahtijeva drugačiju epistemologiju.
Novi!!: Prirodne znanosti i Antipozitivizam · Vidi više »
Apsolutna ništica
K. Apsolutna ništica, apsolutna nula je donja granica (apsolutne) termodinamičke temperature koju je, zbog trećeg zakona termodinamike, nemoguće postići.
Novi!!: Prirodne znanosti i Apsolutna ništica · Vidi više »
Arhimed
težinu istisnute tekućine. Arhimedov vijak. površine dna posude ''A'', a ne ovisi o obliku posude. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.
Novi!!: Prirodne znanosti i Arhimed · Vidi više »
Aristotel
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.
Novi!!: Prirodne znanosti i Aristotel · Vidi više »
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Novi!!: Prirodne znanosti i Astronomija · Vidi više »
Atomizam
Navodni portret Leukipa, filozofa koji je prvi razvio atomističku teoriju. U filozofiji prirode, atomizam je teorija prema kojoj su svi objekti u svemiru sastavljeni od veoma malih, nepropadljivih čestica – atoma.
Novi!!: Prirodne znanosti i Atomizam · Vidi više »
August Langhoffer
August Langhoffer (Kisač kraj Novog Sada, 17. travnja 1861. – Zagreb, 28. ožujka 1940.) bio je hrvatski zoolog str.
Novi!!: Prirodne znanosti i August Langhoffer · Vidi više »
Azerbajdžanska nacionalna akademija znanosti
Sjedište predsjedništva Akademije u Bakuu Azerbajdžanska nacionalna akademija znanosti (azerski: Azərbaycan Milli Elmlər Akademiyası, AMEA) glavna je istraživačka institucija u području prirodnih i društvenih znanosti u Azerbajdžanu.
Novi!!: Prirodne znanosti i Azerbajdžanska nacionalna akademija znanosti · Vidi više »
Đuro Pilar
Đuro Pilar (Slavonski Brod, 22. travnja 1846. – Zagreb, 19. svibnja 1893.), hrvatski geolog, sveučilišni profesor, prvi profesor astronomije na zagrebačkom sveučilištu, rektor Sveučilišta u Zagrebu, putopisac i šahist.
Novi!!: Prirodne znanosti i Đuro Pilar · Vidi više »
Životinje
Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.
Novi!!: Prirodne znanosti i Životinje · Vidi više »
Étienne Geoffroy Saint-Hilaire
Geoffroy Saint-Hilaire Étienne Étienne Geoffroy Saint-Hilaire (15. travnja 1772. – 19. lipnja 1844.) bio je francuski prirodoslovac koji je uspostavio načelo "jedinstva sastava".
Novi!!: Prirodne znanosti i Étienne Geoffroy Saint-Hilaire · Vidi više »
Bartolomeo Biasoletto
Bista Bartolomea Biasoletta. Bartolomeo Biasoletto (Vodnjan, 24. travnja 1793. – Trst, 17. siječnja 1858.), hrvatsko-talijanski ljekarnik, botaničar i prirodoslovac I. Šugar: Biasoletto, Bartolomeo, LZMK (pristupljeno 23. veljače 2019.).
Novi!!: Prirodne znanosti i Bartolomeo Biasoletto · Vidi više »
Berard Barčić
Berard Antun Barčić (Kampor, Rab, 22. rujna 1910. – Pula, 3. svibnja 2016.) sa 105 godine života je hrvatski rimokatolički svećenik i redovnik franjevac, profesor prirodoslovnih znanosti, romanopisac, prevoditelj i publicist.
Novi!!: Prirodne znanosti i Berard Barčić · Vidi više »
Bernardo Brixy
Eduard Ante (Slavoljub) Brixy (Bernardo) (Ogulin, 7. listopada 1882. - Zemun, 28. listopada 1946.), hrvatski franjevac, prirodoslovac, tehničar i crkveni glazbenik, predvodnik rendgenske kristalografije u Hrvatskoj i popularizator prirodoslovlja.
Novi!!: Prirodne znanosti i Bernardo Brixy · Vidi više »
Biokemija
Biokemija je kemija života, most između biologije i kemije koji proučava kako složene kemijske reakcije stvaraju život.
Novi!!: Prirodne znanosti i Biokemija · Vidi više »
Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Biološki odsjek jedan je od sedam odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Prirodne znanosti i Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu · Vidi više »
Biotehnologija
Biotehnologija je disciplina unutar područja biotehničkih znanosti.
Novi!!: Prirodne znanosti i Biotehnologija · Vidi više »
Bjeloruska sovjetska enciklopedija
Bjeloruska sovjetska enciklopedija (bjeloruski: Белару́ская саве́цкая энцыклапе́дыя, ruski: Белору́сская сове́тская энциклопе́дия) prva je opća enciklopedija na bjeloruskome jeziku.
Novi!!: Prirodne znanosti i Bjeloruska sovjetska enciklopedija · Vidi više »
Blaž Cvitanović
Don Blaž Cvitanović (Veli Iž, 1. siječnja 1844. — Veli Iž, 25. veljače 1932.), hrvatski rimokatolički svećenik i prirodoslovacVjekoslav Maštrović: Hrvatski biografski leksikon.
Novi!!: Prirodne znanosti i Blaž Cvitanović · Vidi više »
Bonagracije Maroević
O.
Novi!!: Prirodne znanosti i Bonagracije Maroević · Vidi više »
Bosiljak (časopis)
Bosiljak je bio prvi hrvatski časopis za mladež.
Novi!!: Prirodne znanosti i Bosiljak (časopis) · Vidi više »
Botanika
Botanika (grč. botane - biljka, trava) je znanost koja proučava biljke.
Novi!!: Prirodne znanosti i Botanika · Vidi više »
Brodostrojarstvo
Brodostrojarstvo je primijenjena znanost, koja je dio strojarstva koji se odnosi na upotrebu strojeva na brodovima.
Novi!!: Prirodne znanosti i Brodostrojarstvo · Vidi više »
Crna liska
Crna liska (lat. Fulica atra) močvarna je ptica iz porodice kokošica (Rallidae), reda ždralovki (Gruiformes).
Novi!!: Prirodne znanosti i Crna liska · Vidi više »
Daniel Gabriel Fahrenheit
Daniel Gabriel Fahrenheit (*Danzig (danas Gdanjsk), 24. svibnja 1686. – †Den Haag, 16. rujna 1736.), bio je njemački fizičar.
Novi!!: Prirodne znanosti i Daniel Gabriel Fahrenheit · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Prirodne znanosti i Danska · Vidi više »
David Attenborough
Sir David Frederick Attenborough (* London, 8. svibnja 1926.), britanski prirodoslovac, televizijski autor i pisac.
Novi!!: Prirodne znanosti i David Attenborough · Vidi više »
David Cronenberg
David Paul Cronenberg (Toronto, Ontario, 15. ožujka 1943.) kanadski je filmski redatelj, scenarist, glumac i producent.
Novi!!: Prirodne znanosti i David Cronenberg · Vidi više »
Deweyeva decimalna klasifikacija
Deweyeva decimalna klasifikacija (DDC, naziva se još i Deweyev decimalni sustav) primarno je sustav knjižnične klasifikacije.
Novi!!: Prirodne znanosti i Deweyeva decimalna klasifikacija · Vidi više »
Diferencijalna topologija
Diferencijalna topologija je grana matematike koja se bavi topologijom topoloških prostora opremljenih nekom vrstom diferencijalne strukture, npr.
Novi!!: Prirodne znanosti i Diferencijalna topologija · Vidi više »
Diskretna matematika
Diskretna matematika, još zvana i finitna matematika ili decizijska matematika, je proučavanje matematičkih struktura koje su fundamentalno diskretne, u smislu da ne podržavaju ili zahtijevaju notaciju kontinuiranosti.
Novi!!: Prirodne znanosti i Diskretna matematika · Vidi više »
Divovska lignja
Divovska lignja (Architeuthis dux) rod mekušaca i jedina vrsta u rodu Architeuthis.
Novi!!: Prirodne znanosti i Divovska lignja · Vidi više »
Dolomit
Kristali dolomita Dolomit je naziv i za mineral i za sedimentnu stijenu, a oboje su izgrađeni od kalcij-magnezijeva karbonata (CaCO3 x MgCO3) u kristalnome stanju.
Novi!!: Prirodne znanosti i Dolomit · Vidi više »
Don Ihde
Don Ihde (/d ɑː n aɪ d /; rođen 1934.) američki je filozof znanosti i tehnologije.
Novi!!: Prirodne znanosti i Don Ihde · Vidi više »
Donald Knuth
Donald Ervin Knuth (10. siječnja 1938.) je jedan od najpoznatijih informatičara programera i umirovljeni profesor na sveučilištu Stanford.
Novi!!: Prirodne znanosti i Donald Knuth · Vidi više »
Državna nagrada za znanost
Državna nagrada za znanost je nagrada koju državljanima Republike Hrvatske dodjeljuje Republika Hrvatska za iznimno važna znanstvenoistraživačka dostignuća i za znanstvena ostvarenja u primjeni rezultata znanstvenoistraživačkog rada.
Novi!!: Prirodne znanosti i Državna nagrada za znanost · Vidi više »
Državna nagrada za znanost RH
Državna nagrada za znanost, državna nagrada Republike Hrvatske za znanost.
Novi!!: Prirodne znanosti i Državna nagrada za znanost RH · Vidi više »
Društvene znanosti
Društvene znanosti čine znanstvene discipline koje se bave proučavanjem društvenog života grupa ljudi i pojedinaca.
Novi!!: Prirodne znanosti i Društvene znanosti · Vidi više »
E. O. Wilson
Edward O. Wilson (2003.) Edward O. Wilson (2007.) Edward Osborne Wilson (10. lipnja 1929. – 26. prosinca 2021.) američki je biolog (bavi se mirmekologijom, dijelom entomologije koja se bavi proučavanjem mrava), istraživač (sociobiologija, bioraznolikost), teoretičar (consilience, biofilija) i prirodoslovac.
Novi!!: Prirodne znanosti i E. O. Wilson · Vidi više »
Ekologija
Ekologija (grc. οἶκος.
Novi!!: Prirodne znanosti i Ekologija · Vidi više »
Elektrokemija
Elektrokemija jedna je od grana kemije.
Novi!!: Prirodne znanosti i Elektrokemija · Vidi više »
Emanuel Swedenborg
'''Emanuel Swedenborg''' Emanuel Swedenborg, do 1719. Swedberg, (Stockholm, 29. siječnja 1688. − London, 29. ožujka 1772.), švedski znanstvenik, filozof, teolog i mistik.
Novi!!: Prirodne znanosti i Emanuel Swedenborg · Vidi više »
Engelbert Kaempfer
''Japansko pismo''(E. Kaempfer, 1690-ih) Engelbert Kaempfer (Lemgo, 16. rujna 1651. − Lemgo-Lieme, 2. studenog 1716.), njemački prirodoslovac, istraživač i putopisac koji je između 1683. i 1693. godine putovao Rusijom, Iranom, Indijom, Indokinom i Japanom.
Novi!!: Prirodne znanosti i Engelbert Kaempfer · Vidi više »
Ernst Cassirer
Ernst Cassirer Ernst Cassirer (Breslau, 28. srpnja 1874. – New York, 13. travnja 1945.), njemački filozof.
Novi!!: Prirodne znanosti i Ernst Cassirer · Vidi više »
Ernst Haeckel
'''Ernst Haeckel''' Ernst Haeckel (Potsdam, 16. veljače 1834. – Jena, 9. kolovoza 1919.), njemački zoolog i filozof-prirodoslovac.
Novi!!: Prirodne znanosti i Ernst Haeckel · Vidi više »
Europska akademija znanosti i umjetnosti
|image.
Novi!!: Prirodne znanosti i Europska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Evolucijska psihologija
Evolucijska psihologija (EP) pristup je u društvenim i prirodnim znanostima koja proučava psihološke crte poput pamćenja, percepcije i jezika iz moderne evolucijske perspektive.
Novi!!: Prirodne znanosti i Evolucijska psihologija · Vidi više »
Ferdinand Konščak
Ferdinand Konščak (Varaždin, 2. prosinca 1703. ‒ San Ignacio, 10. rujna 1759.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, misionar, istraživač, kartograf, geolog, matematičar, prirodoslovac, astronom i graditelj.
Novi!!: Prirodne znanosti i Ferdinand Konščak · Vidi više »
Filmski žanr
Filmski žanr, vrsta igranih filmova srodnih tema i ikonografije koji su svrstani u određene kategorije.
Novi!!: Prirodne znanosti i Filmski žanr · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Prirodne znanosti i Filozofija · Vidi više »
Filozofija uma
mozga. Frenologija je bila jedan od prvih pokušaja da se koreliraju mentalne funkcije s određenim dijelom mozga. Filozofija uma je grana suvremene analitičke filozofije koja proučava prirodu uma, mentalnih događaja, mentalnih funkcija, svijesti te njihov odnos s tijelom, osobito s mozgom.
Novi!!: Prirodne znanosti i Filozofija uma · Vidi više »
Financijska matematika
Financijska matematika grana je primijenjene matematike koja se bavi financijskim tržištima.
Novi!!: Prirodne znanosti i Financijska matematika · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Prirodne znanosti i Fizika · Vidi više »
Fizika ekspres
thumb Fizika ekspres je projekt Studentske sekcije Hrvatskog fizikalnog društva (SSHFD) čiji je cilj popularizacija fizike i prirodnih znanosti uopće među mladima u cijeloj Hrvatskoj.
Novi!!: Prirodne znanosti i Fizika ekspres · Vidi više »
Fizikalna kemija
Fizikalna kemija je grana kemije koja koristi fizikalne zakone i metode kod istraživanja kemijskih sustava i reakcije.
Novi!!: Prirodne znanosti i Fizikalna kemija · Vidi više »
Fran Tućan
Fran Tućan (Divuša, 26. rujna 1878. – Zagreb, 22. srpnja 1954.), hrvatski mineralog i petrograf.
Novi!!: Prirodne znanosti i Fran Tućan · Vidi više »
Francesco Redi
Francesco Redi, (Arezzo, 19. veljače 1626. – Pisa, 1. ožujka 1698.), bio je talijanski liječnik, prirodoslovac i pjesnik.
Novi!!: Prirodne znanosti i Francesco Redi · Vidi više »
Francis Polkinghorne Pascoe
Francis Polkinghorne Pascoe (Penzance, Cornwall, Engleska, UK, 1. rujna 1813. – 20. lipnja 1893.) bio je engleski entomolog koji se uglavnom zanimao za kukce Coleoptera, poznatije kao kornjaši.
Novi!!: Prirodne znanosti i Francis Polkinghorne Pascoe · Vidi više »
Francuska akademija znanosti
Francuski Insitiut u Parizu, sjedište Francuske akademije znanosti. Francuska akademija znanosti (fran.: Académie des sciences) je francuska prirodnoznanstvena akademija, koju je osnovao Luj XIV. 1666., na prijedlog Jean-Baptiste Colberta.
Novi!!: Prirodne znanosti i Francuska akademija znanosti · Vidi više »
Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling
Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling (27. siječnja 1775. – 20. kolovoza 1854.) njemački filozof Standardne povijesti filozofije tvore ga kao središnju točku u razvoju njemačkog idealizma smještajući ga između Fichtea, njegovog učitelja prije 1800. godine i Hegela.
Novi!!: Prirodne znanosti i Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling · Vidi više »
Gavar
Gavar je grad u Armeniji i glavni grad provincije Geharkunik.
Novi!!: Prirodne znanosti i Gavar · Vidi više »
Geofizika
date.
Novi!!: Prirodne znanosti i Geofizika · Vidi više »
Geograf
Europi u vremenu njihova nastanka (1668. – 1669.) Geograf (ili zemljopisac; termin koji je u uporabi u hrvatskom jeziku skoro 130 godina) je znanstvenik čije je područje proučavanja geografija, znanost o Zemljinoj prirodnoj okolini i ljudskom staništu.
Novi!!: Prirodne znanosti i Geograf · Vidi više »
Geografija
Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.
Novi!!: Prirodne znanosti i Geografija · Vidi više »
Geografija u Hrvatskoj
Zemljopisni atlas za pučke i osnovne škole Geografija u Hrvatskoj ima značajnu odgojnu i znanstveno-istraživačku ulogu.
Novi!!: Prirodne znanosti i Geografija u Hrvatskoj · Vidi više »
Geologija
Geologija (od grčkih riječi γη (Gea.
Novi!!: Prirodne znanosti i Geologija · Vidi više »
Geometrija
Geometrija (grč. γεωμετρία; geo.
Novi!!: Prirodne znanosti i Geometrija · Vidi više »
Georg Joseph Kamel
Georg Joseph Kamel (češ. Jiří Josef Kamel, lat. Georgius Josephus Camellus, šp. Jorge Camel), češki isusovački misionar, ljekarnik i prirodoslovac, prvi popisivač filipinske flore i faune u čiju je čast Carl von Linné nazvao biljni rod kamelije.
Novi!!: Prirodne znanosti i Georg Joseph Kamel · Vidi više »
Georges Cuvier
Georges Cuvier (Montbéliard, 23. kolovoza 1769. – Paris, 13. svibnja 1832.), bio je francuski prirodoslovac i zoolog.
Novi!!: Prirodne znanosti i Georges Cuvier · Vidi više »
Georgi Bončev
Georgi Bončev (bug. Георги Бончев Николов; Žeravna, Kotlevsko, 6. kolovoza 1866. – Sofija, 7. ožujka 1955.), bugarski prirodoslovac (geolog).
Novi!!: Prirodne znanosti i Georgi Bončev · Vidi više »
Georgius Agricola
Georgius Agricola (Glauchau, 24. ožujka 1494. – Chemnitz, 21. studenoga 1555.), čije je pravo ime George Bauer (Petrus Mosellanus, profesor iz Leipziga savjetovao mu je polatinizirati njegovo ime), bio je njemački znanstvenik, prirodoslovac (nazvan "otac mineralogije") i humanist.
Novi!!: Prirodne znanosti i Georgius Agricola · Vidi više »
Geoznanosti
Geoznanosti ili znanost o Zemlji je termin koji okuplja i odnosi se na sve znanosti koje su povezane s proučavanjem planete Zemlje.
Novi!!: Prirodne znanosti i Geoznanosti · Vidi više »
Giambattista della Porta
Galilejeva teleskopa (dalekozora). Giambattista della Porta (Napulj, oko 1535. – Napulj, 4. veljače 1615.), talijanski fizičar, filozof, astrolog, polihistor i književnik.
Novi!!: Prirodne znanosti i Giambattista della Porta · Vidi više »
Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine
Glasnik Zemaljskog muzeja, najstariji je bosanskohercegovački znanstveni časopis.
Novi!!: Prirodne znanosti i Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Grbavi čizmar
Grbavi čizmar (lat. Alectis alexandrina), poznata i kao aleksandrijski pompano, riba je iz porodice bitnica (Carangidae).
Novi!!: Prirodne znanosti i Grbavi čizmar · Vidi više »
Grgur Bučić
Grgur Bučić (–) bio je hrvatski prirodoslovac: ihtiolog, oceanograf, meteorolog, voditelj meteorološke postaje, konstruktor meteoroloških uređaja, entomolog., Grgur Bučić – svestrani prirodoslovac (1829. – 1911.), autor Jakov Dulčić, Annales: anali za istrske in mediteranske študije.
Novi!!: Prirodne znanosti i Grgur Bučić · Vidi više »
Guayana Esequiba
#FF7F27 Venezuela prikazana narančastom bojom. Guayana Esequiba (španjolski izgovor) sporni je teritorij od 159 500 km2 zapadno od rijeke Essequibo kojim upravlja i nadzire ga Gvajana, a na koji polaže pravo Venezuela.
Novi!!: Prirodne znanosti i Guayana Esequiba · Vidi više »
Halford Mackinder
Halford Mackinder Sir Halford John Mackinder PC (15. veljače 1861. – 6. ožujka 1947.), engleski geograf i jedan od osnivača geopolitike.
Novi!!: Prirodne znanosti i Halford Mackinder · Vidi više »
Heinrich von Kleist
'''Heinrich von Kleist''' Heinrich von Kleist (Frankfurt na Odri, 18. listopada 1777. – Berlin, 21. studenog 1811.), njemački književnik Studirao je filozofiju i prirodne znanosti, a zatim lutao po Njemačkoj, Francuskoj i Švicarskoj, te se upoznao s Goetheom, Wielandom i Schillerom.
Novi!!: Prirodne znanosti i Heinrich von Kleist · Vidi više »
Henri Bergson
Henri Bergson (Pariz, 18. listopada 1859. – Pariz, 4. siječnja 1941.), francuski filozof Henri Bergson je filozof koji je ostavio traga u 20. stoljeću.
Novi!!: Prirodne znanosti i Henri Bergson · Vidi više »
Hermann von Helmholtz
Oftalmoskopiranje direktnim oftalmoskopom. Mjedeni kuglasti Helmholtzov rezonator koji se zasniva na originalnom nacrtu (oko 1890. – 1900.). Hermann von Helmholtz ili punim imenom Hermann Ludwig Ferdinand von Helmholtz (Potsdam, 31. kolovoza 1821. – Berlin, 8. rujna 1894.), njemački liječnik i fizičar.
Novi!!: Prirodne znanosti i Hermann von Helmholtz · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Prirodne znanosti i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski geografski glasnik
Hrvatski geografski glasnik znanstveni je časopis Hrvatskog geografskog društva.
Novi!!: Prirodne znanosti i Hrvatski geografski glasnik · Vidi više »
Hrvatski prirodoslovni muzej
Hrvatski prirodoslovni muzej središnja je nacionalna ustanova koja se bavi prikupljanjem, stručnom i znanstvenom obradom i prezentiranjem svog fundusa koji svjedoči o razvoju prirode i čovjeka na hrvatskim prostorima.
Novi!!: Prirodne znanosti i Hrvatski prirodoslovni muzej · Vidi više »
Hrvatsko-meksički odnosi
60px Hrvatsko-meksički odnosi odnose se na bilateralne međunarodne odnose između Hrvatske i Meksika.
Novi!!: Prirodne znanosti i Hrvatsko-meksički odnosi · Vidi više »
Humanizam
Humanizam je razdoblje kasne srednjovjekovne povijesti obilježeno težnjom za upoznavanjem i nasljedovanjem klasičnih rimskih i grčkih književnosti i civilizacije.
Novi!!: Prirodne znanosti i Humanizam · Vidi više »
Humboldtovo sveučilište u Berlinu
Alexandera von Humboldta ispred Humboldtova sveučilišta. Obrati pažnju na španjolski natpis koji ga opisuje kao "drugog otkrivača Kube". Humboldtovo sveučilište u Berlinu (njemački Humboldt-Universität zu Berlin), najstarije berlinsko sveučilište koje je 1810.
Novi!!: Prirodne znanosti i Humboldtovo sveučilište u Berlinu · Vidi više »
Institut
Institut (lat. instituo.
Novi!!: Prirodne znanosti i Institut · Vidi više »
Institut Max Planck
Institut Max Planck se nalazi u Berlinu, dok je sjedište uprave Münchenu.
Novi!!: Prirodne znanosti i Institut Max Planck · Vidi više »
Institut Ruđer Bošković
Institut „Ruđer Bošković“ (IRB) u Zagrebu najveći je istraživački institut iz područja prirodnih znanosti i tehnologija na području Republike Hrvatske.
Novi!!: Prirodne znanosti i Institut Ruđer Bošković · Vidi više »
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Prirodne znanosti i Iran · Vidi više »
Isusovački kolegij u Ljubljani
Isusovački kolegij u Ljubljani (sloven. Jezuitski kolegij v Ljubljani) predstavljao je prvu visokoškolska ustanova na području današnje Slovenije, utemeljenu 1597., a raspuštenu 1773.
Novi!!: Prirodne znanosti i Isusovački kolegij u Ljubljani · Vidi više »
Ivan Luka Garanjin (biskup)
Ivan Luka Garanjin (tal. Gianluca de Garagnin) (Trogir, 23. lipnja 1722. – Split, 20. listopada 1783.), rapski biskup (1756. – 1765.) i splitski nadbiskup i metropolit (1765. – 1783.), književnik te kolekcionar arheoloških, numizmatičkih i prirodoslovnih predmeta.
Novi!!: Prirodne znanosti i Ivan Luka Garanjin (biskup) · Vidi više »
Jacopo Belgrado
Naslovnica Belgradove ''Theoria cochleae Archimedis'' (1767.) Jacopo (Iacopo) Belgrado (Udine, 16. studenog 1704. – Udine, 26. ožujka 1789.), talijanski isusovac i prirodoslovac, dopisni član Francuske akademije znanosti i nekoliko talijanskih akademija.
Novi!!: Prirodne znanosti i Jacopo Belgrado · Vidi više »
Jakov Boglić
Jakov Anakleto Antun Petar Boglić (u tal. izvorima Giancomo Anacleto Antonio Pietro Boglich) (Hvar, 12. lipnja 1826. - Hvar, 3. prosinca 1897.) je bio hrvatski povjesničar i visoki školski dužnosnik.
Novi!!: Prirodne znanosti i Jakov Boglić · Vidi više »
Jednorog
Smatra se kako samo nježna djevica može umiriti nestašnu narav jednoroga (Domenichino, 1602.) Prema mitologiji, jednorog je bijeli konj s rogom na čelu, čijim tijelom teče srebrna krv.
Novi!!: Prirodne znanosti i Jednorog · Vidi više »
Jezikoslovlje
Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.
Novi!!: Prirodne znanosti i Jezikoslovlje · Vidi više »
Johann Wolfgang von Goethe
(Frankfurt na Majni, 28. kolovoza 1749. – Weimar 22. ožujka 1832.) bio je njemački književnik, znanstvenik, mislilac i državnik, čija su djela utjecala na europsku kulturu i književnost.
Novi!!: Prirodne znanosti i Johann Wolfgang von Goethe · Vidi više »
John Dalton
eng. ''New System of Chemical Philosophy'', I, 1808.). Rutherfordov model atoma. nm. vlage u zraku povećava ukupan tlak zraka. mrežnici oka. Treba primijetiti da mrežnica oka sadrži vrlo malo receptora za plavu boju. John Dalton (Eaglesfield, 6. rujna 1766. - Manchester, 27. srpnja 1844.), engleski prirodoslovac, kemičar i fizičar.
Novi!!: Prirodne znanosti i John Dalton · Vidi više »
Joseph Banks
Sir Joseph Banks (puno ime. Sir Joseph Banks, 1st Baronet, 13. veljače 1743. – 19. lipnja 1820.) je britanski prirodoslovac, botaničar i pokrovitelj prirodnih znanosti.
Novi!!: Prirodne znanosti i Joseph Banks · Vidi više »
Josip Kalasancije – Klekovski Schlosser
Josip Kalasancije – Klekovski Schlosser (Joseph Calasenz Schlosser von Klekovski, Jindřichov, Moravska, 25. siječnja 1808. – Zagreb, 27. travnja 1882.) bio je hrvatski liječnik i prirodoslovac češkoga podrijetla.
Novi!!: Prirodne znanosti i Josip Kalasancije – Klekovski Schlosser · Vidi više »
Josip Kalasancije Schlosser
Josip Kalasancije Schlosser - Klekovski (Jindřichov, Moravska, 25. siječnja 1808. – Zagreb, 27. travnja 1882.), hrvatski Prirodoslovac i liječnik češkoga podrijetla, smatra se osnivačem znanstvene botanike u Hrvatskoj.
Novi!!: Prirodne znanosti i Josip Kalasancije Schlosser · Vidi više »
Josip Roglić
Josip Roglić (Roglići u Župi Biokovskoj, 14. ožujka 1906. – Zagreb, 18. listopada 1987.), istaknuti hrvatski geograf i akademik.
Novi!!: Prirodne znanosti i Josip Roglić · Vidi više »
Josip Torbar
Dr.
Novi!!: Prirodne znanosti i Josip Torbar · Vidi više »
Josip Torbar (razdvojba)
Ime Josip Torbar može označivati više osoba.
Novi!!: Prirodne znanosti i Josip Torbar (razdvojba) · Vidi više »
Kamelija
Kamelija (lat. Camellia), biljni rod iz porodice čajevki (Theaceae).
Novi!!: Prirodne znanosti i Kamelija · Vidi više »
Kauzalnost
centripetalno ili ubrzanje ''a''. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. zakon očuvanja količine gibanja. Kauzalnost (srednjovjekovni lat. causalitas: uzročnost, od lat. causa: uzrok) je ono što biva po uzrocima, slijed od uzroka na posljedicu ili učinak, bez obzira na moguću svrhovitost.
Novi!!: Prirodne znanosti i Kauzalnost · Vidi više »
Kemija
Kemija (grčki: χημεία chimeía; starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe; nekad hr. lučba) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari.
Novi!!: Prirodne znanosti i Kemija · Vidi više »
Kemijska kinetika
Kemijska kinetika je grana fizikalne kemije koja se bavi istraživanjem brzina kemijskih reakcija.
Novi!!: Prirodne znanosti i Kemijska kinetika · Vidi više »
Kombinatorika
Kombinatorika (kombinatorna matematika) je grana diskretne matematike koja se bavi diskretnim strukturama koje su finitne ili koje se mogu brojiti.
Novi!!: Prirodne znanosti i Kombinatorika · Vidi više »
Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti
Zgrada Kraljevskog društva u Londonu Londonsko kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti (engl. Royal Society of London for Improving Natural Knowledge), kraće zvano Kraljevsko društvo (engl. Royal Society), britansko je znanstveno društvo osnovano radi njegovanja znanosti.
Novi!!: Prirodne znanosti i Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti · Vidi više »
Kritička teorija
Kritička teorija je refleksivna procjena i kritika društva i kulture primjenom znanja iz društvenih i humanističkih znanosti kako bi razotkrile i izazvale strukture moći.
Novi!!: Prirodne znanosti i Kritička teorija · Vidi više »
Kronologija evolucijske povijesti života
vizualni prikaz povijesti života na Zemlji u obliku spirale Kronologija evolucije života predstavlja trenutačnu znanstvenu teoriju koja ocrtava glavne događaje u razvoju života na planetu Zemlji.
Novi!!: Prirodne znanosti i Kronologija evolucijske povijesti života · Vidi više »
Lars Nilson
Lars Fredrik Nilson (27. svibnja 1840., Skönberga - 14. svibnja 1899., Stockholm) bio je švedski kemičar zaslužan za otkriće skandija 1879. godine.
Novi!!: Prirodne znanosti i Lars Nilson · Vidi više »
Lionel Walter Rothschild, 2. barun Rothschild
Lionel Walter Rothschild (London, 8. siječnja 1868. – Tring, 27. kolovoza 1937.), britanski barun, bankar, političar, zoolog; potomak bogate židovske bankarske obitelji Rothschild.
Novi!!: Prirodne znanosti i Lionel Walter Rothschild, 2. barun Rothschild · Vidi više »
Luigi Ferdinando Marsigli
Luigi Ferdinando Marsigli, (Bologna, 10. srpnja 1658. – Bologna, 1. studenog 1730.), zemljopisac, prirodoslovac, polihistor, general, diplomat.
Novi!!: Prirodne znanosti i Luigi Ferdinando Marsigli · Vidi više »
Mario Crvenka
Fra Mario Crvenka, punog imena Vladimir Mario Crvenka (Martin (Našice), 26. rujna 1944. - Novi Marof, 26. travnja 2019.),, Suvremeni pisci zavičajnici, leksikon pisaca, Voditeljica: Marija Pepelko, prof.
Novi!!: Prirodne znanosti i Mario Crvenka · Vidi više »
Matematička analiza
Matematička analiza, grana je matematike koja se bavi zasnivanjem i tehnikama diferencijalnog i integralnog računa, te drugih primjera korištenja limesa (granične vrijednosti ili prijelaza) kao što je teorija (beskonačnih) redova, beskonačnih produkata, razvoja analitičkih funkcija u red, analitičkim produljenjem, varijacijskim računom i slično.
Novi!!: Prirodne znanosti i Matematička analiza · Vidi više »
Matematička logika
Matematička ili moderna logika je grana matematike i logike koja se bavi prikazom tradicionalne logike simbolima (pa se još naziva i simboličkom logikom), pri čemu je sve potpuno definirano te nema mogućnosti različitog shvaćanja kao što je to često u tradicionalnoj logici.
Novi!!: Prirodne znanosti i Matematička logika · Vidi više »
Matematički model
Matematički model opisuje sustav koristeći matematičke koncepte i jezik.
Novi!!: Prirodne znanosti i Matematički model · Vidi više »
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Novi!!: Prirodne znanosti i Matematika · Vidi više »
Mato Vodopić
Mato Vodopić (Dubrovnik, 13. prosinca 1816. – Dubrovnik, 13. ožujka 1893.) bio je prelat Katoličke Crkve koji je služio kao biskup dubrovački od 1882. do 1893. i trajni apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski od 1882. do 1890. godine.
Novi!!: Prirodne znanosti i Mato Vodopić · Vidi više »
Matteo Calegari
Matteo Calegari (Poreč, 4. srpnja 1858. – Poreč, 30. listopada 1929.), talijanski prirodoslovac iz Istre.
Novi!!: Prirodne znanosti i Matteo Calegari · Vidi više »
Maurice Allais
Maurice Félix Charles Allais (Pariz, 31. svibnja 1911. – Saint-Cloud, 9. listopada 2010.) bio je francuski ekonomist, fizičar, matematičar i pionir matematičke ekonomije, poznat po brojnim doprinosima na područjima makroekonomije, bihevioralne ekonomije, gravitacije, elektromagnetizma i posebne teorije relativnosti.
Novi!!: Prirodne znanosti i Maurice Allais · Vidi više »
Medicinska geologija
Medicinska geologija (ili geomedicina) je područje znanosti koje se fokusira na prirodne materijale i procese u okolišu koji imaju utjecaj na zdravlje ljudi.
Novi!!: Prirodne znanosti i Medicinska geologija · Vidi više »
Medicinski fakultet u Zagrebu
Medicinski fakultet u Zagrebu je najveći i najstariji medicinski fakultet u Hrvatskoj.
Novi!!: Prirodne znanosti i Medicinski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Mijo Kišpatić
Spomen-poprsje Miji Kišpatiću u Osijeku Mijo Kišpatić (Osijek, 22. rujna 1851. – Zagreb, 17. svibnja 1926.), bio je hrvatski prirodoslovac, mineralog i petrolog.
Novi!!: Prirodne znanosti i Mijo Kišpatić · Vidi više »
Mineralogija
Mineralogija je jedna od znanosti o Zemlji koja se bavi proučavanjem minerala, njihovog kemijskog sastava, kristalne strukture i fizičkih svojstava.
Novi!!: Prirodne znanosti i Mineralogija · Vidi više »
Mirko Breyer
Mirko Breyer (Varaždin, 23. listopada 1863. – Zagreb, 29. prosinca 1946.) prvak hrvatske bibliografije, bibliofil, knjižar-nakladnik, antikvari i osnivač prvog znanstvenog antikvarijata u Hrvatskoj.
Novi!!: Prirodne znanosti i Mirko Breyer · Vidi više »
Molekularna biologija
Molekularna biologija je studija biologije na molekularnoj razini.
Novi!!: Prirodne znanosti i Molekularna biologija · Vidi više »
Muzej znanosti u Londonu
Istočna dvorana Muzeja znanosti Muzej znanosti (engl. Science Museum) je veliki muzej prirodnih znanosti i tehnike na Exhibition Roadu u South Kensingtonu u Londonu.
Novi!!: Prirodne znanosti i Muzej znanosti u Londonu · Vidi više »
Nacionalni park Yosemite
Yosemite (eng. Yosemite National Park) je nacionalni park Sjedinjenih Američkih Država koji se većim dijelom nalazi u okrugu Mariposa, a manjim dijelom u okrugu Toulumne u saveznoj državi Kaliforniji.
Novi!!: Prirodne znanosti i Nacionalni park Yosemite · Vidi više »
Nacionalni prirodoslovni muzej
Nacionalni prirodoslovni muzej (engleski: National Museum of Natural History, skr. NMNH) je prirodoslovni muzej u parku National Mall, Washington, D.C. Njime upravlja institut Smithsonian, jedna od najvažnijih američkih istraživačkih institucija, koja uključuje mnoge druge muzeje, kao što su: Nacionalni muzej američke povijesti, Paviljon umjetnosti i industrije, te |Nacionalni muzeja zrakoplovstva i svemira, i dr.
Novi!!: Prirodne znanosti i Nacionalni prirodoslovni muzej · Vidi više »
Naftna geologija
Naftna geologija (geologija ležišta ugljikovodika) zasebno je područje unutar geologije kao znanstvene grane.
Novi!!: Prirodne znanosti i Naftna geologija · Vidi više »
Nagrada HAZU
Nagrada HAZU Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj, također poznata i kao Nagrada HAZU, godišnja je nagrada koju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti dodjeljuje za izniman doprinos u znanosti i umjetnosti u područjima društvenih znanosti, prirodnih znanosti i matematike, medicinskih znanosti, filoloških znanosti, književnosti, likovnih umjetnosti, glazbenih umjetnosti i tehničkih znanosti.
Novi!!: Prirodne znanosti i Nagrada HAZU · Vidi više »
Nakladništvo
Izdavač pokazuje otisak knjige engleskom kralju i kraljici Nakladništvo (izdavaštvo) je djelatnost kojom pisano ili snimljeno djelo postaje dostupno javnosti, a uključuje pribavljanje i odabir rukopisa, uređivanje, grafičko-likovno oblikovanje, organizaciju tiskanja ili drugog oblika proizvodnje, promidžbenu djelatnost te raspačavanje.
Novi!!: Prirodne znanosti i Nakladništvo · Vidi više »
Numerička matematika
Numerička matematika je grana matematike koja se bavi numeričkim približnim (aproksimativnim) rješavanjem matematičkih problema.
Novi!!: Prirodne znanosti i Numerička matematika · Vidi više »
Obrubljena čančara
Obrubljena čančara (lat. Testudo marginata) vrsta je kornjače iz porodice Testudinidae.
Novi!!: Prirodne znanosti i Obrubljena čančara · Vidi više »
Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru
Odjel za geografiju jedan je od 21 sveučilišnog odjela na Sveučilištu u Zadru.
Novi!!: Prirodne znanosti i Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru · Vidi više »
Odjeli Matice hrvatske
Pri Središnjici Matice hrvatske djeluju razni odjeli Matice hrvatske: Odjel za arheologiju i etnologiju (pročelnik: Damir Zorić) Odjel za demografiju (pročelnik: Anđelko Akrap) Odjel za filozofiju (pročelnik: Petar Šegedin) Odjel za glazbu (pročelnik: Pavao Mašić) Odjel za gospodarstvo (pročelnik: Marijan Kostrenčić) Odjel za jezikoslovlje (pročelnik: Jasna Šego) Odjel za kazalište i film (pročelnik: Joško Ševo) Odjel za književnost (pročelnik: Katica Čorkalo Jemrić) Odjel za likovne umjetnosti (pročelnik: Iva Körbler) Odjel za medicinu (pročelnik: Hrvoje Pezo) Odjel za medije (pročelnik: Branko Lovrić) Odjel za međunarodnu kulturnu i znanstvenu suradnju (pročelnik: Damjan Franjević) Odjel za politologiju (pročelnik: Jure Vujić) Odjel za poljodjelstvo (pročelnik: Ivo Miljković) Odjel za povijest (pročelnik: Stjepan Matković) Odjel za prirodoslovlje i matematiku (pročelnik: Jasna Matekalo Draganović) Odjel za školstvo (pročelnik: Ljubica Banović) Odjel za sociologiju (pročelnik: Darko Polšek) Odjel za tehničku kulturu (pročelnik: Tomislav Malvić) Odjeli održavaju predavanja, tribine i skupove iz područja svoga djelovanja.
Novi!!: Prirodne znanosti i Odjeli Matice hrvatske · Vidi više »
Opservatorij
Alpama. Automatska meteorološka postaja. Opservatorij (prema lat. observare: promatrati) je znanstvena ustanova u kojoj se sustavno motre određene prirodne pojave (na primjer astronomski, meteorološki, seizmološki opservatorij).
Novi!!: Prirodne znanosti i Opservatorij · Vidi više »
Organizam
Pojam organizam koristi se općenito za materijalne ili idejne sustave čiji se dijelovi (organi) nalaze u složenim odnosima uzajamne ovisnosti.
Novi!!: Prirodne znanosti i Organizam · Vidi više »
Organska kemija
Organska kemija je grana kemije koja proučava spojeve ugljika koji čine živi svijet. To je relativno nova znanost jer je počela rasti tek početkom 19. stoljeća. Ugljik je u organskim spojevima uvijek četverovalentan. Danas je poznato preko 20 milijuna različitih organskih spojeva. Glavni je razlog tomu sposobnost ugljika da se na različite načine veže u prstenaste i lančaste molekule.
Novi!!: Prirodne znanosti i Organska kemija · Vidi više »
Oswald Spengler
Oswald Arnold Gottfried Spengler (29. svibnja 1880. – 8. svibnja 1936.), njemački filozof povijesti i kulture, poznat po djelu Propast Zapada (1918. – 1922.).
Novi!!: Prirodne znanosti i Oswald Spengler · Vidi više »
Otac Brown
Sydney Seymour Lucas, crtež za ''Nevinost Oca Browna''. Otac Brown (eng. Father Brown) je izmišljeni književni lik katoličkog svećenika i detektiva-amatera, a koga je osmislio engleski književnik Gilbert Keith Chesterton.
Novi!!: Prirodne znanosti i Otac Brown · Vidi više »
Oton Kučera
Zvjezdarnice Zagreb. Oton Kučera (Petrinja, 31. prosinca 1857. – Zagreb, 29. prosinca 1931.), profesor, prirodoslovac, astronom, najveći hrvatski popularizator tehnike i prirodoslovlja, književnik, predsjednik Matice hrvatske te autor nekoliko udžbenika iz fizike za srednje škole te niza znanstveno-popularnih djela iz fizike, astronomije i elektrotehnike.
Novi!!: Prirodne znanosti i Oton Kučera · Vidi više »
Paleontologija
Paleontologija je znanost o razvoju života na Zemlji, drevnih biljaka i životinja zasnovana na fosilima, svjedočanstvima njihovog postojanja sačuvanim u stijenama.
Novi!!: Prirodne znanosti i Paleontologija · Vidi više »
Pančićeva omorika
Pančićeva omorika (lat. Picea omorika) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae, koja u prirodi raste u jako malom arealu i endemska je vrsta u Srbiji i Bosni (Podrinje), ali je raširena po parkovima diljem Europe i Sjeverne Amerike, koristi se i kao božićno drvce.
Novi!!: Prirodne znanosti i Pančićeva omorika · Vidi više »
Petar Tomev Mitrikeski
Petar Tomev Mitrikeski (Prilep, 28. studenoga 1969.) sjevernomakedonski genetičar, evolucionist, molekularni biolog i kršćanski apologet bugarskog podrijetla.
Novi!!: Prirodne znanosti i Petar Tomev Mitrikeski · Vidi više »
Petrologija
Petrologija je grana geologije koja se bavi proučavanjem stijena i uvjetima pod kojima stijene nastaju.
Novi!!: Prirodne znanosti i Petrologija · Vidi više »
Plinije Stariji
Plinije Stariji. Gaj Plinije Sekund, poznatiji kao Plinije Stariji (latinski Gaius Plinius Secundus Maior; 23. – 79.), antički pisac i ugledan znanstvenik (zemljopisac i ino) koji je napisao djelo Zemljopis starog svijeta.
Novi!!: Prirodne znanosti i Plinije Stariji · Vidi više »
Popis osnovnih tema u fizici
Fizika je prirodna znanost koja proučava materiju i njeno gibanje kroz prostorvrijeme zajedno s usko povezanim idejama kao što su energija i sila.
Novi!!: Prirodne znanosti i Popis osnovnih tema u fizici · Vidi više »
Povijesni revizionizam
Povijesni revizionizam označava pokušaje ponovne procjene ili reinterpretacija pogleda na dokaze, motive i proces odlučivanja koji obuhvaću pojedine povijesne događaje.
Novi!!: Prirodne znanosti i Povijesni revizionizam · Vidi više »
Povijest dinamike i kinematike
ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. trenja. kosini. akceleracije (''v'' i ''a''). centripetalno ili ubrzanje ''a''. Kreće li se brod prema nama s određenom brzinom, a neki putnik na brodu trči okomito na smjer vožnje, tada taj putnik ima prema nama brzinu kosu na smjer vožnje. sile. hiperboli E i napustila bi Zemlju. Sunčev sustav. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Povijest dinamike i kinematike započinje zapravo s renesansom koja je imala glavnu zaslugu.
Novi!!: Prirodne znanosti i Povijest dinamike i kinematike · Vidi više »
Pozitivizam
Pozitivizam je smjer u filozofiji i teoriji znanosti koji sve zasniva na činjenicama, a negira svaku metafiziku, te izbjegava objašnjenje i stvaranje hipoteza.
Novi!!: Prirodne znanosti i Pozitivizam · Vidi više »
Primarna literatura
Primarna literatura ili primarni izvori su dokazi iz prošlosti koje je napisala osoba prisutna u vrijeme događanja, uključujući dnevnike ili artefakte.
Novi!!: Prirodne znanosti i Primarna literatura · Vidi više »
Priroda
Hopetounski slapovi, Australija Zapadnoj Javi 1982. Priroda je, u najširem smislu, ekvivalent za prirodni, fizički ili materijalni svijet ili svemir.
Novi!!: Prirodne znanosti i Priroda · Vidi više »
Priroda (časopis)
Priroda je časopis Hrvatskoga prirodoslovnoga društva za popularizaciju prirodnih znanosti.
Novi!!: Prirodne znanosti i Priroda (časopis) · Vidi više »
Prirodoslovna škola Vladimira Preloga
Prirodoslovna škola Vladimira Preloga u Zagrebu srednja je škola s naglaskom obrazovanja na prirodnim znanostima.
Novi!!: Prirodne znanosti i Prirodoslovna škola Vladimira Preloga · Vidi više »
Prirodoslovni muzej i zoološki vrt grada Splita
Magarci u splitskom zoološkom vrtu. Prirodoslovni muzej i zoološki vrt grada Splita. Zgrada zoološkog vrta se nalazi na brdu Marjan, dok je lokacija Prirodoslovnog muzeja na adresi Poljana kneza Trpimira 3 u središtu grada, nasuprot Pazaru.
Novi!!: Prirodne znanosti i Prirodoslovni muzej i zoološki vrt grada Splita · Vidi više »
Privatna škola Futura
Privatna škola Futura privatna je srednja škola u Zagrebu, na adresi Divka Budaka 1D.
Novi!!: Prirodne znanosti i Privatna škola Futura · Vidi više »
Prolegomena (časopis)
Prolegomena - časopis za filozofiju hrvatski je filozofski je znanstveni časopis.
Novi!!: Prirodne znanosti i Prolegomena (časopis) · Vidi više »
Prosvjetiteljstvo
''Ako postoji nešto što znaš, izreci to. Ako postoji nešto što ne znaš, istraži to.''— Ilustracija na naslovnici francuske ''Encyclopédie'' iz 1772.; Istina u središtu slike okružena je svjetlom, a predstavljaju je dvije figure desno Filozofija i Razum. Prosvjetiteljstvo, iluminizam ili doba razuma razdoblje je i pokret od 1650-ih do 1780-ih tijekom kojega su intelektualne snage u Europi davale naglasak razumu (vidi racionalizam), analizi i individualizmu nasuprot tradicijskim linijama autoriteta.
Novi!!: Prirodne znanosti i Prosvjetiteljstvo · Vidi više »
Radoboj
Radoboj je općina u Hrvatskoj, u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Novi!!: Prirodne znanosti i Radoboj · Vidi više »
Riccardo Giacconi
Satelit Uhuru. Satelit i opservatorij Einstein. Chandra opservatorij rendgenskih zraka. Riccardo Giacconi (Genova, 6. listopada 1931. — San Diego, California, 9. prosinca 2018.) bio je američki astronom talijanskog porijekla, pionir i jedan od začetnika rendgenske astronomije.
Novi!!: Prirodne znanosti i Riccardo Giacconi · Vidi više »
Richard Dawkins
Clinton Richard Dawkins (Nairobi, 26. ožujka 1941.), etolog, evolucijski biolog i pisac.
Novi!!: Prirodne znanosti i Richard Dawkins · Vidi više »
Rikard Kraus
Rikard Kraus (Rikardo) (Zagreb, 19. studenoga 1885. — Zagreb, 2. prosinca 1952.), hrvatski prirodoslovac Jasna Šikić: Kraus, Rikard (Rikardo) (pristupljeno 18. listopada 2017.).
Novi!!: Prirodne znanosti i Rikard Kraus · Vidi više »
RIKEN
RIKEN tijekom Taisho razdoblja (1912. – 1926.). Glavna zgrada RIKEN-a u mjestu Wakō. RIKEN (jap.: 理研) je veliki prirodoznanstveni istraživački institut u Japanu.
Novi!!: Prirodne znanosti i RIKEN · Vidi više »
Robert Plot
Portret Roberta Plota Robert Plot (13. prosinca 1640. – 30. travnja 1696.) je bio engleski prirodoslovac, prvi profesor kemije na sveučilištu Oxfordu i prvi čuvar muzeja Ashmolean.
Novi!!: Prirodne znanosti i Robert Plot · Vidi više »
Roberto Ardigò
Roberto Ardigò (Casteldidone, 21. siječnja 1828. – Mantova, 19. rujna 1920.), talijanski teolog i filozof.
Novi!!: Prirodne znanosti i Roberto Ardigò · Vidi više »
Roberto Burle Marx
Roberto Burle Marx (Sao Paolo, 4. kolovoza 1909. – Rio de Janeiro, 4. lipnja 1994.) bio je brazilski krajobrazni arhitekt, te slikar, ekolog, grafičar, prirodoslovac i glazbenik.
Novi!!: Prirodne znanosti i Roberto Burle Marx · Vidi više »
Romantizam
Romantizam je umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u Europi krajem 18. stoljeća.
Novi!!: Prirodne znanosti i Romantizam · Vidi više »
Rudarsko-geološko-naftni fakultet u Zagrebu
Zgrada Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu Rudarsko-geološko-naftni fakultet (RGNF, RGN fakultet) je visoko učilište u sastavu Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Prirodne znanosti i Rudarsko-geološko-naftni fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Rudarsko-geološko-naftni zbornik
Rudarsko-geološko-naftni zbornik (RGN zbornik) je hrvatski znanstveni časopis koji izlazi od 1989.
Novi!!: Prirodne znanosti i Rudarsko-geološko-naftni zbornik · Vidi više »
Scijentizam
Scijentizam (prema lat. scientia: znanje, znanost), filozofska pozicija i ideologija koja izdiže znanost iznad ostalih tumačenja života te zagovara izdizanje prirodnih nad društvenim znanostima.
Novi!!: Prirodne znanosti i Scijentizam · Vidi više »
Seksualna revolucija
skinula gola u televizijskom programu Seksualna revolucija (poznata i pod nazivom seksualno oslobođenje) je izraz kojim se opisuju promjene društvenih pogleda i morala u odnosu na seksualnost karakteristične za zapadni svijet tijekom 1960-ih i 1970-ih.
Novi!!: Prirodne znanosti i Seksualna revolucija · Vidi više »
Seneka Mlađi
Lucije Anej Seneka (lat. Lucius Annaeus Seneca, Córdoba, oko 4. pr. Kr. – Rim, 65.), poznat i kao Seneka Mlađi ili Seneka Filozof, bio je rimski filozof i književnik, glavni predstavnik modernoga, "novog stila", koji se u rimskoj književnosti razvio u vrijeme Neronove vladavine.
Novi!!: Prirodne znanosti i Seneka Mlađi · Vidi više »
Skalar (fizika)
mm (skalar). kosini. Pravokutni Kartezijev koordinatni sustav. koordinatnom sustavu u ravnini. i pripadajući komadić puta \scriptstyle \Delta s postaju jednaki za dovoljno mali vremenski interval. Skalar (prema lat. scalaris: ljestvični), u fizici, je mjerna veličina određena brojčanim iznosom, na primjer duljina dužine, ploština površine.
Novi!!: Prirodne znanosti i Skalar (fizika) · Vidi više »
Slovačka akademija znanosti
Zgrada sjedišta Akademije. Slovačka akademija znanosti (slov. Slovenská akadémia vied, pokrata SAV), krovna je znanstvena i akademska državna ustanova u Slovačkoj, sa sjedištem u Bratislavi.
Novi!!: Prirodne znanosti i Slovačka akademija znanosti · Vidi više »
Solarni kalendar
Solarni kalendar jest kalendar čiji datumi kazuju poziciju Zemlje tijekom njezine revolucije oko Sunca ili ekvivalentnu prividnu poziciju Sunca tijekom njegova puta po nebeskoj sferi.
Novi!!: Prirodne znanosti i Solarni kalendar · Vidi više »
Sotonistička Crkva
Službeni simbol LaVeyanskog sotonizma, ikona Bafometa Sotonistička Crkva ili Crkva Sotone (eng. Church of Satan) religijska je organizacija posvećena sotonizmu propisanom u Sotonističkoj Bibliji.
Novi!!: Prirodne znanosti i Sotonistička Crkva · Vidi više »
Srednjoeuropski istraživački institut Soeren Kierkegaard
'''Srednjoeuropski istraživački institut Soeren Kierkegaard''' Srednjoeuropski istraživački institut Soeren Kierkegaard (Central European Institute Søren Kierkegaard) nastao je poslije 4.
Novi!!: Prirodne znanosti i Srednjoeuropski istraživački institut Soeren Kierkegaard · Vidi više »
Stanko Karaman
Stanko Karaman (Sarajevo, 8. prosinca 1889. – Skoplje, 17. svibnja 1959.), bio je makedonski prirodoslovac, istraživač rakušaca (Amphipoda) i jednakonošaca (Isopoda).
Novi!!: Prirodne znanosti i Stanko Karaman · Vidi više »
Starogrčka književnost
Starogrčka književnost obuhvaća književno stvaralaštvo na grčkom jeziku koje započinje Homerovim epovima oko 8. stoljeća pr. Kr., a završava se okvirno 529. godine poslije Krista, kada je bizantski car Justinijan zatvorio Platonovu Akademiju u Ateni, posljednju filozofsku školu u antici.
Novi!!: Prirodne znanosti i Starogrčka književnost · Vidi više »
Statistika
Statistika je grana primijenjene matematike koja se bavi analizom podataka.
Novi!!: Prirodne znanosti i Statistika · Vidi više »
Stefan Kraft (diplomat)
Stefan Kraft Stefan Kraft (Inđija, 15. kolovoza 1884. – Heidelberg, 16. lipnja 1959.), hrvatski političar i diplomat, Stefan Kraft (pristupljeno 20. studenoga 2016.) dužnosnik njemačke manjine Hans Ulrich Wehler: Nationalitätenpolitik in Jugoslawien: d. deutsche Minderheit 1918-1978.
Novi!!: Prirodne znanosti i Stefan Kraft (diplomat) · Vidi više »
STEM
Animacija modela DNA. Znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika (eng. STEM: science, technology, engineering, and mathematics), širok je pojam koji se koristi za grupiranje ovih akademskih disciplina.
Novi!!: Prirodne znanosti i STEM · Vidi više »
Stephen Gray
Stephen Gray (Canterbury, 1666. ili 1667. – London, 15. veljače 1736.), engleski prirodoslovac.
Novi!!: Prirodne znanosti i Stephen Gray · Vidi više »
Stephen Hawking
'''Stephen William Hawking''' Stephen William Hawking (Oxford, 8. siječnja 1942. – Cambridge, 14. ožujka 2018.), bio je britanski teorijski fizičar.
Novi!!: Prirodne znanosti i Stephen Hawking · Vidi više »
Stjepan Gjurašin
Stjepan Gjurašin (Oborovo, 22. svibnja 1867. – Zagreb, 5. travnja 1936.), bio je hrvatski botaničar.
Novi!!: Prirodne znanosti i Stjepan Gjurašin · Vidi više »
Strojarstvo
s unutarnjim izgaranjem. Pužni prijenos. kolima). Izgled Arhimedovog ili običnog koloturnika. Arhimedovi vijci su i danas u upotrebi. U Nizozemskoj se ponegdje koristi za isušivanje. Parni stroj u radu. planetarnog prijenosnika. CNC glodalica s 5 osi ili obradni centar. Hidraulička preša. pneumatskog cilindra. kugličnog ležaja. generatora pare koji koristi ugljen kao gorivo. rotora. elektrolučnog zavarivanja. Strojarstvo je stručna djelatnost i primijenjena znanost koja obuhvaća projektiranje, proizvodnju i iskorištavanje energetskih, radnih i alatnih strojeva, uređaja za energetiku, procesnu tehniku, proizvoda široke potrošnje i slično.
Novi!!: Prirodne znanosti i Strojarstvo · Vidi više »
Sv. Franciska Cabrini
Sv.
Novi!!: Prirodne znanosti i Sv. Franciska Cabrini · Vidi više »
Sveučilište Južnog Pacifika
Sveučilište Južnog Pacifika (franc.: Université du Pacifique Sud, engl.: University of the South Pacific) je javno međunarodno sveučilište koje okuplja države Južnog Pacifika.
Novi!!: Prirodne znanosti i Sveučilište Južnog Pacifika · Vidi više »
Sveučilište Klaipėda
Zgrada sveučilišta Klaipėda Sveučilište Klaipėda (litvanski: Klaipėdos universitetas) je sveučilište u litvanskoj luci Klaipėdi.
Novi!!: Prirodne znanosti i Sveučilište Klaipėda · Vidi više »
Sveučilište u Coimbri
Sveučilište u Coimbri (portugalski: Universidade de Coimbra, skr. UC) je javno sveučilište u gradu Coimbra koje je osnovano 1290.
Novi!!: Prirodne znanosti i Sveučilište u Coimbri · Vidi više »
Sveučilište u Heidelbergu
Pečat sveučilišta. Sveučilište u Heidelbergu, službeno i Sveučilište Ruprecht Karl Heidelberg, najstarije je sveučilište u Njemačkoj i iza Bečkog sveučilišta, drugo najstarije sveučilište u zemljama njemačkog govornog područja.
Novi!!: Prirodne znanosti i Sveučilište u Heidelbergu · Vidi više »
Sveučilište u Stockholmu
Zgrada Odjela za fiziku, biotehnologiju i astronomiju. Sveučiište u Stockholmu (šved. Stockholms universitet) je javno sveučilište u Stockholmu, glavnom gradu Švedske.
Novi!!: Prirodne znanosti i Sveučilište u Stockholmu · Vidi više »
Teheran
Teheran (perz. تهران; Tehrān,Tehran.ir: O Teheranu (2011.) IPA) je glavni i najveći grad Irana, sjedište Teheranske pokrajine i jedan od najvećih gradova svijeta.
Novi!!: Prirodne znanosti i Teheran · Vidi više »
Tehničke znanosti
Jørn Utzon, ''Opera u Sydneyu,'' 1973. Različiti elektromotori Tehničke znanosti su primijenjene (praktične) znanosti koje primjenjuju teorijske temelje prirodnih znanosti.
Novi!!: Prirodne znanosti i Tehničke znanosti · Vidi više »
Teorija vjerojatnosti
Teorija vjerojatnosti je grana matematike koja se bavi analizom slučajnih pojava.
Novi!!: Prirodne znanosti i Teorija vjerojatnosti · Vidi više »
Teorijska kemija
Teorijska kemija jedna je od novijih grana kemije.
Novi!!: Prirodne znanosti i Teorijska kemija · Vidi više »
Termokemija
Termokemija (termo- + kemija) je grana fizikalne kemije koja se bavi proučavanjem toplinskih promjena pri kemijskim reakcijama.
Novi!!: Prirodne znanosti i Termokemija · Vidi više »
Točnost Wikipedije
Točnost Wikipedije česta je tema od začetka projekta, kako među njenim suradnicima, tako i među korisnicima.
Novi!!: Prirodne znanosti i Točnost Wikipedije · Vidi više »
Toki pona
Toki pona jest umjetni jezik kojega je stvorila jezikoslovka i prevoditeljica Sonja Elen Kisa iz Toronta i objavila u 2001. Ovaj se minimalistički jezik svega sastoji od 118 riječi i 14 fonema (a,i,n,l,o,e,k,t,m,s,p,u,j,w).
Novi!!: Prirodne znanosti i Toki pona · Vidi više »
Toma Budislavić
Toma Budislavić (tal. Tommaso Nadal; Dubrovnik, 1545. – Napulj, 1608.) bio je prelat Katoličke Crkve koji je služio kao biskup trebinjsko-mrkanski od 1606. do 1608. godine.
Novi!!: Prirodne znanosti i Toma Budislavić · Vidi više »
Topologija
Topologija je grana matematike.
Novi!!: Prirodne znanosti i Topologija · Vidi više »
Tranzicija
Tranzicija (latinski: transire prijeći, prelaziti) je višeznaċni pojam.
Novi!!: Prirodne znanosti i Tranzicija · Vidi više »
Učenje
Učenje je složeni psihički proces promjene ponašanja na osnovi usvojenog znanja i iskustva.
Novi!!: Prirodne znanosti i Učenje · Vidi više »
Učiteljski fakultet u Zagrebu
Učiteljski fakultet u Zagrebu je fakultet u Zagrebu.
Novi!!: Prirodne znanosti i Učiteljski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Umjetnost
Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.
Novi!!: Prirodne znanosti i Umjetnost · Vidi više »
Univerzalna decimalna klasifikacija
Univerzalna decimalna klasifikacija (UDK) je razvijeniji bibliotečni decimalni klasifikacijski sustav primijenjiv na cjelokupno ljudsko znanje bez obzira u kojem se obliku ovaj nalazio, koji su krajem 19. stoljeća osmislili belgijski bibliografi Paul Otlet i Henri la Fontain.
Novi!!: Prirodne znanosti i Univerzalna decimalna klasifikacija · Vidi više »
Uppsalsko sveučilište
Rektorat Sveučilišta. Uppsalsko sveučilište (lat. Universitas Regia Upsaliensis, šved. Uppsala universitet), javno je istraživačko sveučilište i najstarija sveučilišna ustanova u Švedskoj, koja neprekidno djeluje od 1477., kada je osnovano papinskom bulom Siksta IV. Ubraja se među stotinu najboljih svjetskih sveučilišta te je poznato po svojim katedrama prirodnih znanosti.
Novi!!: Prirodne znanosti i Uppsalsko sveučilište · Vidi više »
V. gimnazija u Zagrebu
V.
Novi!!: Prirodne znanosti i V. gimnazija u Zagrebu · Vidi više »
Viktor Mihajlovič Vasnjecov
Viktor Mihajlovič Vasnjecov (rus. Ви́ктор Миха́йлович Васнецо́в) (Lopjal kod Vjatke, 15. svibnja 1848. – Moskva, 23. lipnja 1926.) je bio ruski umjetnik specijaliziran za mitološke i povijesne teme.
Novi!!: Prirodne znanosti i Viktor Mihajlovič Vasnjecov · Vidi više »
Walter Ulbricht
Walter Ulbricht (Leipzig, 30. lipnja 1893. – Istočni Berlin, 1. kolovoza 1973.), njemački političar i državnik, član Njemačke partije socijalnog ujedinjenja i jedan od vodećih ljudi Istočne Njemačke. Godine 1912. postao je član Socijaldemokratske partije Njemačke, a za Prvog svjetskog rata pristupio je organizaciji Spartakovaca. Bio je zastupnik u Reichstagu od 1928. – 1933. godine kada je emigrirao u Moskvu. Za španjolskog građanskog rata bio je politički komesar u stožeru međunarodnih brigada, a za Drugoga svjetskog rata član nacionalnog komiteta "Slobodne Njemačke" (u Moskvi). Od 1950. godine je prvi sekretar Jedinstvene socijalističke partije Njemačke, a od 1953. godine i prvi predsjednik vlade Njemačke Demokratske Republike (DDR). Nakon smrti W. Piecka, postao je 1960. godine predsjednik Državnog vijeća.
Novi!!: Prirodne znanosti i Walter Ulbricht · Vidi više »
William Lawrence Bragg
spektrometra. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. alfa-čestice na raznim udaljenostima od izvora. William Lawrence Bragg (Adelaide, Australija, 31. ožujka 1890. – Waldringford kod Ipswicha, Suffolk, UK, 1. srpnja 1971.), britanski fizičar.
Novi!!: Prirodne znanosti i William Lawrence Bragg · Vidi više »
Wim Duisenberg
Willem Frederik "Wim" Duisenberg (Heerenveen, 9. srpnja 1935. – Faucon, 31. srpnja 2005.) bio je nizozemski političar Laburističke stranke (PvdA) i ekonomist i prvi predsjednik Europske središnje banke od 1. lipnja 1998. do 1. studenoga 2003. Duisenberg je studirao ekonomiju na Sveučilištu u Groningenu, stekavši magisterij ekonomije i bavio se istraživačkim radom u svojoj alma mater i kasnije doktorirao u području ekonomijiže razvoja.
Novi!!: Prirodne znanosti i Wim Duisenberg · Vidi više »
XI. gimnazija u Zagrebu
XI.
Novi!!: Prirodne znanosti i XI. gimnazija u Zagrebu · Vidi više »
Zaštita prirode
Zaštićena područja Zapadnoga Balkana Iako se često poistovjećuje s pojmom ekologija, zaštita prirode je pojam koji opisuje aktivnosti koje uvelike premašuju sferu djelovanja ekologije.
Novi!!: Prirodne znanosti i Zaštita prirode · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Prirodne znanosti i Zagreb · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Prirodne znanosti i Znanost · Vidi više »
Znanosti o životu
Znanosti o životu obuhvaćaju grane znanosti koje se bave znanstvenim proučavanjem života - poput mikroorganizama, biljaka i životinja, uključujući i ljudska bića.
Novi!!: Prirodne znanosti i Znanosti o životu · Vidi više »
Znanstveno-fantastični film
Znanstveno-fantastični film (ZF film), filmski žanr koji predstavlja podvrstu šireg žanra fantastike, u kojem se opisuju nepoznati i zamišljeni svjetovi i mogući fenomeni koji barem zasad nisu verificirani od strane znanosti, ali imaju znanstveno utemeljenje ili mogućnost da s vremenom budu prihvaćeni ili otkriveni.
Novi!!: Prirodne znanosti i Znanstveno-fantastični film · Vidi više »
20 000 milja pod morem
20 000 milja pod morem (francuski: Vingt mille lieues sous les mers: Tour du monde sous-marin) znanstvenofantastični je roman kojeg je napisao Jules Verne.
Novi!!: Prirodne znanosti i 20 000 milja pod morem · Vidi više »
29. prosinca
29.
Novi!!: Prirodne znanosti i 29. prosinca · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Prirodoslovac, Prirodoslovlje.
