Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Prokletije

Indeks Prokletije

Jezerski Vrh (2694 m) s Karanfila (2480 m) Prokletije ili Albanski Alpi planinski masiv u sjevernoj Albaniji, istočnoj Crnoj Gori i na zapadu Kosova.

59 odnosi: Đeravica, Šume Kosova, Žuti kamen, Žuti kamen (jezero), Žuti kamen (planina), Čedomil Šilić, Beleg (Mokra gora), Bogićaj, Branko Lukšić, Brđani (Crnogorci), Cijevna (rijeka), Cirkno jezero, Crna Gora, Crnogorska Brda, Dečan, Dečanska Bistrica, Dinaridi, Dobra Kolata, Drekale, Dukađinsko gorje, Erenik, Gordan Lederer, HPD Sniježnica, Jezera na Kosovu, Jezerca, Jezerski vrh, Juničke planine, Klimenti, Kosovo, Krasnići, Ledeno doba, Lićenat (jezero), Lićenat (planina), Loćanska Bistrica, Maja e Ropës, Mali Lićenat, Marijaš (planina), Metohija, Mjesečnica (biljni rod), Nacionalni park Sutjeska, Nacionalni park Valbona, Operacija Kugelblitz, Pasji vrh (Prokletije), Pećka Banja, Pećka Bistrica, Pilotska biskupija, Plav, Plavsko jezero, Rugovska klisura, Shalë, ..., Srbija i Crna Gora, Travanjski rat, Trojan (planina), Tromeđa (Prokletije), Tromeđa (razdvojba), Tropojë (jezero na Kosovu), Valbona, Zemra, Zla Kolata. Proširite indeks (9 više) »

Đeravica

Đeravica je drugi najviši vrh planinskog lanca Prokletije i najviši vrh Republike Kosovo s 2 656 mnv.

Novi!!: Prokletije i Đeravica · Vidi više »

Šume Kosova

Šume Kosova Šume Kosova čine oko 41% cijele površine teritorija Kosova.

Novi!!: Prokletije i Šume Kosova · Vidi više »

Žuti kamen

Gorje Prokletije.

Novi!!: Prokletije i Žuti kamen · Vidi više »

Žuti kamen (jezero)

Žuti kamen je jezero na Kosovu koje se nalazi na planini Guri i Kuq, u planinskom lancu Prokletijama.

Novi!!: Prokletije i Žuti kamen (jezero) · Vidi više »

Žuti kamen (planina)

Žuti kamen (ili Guri i Verdhë) je planina u Prokletijama na Kosovu.

Novi!!: Prokletije i Žuti kamen (planina) · Vidi više »

Čedomil Šilić

Čedomil Šilić (Sarajevo, 4. veljače 1937. – Sarajevo, 21. listopada 2010.) bio je bosanskohercegovački i jugoslavenski botaničar.

Novi!!: Prokletije i Čedomil Šilić · Vidi više »

Beleg (Mokra gora)

Beleg (cg. i) je planinski vrh na Kosovu, na granici sa Srbijom, u blizini tromeđe Srbije, Kosova i Crne Gore.

Novi!!: Prokletije i Beleg (Mokra gora) · Vidi više »

Bogićaj

Bogićaj je, s visinom od 2405 m/nm, jedan od najviših vrhova gorja Prokletija.

Novi!!: Prokletije i Bogićaj · Vidi više »

Branko Lukšić

Branko Lukšić (Punta Arenas, Čile, – na Kleku kod Ogulina, 11. svibnja), hrvatski planinar i planinarski dužnosnik.

Novi!!: Prokletije i Branko Lukšić · Vidi više »

Brđani (Crnogorci)

Brđani je do konca 19. st., a kasnije sve rjeđe, naziv za dio kasnijih Crnogoraca koji su de iure ili de facto bili najduže pod Osmanskim Carstvom.

Novi!!: Prokletije i Brđani (Crnogorci) · Vidi više »

Cijevna (rijeka)

Cijevna (albanski: Cemi) je rijeka koja protiče kroz Albaniju i Crnu Goru.

Novi!!: Prokletije i Cijevna (rijeka) · Vidi više »

Cirkno jezero

Crno jezero na Durmitoru. Cirkno jezero tip je ledenjačkoga jezera koje nastaje erozivnim radom ledenjaka.

Novi!!: Prokletije i Cirkno jezero · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Prokletije i Crna Gora · Vidi više »

Crnogorska Brda

Crnogorska Brda stari je naziv za dio teritorija današnje Crne Gore, između rijeka Tare i Lima na sjeveru i rijeka Zete i Morače na jugu, odnosno, prostora između planina Garač, Prokletije, Mokre planine i Lukavice.

Novi!!: Prokletije i Crnogorska Brda · Vidi više »

Dečan

Planina Dečan je planina na zapadu Kosova, u masivu Prokletija, koja se uzdiže do visine od 2200 m nadmorske visine.

Novi!!: Prokletije i Dečan · Vidi više »

Dečanska Bistrica

Dečanska Bistrica je rijeka na Kosovu.

Novi!!: Prokletije i Dečanska Bistrica · Vidi više »

Dinaridi

Zemljovid Dinarida Topografija i reljef Dinarida Dinaridi ili Dinarsko gorje mlađe su ulančano gorje jugoistočne Europe.

Novi!!: Prokletije i Dinaridi · Vidi više »

Dobra Kolata

Dobra Kolata ili Dobri Kolac (albanski: Kolata e Mirë) drugi je najviši vrh Prokletija koji se nalazi u Crnoj Gori, odmah iza vrha Zla Kolata (Zli Kolac).

Novi!!: Prokletije i Dobra Kolata · Vidi više »

Drekale

Drekale (crnogorska ćirilica: Дрекале) bio je prema usmenoj predaji vojvoda crnogorskog-brdskog plemena Kuči i rodonačelnik Novokuča Drekalovića.

Novi!!: Prokletije i Drekale · Vidi više »

Dukađinsko gorje

Dukađinsko gorje je planinski kraj na sjeveru Albanije.

Novi!!: Prokletije i Dukađinsko gorje · Vidi više »

Erenik

Erenik (alb. Ereniku, tur. Erenik) je rijeka na zapadu Kosovu, lijeva pritoka Bijelog Drima.

Novi!!: Prokletije i Erenik · Vidi više »

Gordan Lederer

Gordan Lederer (Zagreb, 21. travnja 1958. – brdo Čukur iznad Hrvatske Kostajnice, 10. kolovoza 1991.), bio je hrvatski fotograf i TV-snimatelj, HTV-ov djelatnik.

Novi!!: Prokletije i Gordan Lederer · Vidi više »

HPD Sniježnica

Grb HPD Sniježnica Hrvatsko planinarsko društvo ″Sniježnica″ je planinarsko društvo osnovano 25. studenoga 2008. sa sjedištem u Dubrovniku.

Novi!!: Prokletije i HPD Sniježnica · Vidi više »

Jezera na Kosovu

Kosovo ima pet velikih jezera.

Novi!!: Prokletije i Jezera na Kosovu · Vidi više »

Jezerca

* Vrhovinska rijeka (Hotovska rijeka, Jezerca), rijeka u istočnoj Hercegovini.

Novi!!: Prokletije i Jezerca · Vidi više »

Jezerski vrh

Jezerski vrh je najviši vrh planinskog lanca Prokletije i Dinarida s 2 694 m. Vrh se administrativno nalazi u sjevernoj Albaniji, u oblasti Velika Malesija, blizu crnogorske granice.

Novi!!: Prokletije i Jezerski vrh · Vidi više »

Juničke planine

Juničke planine je dio Prokletija, a nalaze se na granici između Albanije i Kosova.

Novi!!: Prokletije i Juničke planine · Vidi više »

Klimenti

Edith Durham, ''Starac iz Shoshija'' (1909.) Klimenti ili Klementinci (alb. Këlmend i Kelmendi), sjevernoalbansko pleme s područja Prokletija.

Novi!!: Prokletije i Klimenti · Vidi više »

Kosovo

Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.

Novi!!: Prokletije i Kosovo · Vidi više »

Krasnići

Krasnići (Krasniqi), jedno od gegijskih plemena nastanjenih na Kosovu i sjevernoj Albaniji u području oko Prokletija i na obali rijeke Valbone pa sve do njenog ušća u Drim (Drin).

Novi!!: Prokletije i Krasnići · Vidi više »

Ledeno doba

Velika ledena površina u ledenom dobu Antarktici prije 400 000 godina Ledena doba važan su dio Zemljine prošlosti u kojem su nastali mnogi reljefni oblici, biljne i životinjske vrste, a naposljetku tada se pojavljuje i čovjek.

Novi!!: Prokletije i Ledeno doba · Vidi više »

Lićenat (jezero)

Jezero Lićenat je planinsko jezero koje se nalazi na planini Lićenat u Prokletjama na zapadnom Kosovu.

Novi!!: Prokletije i Lićenat (jezero) · Vidi više »

Lićenat (planina)

Lićenat (srpska i crnogorska ćirilica: Лићенат), je planina u zapadnom Kosovu i istočnoj Crnoj Gori, u lancu Prokletika, s najvišom visinom od 2,341 m.

Novi!!: Prokletije i Lićenat (planina) · Vidi više »

Loćanska Bistrica

Loćanska Bistrica (Krena) je rijeka na Kosovu.

Novi!!: Prokletije i Loćanska Bistrica · Vidi više »

Maja e Ropës

Maja e Ropës je planina na Kosovu s visinom od 2502 m/nm.

Novi!!: Prokletije i Maja e Ropës · Vidi više »

Mali Lićenat

Bez opisa.

Novi!!: Prokletije i Mali Lićenat · Vidi više »

Marijaš (planina)

Marijaš ili Bogdaš je planina u gorju Prokletijama, na Kosovu.

Novi!!: Prokletije i Marijaš (planina) · Vidi više »

Metohija

Zemljovid Metohije i Kosova Metohija (alb. Rrafshi i Dukagjinit) je velika visoravan i naziv za područje koje pokriva zapadni dio Kosova.

Novi!!: Prokletije i Metohija · Vidi više »

Mjesečnica (biljni rod)

Mjesečnica (srebrenka, lat. Lunaria) je biljni rod iz porodice kupusovki ili krstašica raširen po Europi.

Novi!!: Prokletije i Mjesečnica (biljni rod) · Vidi više »

Nacionalni park Sutjeska

Nacionalni park Sutjeska najstariji je nacionalni park u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Prokletije i Nacionalni park Sutjeska · Vidi više »

Nacionalni park Valbona

Nacionalni park Valbona je jedan od nacionalnih parkova Albanije.

Novi!!: Prokletije i Nacionalni park Valbona · Vidi više »

Operacija Kugelblitz

Operacija Kugelblitz (hrv. 'kuglasta munja', poznata i kao Limsko-drinska operacija) bila je velika zimska protupartizanska operacija koju su izvršile njemačke snage u prosincu 1943.

Novi!!: Prokletije i Operacija Kugelblitz · Vidi više »

Pasji vrh (Prokletije)

Pasji vrh (cg. i) je 2405 metara visok planinski vrh u Prokletijama, na granici Kosova i Crne Gore.

Novi!!: Prokletije i Pasji vrh (Prokletije) · Vidi više »

Pećka Banja

Pećka Banja ili Banja Istok (albanski: Banja e Pejës) je naselje u općini Istok u Kosovu.

Novi!!: Prokletije i Pećka Banja · Vidi više »

Pećka Bistrica

Pećka Bistrica je rijeka koje protječe kroz Crnu Goru i Kosovo, lijeva pritoka Bijelog Drima.

Novi!!: Prokletije i Pećka Bistrica · Vidi više »

Pilotska biskupija

Biskupija Pilot, Pilotska, Pulatska ili Palotinska biskupija (lat. Dioecesis Pulatensis) rimokatolička je biskupija u Albaniji.

Novi!!: Prokletije i Pilotska biskupija · Vidi više »

Plav

Plav je grad i općina u Crnoj Gori.

Novi!!: Prokletije i Plav · Vidi više »

Plavsko jezero

Plavsko jezero je jezero u sjeveroistočnoj Crnoj Gori, u općini Plav.

Novi!!: Prokletije i Plavsko jezero · Vidi više »

Rugovska klisura

Rugovska klisura (alb. Gryka e Rugovës; srp. Руговска клисура) je 25 km dug klanac u Republici Kosovu.

Novi!!: Prokletije i Rugovska klisura · Vidi više »

Shalë

Shalë, naselje i općina u sjeverozapadnom dijelu Albanije.

Novi!!: Prokletije i Shalë · Vidi više »

Srbija i Crna Gora

Srbija i Crna Gora (SCG) je ime bivšeg saveza država Srbije i Crne Gore, državne zajednice u Europi koja je naslijedila bivšu Saveznu Republiku Jugoslaviju.

Novi!!: Prokletije i Srbija i Crna Gora · Vidi više »

Travanjski rat

Travanjski rat (ili Direktiva br. 25, ponegdje Aprilski rat) u vojnoj povijesti naziv je za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između Sila Osovine (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti da Jugoslaviju neće u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije. Sile Osovine su bez poteškoća porazile, okupirale i razdijelile Kraljevinu Jugoslaviju, ali neki autori iznose da je tajno pripremani napad Trećeg Reicha na SSSR (koji, vrijedi opaziti, nije ni riječju protestirao zbog njemačkog napada na Jugoslaviju; uostalom su 10 mjeseci ranije sovjetske snage uz njemačku podršku okupirale Moldaviju, tj. dio Jugoslaviji susjedne Rumunjske) - Operacija Barbarossa - bio odgođen za nekoliko tjedana; posljedično su njemačke snage zauzele do početka oštre ruske zime 1941. godine nešto manji teritorij, nego što bi bile u stanju bez napada na Jugoslaviju. Brz poraz u ratu je bio posljedica slabosti Kraljevine Jugoslavije, koja je njenim stanovnicima - pa i vojnim obveznicima - bila jasna: njemačkoj vojnoj sili koja je već pregazila pola Europe nije Jugoslavenska vojska sama za sebe mogla predstavljati ozbiljnog neprijatelja. Uz to, 22 godine stara država u kojoj su vlade padale više nego jednom godišnje, a vodstvo se uvelike oslanjalo na četnike i orjunaše, nije uspjela pridobiti vjernost velikog dijela svojega stanovništva. U 108. pješačkom puku na području Bjelovara zapovjednici su metke podijelili samo Srbima, a hrvatski vojnici su se potom pobunili čim su 8. travnja bili meci podijeljeni i njima, radi pripreme za borbu s Nijemcima koji su nedaleko bili prešli granicu; ta je vojna pobuna poslije postala poznata kao Bjelovarski ustanak. I inače su se vojnici i vojni zapovjednici koji nisu bili Srbi pokazali slabo spremnima da ratuju u redovima zastarjele vojske koja je odlučila mobilizirati preko milijun vojnih obveznika, od kojih čak trećina nije mogla dobiti niti uniforme. Nakon državnog udara je na čelu jugoslavenske vlade i istodobno na čelu generalštaba bio general Dušan Simović, glavni tvorac plana prema kojima su se jugoslavenske vojne snage trebale angažirati u prihvaćanju udara neprijatelja na svim frontovima, te po mogućnosti potisnuti talijanske snage u Albaniji, kako bi se omogućilo organizirano povlačenje glavnih postrojbi vojske u Makedoniju i Grčku, radi formiranja "novog Solunskog fronta" u suradnji s grčkim i britanskim vojnim snagama. Zastarjela i demoralizirana Jugoslavenska vojska se nije pokazala dorasla takvoj zadaći, kada se našla izložena udarima superiornih njemačkih snaga (koje su se i prije puča u Beogradu počele koncentrirati u Bugarskoj radi planiranog sukoba s Britancima koji su se iskrcavali u Grčkoj, v. Operacija Marita) koje je glavni udar usmjerila baš prema Makedoniji: već 7. travnja su njemačke snage zauzele komunikacije u dolini Vardara, presjekavši jugoslavenskoj vojsci planirani put odstupanja. Njemačke snage su narednih dana nastavile istodobno nadirati sa zapada i iz Bugarske; postigavši brzu i potpunu pobjedu uz vrlo ograničene njemačke gubitke. Jugoslavenske snage su uspjele s određenim ofenzivnim akcijama protiv talijanskih snaga u Albaniji, ali zahvaljujući njemačkom zauzimanju prostora Makedonije, Kosova i juga Srbije, nije taj ograničeni uspjeh jugoslavenskih snaga bitno promijenio tijek rata. 10. travnja je veliki dio jugoslavenskih snaga prestao pružati otpor, a 11. je počelo opće rasulo jugoslavenske vojske. Narednih dana ima tek sporadičnih borbi, kako invazijske snage zaposjedaju teritorij Kraljevine Jugoslavije, koja je u cijelosti u stanju raspada.

Novi!!: Prokletije i Travanjski rat · Vidi više »

Trojan (planina)

Trojan je istaknuti masiv u Albaniji, u Prokletijama, koji se nalazi u blizini državne granice s Crnom Gorom.

Novi!!: Prokletije i Trojan (planina) · Vidi više »

Tromeđa (Prokletije)

Tromeđa je planina u Proketijama i Bogićevici.

Novi!!: Prokletije i Tromeđa (Prokletije) · Vidi više »

Tromeđa (razdvojba)

* Tromeđa.

Novi!!: Prokletije i Tromeđa (razdvojba) · Vidi više »

Tropojë (jezero na Kosovu)

Tropojë je malo planinsko jezero u Prokletijama u zapadnom Kosovu, samo 180 metara od albanske granice i 1,6 km od tromeđe s Crnom Gorom.

Novi!!: Prokletije i Tropojë (jezero na Kosovu) · Vidi više »

Valbona

Valbona ili Valbonë je rijeka u sjevernom dijelu Albanije.

Novi!!: Prokletije i Valbona · Vidi više »

Zemra

Zemra je jezero na zapadnom rubu Republike Kosovo.

Novi!!: Prokletije i Zemra · Vidi više »

Zla Kolata

Zla Kolata jedna je od najviših planina u Prokletijama, na granici Crne Gore i Albanije.

Novi!!: Prokletije i Zla Kolata · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »