Brže od pregledniku!
6 odnosi: Acanthodesmos, Glavočike, Ivančica (biljni rod), Latvija, Leucantheminae, Nešumska vegetacija Hrvatske.
Acanthodesmos
Acanthodesmos, biljni rod Glavočika jezičnjača iz tribusa Vernonieae.
Novi!!: Proljetna ivančica i Acanthodesmos · Vidi više »
Glavočike
Savojska runjika ''(Hieracium sabaudum)'' Glavočike (Zvjezdanovke; lat. Asteraceae, Compositae) su vrstama najbogatija porodica flore u Hrvatskoj.
Novi!!: Proljetna ivančica i Glavočike · Vidi više »
Ivančica (biljni rod)
Ivančica (revan, lat.: Leucanthemum), rod biljaka iz porodice glavočika (Asteraceae, red Asterales), kojemu pripada četrdesetak vrsta, od kojih u Hrvatskoj raste tek nekoliko, to su obična, ljetna, liburnijska i još neke.
Novi!!: Proljetna ivančica i Ivančica (biljni rod) · Vidi više »
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
Novi!!: Proljetna ivančica i Latvija · Vidi više »
Leucantheminae
Leucantheminae, podtribus glavočika, dio tribusa Anthemideae.
Novi!!: Proljetna ivančica i Leucantheminae · Vidi više »
Nešumska vegetacija Hrvatske
Prirodnu (klimazonalnu) vegetaciju Hrvatske najvećim dijelom čine šume.
Novi!!: Proljetna ivančica i Nešumska vegetacija Hrvatske · Vidi više »
