Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Pskov

Indeks Pskov

Pskov (rus. Псков, njemački: Pleskau) je grad u Rusiji i administrativno središte Pskovske oblasti.

47 odnosi: Aleksandar Kerenski, Aleksandar Nevski, Aleksandar Sergejevič Puškin, Alexander Wienerberger, Carević Dimitrije Ivanovič, Derbent, Estonija, Estonski rat za neovisnost, Gdov, Grgur IX., Ibrahim Hanibal, Igor I., veliki knez Kijeva, Imena europskih gradova na različitim jezicima, Katorga, Livonski rat, Mihail Dmitrijevič Bonč-Brujevič, Nijmegen, Novgorodska Republika, Olga Kijevska, Opsada Lenjingrada, Paneuropski prometni koridor, Paneuropski prometni koridor IX, Patrijarh Tihon, Pavel Plehve, Pečori, Pitalovo, Poljaci, Popis europskih pravaca, Povijest Rusije, Pskovska oblast, Rusi, Ruske zračnodesantne snage, Salavat Julajev, Sankt-Peterburg, Sterh, Svijažsk, Svjetska baština Ruske Federacije, Trojice-Sergijeva lavra, Valga, Vasilije II., veliki knez Moskve, Vasilije III., veliki knez Moskve, Velikaja, Veliki Novgorod, Velikije Luki, Vladimir I., veliki knez Kijeva, Vsevolod Mstislavič, 1510..

Aleksandar Kerenski

'''Aleksandar Kerenski''' Aleksandar Kerenski (2. svibnja 1881. – 11. lipnja 1970.) bio je ruski političar, državnik i pravnik, najpoznatiji kao predsjednik privremene vlade Rusije 1917. godine.

Novi!!: Pskov i Aleksandar Kerenski · Vidi više »

Aleksandar Nevski

Ikona Aleksandra Nevskoga Aleksandar Nevski (Pereslavl-Zaleski, 30. svibnja 1220. – Gorodec, 14. studenog 1263.) - (rus. Алекса́ндр Яросла́вич Не́вский) - veliki ruski knez i svetac Ruske pravoslavne crkve.

Novi!!: Pskov i Aleksandar Nevski · Vidi više »

Aleksandar Sergejevič Puškin

Aleksandar Sergejevič Puškin (rus. Алекса́ндр Серге́евич Пу́шкин; Moskva, 6. lipnja 1799. – Sankt Peterburg, 10. veljače 1837.), ruski pjesnik, dramatičar i prozaik.

Novi!!: Pskov i Aleksandar Sergejevič Puškin · Vidi više »

Alexander Wienerberger

Alexander Wienerberger (8. prosinca 1891., Beč - 5. siječnja 1955., Salzburg) bio je austrijski kemijski inženjer koji je 19 godina radio u kemijskim poduzećima SSSR-a. Dok je radio u Harkivu, stvorio je seriju fotografija o Holodomoru 1932.

Novi!!: Pskov i Alexander Wienerberger · Vidi više »

Carević Dimitrije Ivanovič

princ Dimitrije Ivanovič (19. listopada 1582. – 15. svibnja 1591.) je bio prijestolonasljednik Rusije od 1584. godine.

Novi!!: Pskov i Carević Dimitrije Ivanovič · Vidi više »

Derbent

Derbent (ruski: Дербе́нт, perzijski: دربند, Darband, legzinski: Кьвевар, lakski: Чурул) je najjužniji grad u Rusiji, i drugi je po važnosti grad u Dagestanu.

Novi!!: Pskov i Derbent · Vidi više »

Estonija

Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.

Novi!!: Pskov i Estonija · Vidi više »

Estonski rat za neovisnost

Estonski rat za neovisnost (estonski: Vabadussõda, dosl. "Rat za slobodu"), poznat još i kao Estonski oslobodilački rat, naziv je za vojni sukob koji se odvio od 1918. do 1920. u kojem je novoproglašena nezavisna Republika Estonija branila svoju neovisnost i teritorijalni integritet od napada sovjetske Rusije i kasnije od Baltičke teritorijalne obrane.

Novi!!: Pskov i Estonski rat za neovisnost · Vidi više »

Gdov

Gdov (ruski: Гдов) je ruski gradić u Pskovskoj oblast.

Novi!!: Pskov i Gdov · Vidi više »

Grgur IX.

Grgur IX. (pravo ime Ugolino di Segni) (Anagni, kraj Frosinonea, o. 1170.Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 28. - Rim, 22. kolovoza 1241.) je bio papa od 19. ožujka 1227. do 22. kolovoza 1241. Još kao kardinal podupirao je nove prosjačke redove - franjevce i dominikance, te laičke vjerske pokrete.

Novi!!: Pskov i Grgur IX. · Vidi više »

Ibrahim Hanibal

Ibrahim Petrovič Hanibal (rus. Ибрагим Петро́вич Ганниба́л) - ruski general i državnik, pradjed (po majci) pjesnika Aleksandra Puškina.

Novi!!: Pskov i Ibrahim Hanibal · Vidi više »

Igor I., veliki knez Kijeva

Knez Igor (prvi slijeva), ilustracija iz Radzivill kronike Igor I. (o. 877. – 945.), kijevski veliki knez (912. – 945.), Rjurikov sin iz dinastije Rjurikoviča.

Novi!!: Pskov i Igor I., veliki knez Kijeva · Vidi više »

Imena europskih gradova na različitim jezicima

Većina gradova u Europi ima različita imena u različitim jezicima.

Novi!!: Pskov i Imena europskih gradova na različitim jezicima · Vidi više »

Katorga

Katorga (od srednjovjekovnog grčkog: κάτεργον), teški tamnički zatvor ili progonstvo, spojeno s prisilnim radom.

Novi!!: Pskov i Katorga · Vidi više »

Livonski rat

Livonski rat bio je dugogodišnji vojni sukob (1558. – 1583.), u kojom se Carska Rusija bezuspješno borila protiv koalicije sastavljene od Kraljevine Poljske, Velike Kneževine Litve i Kraljevine Švedske za kontrolu nad tadašnjom Velikom Livonijom, u kojoj su pored Livonije bile i Estonija, Kurlandija i otok Saaremaa.

Novi!!: Pskov i Livonski rat · Vidi više »

Mihail Dmitrijevič Bonč-Brujevič

Mihail Dmitrijevič Bonč-Brujevič (ruski: Владимир Дмитриевич Бонч-Бруевич, 24. veljače 1870., Moskva - 3. kolovoza 1956., Moskva) bio je sovjetski vojskovođa, general-lajtnant (1944.) te doktor vojnih i tehničkih znanosti.

Novi!!: Pskov i Mihail Dmitrijevič Bonč-Brujevič · Vidi više »

Nijmegen

Nijmegen (njemački: Nimwegen) je grad i luka na rijeci Waal u nizozemskoj pokrajini Gelderland.

Novi!!: Pskov i Nijmegen · Vidi više »

Novgorodska Republika

Novgorodska republika (rus. Новгородская республика/Novgorodskaja respublika, ukr. Новгородська республіка/Novgordska respublika) je srednjovjekovna staroruska država, ispočetka formirana kao kneževina u sklopu države Kijevske Rusi.

Novi!!: Pskov i Novgorodska Republika · Vidi više »

Olga Kijevska

Olga Kijevska ili Olga Prekrasna (starocrkvenoslavenski: Ольга; Pskov, nakon krštenja Helena) (?, oko 890. – Kijev, 11. srpnja 969.), kijevska kneginja od 945. do oko 963. kao regentkinja svome sinu Svjatoslavu.

Novi!!: Pskov i Olga Kijevska · Vidi više »

Opsada Lenjingrada

Opsada Lenjingrada je bila njemačka opsada grada Lenjingrada (sada Sankt Peterburga) tijekom Drugog Svjetskog rata.

Novi!!: Pskov i Opsada Lenjingrada · Vidi više »

Paneuropski prometni koridor

Karta svih deset koridora Paneuropski prometni koridori predstavljaju mrežu cestovnih i željezničkih prometnih pravaca.

Novi!!: Pskov i Paneuropski prometni koridor · Vidi više »

Paneuropski prometni koridor IX

Paneuropski prometni koridor IX označen crveno. Paneuropski prometni koridor IX je jedan od Paneuropskih prometnih koridora.

Novi!!: Pskov i Paneuropski prometni koridor IX · Vidi više »

Patrijarh Tihon

Patrijarh moskovski Tihon Tihon (ruski: Тихон; Klin, Pskovska oblast, 31. siječnja 1865. - Moskva, 7. travnja 1925.) bio je prvi patrijarh Ruske pravoslavne Crkve nakon pada Ruskog Carstva.

Novi!!: Pskov i Patrijarh Tihon · Vidi više »

Pavel Plehve

Pavel Adamovič Plehve (Pskov, 30. svibnja (11. lipnja) 1850. – Moskva, 28. ožujka (10. travnja) 1916.) je bio ruski general i vojni zapovjednik.

Novi!!: Pskov i Pavel Plehve · Vidi više »

Pečori

Pečori (estonski: Petseri, ruski: Печо́ры) naseljeno je mjesto s administrativnim statusom grada na krajnjem zapadu europskog dijela Ruske Federacije.

Novi!!: Pskov i Pečori · Vidi više »

Pitalovo

Pitalovo (ruski: Пыталово, latvijski: Pitalova, Abrene) je gradić u Pskovskoj oblasti u Rusiji.

Novi!!: Pskov i Pitalovo · Vidi više »

Poljaci

Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.

Novi!!: Pskov i Poljaci · Vidi više »

Popis europskih pravaca

Karta svih europskih pravaca Popis europskih pravaca daje pregled europskih pravaca.

Novi!!: Pskov i Popis europskih pravaca · Vidi više »

Povijest Rusije

Slikovni prikaz Velikoga grba Ruskoga Carstva.Presented drawing of Artist Igor Barbe, 2006, http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/af/Greater_coat_of_arms_of_the_Russian_empire_IGOR_BARBE_1500x1650jpg.jpg "Greater Coat of Arms of the Russian Empire" 1882-1917 '' Ovo je pregled povijesti Rusije do 1917. Za daljnju rusku povijest vidi članke Sovjetski Savez i Rusija.

Novi!!: Pskov i Povijest Rusije · Vidi više »

Pskovska oblast

Pskovska oblast (ruski: Пско́вская о́бласть) je federalni subjekt Ruske Federacije.

Novi!!: Pskov i Pskovska oblast · Vidi više »

Rusi

Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.

Novi!!: Pskov i Rusi · Vidi više »

Ruske zračnodesantne snage

Zračnodesatna vojska (rus. Воздушно-десантные войска России, Vozdushno-desantnye voyska Rossii, VDV) je posebna komponenta Oružanih snaga Rusije namijenjena zračnodesantnom djelovanju.

Novi!!: Pskov i Ruske zračnodesantne snage · Vidi više »

Salavat Julajev

Salavat Julajev (baškirski: Салауат Юлаев) (1754. – 1800.) je baškirski narodni junak.

Novi!!: Pskov i Salavat Julajev · Vidi više »

Sankt-Peterburg

Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.

Novi!!: Pskov i Sankt-Peterburg · Vidi više »

Sterh

* Sterh (svemirska letjelica).

Novi!!: Pskov i Sterh · Vidi više »

Svijažsk

Svijažsk (ruski: Свия́жск, tatarski: Зөя/Zöyä) je selo u rajonu Zelenodoljsk u ruskoj republici Tatarstanu, smješteno na otoku u blizini desne obale umjetnog jezera Kujbyševsko, u području ušća rijeke Svijage u Volgu, oko 12 km sjeverozapadno od Zelenodoljska i 30 km zapadno od glavnog grada Tatarstana, Kazanja.

Novi!!: Pskov i Svijažsk · Vidi više »

Svjetska baština Ruske Federacije

Kronološki popis svjetske baštine u Rusiji po godini upisa na UNESCO-ov popis: 1. Rijeka Neva teče kroz veći dio središta Petrograda: lijevo – vrh otoka Vasiljevski; sredina – rijeka Neva, Petropavlovska tvrđava i most Trojstva; desno – Zimski dvorac Onješkom jezeru 3. Moskovski kremlj 8. Crkva Uskrsnuća u Kolomenskoju zimi.

Novi!!: Pskov i Svjetska baština Ruske Federacije · Vidi više »

Trojice-Sergijeva lavra

Lavra svetog Trojstva i Sergija ili Trojice-Sergijeva lavra (ruski: Троице-Сергиева лавра) je najvažniji ruski pravoslavni samostan (statusa lavre) i duhovno središte Ruske pravoslavne crkve.

Novi!!: Pskov i Trojice-Sergijeva lavra · Vidi više »

Valga

Valga (njem. Walk) je grad u južnoj Estoniji i glavni grad okruga Valgamaa.

Novi!!: Pskov i Valga · Vidi više »

Vasilije II., veliki knez Moskve

Vasilije II.

Novi!!: Pskov i Vasilije II., veliki knez Moskve · Vidi više »

Vasilije III., veliki knez Moskve

Vasilije III. Vasilije III. (25. ožujka 1479. – 3. prosinca 1533.), bio je veliki knez Moskve od 1505. godine.

Novi!!: Pskov i Vasilije III., veliki knez Moskve · Vidi više »

Velikaja

Rijeka Velikaja (ruski: Великая) se nalazi u zapadnoj Rusiji, u Pskovskoj oblasti.

Novi!!: Pskov i Velikaja · Vidi više »

Veliki Novgorod

Veliki Novgorod (ruski: Великий Новгород, u prijevodu: "Veliki novi grad") je jedan od najstarijih ruskih gradova i administrativno središte Novgorodske oblasti.

Novi!!: Pskov i Veliki Novgorod · Vidi više »

Velikije Luki

Velikije Luki (ruski: Великие Луки) je grad na meandrirajućoj rijeci Lovatu u Rusiji, u Pskovskoj oblasti.

Novi!!: Pskov i Velikije Luki · Vidi više »

Vladimir I., veliki knez Kijeva

Krštenje Vladimira Velikog, autor: Viktor Vasnecov (1848.) Vladimir I. ili Vladimir Svjatoslavič Veliki ili Vladimir Sveti (Budjatyči kraj Novolynska ili Budutino kraj Pskova, oko 958. – Berestovo kraj Kijeva, 15. srpnja 1015.); staroruski i ujedno kijevski knez Kijevske Rusi koji je službeno prihvatio kršćanstvo u gradu Hersonesu 988.

Novi!!: Pskov i Vladimir I., veliki knez Kijeva · Vidi više »

Vsevolod Mstislavič

Vsevolod Mstislavič Vsevolod Mstislavič (ruski:Всеволод Мстиславич; o. 1100. – veljača 1138.) bio je kijevsko-ruski princ i vladar iz dinastije Rjurikoviča koji je vladao kao knez Novgoroda od 1117.

Novi!!: Pskov i Vsevolod Mstislavič · Vidi više »

1510.

1510. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Novi!!: Pskov i 1510. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »