Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Republika

Indeks Republika

Republika (od lat. res publica.

257 odnosi: Abd el-Krim, Abdul Medžid II., Adžarija, Afrički rog, Altaj, Ambrogio Lorenzetti, Antika, Aranžiranje cvijeća, Aranska dolina, Armenija, Asuanska brana, Ateizam, August, Đuro II., kralj Grčke, Škotska, Ženeva, Češka, Češki pokret otpora, Čehoslovačka, Četvrta Francuska Republika, Bahčisaraj, Bajoranci, Bangladeš, Bavarska, Benito Mussolini, Bizant, Bocvana, Bosanskohercegovački Hrvati u Drugom svjetskom ratu i Socijalističkoj Jugoslaviji, Brabançonne, Brazil, Britanska monarhija, Burbonci, Celal Bayar, Charles-Louis de Secondat Montesquieu, Cives, Cixi, Commonwealth (država), Danska-Norveška, Dekabristi, Deklaracija o iniciranju procesa neovisnosti Katalonije, Deklaracija o pravima čovjeka i građanina, Dekolonizacija Afrike, Demokratska Republika Mađarska, Deodoro da Fonseca, Diktatura, Dinastija Capet, Dinastija Wettin, Država, Državno uređenje, Društvo, ..., Druga španjolska republika, Druga Francuska Republika, Drugo zasjedanje AVNOJ-a, Dubrovačka Republika, Dubrovačko-neretvanska županija, Egipat, Elizabeta II., Estonija, Europa, Falanga (stranka), Ferenc Kontra (pisac), Fidži, Finska, Firenca, Francuska književnost, Francuska revolucija, Francuski državni praznik, Gamal Abdel Naser, George Town, Penang, Glazbena akademija Sveučilišta u Ljubljani, Gorski Karabah, Grčka, Grčki građanski rat, Grb Mađarske, Grb Portugala, Grgur XVI., Gvatemala, Habib Bourguiba, Haile Selasije, Haiti, Hohenzollern, Honorije III. od Monaka, Hrvatska, Hrvatski politički sustav, Hugenotski ratovi, Iranska revolucija, Islamska republika, Island, Istarski demokratski sabor, Izbrisani (Slovenija), Jomo Kenyatta, Karlo Emanuel IV., Karmati, Kartaga, Katolička država, Kinematografija Sovjetskog Saveza, Kineska umjetnost, Konfederacija, Konstantin II., kralj Grčke, Kraljevina Francuska, Kraljevina Italija, Kraljevina Portugal, Krunske zemlje Commonwealtha, Lada Kos, Liberalna demokracija, Liberija, Luj XVI., kralj Francuske, Maldivi, Mara Matočec, Maršalovi Otoci, Marija Čudina, Massimo D'Alema, Međunarodna masonska asocijacija, Meksiko, Melaka (grad), Mletačka Republika, Monarh, Monarhija, Monarhizam, Morelia, Moskovsko državno sveučilište Lomonosov, Napoleon Bonaparte, Narodna Republika Mađarska, Nauru, Nelson Mandela, Neuchâtel (kanton), Njemačka Austrija, Noćna mora Željka Malnara, Novgorodska Republika, O le Ao o le Malo, Oblik vladavine, Obrana Dubrovnika, Oseti, Osmanska dinastija, Pakistan, Palau, Pansrpstvo, Pariška komuna, Parlamentarna demokracija, Parlamentarna republika, Pavao, kralj Grčke, Politička ljevica, Političko djelovanje Srpske pravoslavne Crkve, Politika Bosne i Hercegovine, Politika Irske, Politika Njemačke, Poljska, Popis austrijskih vladara, Porporela, Povijest Alfa Romea, Povijest Argentine, Povijest Australije, Povijest Škotske, Povijest Bosne i Hercegovine, Povijest Grčke, Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine, Povijest Južne Amerike, Povijest Kine, Povijest Mađarske, Povijest Nigera, Povijest Nigerije, Povijest rimske države do preobrazbe Republike, Povijest sociologije, Povolško-uralska država, Predrag Matanović, Predsjednici Pakistana, Predsjednik države, Predsjednik Estonije, Pretendent, Prosinačke žrtve 5. prosinca 1918., Prosvjedi na Kosovu 1981., Prva Austrijska Republika, Prva španjolska republika, Prva Francuska Republika, Prvo Meksičko Carstvo, Qin Shi Huangdi, Reakcija (politika), Republika (razdvojba), Republika (televizijska serija), Republika Amalfi, Republika Firenca, Republika Genova, Republika Nizozemska, Republika Noli, Republika Pisa, Republika Siena, Republika Srbija (razdvojba), Republikanizam, Revolucija 1848. – 1849., Revolucija u Mađarskoj 1848., Reykjavik, Rijeka, Rim, Rimska Republika, Rodezija, Ružin otok, Ruholah Homeini, Ruske republike, Rustavi, San Marino, Siaka Stevens, Signoria, Skandinavija, Sloboda, Slovenija, Socijaldemokratska partija Hrvatske, Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina, Socijalistička Republika Crna Gora, Socijalistička Republika Makedonija, Sociologija kulture, Sovjetska Republika Mađarska, Sovjetski Savez, Spartanski kraljevi, Srbi, Srbija, Srednjoamerička Federalna Republika, Starogrčka književnost, Stjepan Radić, Sveti Marin, Svetosavski nacionalizam, Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac, Talijanska uprava za Kvarner, Tanzanija, Treća Francuska Republika, Trijada (organizirani kriminal), Tunis, Turski rat za nezavisnost, Ukrajina, Ukrajinska Narodna Republika, Umberto II., Urugvaj, Ustav Estonije, Ustav Republike Hrvatske, Velika Kolumbija, Verona, Victor Hugo, Viktor Emanuel III., Vilim II., njemački car, Vlast i politika, Vlatko Perković, Weimarska Republika, Zair, Zajednica općina, Zaporoška Republika, Zastava Islanda, 1. siječnja, 14. srpnja, 14. studenoga, 15. studenoga, 2. srpnja, 2006., 2007., 22. lipnja, 24. prosinca, 25. domobranska pješačka pukovnija, 31. siječnja, 53. pješačka pukovnija. Proširite indeks (207 više) »

Abd el-Krim

Abd el-Krim Mohammed Abdulkerim ili Abd el-Krim (Agadir, 1882. – Kairo, 6. veljače 1963.), marokanski emir.

Novi!!: Republika i Abd el-Krim · Vidi više »

Abdul Medžid II.

Abdul Medžid II. (tur. Abdülmecit; osmanski turski: عبد المجید الثانی Abdülmecid el-Sânî) (Istanbul, 21. svibnja 1868. - Pariz, 23. kolovoza 1944.), posljednji islamski kalif iz Otomanske dinastije.

Novi!!: Republika i Abdul Medžid II. · Vidi više »

Adžarija

Položaj Adžarije u Gruziji Adžarija (gruzijski: აჭარა) je autonomna republika u sastavu Gruzije.

Novi!!: Republika i Adžarija · Vidi više »

Afrički rog

Države Afričkog roga. Rog Afrike viđen iz NASA-inog Space Shuttlea u svibnju 1993. Narančaste i preplanule boje na slici pokazuju raširenost aridne i semiaridne klime. Afrički rog (ili Somalijski poluotok), poluotok u Istočnoj Africi koji strši u Arapsko more i leži duž južne strane Adenskog zaljeva.

Novi!!: Republika i Afrički rog · Vidi više »

Altaj

Vrh Bjeluha Altaj (mong. Altain-ula – brda zlata), gorje u srednjoj Aziji, strukture kao Alpe, samo veće; ide od Irtiša do Džungarije na sjeveru do Sajanskoga i Kolivanskoga gorja.

Novi!!: Republika i Altaj · Vidi više »

Ambrogio Lorenzetti

Ambrogio Lorenzetti ili Ambruogio Laurati (Siena, oko 1290. – Siena, 1348.) bio je talijanski slikar gotike; mlađi brat Pietra Lorenzettija.

Novi!!: Republika i Ambrogio Lorenzetti · Vidi više »

Antika

84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.

Novi!!: Republika i Antika · Vidi više »

Aranžiranje cvijeća

Aranžman Usporedno s razvojem znanosti, umjetnosti, književnosti, glazbe i stilova namještaja razvila se i umjetnost aranžiranja cvijeća.

Novi!!: Republika i Aranžiranje cvijeća · Vidi više »

Aranska dolina

Aranska dolina (oksitanski: Val d'Aran; katalonski: Vall d'Aran; španjolski: Valle de Arán) je dolina (620,47 km²) u pirinejskom gorju i ''comarca'' (općina) u sjeverozapadnom dijelu provincije Lleida, u Kataloniji, na sjeveru Španjolske.

Novi!!: Republika i Aranska dolina · Vidi više »

Armenija

Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.

Novi!!: Republika i Armenija · Vidi više »

Asuanska brana

Asuanska brana, naziv za branu koju je Egipat, uz veliku pomoć SSSR-a, sagradio na rijeci Nil kod grada Asuana između 1960. i 1970. godine.

Novi!!: Republika i Asuanska brana · Vidi više »

Ateizam

Ateizam (hrv. bezboštvo ili bezvjerstvo) je, u širem smislu, odsutnost vjerovanja u postojanje božanstava, a u užem smislu je odbijanje vjerovanja u postojanje božanstava, odnosno specifično stajalište prema kojemu ona ne postoje.

Novi!!: Republika i Ateizam · Vidi više »

August

August, lat. IMP·CAESAR·DIVI·F·AVGVSTVS, (Rim, 23. rujna 63. pr. Kr. – Nola kod Napulja, 19. kolovoza 14.), punim imenom Gaj Julije Cezar Oktavijan (lat. Gaius Julius Caesar Octavianus), pranećak Julija Cezara (unuk Cezarove sestre Julije), bio je trijumvir u drugom trijumviratu, a kasnije i prvi rimski car.

Novi!!: Republika i August · Vidi više »

Đuro II., kralj Grčke

Đuro II. ili Juraj II. (grč. Γεώργιος Βʹ, Geórgios Βʹ) (Tatoi, kraj Atene, 20. srpnja 1890. – Atena, 1. travnja 1947.), grčki kralj od 1922. do 1924. i od 1935. do 1947. godine te danski kraljević po pradjedu, danskom kralju Kristijanu IX. (1863. – 1906.). Bio je najstariji sin kralja Konstantina I. iz danske dinastije Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg, ogranka dinastije Oldenburg.

Novi!!: Republika i Đuro II., kralj Grčke · Vidi više »

Škotska

Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.

Novi!!: Republika i Škotska · Vidi više »

Ženeva

Ženeva (fr. Genève, njem. Genf, tal. Ginevra, roh. Genevra) je drugi grad po veličini u Švicarskoj.

Novi!!: Republika i Ženeva · Vidi više »

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: Republika i Češka · Vidi više »

Češki pokret otpora

Češki pokret otpora je jedva dokumentirani subjekt, pošto je bilo mnogo neformalnog odupiranja politici nacističke Njemačke.

Novi!!: Republika i Češki pokret otpora · Vidi više »

Čehoslovačka

Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.

Novi!!: Republika i Čehoslovačka · Vidi više »

Četvrta Francuska Republika

Četvrta Francuska Republika (fr.: Quatrième République) postojala je između 1946.

Novi!!: Republika i Četvrta Francuska Republika · Vidi više »

Bahčisaraj

Karta Krima s prikazanom lokacijom većih gradova. Bahčisaraj (krimskotatarski: Bağçasaray, ruski i ukrajinski: Бахчисарай) je grad u ukrajinskoj Autonomnoj Republici Krim.

Novi!!: Republika i Bahčisaraj · Vidi više »

Bajoranci

Bajoranci su vrsta veoma slična ljudima, iz TV serije Zvjezdane staze.

Novi!!: Republika i Bajoranci · Vidi više »

Bangladeš

Bangladeš, službeno Narodna Republika Bangladeš je država u južnoj Aziji.

Novi!!: Republika i Bangladeš · Vidi više »

Bavarska

Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.

Novi!!: Republika i Bavarska · Vidi više »

Benito Mussolini

Benito Amilcare Andrea Mussolini (Predappio, 29. srpnja 1883. – Giulino di Mezzegra, 28. travnja 1945.), talijanski novinar, političar, državnik, fašistički vođa (Duce) i diktator od 1925. do 1943. godine.

Novi!!: Republika i Benito Mussolini · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Novi!!: Republika i Bizant · Vidi više »

Bocvana

Bocvana (tswana: Lefatshe la Botswana) je država u južnoj Africi.

Novi!!: Republika i Bocvana · Vidi više »

Bosanskohercegovački Hrvati u Drugom svjetskom ratu i Socijalističkoj Jugoslaviji

Nezavisna Država Hrvatska, podjela na velike župe i kotare od 1941. do 1943. Drugi svjetski rat na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koje su bile podijeljene na njemačku i talijansku interesnu sferu, trajao je od 1941. do 1945. godine.

Novi!!: Republika i Bosanskohercegovački Hrvati u Drugom svjetskom ratu i Socijalističkoj Jugoslaviji · Vidi više »

Brabançonne

Brabançonne (hrv.: "Pjesma o Brabantu") je državna himna Kraljevine Belgije. Postoje tri verzije pjesme, na njemačkom, nizozemskom i francuskom, jer su to tri službena jezika u Belgiji.

Novi!!: Republika i Brabançonne · Vidi više »

Brazil

Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.

Novi!!: Republika i Brazil · Vidi više »

Britanska monarhija

Grbovi britanske monarhije Karlo III., britanski monarh od 2022. Britanska monarhija odnosi se na ustavnu monarhiju Ujedinjenog Kraljevstva i njegovih prekomorskih posjeda.

Novi!!: Republika i Britanska monarhija · Vidi više »

Burbonci

Dinastija Bourbon, također i Burbonci (fra. Bourbon, špa. Borbón), jedna je od najvažnijih europskih vladarskih dinastija.

Novi!!: Republika i Burbonci · Vidi više »

Celal Bayar

Celal Bayar Mahmut Celal Bayar (Umurbey, 16. svibnja 1883. – Istanbul, 22. kolovoza 1986.), turski političar, državnik i treći predsjednik Turske.

Novi!!: Republika i Celal Bayar · Vidi više »

Charles-Louis de Secondat Montesquieu

Charles-Louis de Secondat Montesquieu Charles-Louis de Secondat Montesquieu (La Brede kraj Bordeauxa, 18. siječnja 1689. – Pariz, 10. veljače 1755.), francuski politički mislilac i pisac.

Novi!!: Republika i Charles-Louis de Secondat Montesquieu · Vidi više »

Cives

Cives su bili punopravni građani Staroga Rima.

Novi!!: Republika i Cives · Vidi više »

Cixi

Cixi ili Tz'u Hsi (29. studenog 1835. – 15. studenog 1908.) je kineska vladarica čiju je vladavinu obilježilo propadanje Kine, zbog čega se smatra de facto posljednjim kineskim monarhom.

Novi!!: Republika i Cixi · Vidi više »

Commonwealth (država)

Commonwealth je naziv za republiku koja je zauzela mjesto Kraljevine Engleske nakon poraza kralja Karla I. u engleskom građanskom ratu i rušenja monarhije.

Novi!!: Republika i Commonwealth (država) · Vidi više »

Danska-Norveška

Danska-Norveška je naziv za bivši politički entitet, uniju, koja se sastojala od kraljevina Danske i Norveške, uključujući norveške teritorije Island, Grenland i Farske otoke.

Novi!!: Republika i Danska-Norveška · Vidi više »

Dekabristi

Pobuna dekabrista Dekabristi su bili ruski časnici, koji su tražili promjenu režima u Rusiji i ustavne oblike vlasti.

Novi!!: Republika i Dekabristi · Vidi više »

Deklaracija o iniciranju procesa neovisnosti Katalonije

Deklaracija o iniciranju procesa neovisnosti Katalonije (kat. Declaració d'inici del procés d'independència de Catalunya) je službeni dokument koji je donio Katalonski parlament.

Novi!!: Republika i Deklaracija o iniciranju procesa neovisnosti Katalonije · Vidi više »

Deklaracija o pravima čovjeka i građanina

''Déclaration des Droits de l'Homme et du Citoyen'' Deklaracija prava čovjeka i građanina (francuski: La Déclaration des droits de l'Homme et du citoyen), je jedan od osnovnih dokumenata Francuske revolucije, koji određuje pojedinačna prava (i kolektivna prava naroda prema državi).

Novi!!: Republika i Deklaracija o pravima čovjeka i građanina · Vidi više »

Dekolonizacija Afrike

Godine oslobođenja afričkih država Dekolonizacija Afrike proces je koji je zahvatio taj kontinent poslije Drugog svjetskog rata.

Novi!!: Republika i Dekolonizacija Afrike · Vidi više »

Demokratska Republika Mađarska

Demokratska Republika Mađarska bila je nezavisna republika proglašena nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije 1918.

Novi!!: Republika i Demokratska Republika Mađarska · Vidi više »

Deodoro da Fonseca

'''Deodoro da Fonseca''' Manuel Deodoro da Fonseca (5. kolovoza 1827. – 23. kolovoza 1892.), brazilski maršal, vođa republikanskog vojnog udara i prvi predsjednik Brazila.

Novi!!: Republika i Deodoro da Fonseca · Vidi više »

Diktatura

Diktatura NSDAP 1935. Diktatura (lat. dictatura) je oblik vladavine kojoj je glavno svojstvo da jedna osoba (diktator) ili skupina ljudi (npr. partija, vojska ili obitelj) može vladati neograničenom moću.

Novi!!: Republika i Diktatura · Vidi više »

Dinastija Capet

Dinastija Capet, udomaćeno Kapetovići (fr. Les Capétiens), francuska kraljevska dinastija, jedna od najstarijih i najrazgranatijih europskih vladarskih obitelji.

Novi!!: Republika i Dinastija Capet · Vidi više »

Dinastija Wettin

Grb albertinske loze dinastije Wettin Dinastija Wettin (njem. Die Wettiner) je njemačka vladarska obitelj koja je u prošlosti vladala Saskom, Saskom-Anhalt i Tiringijom.

Novi!!: Republika i Dinastija Wettin · Vidi više »

Država

Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.

Novi!!: Republika i Država · Vidi više »

Državno uređenje

Državno uređenje (ili društveno uređenje, društveni sustav, politički sustav) je skup političkih institucija koje državi omogućuju funkciju i određuje organizaciju i sustav vlasti u državi.

Novi!!: Republika i Državno uređenje · Vidi više »

Društvo

Društvo se može definirati kao cjelokupnost odnosa ljudi prema prirodi i međusobnih odnosa ljudi.

Novi!!: Republika i Društvo · Vidi više »

Druga španjolska republika

Zastava Druge Španjolske Republike Druga Španjolska Republika razdoblje je republikanskog uređenja vladavine u španjolskoj povijesti između 14. travnja 1931., kada je proglašena, a kralj Alfons XIII. napustio zemlju, i 1. travnja 1939., kada su se predale posljednje vladine republikanske snage Francovim nacionalistima i time označile kraj Španjolskog građanskog rata.

Novi!!: Republika i Druga španjolska republika · Vidi više »

Druga Francuska Republika

Druga Francuska Republika ili jednostavno Druga Republika bila je republikanska vlada u Francuskoj između revolucije 1848. i državnog udara Luja Napoléona III. Bonapartea koji je osnovao Drugo Francusko Carstvo.

Novi!!: Republika i Druga Francuska Republika · Vidi više »

Drugo zasjedanje AVNOJ-a

Drugo zasjedanje AVNOJ-a u Jajcu. U prvom redu, slijeva nadesno, sjede Josip Broz Tito, Josip Vidmar, Edvard Kocbek, Josip Rus i Moša Pijade. Drugo zasjedanje AVNOJ-a je održano 29. studenog 1943. u Jajcu.

Novi!!: Republika i Drugo zasjedanje AVNOJ-a · Vidi više »

Dubrovačka Republika

Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.

Novi!!: Republika i Dubrovačka Republika · Vidi više »

Dubrovačko-neretvanska županija

Dubrovačko-neretvanska županija najjužnija je hrvatska županija.

Novi!!: Republika i Dubrovačko-neretvanska županija · Vidi više »

Egipat

Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.

Novi!!: Republika i Egipat · Vidi više »

Elizabeta II.

Elizabeta II. (Elizabeth Alexandra Mary; London, 21. travnja 1926. – dvorac Balmoral, 8. rujna 2022.) bila je kraljica Ujedinjenog Kraljevstva i 14 drugih zemalja Commonwealtha.

Novi!!: Republika i Elizabeta II. · Vidi više »

Estonija

Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.

Novi!!: Republika i Estonija · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Republika i Europa · Vidi više »

Falanga (stranka)

Falanga je fašistička stranka Španjolske, utemeljena 1933., postala je jedina zakonita politička stranka u Španjolskoj nakon 1939. tj.

Novi!!: Republika i Falanga (stranka) · Vidi više »

Ferenc Kontra (pisac)

Ferenc Kontra (Draž, Hrvatska, 18. lipnja 1958.) Nagrađivani je Mađarski pjesnik, pisac i prevoditelj.

Novi!!: Republika i Ferenc Kontra (pisac) · Vidi više »

Fidži

Fidži (fidžijski: Viti; fidžijski hindski: फ़िजी), službeno Republika Fidži (fidžijski: Matanitu Tugalala o Viti; fidžijski hindski: फ़िजी गणराज्य), otočna je država u Melaneziji, u Oceaniji, smještena u južnom Pacifiku, oko 2000 kilometara od Sjevernoga otoka Novog Zelanda.

Novi!!: Republika i Fidži · Vidi više »

Finska

Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.

Novi!!: Republika i Finska · Vidi više »

Firenca

Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.

Novi!!: Republika i Firenca · Vidi više »

Francuska književnost

Francuska književnost smatra se jednom od najbogatijih i najraznolikijih književnosti, najznačajnija zbog svog istraživanja ljudskog društva i pozicija individualca u društvu.

Novi!!: Republika i Francuska književnost · Vidi više »

Francuska revolucija

Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.

Novi!!: Republika i Francuska revolucija · Vidi više »

Francuski državni praznik

Proslava Francuskog državnog praznika u Zagrebu 2015. godine Francuski državni praznik slavi se 14. srpnja.

Novi!!: Republika i Francuski državni praznik · Vidi više »

Gamal Abdel Naser

Gamal Abdel Naser (arapski جمال عبد الناصر, Jamāl ‘Abd an-Nāṣir, Egipatski arapski جمال عبد الناصر, Gamāl ‘Abd el-Nāṣir, često trensliterirano kao i Jamal Abd al-Naser, Jamal Abd an-Nasser) (Aleksandrija, 15. siječnja 1918. – Kairo, 28. rujna 1970.), drugi predsjednik Egipta od 23. lipnja 1956. do smrti 1970. godine.

Novi!!: Republika i Gamal Abdel Naser · Vidi više »

George Town, Penang

George Town (malajski: Tanjung, što znači "rt"; kineski: 乔治市, Qiáozhì Shì) je glavni grad malejške države Penang.

Novi!!: Republika i George Town, Penang · Vidi više »

Glazbena akademija Sveučilišta u Ljubljani

Sjedište ljubljanske Glazbene akademije Glazbena akademija Sveučilišta u Ljubljani (slov. Univerza v Ljubljani – Akademija za glasbo) je visokoškolska glazbena ustanova i jedina glazbena akademija u Sloveniji.

Novi!!: Republika i Glazbena akademija Sveučilišta u Ljubljani · Vidi više »

Gorski Karabah

Gorski Karabah, u hrvatskim i drugim zapadnim izvorima često spominjan pod ruskim imenom Nagorno-Karabah, (armenski: Արցախ, tj. Artsakh ili Լեռնային Ղարաբաղ, tj. Lernayin Gharabagh, azerski: Dağlıq Qarabağ, ruski: Нагорный Карабах, Nagornij Karabah) bila je nepriznata država koja se nalazi u Zakavkazju čiju neovisnost priznaju tri također nepriznate države koje nisu članice Ujedinjenih naroda (Aphazija, Južna Osetija, Pridnjestrovlje).

Novi!!: Republika i Gorski Karabah · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Republika i Grčka · Vidi više »

Grčki građanski rat

Grčki građanski rat (grčki: Ελληνικός εμφύλιος πόλεμος, ellinikos еmfilios polemos) je naziv za oružani sukob vođen od 1944. do 1949.god., između vladinih snaga podržavanih od strane Ujedinjenog Kraljevstva (i kasnije i SAD) i Narodnooslobodilačke armije Grčke, (ELAS, grčki: Ελληνικός Λαϊκός Απελευθερωτικός Στρατός, Ellinikos Laïkos Apeleftherotikos Stratos), podržavane od strane zemalja Istočnog bloka Jugoslavije, Bugarske i Albanije (komunista).

Novi!!: Republika i Grčki građanski rat · Vidi više »

Grb Mađarske

Grb Mađarske Sadašnji grb Mađarske prihvaćen je u srpnju 1990., nakon pada komunističke vlasti.

Novi!!: Republika i Grb Mađarske · Vidi više »

Grb Portugala

Grb Portugala Grb Portugala službeno je usvojen 30. lipnja 1911. godine, zajedno s republikanskom zastavom.

Novi!!: Republika i Grb Portugala · Vidi više »

Grgur XVI.

Grgur XVI. lat.

Novi!!: Republika i Grgur XVI. · Vidi više »

Gvatemala

Republika Gvatemala država je u Srednjoj Americi, koja izlazi na Tihi ocean i Karipsko more.

Novi!!: Republika i Gvatemala · Vidi više »

Habib Bourguiba

Habib Ben Ali Bourguiba (3. kolovoza 1903. – 6. travnja 2000.), prvi predsjednik Tunisa (1957. – 1987.).

Novi!!: Republika i Habib Bourguiba · Vidi više »

Haile Selasije

Haile Selasije (Geez: ኃይለ፡ ሥላሴ.

Novi!!: Republika i Haile Selasije · Vidi više »

Haiti

Karta Haitia Sjeverni dio Haitia "Tap tap" autobus u gradu Port-Salut Haiti (francuski: Haïti, haićanski kreolski: Ayiti), službeno Republika Haiti (francuski: République d'Haïti, haićanski kreolski: Repiblik d Ayiti) je država na zapadnoj trećini otoka Hispaniola u Karipskom moru, istočno od Kube.

Novi!!: Republika i Haiti · Vidi više »

Hohenzollern

Hohenzollern, njemačka vladarska dinastija koja je vladala Pruskom, Njemačkom i Rumunjskom.

Novi!!: Republika i Hohenzollern · Vidi više »

Honorije III. od Monaka

Honorije III.

Novi!!: Republika i Honorije III. od Monaka · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Republika i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski politički sustav

Republika Hrvatska je po svom državnom uređenju republika, s demokratski izabranim parlamentom - Hrvatskim saborom kao najvišim predstavničkim tijelom građana, i predsjednikom Republike kao državnim poglavarom.

Novi!!: Republika i Hrvatski politički sustav · Vidi više »

Hugenotski ratovi

Francuski religiozni ratovi (fra. Guerres de religion) ili Hugenotski ratovi odnose se na razdoblje građanskih ratova i vojnih sukoba od 1562. do 1598. u Francuskoj, između dvije grane kršćanstva – katoličanstva i protestantizma.

Novi!!: Republika i Hugenotski ratovi · Vidi više »

Iranska revolucija

Iranska revolucija (perz. انقلاب اسلامی, poznata i kao Islamska revolucija u Iranu) odnosi se na nagle i nasilne političke promjene u Iranu između 1977. i 1979. godine koji su preobrazile zemlju iz prozapadne monarhije pod vodstvom M. Reze Pahlavija u Islamsku republiku čiji je vrhovni autoritet postao Imam Homeini, odnosno institucija Vrhovnog vođe Irana.

Novi!!: Republika i Iranska revolucija · Vidi više »

Islamska republika

Islamska republika je naziv koji se koristi za oblik političkog uređenja koji se javio krajem 20. stoljeća i koji kombinira islamsku teokraciju s republikanskim institucijama vlasti.

Novi!!: Republika i Islamska republika · Vidi više »

Island

Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.

Novi!!: Republika i Island · Vidi više »

Istarski demokratski sabor

Istarski demokratski sabor (IDS, talj. Dieta democratica istriana) je politička stranka regionalistička i socijalno-liberalnog opredjeljenja te dugo vremena najveća regionalistička stranka u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Republika i Istarski demokratski sabor · Vidi više »

Izbrisani (Slovenija)

Izbrisani je naziv za stanovnike Slovenije, koje je Ministarstvo unutarnjih poslova 26. veljače 1992. nezakonito izbrisalo iz registra stalnih stanovnika.

Novi!!: Republika i Izbrisani (Slovenija) · Vidi više »

Jomo Kenyatta

Jomo Kenyatta (Ichaweri, danas Kenija, 20. listopada 1892. – Mombasa, 22. kolovoza 1978.), kenijski političar i borac za nezavisnost Kenije.

Novi!!: Republika i Jomo Kenyatta · Vidi više »

Karlo Emanuel IV.

Karlo Emanuel IV. (Torino, 24. svibnja 1751. – Rim, 6. listopada 1819.), sardinski kralj i savojski vojvoda od 1796. godine iz Savojske dinastije.

Novi!!: Republika i Karlo Emanuel IV. · Vidi više »

Karmati

Karmati (arapski: قرامطة) Qarāmita "Oni koji pišu malim slovima";Glassé, Cyril.

Novi!!: Republika i Karmati · Vidi više »

Kartaga

Kartaga (fenički: Qart-Hadašt.

Novi!!: Republika i Kartaga · Vidi više »

Katolička država

Katolička država je naziv za državu – neovisno o tome je li monarhija ili republika, te da li je demokracija ili neka vrst autoritarne države – gdje katolici predstavljaju većinu stanovništva, i gdje postoji tzv.

Novi!!: Republika i Katolička država · Vidi više »

Kinematografija Sovjetskog Saveza

Scena iz filma ''"Oklopnjača Potemkin"'' Kinematografija Sovjetskog Saveza uključuje filmove bivših republika Sovjetskog Saveza u kojima se odražavaju elementi njihove predsovjetske kulture, jezika i povijesti, iako su ponekad bili cenzurirani.

Novi!!: Republika i Kinematografija Sovjetskog Saveza · Vidi više »

Kineska umjetnost

''Kineski zid'' je najveća ljudska tvorevina na svijetu. Kineska umjetnost (na kineskom: 中國藝術/中国艺术) je umjetnička produkcija Kineza i naroda koji danas žive u Narodnoj Republici Kini.

Novi!!: Republika i Kineska umjetnost · Vidi više »

Konfederacija

Konfederacija ili državni savez je na međunarodnom ugovoru osnovana veza više država sa svrhom da se zajednički ostvare određeni ciljevi.

Novi!!: Republika i Konfederacija · Vidi više »

Konstantin II., kralj Grčke

Konstantin II. (grč. Κωνσταντῖνος Βʹ, Konstantínos Βʹ) (Atena, 2. lipnja 1940. – Atena, 10. siječnja 2023.), posljednji grčki kralj od 1964. do 1974. godine te danski kraljević po prapradjedu, danskom kralju Kristijanu IX. (1863. – 1906.). Jedini je sin kralja Pavla iz danske dinastije Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg, ogranka dinastije Oldenburg.

Novi!!: Republika i Konstantin II., kralj Grčke · Vidi više »

Kraljevina Francuska

Kraljevina Francuska (eng. Kingdom of France, fr. Royaume de France), bila je apsolutistička monarhija u srednjem i novom vijeku.

Novi!!: Republika i Kraljevina Francuska · Vidi više »

Kraljevina Italija

Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.

Novi!!: Republika i Kraljevina Italija · Vidi više »

Kraljevina Portugal

Kraljevina Portugal (port. Reino de Portugal, lat. Regnum Portugalliae), poznata kao i Ujedinjeno Kraljevstvo Portugala, Brazila i Algarvesa (port. Reino Unido de Portugal, Brasil e Algarves) te Kraljevina Portugala i Algarvesa (port. Reino de Portugal e dos Algarves, lat. Regnum Portugalliae et Algarbiae), bila je portugalska monarhija i prekretnica moderne Republike Portugal.

Novi!!: Republika i Kraljevina Portugal · Vidi više »

Krunske zemlje Commonwealtha

Krunske zemlje Commonwealtha Krunske zemlje Commonwealtha (engleski: Commonwealth realms) zajedničko je ime za 15 suverenih država koje priznaju istog kralja kao svojeg vladara i poglavara države.

Novi!!: Republika i Krunske zemlje Commonwealtha · Vidi više »

Lada Kos

Lada Kos (Zagreb, 12. studenoga 1944.), hrvatska je glazbenica – šansonijerka, kantautorica, skladateljica, aranžerka – i pjesnikinja.

Novi!!: Republika i Lada Kos · Vidi više »

Liberalna demokracija

Države plave boje su izborne demokracije. Liberalna demokracija također poznata pod nazivima građanska ili buržoaska demokracija je naziv za društveno-političko uređenje, odnosno najčešći oblik moderne demokracije, čija je karakteristika reprezentativnost (predstavnička demokracija) uz slobodu političkog djelovanja (politički pluralizam).

Novi!!: Republika i Liberalna demokracija · Vidi više »

Liberija

Liberija je država u zapadnoj Africi na obali Atlantskog oceana.

Novi!!: Republika i Liberija · Vidi više »

Luj XVI., kralj Francuske

Louis XVI (Luj, Ljudevit) (Versailles, 23. kolovoza 1754. – Pariz, 21. siječnja 1793.), francuski kralj u razdoblju od 1774.

Novi!!: Republika i Luj XVI., kralj Francuske · Vidi više »

Maldivi

Maldivi, Maledivi, službeno Republika Maldivi (divehi: ދިވެހިރާއްޖެ), otočna su država koja se nalazi u južnoj Aziji, smještena u Indijskom oceanu.

Novi!!: Republika i Maldivi · Vidi više »

Mara Matočec

Mara Matočec (Drnje, 12. rujna 1885. – Korija, 8. svibnja 1967.) bila je seljačka spisateljica, pjesnikinja, dramatičarka i političarka.

Novi!!: Republika i Mara Matočec · Vidi više »

Maršalovi Otoci

Republika Maršalovi Otoci je otočna država u Tihom oceanu, sjeverno od Naurua i Kiribatija, istočno od Saveznih Države Mikronezije i južno od američkog otoka Wake.

Novi!!: Republika i Maršalovi Otoci · Vidi više »

Marija Čudina

Marija Čudina (Lovinac, Lika, 21. studenog 1937. – Beograd, 25. rujna 1986.), hrvatska književnica i pjesnikinja.

Novi!!: Republika i Marija Čudina · Vidi više »

Massimo D'Alema

Massimo D'Alema (Rim, 20. travnja 1949.), talijanski političar.

Novi!!: Republika i Massimo D'Alema · Vidi više »

Međunarodna masonska asocijacija

Međunarodna masonska asocijacija (fran. Association maçonnique internationale; engl. International Masonic Association), skraćeno AMI, je bila međunarodna masonska organizacija koja okuplja slobodnozidarske velike lože u Europi i Americi.

Novi!!: Republika i Međunarodna masonska asocijacija · Vidi više »

Meksiko

Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.

Novi!!: Republika i Meksiko · Vidi više »

Melaka (grad)

Melaka (malajski: Bandaraya Melaka, engleski: Malacca, njemački: Malakka) je glavni grad istoimene malejške države Melaka.

Novi!!: Republika i Melaka (grad) · Vidi više »

Mletačka Republika

Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Novi!!: Republika i Mletačka Republika · Vidi više »

Monarh

Monarh (latinski: monarcha) dolazi od grčke riječi „μονάρχης”, „monárkhēs” (od „μόνος” „monos”, "jedan, jednina", i „ἄρχω” „árkhō”, "vladati" - „ἄρχων” „arkhon”, "vođa, vladar, šef") koji se odnosi na barem nominalno apsolutnog vladara, koji je doživotno ili do abdikacije, poglavar suverene države.

Novi!!: Republika i Monarh · Vidi više »

Monarhija

Monarhije su označene plavo Monarhija (preko francuskog monarchie iz grčkog monarchia – isključiva vladavina), uz republiku drugi osnovni oblik vladavine.

Novi!!: Republika i Monarhija · Vidi više »

Monarhizam

monarhije Monarhizam ponekad predstavlja filozofiju ideologije, no ponajprije politički pokret koji zagovara stvaranje, očuvanje ili obnovu monarhije kao društvenog uređenja neke države.

Novi!!: Republika i Monarhizam · Vidi više »

Morelia

Morelia je glavni i najveći grad istoimene općine i meksičke države Michoacán.

Novi!!: Republika i Morelia · Vidi više »

Moskovsko državno sveučilište Lomonosov

poštanskoj marki Moskovsko državno sveučilište Lomonosov - najveće i najstarije sveučilište u Rusiji, osnovano 1755. Prema podacima iz 2004. godine, imalo je 4000 zaposlenih koji su podučavali oko 31,000 studenata i 7000 postdiplomanata.

Novi!!: Republika i Moskovsko državno sveučilište Lomonosov · Vidi više »

Napoleon Bonaparte

Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.

Novi!!: Republika i Napoleon Bonaparte · Vidi više »

Narodna Republika Mađarska

Narodna Republika Mađarska (mađ. Magyar Népköztársaság) bilo je službeno ime za Mađarsku od 1949. do 1989. za vrijeme komunizma u Europi i Mađarskoj.

Novi!!: Republika i Narodna Republika Mađarska · Vidi više »

Nauru

Republika Nauru je otočna država u Tihom oceanu nedaleko od ekvatora.

Novi!!: Republika i Nauru · Vidi više »

Nelson Mandela

Nelson Rolihlahla Mandela (18. srpnja 1918. − 5. prosinca 2013.), bio je južnoafrički aktivist za ljudska prava i političar, prvi predsjednik Južnoafričke Republike.

Novi!!: Republika i Nelson Mandela · Vidi više »

Neuchâtel (kanton)

Kanton Neuchâtel ili službeno Republika i Kanton Neuchâtel (francuski: République et Canton de Neuchâtel, njemački: Republik und Kanton Neuenburg, talijanski: Repubblica e Cantone Neuchâtel, retoromanski: Republica e Chantun Neuchâtel) je kanton u zapadnoj Švicarskoj.

Novi!!: Republika i Neuchâtel (kanton) · Vidi više »

Njemačka Austrija

Republika Njemačka Austrija (njemački: Republik Deutschösterreich ili Deutsch-Österreich) stvorena je nakon Prvoga svjetskog rata na području gdje je većinski živjelo stanovništvo koje je govorilo njemački na području Austro-Ugarske bez Kraljevine Ugarske koja je postala Mađarska Demokratska Republika 1918.

Novi!!: Republika i Njemačka Austrija · Vidi više »

Noćna mora Željka Malnara

Noćna mora Željka Malnara ili Nightmare Stage by Željko Malnar bio je noćni talk show autora Željka Malnara koji se od 3.

Novi!!: Republika i Noćna mora Željka Malnara · Vidi više »

Novgorodska Republika

Novgorodska republika (rus. Новгородская республика/Novgorodskaja respublika, ukr. Новгородська республіка/Novgordska respublika) je srednjovjekovna staroruska država, ispočetka formirana kao kneževina u sklopu države Kijevske Rusi.

Novi!!: Republika i Novgorodska Republika · Vidi više »

O le Ao o le Malo

O le Ao o le Malo titula je koju nosi državni poglavar Nezavisne Države Samoe, a koja u slobodnom prijevodu znači 'poglavica vlade' (ao je na samoanskom titula koja je općenito rezervirana za poglavice, dok malo znači 'vlada').

Novi!!: Republika i O le Ao o le Malo · Vidi više »

Oblik vladavine

Razni oblici vladavine na svijetu. right Oblik vladavine (koriste se i pojmovi politički poredak, političko uređenje ili društveni poredak) označava vanjski oblik političke organizacije države i njenim usmjerenju koje ovisi o položaju poglavarstva države.

Novi!!: Republika i Oblik vladavine · Vidi više »

Obrana Dubrovnika

Obrana Dubrovnika skupni je naziv ratnih vojnih operacija koje su se tijekom Domovinskog rata, od rujna 1991. godine do konca rata u Hrvatskoj, odvijale na području nekadašnje općine Dubrovnik, od graničnog prijelaza Debeli Brijeg i Prevlake na istoku do Neuma i pelješkog mjesta Zamasline na zapadu, Čepikuća na sjeverozapadu, Osojnika u dubrovačkom zaleđu te graničnog prijelaza u Gornjem Brgatu na sjeveru općine.

Novi!!: Republika i Obrana Dubrovnika · Vidi više »

Oseti

narodnoj nošnji 1883. godine. Oseti (oset.: ирæттæ, irættæ; Irōni) su iranski narod koji žive u Sjevernoj Osetiji (Ruska Federacija) i Južnoj Osetiji, koja je de facto nezavisna država s minimalnim međunarodnim priznanjem.

Novi!!: Republika i Oseti · Vidi više »

Osmanska dinastija

Grb Osmanskog Carstva i dinastije Osmanska dinastija ili Otomanska dinastija (tur. Osmanlı Hanedanı), vladarska dinastija koja je vladala Osmanskim Carstvom od njegovih početaka krajem 13. stoljeća do pada monarhije 1922. godine.

Novi!!: Republika i Osmanska dinastija · Vidi više »

Pakistan

Pakistan (پاکستان); službeno: Islamska Republika Pakistan) je država u južnoj Aziji. Graniči s Indijom, Kinom, Afganistanom i Iranom. Na jugu izlazi na Arapsko more, koje je dio Indijskog oceana. Pakistan je stvoren 1947. godine, od većinski muslimanskog dijela Britanske Indije, dok je ostatak zemlje postao današnja država Indija. Godine 1956., Pakistan se proglasio prvom islamskom republikom na svijetu. Istočni dio Pakistana je od 1971. godine, postao nezavisna država Bangladeš.

Novi!!: Republika i Pakistan · Vidi više »

Palau

Palau, službeno Republika Palau (palauanski Belau), otočna je država u Tihom oceanu, 800 km jugoistočno od Filipina.

Novi!!: Republika i Palau · Vidi više »

Pansrpstvo

Pansrpstvo ili Pansrbizam označava srpski nacionalističko orijentiran poseban oblik panslavizma.

Novi!!: Republika i Pansrpstvo · Vidi više »

Pariška komuna

Pariška komuna (ili Francuska komuna) od 18. ožujka do 28. svibnja 1871., je prvi svjetski poznati primjer radničke socijalističke revolucije.

Novi!!: Republika i Pariška komuna · Vidi više »

Parlamentarna demokracija

Parlamentarna demokracija je sustav vlasti parlamentarizma u kojemu sabor ili parlament, čije su članove prethodno slobodno izabrali građani države (birači), donosi odluke o glavnim političkim pitanjima.

Novi!!: Republika i Parlamentarna demokracija · Vidi više »

Parlamentarna republika

Karta svijeta na kojoj su parlamentarne republike označene narančasto. Predsjedničke republike su označene zelenom, a parlamentarne monarhije crvenom bojom. Parlamentarna republika ili parlamentarna ustavna republika predstavlja republikanski oblik vladavine temeljen na parlamentarnom sustavu u kome je izvršna vlast ili njen najvažniji dio utjelovljen u šefu vlade prije svega odgovorna parlamentu koji je bira.

Novi!!: Republika i Parlamentarna republika · Vidi više »

Pavao, kralj Grčke

Pavao (grč. Παῦλος, Pávlosʹ) (Atena, 14. prosinca 1901. – Atena, 6. ožujka 1964.), grčki kralj od 1947. do 1964. godine te danski kraljević po pradjedu, danskom kralju Kristijanu IX. (1863. – 1906.). Bio je najmlađi sin kralja Konstantina I. iz danske dinastije Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg, ogranka dinastije Oldenburg.

Novi!!: Republika i Pavao, kralj Grčke · Vidi više »

Politička ljevica

Lјevica predstavlja opći pojam kojim se označavaju politički pokreti, političke stranke i političke ideje koje pripadaju političkom spektru lјevice.

Novi!!: Republika i Politička ljevica · Vidi više »

Političko djelovanje Srpske pravoslavne Crkve

Političko djelovanje Srpske pravoslavne crkve podrazumijeva ideološke koncepcije koje Srpska pravoslavna crkva zastupa i političke akcije koje provodi u javnom životu.

Novi!!: Republika i Političko djelovanje Srpske pravoslavne Crkve · Vidi više »

Politika Bosne i Hercegovine

Bosna i Hercegovina je jedinstvena u svijetu po svom državnom uređenju.

Novi!!: Republika i Politika Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Politika Irske

Prema Ustavu od 29.

Novi!!: Republika i Politika Irske · Vidi više »

Politika Njemačke

Politički sustav Njemačke Njemačka je savezna, parlamentarna i demokratska republika.

Novi!!: Republika i Politika Njemačke · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Republika i Poljska · Vidi više »

Popis austrijskih vladara

Ovo je popis austrijskih vladara od formiranje te zemlje 976.

Novi!!: Republika i Popis austrijskih vladara · Vidi više »

Porporela

Porporela je lukobran u staroj gradskoj luci, najpoznatiji i najopjevaniji dio dubrovačkog starog grada i omiljeno kupalište.

Novi!!: Republika i Porporela · Vidi više »

Povijest Alfa Romea

Alfa HP24 iz 1910. Alfa Romeo 8C iz 1938. Alfa Romeo 2000 iz 1959. Alfa Romeo Guiletta SS iz 1962. Giulia 1300 ti iz 1965. Alfa Romeo 1300 GT iz 1972. Alfetta GTV iz 1976 (am. verzija) Alfa Romeo Spider Serie 4 iz 1992. Alfa Romeo 164 Super 24V iz 1992. Alfa Romeo 159 iz 2006. Alfa Romeo 8C Competizione iz 2007. Prethodnica Alfa Romea bila je tvornica pod imenom "Darracq Italiana", koju su od 1907. vodili Cavalieri Ugo Stella, aristokrat iz Milana, te Alexandre Darracq, predsjednik francuske tvornice automobila.

Novi!!: Republika i Povijest Alfa Romea · Vidi više »

Povijest Argentine

Karta širenja Argentine Povijest Argentine je niz događaja koji su se dogodili na današnjem teritoriju Republike Argentine od prvih ljudskih naselja do danas.

Novi!!: Republika i Povijest Argentine · Vidi više »

Povijest Australije

'''Povijesna karta Australije''' Najveći dio proteklih 40.000 godina Australija je bila naseljena pripadnicima naroda Aboridžina.

Novi!!: Republika i Povijest Australije · Vidi više »

Povijest Škotske

Skara Brae Povijest Škotske je povijest današnjeg prostora Škotske i naroda Škota od prapovijesti do danas.

Novi!!: Republika i Povijest Škotske · Vidi više »

Povijest Bosne i Hercegovine

Povijesna zbivanja na tlu Bosne i Hercegovine traje od davne prošlosti do danas.

Novi!!: Republika i Povijest Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Povijest Grčke

Povijest Grčke je povijest prostora današnje Republike Grčke, ali i naroda Grka od prapovijesti do danas.

Novi!!: Republika i Povijest Grčke · Vidi više »

Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine

Ovo je članak o povijesti Hrvata Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Republika i Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Povijest Južne Amerike

Južna Amerika je bila postojbina mnogih indijanskih civilizacija prije dolaska prvih Europljana 1520-ih godina.

Novi!!: Republika i Povijest Južne Amerike · Vidi više »

Povijest Kine

'''Povijesni razvoj Kine''' Kina je uz Indiju i Iran zemlja s najstarijom neprekidnom civilizacijom na svijetu s kontinuitetom od više od 4.000 godina.

Novi!!: Republika i Povijest Kine · Vidi više »

Povijest Mađarske

Povijest Mađarske prati povijest prostora Panonske nizine i okolnih područja od doseljenja Mađara do danas.

Novi!!: Republika i Povijest Mađarske · Vidi više »

Povijest Nigera

Tuarezi u Nigeru 1997. Povijest Nigera seže daleko u prošlost.

Novi!!: Republika i Povijest Nigera · Vidi više »

Povijest Nigerije

Palača u Nigeriji oko 1900. godine. Povijest Nigerije može se pratiti do pretpovijesnih doseljenika (Nigerijaca) koji su živjeli na tom području već 1100.

Novi!!: Republika i Povijest Nigerije · Vidi više »

Povijest rimske države do preobrazbe Republike

Rim je postao republikom 509.

Novi!!: Republika i Povijest rimske države do preobrazbe Republike · Vidi više »

Povijest sociologije

Stari robovlasnički sustavi u kojima je vladar bio poistovjećen s bogom, nisu ostavljali puno prostora za razmišljanje o društvu, odnosno za čuvanje informacija o razmišljanju o društvu.

Novi!!: Republika i Povijest sociologije · Vidi više »

Povolško-uralska država

Povolško-uralska država u izvornom obliku na tatarskom se zove Idel-Ural (doslovno: "Volga-Ural").

Novi!!: Republika i Povolško-uralska država · Vidi više »

Predrag Matanović

Predrag Matanović (Sisak, 29. siječnja 1969. – poginuo pred Petrinjom 4. kolovoza 1995.) brigadir Hrvatske vojske, ratni zapovjednik u Domovinskom ratu.

Novi!!: Republika i Predrag Matanović · Vidi više »

Predsjednici Pakistana

Zastava predsjednika Pakistana Predsjednik Pakistana državni je poglavar Islamske Republike Pakistan.

Novi!!: Republika i Predsjednici Pakistana · Vidi više »

Predsjednik države

Predsjednik države je naziv šefa države u republikama.

Novi!!: Republika i Predsjednik države · Vidi više »

Predsjednik Estonije

Predsjednik Republike Estonije (estonski: Eesti Vabariigi President) službeni je državni poglavar Republike Estonije.

Novi!!: Republika i Predsjednik Estonije · Vidi više »

Pretendent

Charles Edward Stuart, "Mladi predendent", poznat i kao ''Bonnie Prince Charlie'', pretendent na škotsko, englesko i irsko prijestolje Pretendent (iz latinskog praetendere.

Novi!!: Republika i Pretendent · Vidi više »

Prosinačke žrtve 5. prosinca 1918.

Prosvjedi 5. prosinca 1918. godine Prosinačke žrtve 5.

Novi!!: Republika i Prosinačke žrtve 5. prosinca 1918. · Vidi više »

Prosvjedi na Kosovu 1981.

Prosvjedi na Kosovu 1981. podrazumijevaju niz masovnih prosvjeda održanih na proljeće 1981. godine, kojima su kosovski Albanci zahtijevali da SAP Kosovo postane sedma republika SFRJ i da se Albancima prizna status kontitutivnog naroda u Jugoslaviji.

Novi!!: Republika i Prosvjedi na Kosovu 1981. · Vidi više »

Prva Austrijska Republika

Prva Austrijska Republika (njem. Erste Österreichische Republik) bila je austrijska država nastala nakon potpisivanja sporazuma iz Saint Germaina u rujnu 1919.

Novi!!: Republika i Prva Austrijska Republika · Vidi više »

Prva španjolska republika

Zastava Prve španjolske republike Španjolska prva republika naziv je za politički režim i razdoblje u povijesti Španjolske koje je započelo abdikacijom kralja Amadeja I. i proglašenjem republike 11. veljače 1873. od strane parlamenta, do 29. prosinca 1874., kada je general Martínez Campos proglasio Alfonsa XII., sina Izabele II., kraljem Španjolske i time vratio Burbonce na španjolsko prijestolje.

Novi!!: Republika i Prva španjolska republika · Vidi više »

Prva Francuska Republika

Prva Francuska Republika ili jednostavno Prva Republika nastala je u slijedu poslije Francuske revolucije a zatim nakon ukidanja monarhije.

Novi!!: Republika i Prva Francuska Republika · Vidi više »

Prvo Meksičko Carstvo

Prva zastava Meksičkoga Carstva Teritorij Prvoga Meksičkoga Carstva Prvo Meksičko Carstvo (španjolski: Imperio Mexicano) službeni je naziv Meksika pod monarhijskim režimom 1821. – 1823. Teritorij Meksičkog Carstva uključivao je kontinentalne intendencije i pokrajine Vicekraljevstva Nove Španjolske (uključujući i one iz bivše kapetanije tajnika Gvatemale) od Kalifornije do Kostarike.

Novi!!: Republika i Prvo Meksičko Carstvo · Vidi više »

Qin Shi Huangdi

Qin Shi Huangdi Qin Shi Huangdi (kineski: 秦始皇; pinyin: Qín Shǐ Huáng, Wade-Giles: Ch'in Shih-huang; čita se Ćin Ši Huangdi); oko 259. pr. Kr.-210. pr. Kr.), kineski car iz dinastije Qin (Ch'in, današnji naziv za Kinu), koji je 221. pr. Kr. ujedinio pod svojom vlašću cijelu današnju Kinu i time postao prvi car koji je zavladao cijelom današnjom Kinom. Vladao je kao car 221. pr. Kr.-210. pr. Kr. Huangdi je postao vladar Države Qin 246. pr. Kr., u vrijeme kada su Kinom vladali sedam dinastija koje su međusobno ratovale i borile se za prevlast (Doba zaraćenih država). To su bile.

Novi!!: Republika i Qin Shi Huangdi · Vidi više »

Reakcija (politika)

Reakcija je pojam u politici koji se odnosi na bilo koji politički ili društveni pokret koji traži povratak na prethodno stanje (status quo ante).

Novi!!: Republika i Reakcija (politika) · Vidi više »

Republika (razdvojba)

* Republika, državno uređenje u kojem narod (ili osobe koje imaju pravo glasa) biraju predstavnike koje će ih zastupati na određeno vremensko razdoblje.

Novi!!: Republika i Republika (razdvojba) · Vidi više »

Republika (televizijska serija)

Republika je naziv dokumentarno-igrane televizijske serije u produkciji Znanstveno-obrazovnog programa Hrvatske radiotelevizije.

Novi!!: Republika i Republika (televizijska serija) · Vidi više »

Republika Amalfi

Zastava Republike Amalfi. Republika Amalfi je bila srednjovjekovna država na Apeninskom poluotoku na prostoru Kampanije.

Novi!!: Republika i Republika Amalfi · Vidi više »

Republika Firenca

Republika Firenca (tal. Repubblica Fiorentina), ili Firentinska Republika, bila je srednjovjekovna grad-država, oko grada Firence, u današnjoj Toskani, Italija.

Novi!!: Republika i Republika Firenca · Vidi više »

Republika Genova

Republika Genova (lig. Repúbrica de Zêna, lat. Res publica Genoensis/Ianuensis, tal. Repubblica di Genova) – ili Presvijetla Republika Genova (lig. Serenìscima Repùbrica de Zêna, tal. Serenissima Repubblica di Genova) – bila je srednjovjekovna i novovjekovna pomorska republika od 11.

Novi!!: Republika i Republika Genova · Vidi više »

Republika Nizozemska

Ujedinjene Nizozemske Provincije, službeno Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemski (niz. Republiek der Zeven Verenigde Nederlanden), ili jednostavno Republika Nizozemska (niz. Republiek der Nederlanden), bila je konfederacija koja je postojala od 1579. do Batavijske revolucije 1795. godine, a bila je prekretnica današnje Nizozemske.

Novi!!: Republika i Republika Nizozemska · Vidi više »

Republika Noli

Palača Republike Noli s istaknutom povijesnom zastavom Republike Noli. Palača je povijesno sjedište podestata i vlade. Republika Noli (talijanski Repubblica di Noli, ligurski repubbrica de Nöi) je bila srednjovjekovna država na obali Ligurskog mora.

Novi!!: Republika i Republika Noli · Vidi više »

Republika Pisa

Republika Pisa je bila srednjovjekovna država na Apeninskom poluotoku.

Novi!!: Republika i Republika Pisa · Vidi više »

Republika Siena

Grb Republike Siene. Republika Siena (talijanski: Repubblica di Siena) je bila republika na Apeninskom poluotoku.

Novi!!: Republika i Republika Siena · Vidi više »

Republika Srbija (razdvojba)

* Srbija, samostalna država nastala 2006.

Novi!!: Republika i Republika Srbija (razdvojba) · Vidi više »

Republikanizam

Republikanizam je politička ideologija koja propovijeda republiku kao društveno uređenje neke države, odnosno nužnost njenog uvođenja u državama koje su po svom uređenju monarhije.

Novi!!: Republika i Republikanizam · Vidi više »

Revolucija 1848. – 1849.

Revolucija 1848.

Novi!!: Republika i Revolucija 1848. – 1849. · Vidi više »

Revolucija u Mađarskoj 1848.

Ova revolucija pored općih značajki europskih ustanaka protiv feudalnih vlastodržaca i oslobađanja kmetova te borbi za druga temeljna ljudska prava je imala prvenstveno karakter mađarske borbe za samostalnost i nezavisnu državu.

Novi!!: Republika i Revolucija u Mađarskoj 1848. · Vidi više »

Reykjavik

Reykjavik (isl. Reykjavík) je glavni, a ujedno i najveći grad Republike Island.

Novi!!: Republika i Reykjavik · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Republika i Rijeka · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Republika i Rim · Vidi više »

Rimska Republika

Rimska Republika označava razdoblje državnog uređenja rimske države u vremenu između rimskog kraljevstva (509. pr. Kr.) i uspostave rimskog carstva 16. siječnja 27. pr. Kr., dodjelom Oktavijanu titule augustus.

Novi!!: Republika i Rimska Republika · Vidi više »

Rodezija

Rodezija (engleski: Rhodesia, shona: Rodizha), od 1970.

Novi!!: Republika i Rodezija · Vidi više »

Ružin otok

Republika Ružin Otok (esperanto: Respubliko de la Insulo de la Rozoj) je bila kratkovjeka mikronacija, koja se nalazila na umjetnoj platformi u Jadranskom moru, 7 milja od obale kod Riminija u Italiji.

Novi!!: Republika i Ružin otok · Vidi više »

Ruholah Homeini

Ruholah Homeini (perz. موسوی خمینی, Homein, 22. rujna 1902. – Teheran, 3. lipnja 1989.), poznat još kao Ajatolah Homineini i Imam Homeini, iranski političar, ajatolah, osnivač Islamske Republike Iran i njen vrhovni vođa od 3. prosinca 1979. do svoje smrti.

Novi!!: Republika i Ruholah Homeini · Vidi više »

Ruske republike

Ruska Federacija dijeli se na 85 federalnih subjekata ili upravnih jedinica (dvije su međunarodno nepriznati i okupirani ukrajinski teritoriji), od kojih su njih 22 republike: Datoteka:Republics_of_Russia1.png.

Novi!!: Republika i Ruske republike · Vidi više »

Rustavi

Rustavi (gru. რუსთავი) je grad i administrativno središte provincije Kvemo Kartli u Gruziji, osnovano 19. siječnja 1948. godine.

Novi!!: Republika i Rustavi · Vidi više »

San Marino

San Marino (tal. San Marino), službeno Republika San Marino (tal. Serenissima Repubblica di San Marino), je treća najmanja država u Europi (poslije Vatikana i Monaka), potpuno okružena teritorijem Italije.

Novi!!: Republika i San Marino · Vidi više »

Siaka Stevens

Siaka Probyn Stevens (Moyamba, 24. kolovoza 1905. – Freetown, 29. svibnja 1988.), premijer i kasnije prvi predsjednik afričke države Sijera Leone.

Novi!!: Republika i Siaka Stevens · Vidi više »

Signoria

Firence Signoria (od talijanske riječi signore - gospodin) je nadležno tijelo vlasti (vlada) koje se razvilo u 13.

Novi!!: Republika i Signoria · Vidi više »

Skandinavija

sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.

Novi!!: Republika i Skandinavija · Vidi više »

Sloboda

Sloboda je mogućnost samostalnog, nezavisnog djelovanja, mogućnost samoodređenja čovjeka.

Novi!!: Republika i Sloboda · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: Republika i Slovenija · Vidi više »

Socijaldemokratska partija Hrvatske

|tijelo4 zastupljenost.

Novi!!: Republika i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina

Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina (SR BiH) je bila jedna od šest republika u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Novi!!: Republika i Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Socijalistička Republika Crna Gora

Zastava SR Crne Gore Socijalistička Republika Crna Gora (SR Crna Gora, SRCG) bila je jedna od 6 republika u sastavu Jugoslavije.

Novi!!: Republika i Socijalistička Republika Crna Gora · Vidi više »

Socijalistička Republika Makedonija

Zastava SR MakedonijeSocijalistička Republika Makedonija (SR Makedonija, SRM) je bivša jugoslavenska republika.

Novi!!: Republika i Socijalistička Republika Makedonija · Vidi više »

Sociologija kulture

Razni aspekti korejske kulture Sociologija kulture i s njom povezana kulturna sociologija bave se sustavnom analizom kulture, obično shvaćene kao ukupnosti simboličnih znakova koje koristi član društva, kako se očituju u društvu.

Novi!!: Republika i Sociologija kulture · Vidi više »

Sovjetska Republika Mađarska

Mađarska Sovjetska Republika ili Sovjetska Republika Mađarska je bila kratkotrajna komunistička država na prostorima Mađarske poslije Prvog svjetskog rata.

Novi!!: Republika i Sovjetska Republika Mađarska · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Republika i Sovjetski Savez · Vidi više »

Spartanski kraljevi

Od samih svojih početaka Sparta je imala oligarhijsko-aristokratsko uređenje kome su na vrhu bila paralelno dva kralja, jedan iz roda Agijada i drugi iz roda Euripontida.

Novi!!: Republika i Spartanski kraljevi · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi!!: Republika i Srbi · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Republika i Srbija · Vidi više »

Srednjoamerička Federalna Republika

Zemljovid Srednjoameričke Federalne Republike Srednjoamerička Federalna Republika (špa. "Provincias Unidas del Centro de América") bila je federalna republika, koja je postojala neposredno nakon oslobođenja regije Srednje Amerike od kolonijalne vlasti od 1823. do 1839. Prostirala se na teritoriju današnjih država: Gvatemale, Salvadora, Hondurasa, Nikaragve i Kostarike pod imenom Ujedinjene provincije Srednje Amerike.

Novi!!: Republika i Srednjoamerička Federalna Republika · Vidi više »

Starogrčka književnost

Starogrčka književnost obuhvaća književno stvaralaštvo na grčkom jeziku koje započinje Homerovim epovima oko 8. stoljeća pr. Kr., a završava se okvirno 529. godine poslije Krista, kada je bizantski car Justinijan zatvorio Platonovu Akademiju u Ateni, posljednju filozofsku školu u antici.

Novi!!: Republika i Starogrčka književnost · Vidi više »

Stjepan Radić

Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.

Novi!!: Republika i Stjepan Radić · Vidi više »

Sveti Marin

Sveti Marin (? – 366.), podrijetlom s otoka Raba, osnovao je 301. godine republiku San Marino, najstariju postojeću Republiku.

Novi!!: Republika i Sveti Marin · Vidi više »

Svetosavski nacionalizam

Svetosavski nacionalizam je desna politička ideologija koja predstavlja spoj srpskog nacionalizma i pravoslavnog klerikalizma.

Novi!!: Republika i Svetosavski nacionalizam · Vidi više »

Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac

195x195px Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac neprofitna je zdravstvena ustanova u Zagrebu koja integrira skrb o šećernoj bolesti i drugim endokrinim i metaboličkim bolestima.

Novi!!: Republika i Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac · Vidi više »

Talijanska uprava za Kvarner

Talijanska uprava Kvarnera (talijanski: Reggenza Italiana del Carnaro) bila je država koju je Gabriele D'Annunzio proglasio 8. rujna 1920. u Rijeci, okupiranoj od strane odmetnutih talijanskih legionara i nakon neuspjele aneksije Italiji.

Novi!!: Republika i Talijanska uprava za Kvarner · Vidi više »

Tanzanija

Ujedinjena Republika Tanzanija (svahili: Jamhuri ya Muungano wa Tanzania) ili Tanzanija država je na istočnoj obali Afrike.

Novi!!: Republika i Tanzanija · Vidi više »

Treća Francuska Republika

Treća Francuska Republika (francuski: La Troisième République ili La IIIe Républiqu) predstavlja republikanski oblik vlasti u Francuskoj koji je djelovao od raspada Drugog Francuskog Carstva 1870.

Novi!!: Republika i Treća Francuska Republika · Vidi više »

Trijada (organizirani kriminal)

Trijada (kin. 三合會, sān hé huì), naziv za tajno društvo u Kini u vrijeme dinastije Qing i kriminalne organizacije na području Kine i drugih azijskih država.

Novi!!: Republika i Trijada (organizirani kriminal) · Vidi više »

Tunis

Tunis (arapski: تونس, službeno: Tuniška Republika (الجمهورية التونسية) magrebška je država koja na sjeveru i na istoku graniči sa Sredozemnim morem. Na zapadu ima granicu s Alžirom (965 km) te na jugoistoku s Libijom (459 km). Ime države dolazi od imena njezina glavnog grada, Tunisa, koji se nalazi na sjeveru zemlje. Oko 40 % teritorija zemlje pokriva saharska pustinja, dok je ostatak zemlje vrlo plodan. Ovaj prostor kolijevka je kartaške civilizacije te poslije žitnica Rimskog imperija. Od 1957. godine, Tunis je predsjednička republika. Danas je član brojnih svjetskih i regionalnih organizacija uključujući Arapsku Ligu, Afričku Uniju te Zajednicu sahelo-saharskih država.

Novi!!: Republika i Tunis · Vidi više »

Turski rat za nezavisnost

Turski rat za nezavisnost (turski: İstiklal Harbi, doslovno "Rat za nezavisnost" ili Kurtuluş Savaşı, doslovno "Oslobodilačka borba") je rat, odnosno naziv za niz međusobno povezanih oružanih sukoba koji su se od 1919. do 1923. vodili između pripadnika Turskog nacionalnog pokreta na jednoj, i Osmanskog Carstva i saveznika na drugoj strani.

Novi!!: Republika i Turski rat za nezavisnost · Vidi više »

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.

Novi!!: Republika i Ukrajina · Vidi više »

Ukrajinska Narodna Republika

Ukrajinska Narodna Republika (ukr. Українська Народна Республіка); ukrajinska država nastala 17.

Novi!!: Republika i Ukrajinska Narodna Republika · Vidi više »

Umberto II.

Umberto II. (Racconigi, 15. rujna 1904. – Ženeva, 18. ožujka 1983.), posljednji kralj Italije, poznat i kao Svibanjski kralj (tal. Re di Maggio), rođen kao princ od Pijemonta.

Novi!!: Republika i Umberto II. · Vidi više »

Urugvaj

Urugvaj, službeni naziv Istočna Republika Urugvaj (špa. República Oriental del Uruguay) država je na jugoistoku Južne Amerike, smještena između Brazila na sjeveroistoku i Argentine na zapadu te je smješten na obali Atlantskog oceana i estuariju Rio de la Plata.

Novi!!: Republika i Urugvaj · Vidi više »

Ustav Estonije

Ustav Republike Estonije (est.: Eesti Vabariigi põhiseadus, PS) temeljni je zakonski akt (ustav) u Republici Estoniji, koji regulira temeljnu organizaciju i strukturu estonske države, kao i temeljna prava, slobode i društvene odnose.

Novi!!: Republika i Ustav Estonije · Vidi više »

Ustav Republike Hrvatske

Ustav Republike Hrvatske jedinstveni je opći pravni akt s najvišom pravnom snagom u Republici Hrvatskoj u kojem je sadržan pretežit broj ustavnopravnih normi.

Novi!!: Republika i Ustav Republike Hrvatske · Vidi više »

Velika Kolumbija

Zastava Velike Kolumbije (1819. – 1820.) Velika Kolumbija (španjolski: Gran Colombia), službeno Republika Kolumbija (španjolski: República de Colombia), bila je država u Južnoj Americi, koja je obuhvaćala veći dio sjevera tog kontinenta, ali i južne dijelove Srednje Amerike.

Novi!!: Republika i Velika Kolumbija · Vidi više »

Verona

Verona je glavni grad istoimene talijanske provincije (3.097 km², 814.300 stanovnika) i drugi najveći grad (poslije Venecije) u regiji Veneto, na rijeci Adige, u neposrednoj blizini jezera Lago di Garda, 100 km zapadno od Venecije.

Novi!!: Republika i Verona · Vidi više »

Victor Hugo

Victor-Marie Hugo (Besançon, 26. veljače 1802. – Pariz, 22. svibnja 1885.), francuski je romanopisac, pjesnik, esejist, dramaturg i aktivist za ljudska prava, te možda najutjecajnija ličnost Francuskog romantizma.

Novi!!: Republika i Victor Hugo · Vidi više »

Viktor Emanuel III.

Viktor Emanuel III. (tal. Vittorio Emanuele III) (Napulj, 11. studenog 1869. – Aleksandrija, Egipat, 28. prosinca 1947.), kralj Italije iz Kuće Savoja od 1900. do 1946. godine.

Novi!!: Republika i Viktor Emanuel III. · Vidi više »

Vilim II., njemački car

Vilim II. (njem. Wilhelm II.) (Berlin, 27. siječnja 1859. – Doorn, Nizozemska, 4. lipnja 1941.), njemački vladar iz dinastije Hohenzollern koji je u povijest ušao kao posljednji njemački car i pruski kralj.

Novi!!: Republika i Vilim II., njemački car · Vidi više »

Vlast i politika

Kruna-simbol Monarhije u Italiji Vlast je državna organizacija koja donosi političke odluke kojima je cilj upravljanje nekom državom.

Novi!!: Republika i Vlast i politika · Vidi više »

Vlatko Perković

Vlatko Perković (Klis 1936.) je hrvatski doktor kazališnih znanosti, dramaturg, teatrolog, književnik i redatelj.

Novi!!: Republika i Vlatko Perković · Vidi više »

Weimarska Republika

Weimarska Republika (njem. Weimarer Republik) je od povjesničara kasnije dan naziv za njemačku državu nastalu nakon Prvog svjetskog rata.

Novi!!: Republika i Weimarska Republika · Vidi više »

Zair

Zair (eng. Zaire, fra. Zaïre), službeno Republika Zair (fra. République du Zaïre), bio je naziv za državu između 1971. i 1997. u Središnjoj Africi koja je danas poznata kao Demokratska Republika Kongo.

Novi!!: Republika i Zair · Vidi više »

Zajednica općina

Zajednica općina, (složena kratica: ZO) označavala je posebnu društveno-političku zajednicu (DPZ) područnoga značaja koja samostalno obavlja određene poslove iz nadležnosti Republike te općina koje ju tvore.

Novi!!: Republika i Zajednica općina · Vidi više »

Zaporoška Republika

Zaporoška Republika ili Kozačka Republika (ukr. Військо Запорозьке), ponegdje zapisana u političkom smislu kao Hetmanska država (ukr. Гетьманщина) je ukrajinska kozačka republika koja je nastala 1649.

Novi!!: Republika i Zaporoška Republika · Vidi više »

Zastava Islanda

20px Zastava Islanda. Omjer 18:25 Zastava Islanda prihvaćena je 17. lipnja 1944. godine kada je Island postao samostalna republika.

Novi!!: Republika i Zastava Islanda · Vidi više »

1. siječnja

1.

Novi!!: Republika i 1. siječnja · Vidi više »

14. srpnja

14.

Novi!!: Republika i 14. srpnja · Vidi više »

14. studenoga

14.

Novi!!: Republika i 14. studenoga · Vidi više »

15. studenoga

15.

Novi!!: Republika i 15. studenoga · Vidi više »

2. srpnja

2.

Novi!!: Republika i 2. srpnja · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Republika i 2006. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Republika i 2007. · Vidi više »

22. lipnja

22.

Novi!!: Republika i 22. lipnja · Vidi više »

24. prosinca

24.

Novi!!: Republika i 24. prosinca · Vidi više »

25. domobranska pješačka pukovnija

25.

Novi!!: Republika i 25. domobranska pješačka pukovnija · Vidi više »

31. siječnja

31.

Novi!!: Republika i 31. siječnja · Vidi više »

53. pješačka pukovnija

53.

Novi!!: Republika i 53. pješačka pukovnija · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »