Brže od pregledniku!
70 odnosi: Actio de peculio, Actio tributoria, Adjudikacija, Alarikov brevijar, Amnestija, Antika, Apostolska konstitucija, Audiatur et altera pars, Auktor, Autoritet, Švapsko ogledalo, Žene u starom Rimu, Baron d'Holbach, Bazilika Svetoga groba, Benjamina Karić, Bertold Eisner, Brazil, Ciceron, Code Napoléon, Codex Iustinianus, Corpus Iuris Civilis, Edikt, Esvatini, Europsko društvo za pravnu povijest, Fridrik I. Barbarossa, Gaj (pravnik), Glosatori, Građansko pravo, Hispanija, Inkvizicija, Italija, Izvanredno stanje, Jaroslav Heyrovský, Jüri Uluots, Justinijan I. Veliki, Katonovo pravilo, Kontinentalno pravo, Krk, Kronologija starog Rima, Krunoslav Zujić, Lujo Margetić, Marijan Horvat, Mate Vučetić, Matija Belić, Međunarodna Paneuropska unija, Merovinzi, Nadgrobni natpis kraljice Jelene, Pandekte, Povijest Europe, Pravni fakultet u Zagrebu, ..., Prostitucija u starom Rimu, Rehijar, Rekesvint, Retencija (pravo), Rimsko Kraljevstvo, Ropstvo u starom Rimu, Rubikon, Secessio plebis, Sekst Elije Pet Kat, Srednji vijek, Srodstvo, Stjepan Spevec, Teodozije II., Teodozijev zakonik, Tripartitum, Udžbenik, Ulpijan, Vulgarni latinski jezik, Zakonik dvanaest ploča, 194. pr. Kr.. Proširite indeks (20 više) »
Actio de peculio
Actio de peculio u rimskom pravu spada u skupinu tužbi protiv imaoca vlasti actiones adiecticiae qualitatis (adjekticijske tužbe).
Novi!!: Rimsko pravo i Actio de peculio · Vidi više »
Actio tributoria
Actio tributoria (tributorna tužba) u rimskom pravu spada u skupinu tužbi protiv imaoca vlasti actiones adiecticiae qualitatis (adjekticijske tužbe).
Novi!!: Rimsko pravo i Actio tributoria · Vidi više »
Adjudikacija
Adjudikacija (lat.), način stjecanja vlasništva i stvarnih prava uopće dosuđivanjem suca.
Novi!!: Rimsko pravo i Adjudikacija · Vidi više »
Alarikov brevijar
Vizigotsko Kraljevstvo. Alarikov brevijar ili Alarikov zakonik (lat. Lex Romana Visigothorum, Breviarium Alaricianum).
Novi!!: Rimsko pravo i Alarikov brevijar · Vidi više »
Amnestija
Amnestija (lat. amnestia, grč. ἀμνηστία - zaboravljanje) je opraštanje kazne počinitelju kaznenog djela koje se daje putem akata najviših tijela državnih vlasti.
Novi!!: Rimsko pravo i Amnestija · Vidi više »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Rimsko pravo i Antika · Vidi više »
Apostolska konstitucija
Apostolska konstitucija (lat. constitutio apostolica) je najviša razina uredbe koju donosi papa.
Novi!!: Rimsko pravo i Apostolska konstitucija · Vidi više »
Audiatur et altera pars
Audiatur et altera pars ili audi alteram partem (hrv. neka se čuje i druga strana), latinska je izreka koja se rabi kako bi se označilo pravno načelo prema kojem niti jedna osoba ne bi smjela biti osuđena bez pravednog saslušanja u kojom je svakoj stranci dana mogućnost da odgovori na podnesene dokaze protiv nje.
Novi!!: Rimsko pravo i Audiatur et altera pars · Vidi više »
Auktor
Auktor (lat. auctor od augere »uvećati«) znači prvotno onoga, koji razvija i stvara.
Novi!!: Rimsko pravo i Auktor · Vidi više »
Autoritet
Autoritet u najširem smislu označava društveni položaj što se pripisuje ustanovi, instituciji ili osobi.
Novi!!: Rimsko pravo i Autoritet · Vidi više »
Švapsko ogledalo
Karlo Veliki kao zakonodavac, izdanje Švapskog zrcala, Bruxellensis MS 14689-91, fol. 95V, 15. stoljeće Švapsko ogledalo (njem. Schwabenspiegel) je zakonik koji je napisao oko 1275.
Novi!!: Rimsko pravo i Švapsko ogledalo · Vidi više »
Žene u starom Rimu
loc.
Novi!!: Rimsko pravo i Žene u starom Rimu · Vidi više »
Baron d'Holbach
Barun Paul Henri Thiry d'Holbach, izvorno njemačkog imena Paul Heinrich Dietrich von Holbach (rođen u Edesheimu, 8. prosinca 1723. – umro u Parizu, 21. veljače 1789.), bio je francuski filozof i enciklopedist njemačkog podrijetla.
Novi!!: Rimsko pravo i Baron d'Holbach · Vidi više »
Bazilika Svetoga groba
Jeruzalemskom starom gradu Bazilika Svetoga groba naziv je za kršćansku crkvu u Jeruzalemu u kojoj se štuje Kalvarija i Isusov grob.
Novi!!: Rimsko pravo i Bazilika Svetoga groba · Vidi više »
Benjamina Karić
Benjamina Karić (rođena Londrc; Sarajevo, 8. travnja 1991.) je bosanskohercegovačka političarka, te od travnja 2021.
Novi!!: Rimsko pravo i Benjamina Karić · Vidi više »
Bertold Eisner
Bertold Eisner (1875. – 1956.) bio je hrvatski pravnik i profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i književni kritičar.
Novi!!: Rimsko pravo i Bertold Eisner · Vidi više »
Brazil
Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.
Novi!!: Rimsko pravo i Brazil · Vidi više »
Ciceron
Bista '''Cicerona''' u dobi od 60 godina. Marko Tulije Ciceron (lat. Marcus Tullius Cicero; Arpin, 3. siječnja 106. pr. Kr. – Formijan kod Gajete, 7. prosinca 43. pr. Kr.), državnik, odvjetnik, politički teoretičar, filozof i najveći rimski govornik.
Novi!!: Rimsko pravo i Ciceron · Vidi više »
Code Napoléon
Code Napoléon (hrvatski: Napoleonov zakonik; izvorno: Code civil des Français), francuski je građanski zakonik, uspostavljen za vrijeme vladavine Napoleona I. 1804. Zakonik zabranjuje privilegije s obzirom na mjesto rođenja, dopušta slobodu vjere, i ističe da vladini poslovi pripadaju samo kvalificiranima.
Novi!!: Rimsko pravo i Code Napoléon · Vidi više »
Codex Iustinianus
Codex Iustinianus (Justinijanov kodeks) je zbirka carskih konstitucija (constitutiones principum) nazvana po bizantskom caru Justinijanu I. Velikom koji ju je dao sastaviti, a koja je ujedno i prvo djelo njegove kodifikacije rimskog prava, poznate pod nazivom Corpus Iuris Civilis.
Novi!!: Rimsko pravo i Codex Iustinianus · Vidi više »
Corpus Iuris Civilis
Corpus Iuris Civilis (hrvatski: zbir građanskih prava) je druga i zadnja kodifikacija rimskoga prava koja je sastavljena po naredbi bizantskog cara Justinijana I. Velikog nastajala između 528.
Novi!!: Rimsko pravo i Corpus Iuris Civilis · Vidi više »
Edikt
Edikt (lat. edictum) je naziv za dokument kojim se službeno objavljuje zakon ili uredba sa zakonskom snagom.
Novi!!: Rimsko pravo i Edikt · Vidi više »
Esvatini
Esvatini, službeno Kraljevina Esvatini, do 2018.
Novi!!: Rimsko pravo i Esvatini · Vidi više »
Europsko društvo za pravnu povijest
Europsko društvo za pravnu povijest (eng. The European Society for History of Law) europsko je druženje osnovano 2009. sa sjedištem u Brnu (Češka Republika) s ciljem suradnje europskih pravnih povjesničara te institucija koje se bave pravnom poviješću putem objavljivanja radova i neposrednim susretima.
Novi!!: Rimsko pravo i Europsko društvo za pravnu povijest · Vidi više »
Fridrik I. Barbarossa
Fridrik I., zvan Barbarossa (Waiblingen ili Weingarten u (Altdorf) kod Ravensburga, oko 1122. – na rijeci Saleph, u današnoj Turskoj, 10. lipnja 1190.), rimsko-njemački kralj od 1152., rimsko-njemački car (1155. – 1190.), švapski vojvoda od 1147. godine kao Fridrik III. iz dinastije Hohenstaufen.
Novi!!: Rimsko pravo i Fridrik I. Barbarossa · Vidi više »
Gaj (pravnik)
Gaj (lat. Gaius) je poznati rimski pravnik iz 2. stoljeća, pisac prvog udžbenika rimskog prava i član takozvanog vijeća mrtvih (lat. iuris auctores) pored Papinijana, Paula, Modestina i Ulpijana.
Novi!!: Rimsko pravo i Gaj (pravnik) · Vidi više »
Glosatori
Glosatori (glosatorska škola), srednjovjekovni pravnici koji su rimsko pravo proučavali na osnovi Justinijanovog Corpus iuris civilis.
Novi!!: Rimsko pravo i Glosatori · Vidi više »
Građansko pravo
Građansko pravo ili "civilno pravo" je skup pravnih normi kojima se uređuju društveni odnosi u koje osobe stupaju povodom stvari, činidaba i imovine, pa se takvi odnosi stoga nazivaju građanskopravnim odnosima.
Novi!!: Rimsko pravo i Građansko pravo · Vidi više »
Hispanija
Rimsko kazalište Merida Hispanija je ime koje su Rimljani dali Iberskom poluotoku.
Novi!!: Rimsko pravo i Hispanija · Vidi više »
Inkvizicija
Rimskom inkvizicijom. Inkvizicija (lat. inquisitio – traženje, istraga) je naziv za niz originalno Crkvenih pravosudnih institucija od 12. stoljeća do Napoleonskih ratova na prostoru Zapadne Europe.
Novi!!: Rimsko pravo i Inkvizicija · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Rimsko pravo i Italija · Vidi više »
Izvanredno stanje
Izvanredno stanje je vrsta pravnog stanja u državi u kojem, prema hrvatskom Ustavu, vlada "neposredna ugroženost neovisnosti i jedinstvenosti republike".
Novi!!: Rimsko pravo i Izvanredno stanje · Vidi više »
Jaroslav Heyrovský
Jaroslav Heyrovský (20. prosinca 1890. – 27. ožujka 1967.) bio je češki kemičar i izumitelj.
Novi!!: Rimsko pravo i Jaroslav Heyrovský · Vidi više »
Jüri Uluots
Jüri Uluots (Kirbla, 13. siječnja 1890. – Stockholm, 9. siječnja 1945.) estonski je pravnik, novinar i političar, najpoznatiji po tome što je od 1939. do 1945. bio premijer Estonije.
Novi!!: Rimsko pravo i Jüri Uluots · Vidi više »
Justinijan I. Veliki
Justinijan I. Veliki (lat. Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus, grč. Φλάβιος Πέτρος Σαββάτιος Ἰουστινιανός, Flávios Pétros Sabbátios Ioustinianós) (Tauresium, Dardanija (današnji Taor, blizu Skoplja, Makedonija), 11. svibnja 483. – Konstantinopol, 14. studenog 565.), car Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta) od 1. kolovoza 527. do svoje smrti 565.
Novi!!: Rimsko pravo i Justinijan I. Veliki · Vidi više »
Katonovo pravilo
Katonovo pravilo (latinski: regula Catoniana) je pravno pravilo kojim je određeno da pravni poslovi koji su ništavni u nastanku ne mogu tijekom vremena postati valjani.
Novi!!: Rimsko pravo i Katonovo pravilo · Vidi više »
Kontinentalno pravo
pravnih sustava u svijetu. Kontinentalno pravo je plave boje na karti. Kontinentalno pravo pravni je sustav koji potječe iz kontinentalne Europe (Europa osim Velike Britanije i Irske) i prihvaćen je u većem dijelu svijeta.
Novi!!: Rimsko pravo i Kontinentalno pravo · Vidi više »
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Novi!!: Rimsko pravo i Krk · Vidi više »
Kronologija starog Rima
Povijest starorimske države od 753. pr. Kr. do 476. godine pripada razdoblju antike.
Novi!!: Rimsko pravo i Kronologija starog Rima · Vidi više »
Krunoslav Zujić
Krunoslav Kruno Zujić (Poljica, 19. kolovoza 1929. – Imotski, 6. siječnja 2009.) bio je hrvatski profesor, povjesničar, književnik, dramski pisac, glumac, glazbenik, karikaturist, novinar, bibliotekar, aforist i partizan.
Novi!!: Rimsko pravo i Krunoslav Zujić · Vidi više »
Lujo Margetić
Lujo Margetić Lujo Margetić (Donja Stubica, 18. listopada 1920. – Rijeka, 17. svibnja 2010.) bio je hrvatski povjesničar i akademik.
Novi!!: Rimsko pravo i Lujo Margetić · Vidi više »
Marijan Horvat
Marijan Horvat (10. siječnja 1903. – 29. prosinca 1967.) bio je hrvatski pravnik i romanist, dekan i prodekan Pravnog fakulteta u Zagrebu te rektor i prorektor Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Rimsko pravo i Marijan Horvat · Vidi više »
Mate Vučetić
Mate Vučetić (Matija Ladislav Vučetić, Brinje, 1769. – Budimpešta, 30. rujna 1824.) - hrvatski pravnik.
Novi!!: Rimsko pravo i Mate Vučetić · Vidi više »
Matija Belić
Matija Belić (Srijemska Mitrovica, 10. kolovoza 1885. – Zagreb, 20. travnja 1969.) je bio jedan od poznatih hrvatskih poznavatelja i prevoditelja kanonskog prava Katoličke crkve.
Novi!!: Rimsko pravo i Matija Belić · Vidi više »
Međunarodna Paneuropska unija
Zastava Paneuropske Unije Međunarodna Paneuropska unija, također i Paneuropski pokret, najstariji je pokret za ujedinjenjem Europe koji je 1922. godine pokrenuo grof Richard von Coudenhove-Kalergi.
Novi!!: Rimsko pravo i Međunarodna Paneuropska unija · Vidi više »
Merovinzi
Merovinško kraljevstvo Merovinzi su dinastija franačkih kraljeva, koja je vladala Franačkom od 481. do 751. godine.
Novi!!: Rimsko pravo i Merovinzi · Vidi više »
Nadgrobni natpis kraljice Jelene
Nadgrobni natpis kraljice Jelene prednji je dio sarkofaga u kojemu je bilo ukopano tijelo hrvatske kraljice Jelene koja je živjela u 10. stoljeću.
Novi!!: Rimsko pravo i Nadgrobni natpis kraljice Jelene · Vidi više »
Pandekte
Digeste (lat. Digestae), poznate i kao Pandekte (od Digesta seu Pandectae, što dolazi od starogrčke riječi πανδέκτης pandektes, "sveobuhvatni") je naziv za sažetak najvažnijih tekstova rimskog prava, a koji predstavlja integralni dio zbornika Corpus iuris civilis, koji je objavio bizantski car Justinijan.
Novi!!: Rimsko pravo i Pandekte · Vidi više »
Povijest Europe
Današnji politički zemljovid Europe. Europa je igrala u svjetskoj povijesti mnogo važniju ulogu nego što bi se to očekivalo od njezinog ne odveć brojnog stanovništva ili veličine.
Novi!!: Rimsko pravo i Povijest Europe · Vidi više »
Pravni fakultet u Zagrebu
Pravni fakultet u Zagrebu jedan je od najstarijih fakulteta u Hrvatskoj.
Novi!!: Rimsko pravo i Pravni fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Prostitucija u starom Rimu
prostitutke, koja nosi grudnjak. Prostitucija u starom Rimu je bila dopuštena i zakonita.
Novi!!: Rimsko pravo i Prostitucija u starom Rimu · Vidi više »
Rehijar
Rehijar (? - 456.) bio je svevski kralj Galicije, poznat kao prvi katolik među germanskim kraljevima, odnosno prvi germanski vladar koji je kovao novac sa svojim likom.
Novi!!: Rimsko pravo i Rehijar · Vidi više »
Rekesvint
Izborna kruna Rekesvinta Rekesvint (lat. Reccesvinthus) je bio vizigotski kralj u Hispaniji u razdoblju od 649. do 672. godine.
Novi!!: Rimsko pravo i Rekesvint · Vidi više »
Retencija (pravo)
U rimskoj pravnoj tradiciji i u suvremenim građanskopravnim sustavima, retencija je pravo zadržaja i pridržaja (lat. ius retentionis) koje ovlašćuje vjerovnika da dužnikovu stvar, koju ima u svojim rukama, zadrži dok mu ne bude isplaćena tražbina.
Novi!!: Rimsko pravo i Retencija (pravo) · Vidi više »
Rimsko Kraljevstvo
U povijesti Rima ovaj period uglavnom se zasniva na rimskoj mitologiji.
Novi!!: Rimsko pravo i Rimsko Kraljevstvo · Vidi više »
Ropstvo u starom Rimu
Ropstvo je igralo važnu ulogu u društvu i gospodarstvu Starog Rima.
Novi!!: Rimsko pravo i Ropstvo u starom Rimu · Vidi više »
Rubikon
Rubikon je mala rijeka na sjeveru Italije.
Novi!!: Rimsko pravo i Rubikon · Vidi više »
Secessio plebis
Secessio plebis je pokušaj odvajanja plebejaca od patricija u starom Rimu zbog nezadovoljstva svojim lošim položajem u gradu koji je bio apsolutno pod vlašću patricija i gdje plebejci nisu imali nikakva prava.
Novi!!: Rimsko pravo i Secessio plebis · Vidi više »
Sekst Elije Pet Kat
Sekst Elije Pet Kat (Sextus Aelius Paetus Catus ili Sextus Aelius Q.f. Paetus Catus, početak 2. st. pr. Kr.) bio je rimski političar i pravnik, poznat kao jedan od prvih profesionalnih pravnika, odnosno teoretičara rimskog prava.
Novi!!: Rimsko pravo i Sekst Elije Pet Kat · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Rimsko pravo i Srednji vijek · Vidi više »
Srodstvo
Srodstvo je odnos između dviju ili više osoba zasnovan na međusobnoj vezi koja može biti biološke, sociološke ili pravne prirode.
Novi!!: Rimsko pravo i Srodstvo · Vidi više »
Stjepan Spevec
Stjepan Spevec Stjepan Spevec (Vukanci kraj Zlatara, 14. lipnja 1839. – Zagreb, 28. siječnja 1905.) bio je hrvatski pravnik, doktor prava i kraljevski javni redoviti profesor rimskoga prava, dekan Pravoslovnog i državoslovnog fakulteta, rektor i prorektor Kraljevskoga sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu te narodni zastupnik na saboru Kraljevina Hrvatske i Slavonije.
Novi!!: Rimsko pravo i Stjepan Spevec · Vidi više »
Teodozije II.
Teodozije II. (lat. Flavius Theodosius Iunior Augustus) (Carigrad, 30. kolovoza 401. – Carigrad, 28. srpnja 450.), istočnorimski car u razdoblju od 408. do 450. godine, član Teodozijeve dinastije.
Novi!!: Rimsko pravo i Teodozije II. · Vidi više »
Teodozijev zakonik
Teodozijev zakonik (lat. Codex Theodosianus) je bila zbirka zakona Rimskog Carstva iz vremena kršćanskih vladara nakon 312. godine, odnosno kad je kršćanstvo postalo službenom vjerom u Carstvu.
Novi!!: Rimsko pravo i Teodozijev zakonik · Vidi više »
Tripartitum
Prednja strana djela Tripartitum ili Tripartit (lat. Tripartitum opus iuris consuetudinarii inclyti Regni Hungariæ) je pravno djelo protonotara Ugarske kraljevske kurije Stjepana Verböczyja sastavljeno po nalogu Vladislava II. Tripartit je plod recepcije rimskog prava u kontekstu običajnog feudalnog prava kakvo je bilo primjenjivano u Ugarskoj i Hrvatskoj: djelo je pisano na latinskom jeziku i uz korištenje latinske/rimske (a ne mađarske!) pravne terminologije.
Novi!!: Rimsko pravo i Tripartitum · Vidi više »
Udžbenik
Udžbenik je osnovna školska knjiga koja na sustavan i didaktički primjeren način izlaže nastavni sadržaj pojedinoga nastavnog predmeta.
Novi!!: Rimsko pravo i Udžbenik · Vidi više »
Ulpijan
Ulpijan (Domintius Ulpianus), oko 200 g. iz Tira, Fenicija (Phoenitia) danas Libanon, jedan je od posljednjih velikih rimskih pravnika klasičnog doba.
Novi!!: Rimsko pravo i Ulpijan · Vidi više »
Vulgarni latinski jezik
Vulgarni latinski jezik (lat. sermo vulgaris) označava dijalekte latinskog jezika koji su se govorili prvenstveno u zapadnim provincijama Rimskog Carstva, sve dok se ti dijalekti, sve se više međusobno udaljavajući, u 9. stoljeću nisu razvili u zasebne romanske jezike.
Novi!!: Rimsko pravo i Vulgarni latinski jezik · Vidi više »
Zakonik dvanaest ploča
Zakonik dvanaest ploča (lat. Leges duodecim tabularum), ponekad i Zakon (ili Zakonik) dvanaest tablica, je prva i najvažnija kodifikacija rimskog građanskog prava.
Novi!!: Rimsko pravo i Zakonik dvanaest ploča · Vidi više »
194. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Rimsko pravo i 194. pr. Kr. · Vidi više »
