Brže od pregledniku!
11 odnosi: Štokavsko narječje, Bifurkacija, Bitka na Krusima, Kosovci, Kosovo, Lepenac (rijeka), Podgorica, Priština, Prva proleterska divizija NOVJ-a, Srednjovjekovna Srbija, Zemljopis Kosova.
Štokavsko narječje
Štokavsko narječje (štokavština, štokavica), jedno od triju narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i kajkavsko.
Novi!!: Sitnica i Štokavsko narječje · Vidi više »
Bifurkacija
Bifurkacija u Hövelhofu, Njemačka Bifurkacija u Mijanmaru. Bifurkacija (od latinske riječ bifurcus - razveden; račvanje) je pojava koja se u pravilu pojavljuje u nizinskim, močvarnim dijelovima riječnog toka.
Novi!!: Sitnica i Bifurkacija · Vidi više »
Bitka na Krusima
Bitka na Krusima jedna je od najvećih crnogorskih pobjeda nad Osmanskim Carstvom kojom je verificiran trajan proces konačnoga ujedinjenja Crne Gore s Brdima.
Novi!!: Sitnica i Bitka na Krusima · Vidi više »
Kosovci
Kosovci su regionalna srpska manjina na Kosovu.
Novi!!: Sitnica i Kosovci · Vidi više »
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
Novi!!: Sitnica i Kosovo · Vidi više »
Lepenac (rijeka)
Lepenac (albanski: Lepenci, makedonski: Лепенец) je rijeka na jugu Kosova i sjeveru Republike Makedonije, duga je 75 km, i pritoka je rijeke Vardar.
Novi!!: Sitnica i Lepenac (rijeka) · Vidi više »
Podgorica
Podgorica (na crnogorskoj ćiril. Подгорица, prijašnja imena Ribnica i Titograd) glavni je i najveći grad Crne Gore.
Novi!!: Sitnica i Podgorica · Vidi više »
Priština
Priština (na albanskom jeziku: Prishtina, na ćirilici Приштина) je glavni i najveći grad Republike Kosovo.
Novi!!: Sitnica i Priština · Vidi više »
Prva proleterska divizija NOVJ-a
Prva proleterska divizija NOVJ-a formirana je 1. studenoga 1942. od Prve proleterske brigade, Treće proleterske brigade i Treće krajiške brigade u Bosanskom Petrovcu.
Novi!!: Sitnica i Prva proleterska divizija NOVJ-a · Vidi više »
Srednjovjekovna Srbija
Srednjovjekovna Srbija obuhvaća vrijeme od VII.
Novi!!: Sitnica i Srednjovjekovna Srbija · Vidi više »
Zemljopis Kosova
Kosovo je kopnena zemlja smještena u jugoistočnoj Europi, u središtu Balkanskog poluotoka.
Novi!!: Sitnica i Zemljopis Kosova · Vidi više »
