Brže od pregledniku!
175 odnosi: Adolf Hitler, Akuzativ, Aleksandar Belić, Atanazije Jurjević, Čakavsko narječje, Češki jezik, Češki narodni preporod, Ćiril i Metod, Ćirilica, Baba Jaga, Bablje ljeto, Baltički jezici, Baltičko more, Baltoslavenski jezici, Băile Tușnad, Benjamin Kallay, Berat, Bezvučna alveolarna afrikata, Bezvučna postalveolarna afrikata, Bjelobog, Bjeloruski jezik, Bošnjački jezik, Bogojavljenje, Bogoslav Šulek, Braća Miladinov, Brižinski spomenici, Bugarska, Bugarski jezik, Crnogorska književnost, Crnogorska povijest, Crnogorska srednjovjekovna književnost, Crnogorski jezik, Dalmatski jezik, Dativ, Dezitijati, Djed Mraz, Domus, Drekale, Drug, Dukljani, Dukljansko Kraljevstvo, Ekavski govor, Engleski jezik, Enklitika, Esperanto, Faust Vrančić, Franc Miklošič, Francuski jezik, Genitiv, Glagoljica, ..., Glazba, Gradišćanskohrvatski jezik, Historija, Hors, Hotimir Tivadar, Hrvatski jezik, Ime Gruzije, Indoeuropska fonologija, Indoeuropski jezici, Inkunabula, Istanbul, Istočnoromanski jezici, Istočnoslavenski jezici, Jat, Jer, Jeri, Jezero (krater), Jezična porodica, Jezična rekonstrukcija, Jezične porodice i jezici: Indoeuropski jezici – Nigersko-kongoanski jezici, Jezici u Europi, Jezik, Jidiš, Jor, Južnoslavenski jezici, Kašupski jezik, Kajkavski književni jezik, Kajkavsko narječje, Kaljmius, Kliment Ohridski, Kocunar, Kovač (prezime), Kralj, Kraljevstvo Slavena, Kremšnita, Krk, Kuči, Lamia, László Hadrovics, Letonski jezik, Ljetopis popa Dukljanina, Lokativ, Magaš, Makedonski Bugari, Makedonski jezik, Malamir Bugarski, Marijan Šunjić (biskup), Mate Šimundić, Međuslavenski jezik, Metateza, Metateza likvida, Mihajlo Višević, Milan Mihaljević, Minsk, Moravski jezik, Narod, Neoakut, Ohrid, Osobne zamjenice, Palatalni nazal, Pečuh, Perun, Petar Preradović, Pitanje naziva bošnjačkog jezika, Podrijetlo Hrvata, Poljska, Poljski jezik, Polonizam, Pomaci, Porok, Posuđenice, Posuđenice u ruskom jeziku, Povijest crnogorskoga jezika, Praslavenski jezik, Prekomurski jezik, Rezijanski jezik, Riječka filološka škola, Rodnovjerje, Ruki pravilo, Rumunjska književnost, Rumunjski jezik, Rusifikacija, Rusini, Rusinski jezik, Rusizam, Ruski jezik, Samobor, Sarajevo, Sklonidba, Slaveni, Slavenska mitologija, Slavenski kalendar, Slavina, Slavistika, Slovački jezik, Slovenski jezik, Slovio, Solun, Splitski crkveni sabori, Srednji vijek, Srednjobugarski jezik, Srpski jezik, Staroslavenski jezik, Stjepan Babić, Sufiks, Svetište Majke Božje Višarske, Tadeusz Wolański, Tanajske ploče, Tanja (ime), Târgu Jiu, Turska, Ukrajinski jezik, Veles (mitologija), Veliki Preslav, Ventil, Višegrad (Mađarska), Višegrad (razdvojba), Vojvoda, Vokativ, Wikipedija na poljskom jeziku, Willem Vermeer, Zapadnoštokavsko narječje, Zapadnogermanski jezici, Zapadnoslavenski jezici, 12. srpnja. Proširite indeks (125 više) »
Adolf Hitler
Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.
Novi!!: Slavenski jezici i Adolf Hitler · Vidi više »
Akuzativ
Akuzativ u mnogim je jezicima padež imenice koji označava izravni objekt prijelaznog glagola.
Novi!!: Slavenski jezici i Akuzativ · Vidi više »
Aleksandar Belić
Aleksandar Belić Aleksandar Belić (Beograd, 15. kolovoza 1876. – 26. veljače 1960.) bio je srpski jezikoslovac i akademik.
Novi!!: Slavenski jezici i Aleksandar Belić · Vidi više »
Atanazije Jurjević
Atanazije Jurjević (Split, oko 1590. ‒ oko 1640.), hrvatski skladatelj, diplomat, književnik i prevoditelj.
Novi!!: Slavenski jezici i Atanazije Jurjević · Vidi više »
Čakavsko narječje
Čakavsko narječje ili čakavski jezik (čakavština, čakavica, čekavski; ISO:ckm) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika, uz kajkavsko i štokavsko.
Novi!!: Slavenski jezici i Čakavsko narječje · Vidi više »
Češki jezik
Češki jezik (ISO 639-3: ces; čeština ili český jazyk) je nacionalni jezik Češke, gdje ga govori oko 9 250 000 ljudi (popis iz 2001. godine).
Novi!!: Slavenski jezici i Češki jezik · Vidi više »
Češki narodni preporod
Češki narodni preporod bio je kulturni pokret koji je obuhvatio Češke zemlje u 18. i 19. stoljeću.
Novi!!: Slavenski jezici i Češki narodni preporod · Vidi više »
Ćiril i Metod
Metod, freska. Ohrid. Sveti Ćiril (grč.: Κύριλλος; 826./827. – 14. veljače 869.) i Sveti Metod (grčki: Μεθόδιος; 815. – 6. travnja 885.), kršćanski misionari i sveci.
Novi!!: Slavenski jezici i Ćiril i Metod · Vidi više »
Ćirilica
Ćirilica je pismo koje se rabi u istočnoj Europi, te sjevernoj i središnjoj Aziji.
Novi!!: Slavenski jezici i Ćirilica · Vidi više »
Baba Jaga
Ivan Biljibin: Baba Jaga, 1899. Baba Jaga, Baba Roga, Ježi-babo ili Baba Zima u slavenskoj mitologiji vještica je, čarobnica ili šumski duh.
Novi!!: Slavenski jezici i Baba Jaga · Vidi više »
Bablje ljeto
Paučina na vjetru, po kojoj je Bablje ljeto dobilo ime Bablje ljeto (Miholjsko ljeto, Martinjsko ljeto) je produženo razdoblje toplog i suhog vremena, koje se javlja nakon kalendarskog početka jeseni.
Novi!!: Slavenski jezici i Bablje ljeto · Vidi više »
Baltički jezici
Baltički jezici su podskupina Indoeuropskih jezika.
Novi!!: Slavenski jezici i Baltički jezici · Vidi više »
Baltičko more
Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev. Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka. Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom.
Novi!!: Slavenski jezici i Baltičko more · Vidi više »
Baltoslavenski jezici
Baltoslavenski jezici jesu jezici baltoslavenske jezične zajednice koja je postojala od 1500.
Novi!!: Slavenski jezici i Baltoslavenski jezici · Vidi više »
Băile Tușnad
Băile Tușnad (mađarski: Tusnádfürdő, njemački: Kaiserbad) je grad, planinsko ljetovalište i lječilište u županiji Harghita u Rumunjskoj.
Novi!!: Slavenski jezici i Băile Tușnad · Vidi više »
Benjamin Kallay
Benjamin Kallay (mađ. Kállay Béni ili Benjamin von Kállay), (Pešta, 22. prosinca 1839. – Beč, 13. srpnja 1903.), mađarski i austrougarski povjesničar i političar.
Novi!!: Slavenski jezici i Benjamin Kallay · Vidi više »
Berat
Berat ili Berati (alb. Berat ili Berati; grč. Βεράτι, Verati), grad u južnoj Albaniji.
Novi!!: Slavenski jezici i Berat · Vidi više »
Bezvučna alveolarna afrikata
Bezvučna alveolarna afrikata ili bezvučna alveolarna sibilantna afrikata suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Slavenski jezici i Bezvučna alveolarna afrikata · Vidi više »
Bezvučna postalveolarna afrikata
Bezvučna postalveolarna afrikata, bezvučna postalveolarna sibilantna afrikata ili bezvučna palato-alveolarna afrikata suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Slavenski jezici i Bezvučna postalveolarna afrikata · Vidi više »
Bjelobog
Bjelobog ili Bjelun u slavenskoj mitologiji rekonstruirani je bijeli bog, Crnobogova suprotnost.
Novi!!: Slavenski jezici i Bjelobog · Vidi više »
Bjeloruski jezik
Bjeloruski jezik (ISO 639-3: bel), istočnoslavenski jezik koji je materinski jezik oko devet milijuna Bjelorusa.
Novi!!: Slavenski jezici i Bjeloruski jezik · Vidi više »
Bošnjački jezik
Bošnjački jezik (ISO 639-3: bos), jezik zapadne podskupine južnoslavenskih jezika kojim se služi oko 2.216.000 ljudihttp://www.ethnologue.com/language/bos Ethnologue, 17.
Novi!!: Slavenski jezici i Bošnjački jezik · Vidi više »
Bogojavljenje
Bogojavljenje (grč. επιφάνεια „pojavak“, „objava“) je kršćanski blagdan kojim se slavi objava Boga čovječanstvu u ljudskom liku, u osobi Isusovoj, a obilježava se 6. siječnja.
Novi!!: Slavenski jezici i Bogojavljenje · Vidi više »
Bogoslav Šulek
Bogoslav Šulek (rođen kao Bohuslav Šulek; Sobotište (Okrug Senica), Slovačka, 20. travnja 1816. – Zagreb, 30. studenoga 1895.), bio je hrvatski jezikoslovac, leksikograf, književnik, novinar, publicist, polihistor,, enciklopedija.hr, pristupljeno 31.
Novi!!: Slavenski jezici i Bogoslav Šulek · Vidi više »
Braća Miladinov
Konstantin Miladinov Braća Miladinov, Dimitar (Struga, 1810. – Carigrad, 23. siječnja 1862.) i Konstantin Miladinov (Struga, 1830. – Carigrad, 18. siječnja 1862.), bili su makedonsko-bugarski pjesnici i folkoristi, osnivači su nacionalnog preporoda u Sjevernoj Makedoniji i Bugarskoj sredinom devetnaestog stoljeća.
Novi!!: Slavenski jezici i Braća Miladinov · Vidi više »
Brižinski spomenici
Brižinski ili Freisinški spomenici (latinski: Monumenta Frisingensia, njemački: Freisinger Denkmäler, slovenski: Brižinski spomeniki ili Brižinski rokopisi) najstariji su tekst na slovenskom jeziku te prvi latinični tekst na nekom slavenskom jeziku.
Novi!!: Slavenski jezici i Brižinski spomenici · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Slavenski jezici i Bugarska · Vidi više »
Bugarski jezik
Bugarski jezik (ISO 639-3: bul), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.
Novi!!: Slavenski jezici i Bugarski jezik · Vidi više »
Crnogorska književnost
Crnogorska književnost obuhvaća književnost pisanu na crnogorskom i drugim jezicima na području suvremene Crne Gore od 9. st. do danas.
Novi!!: Slavenski jezici i Crnogorska književnost · Vidi više »
Crnogorska povijest
'''Zastava Crne Gore''' Crnogorska povijest (na crnogor.: Crnogorska istorija) kronološki može se pratiti u razdoblju od tisućljeća.
Novi!!: Slavenski jezici i Crnogorska povijest · Vidi više »
Crnogorska srednjovjekovna književnost
Crnogorska srednjovjekovna književnost obuhvaća razdoblje crnogorske književnosti od početka pismenosti pa do konca 15. st. i propasti Crnojevića države.
Novi!!: Slavenski jezici i Crnogorska srednjovjekovna književnost · Vidi više »
Crnogorski jezik
Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.
Novi!!: Slavenski jezici i Crnogorski jezik · Vidi više »
Dalmatski jezik
Dalmatski jezik (ISO 639-3: dlm) danas je izumrli jezik koji se govorio na obalnom prostoru današnje Hrvatske i Crne Gore.
Novi!!: Slavenski jezici i Dalmatski jezik · Vidi više »
Dativ
Dativ (lat. dare, datum.
Novi!!: Slavenski jezici i Dativ · Vidi više »
Dezitijati
Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede. Dezitijati, Desitijati, ili Desidijati (latinski: Daesitiates) Ilirsko su pleme koje je u antičko doba naseljavalo dijelove Središnje Bosne.
Novi!!: Slavenski jezici i Dezitijati · Vidi više »
Djed Mraz
Ivana Bilibina. Djed Mraz (rus. Дед Мороз/Ded Moroz) je lik sličan Djedu Božićnjaku.
Novi!!: Slavenski jezici i Djed Mraz · Vidi više »
Domus
U starom Rimu, domus (množina domūs, genitiv domūs ili domī) bila je vrsta gradske kuće u kojoj su živjeli viši slojevi i neki bogati oslobođenici tijekom republikanskog i carskog doba.
Novi!!: Slavenski jezici i Domus · Vidi više »
Drekale
Drekale (crnogorska ćirilica: Дрекале) bio je prema usmenoj predaji vojvoda crnogorskog-brdskog plemena Kuči i rodonačelnik Novokuča Drekalovića.
Novi!!: Slavenski jezici i Drekale · Vidi više »
Drug
Drug (ženski oblik drugarica) (ruski: друг – drug, njemački: Kamerad) je imenica koja označava kolegu, prijatelja ili saveznika.
Novi!!: Slavenski jezici i Drug · Vidi više »
Dukljani
Dukljani (na crnogor. ćiril. Дукљани), također i Dioklićani - Диоклићани, u grčkim povijesnim izvorima Διοχλείς ili Διοκλητιανοί, lat. Dioclenses su slavensko i/ili slavenizirano stanovništvo Duklje, prve crnogorske države, predci suvremenih Crnogoraca i drugih naroda koji žive na području Crne Gore.
Novi!!: Slavenski jezici i Dukljani · Vidi više »
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Novi!!: Slavenski jezici i Dukljansko Kraljevstvo · Vidi više »
Ekavski govor
Ekavski govor jedan je od govora slavenskih jezika.
Novi!!: Slavenski jezici i Ekavski govor · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Slavenski jezici i Engleski jezik · Vidi više »
Enklitika
Enklitike ili zanaglasnice ili naslonjenice riječi su koje nemaju svoga naglaska te se naslanjaju na riječ prije sebe tvoreći tako naglasnu cjelinu.
Novi!!: Slavenski jezici i Enklitika · Vidi više »
Esperanto
Rijeci na Korzu u kojoj se nalazilo sjedište "Adriatika ligo esperantista", prve esperantske udruge u Rijeci i Hrvatskoj od njezina osnutka 28. rujna 1907. godine Esperanto (ISO 639-3: epo), međunarodni je umjetni jezik nastao u drugoj polovici 19.
Novi!!: Slavenski jezici i Esperanto · Vidi više »
Faust Vrančić
Faust Vrančić (tal. Fausto Veranzio, lat. Faustus Verantius, mađ.: Verancsics Faustus; Šibenik, 1. siječnja 1551. – Venecija, 20. siječnja 1617.), bio je hrvatski polihistor, jezikoslovac, izumitelj, diplomat, inženjer, svećenik, biskup.
Novi!!: Slavenski jezici i Faust Vrančić · Vidi više »
Franc Miklošič
Franz Miklošič Franc Miklošič (njem. Franz Ritter von Miklosich) (Radomerščak pri Ljutomeru, 20. studenoga 1813. – Beč, 7. ožujka 1891.), bio je slovenski filolog i jezikoslovac, jedan od osnivača suvremene slavistike.
Novi!!: Slavenski jezici i Franc Miklošič · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Slavenski jezici i Francuski jezik · Vidi više »
Genitiv
Genitiv (lat. genitus - rođen, rodni) lingvistički termin koji označuje jedan od padeža u jezicima s imenskom (ili zamjeničkom) deklinacijom.
Novi!!: Slavenski jezici i Genitiv · Vidi više »
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Novi!!: Slavenski jezici i Glagoljica · Vidi više »
Glazba
Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.
Novi!!: Slavenski jezici i Glazba · Vidi više »
Gradišćanskohrvatski jezik
Grob s gradišćanskohrvatskim natpisom u koljnofskom groblju. Gradišćanskohrvatski jezik (njemački: Burgenlandkroatische Sprache, mađarski: Gradistyei nyelv, Gradiscsei nyelv) varijanta je hrvatskoga jezika kojim govore Gradišćanski Hrvati u Gradišću u Austriji.
Novi!!: Slavenski jezici i Gradišćanskohrvatski jezik · Vidi više »
Historija
Historija (ili povijesna znanost)Anić, Vladimir (2002.): Historija je znanstvena disciplina koja proučava prošlu stvarnost odnosno povijest.
Novi!!: Slavenski jezici i Historija · Vidi više »
Hors
Hors je istočnoslavensko božanstvo za koje se pretpostavlja da je forimirano pod utjecajima s juga.
Novi!!: Slavenski jezici i Hors · Vidi više »
Hotimir Tivadar
Hotimir Tivadar (Maribor, 12. srpnja, 1975.) slovenski je jezikoslovac i fonolog.
Novi!!: Slavenski jezici i Hotimir Tivadar · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Slavenski jezici i Hrvatski jezik · Vidi više »
Ime Gruzije
Gruzija je slavenski egzonim države na Kavkazu, koja se na svom narodnom, gruzijskom jeziku, naziva Sakartvelo (საქართველო).
Novi!!: Slavenski jezici i Ime Gruzije · Vidi više »
Indoeuropska fonologija
Indoeuropska fonologija indoeuropskog prajezika rekonstruirana je na osnovi odraza različitih indoeuropskih jezika.
Novi!!: Slavenski jezici i Indoeuropska fonologija · Vidi više »
Indoeuropski jezici
Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.
Novi!!: Slavenski jezici i Indoeuropski jezici · Vidi više »
Inkunabula
Gutenbergova Biblija Na karti Europe označena su mjesta u kojima su se nalazile tiskare inkunabula. U Hrvatskoj su to Senj i Kosinj. Inkunabula (lat. Incunabulum, kolijevka, početak nečega) je naziv za knjige tiskane u Europi do 1500. godine.
Novi!!: Slavenski jezici i Inkunabula · Vidi više »
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.
Novi!!: Slavenski jezici i Istanbul · Vidi više »
Istočnoromanski jezici
300px Istočnoromanski jezici (privatni kod) zasebna su grana romanskih jezika.
Novi!!: Slavenski jezici i Istočnoromanski jezici · Vidi više »
Istočnoslavenski jezici
Istočnoslavenski jezici su podskupina iz skupine slavenskih jezika, indoeuropska jezična porodica.
Novi!!: Slavenski jezici i Istočnoslavenski jezici · Vidi više »
Jat
Slovo ''jat'' u uglatoj glagoljici Jat je naziv za slovo u glagoljici i staroj ćirilici kojim se označava istoimeni glas koji je nekada postojao u slavenskim jezicima, pa i u hrvatskom.
Novi!!: Slavenski jezici i Jat · Vidi više »
Jer
Slovo ''jer'' u uglatoj glagoljici Jer (stsl. jerь) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.
Novi!!: Slavenski jezici i Jer · Vidi više »
Jeri
Jeri (ili jery) je naziv za dvoslov (ligaturu) glagoljice i stare ćirilice.
Novi!!: Slavenski jezici i Jeri · Vidi više »
Jezero (krater)
Jezero je udarni krater na Marsu lociran na, nalazi se u četverokutu Syrtis Major Marsa.
Novi!!: Slavenski jezici i Jezero (krater) · Vidi više »
Jezična porodica
Glavne jezične porodice svijeta Jezična porodica označuje skupinu različitih jezika koje se grupira zajedno na temelju zajedničkoga porijekla.
Novi!!: Slavenski jezici i Jezična porodica · Vidi više »
Jezična rekonstrukcija
Jezična rekonstrukcija je proces kojim se ustanovljuju obilježja neposvjedočenog jezika na temelju njegovih jezika potomaka.
Novi!!: Slavenski jezici i Jezična rekonstrukcija · Vidi više »
Jezične porodice i jezici: Indoeuropski jezici – Nigersko-kongoanski jezici
Glavne jezične porodice.
Novi!!: Slavenski jezici i Jezične porodice i jezici: Indoeuropski jezici – Nigersko-kongoanski jezici · Vidi više »
Jezici u Europi
Većina jezika u Europi pripada indoeuropskim jezicima.
Novi!!: Slavenski jezici i Jezici u Europi · Vidi više »
Jezik
Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.
Novi!!: Slavenski jezici i Jezik · Vidi više »
Jidiš
Jidiš (heb. ייִדיש, Jiddisch; ISO 639-3: yid) jedna od dvije podskupine visokonjemačkih jezika kojim govori oko četiri milijuna Židova širom svijeta, poglavito u Izraelu i Njemačkoj.
Novi!!: Slavenski jezici i Jidiš · Vidi više »
Jor
Slovo ''jor'' u uglatoj glagoljici Jor (stsl. jorъ) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.
Novi!!: Slavenski jezici i Jor · Vidi više »
Južnoslavenski jezici
Rasprostranjenost slavenskih jezika bugarski jezik Južnoslavenski jezici, podskupina su slavenskih jezika, ukupno ih je osam (SIL International).
Novi!!: Slavenski jezici i Južnoslavenski jezici · Vidi više »
Kašupski jezik
turistička karta na kašupskom left Kašupski jezik (ISO 639-3: csb; izvorno: kaszëbsczi jãzëk, Kaszëbë, pòmòrsczi jãzëk, kaszëbskò-słowińskô mòwa, poljski: Język kaszubski, njemački: Kaschubische Sprache, kaszubski; kashubian, cashubian, cassubian) je zapadnoslavenski jezik, kojim govori oko 3 000 ljudi od 100 000 ili više (1993 T. Salminen) etničkih Kašuba južno i zapadno od Gdanjska na lijevoj obali donje Wisłe.
Novi!!: Slavenski jezici i Kašupski jezik · Vidi više »
Kajkavski književni jezik
Kajkavski ulični natpis u Zagrebu, u Gornjem Gradu: ''Szvetoga Marka Placz'' (Trg Svetog Marka) Kajkavski književni jezik (ISO 639-3: kjv; kajkavština, kajkavica) standardizirani je oblik kajkavskog narječja, jednoga od triju narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i štokavsko na čijim osnovama su također kodificirani hrvatski književni jezici.
Novi!!: Slavenski jezici i Kajkavski književni jezik · Vidi više »
Kajkavsko narječje
Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika uz čakavsko i štokavsko.
Novi!!: Slavenski jezici i Kajkavsko narječje · Vidi više »
Kaljmius
Kaljmius (ukrajinski: Кальміус, ruski: Кальмиус) je rijeka na jugoistoku Ukrajine duga 209 km.
Novi!!: Slavenski jezici i Kaljmius · Vidi više »
Kliment Ohridski
Skoplju Sveti Kliment OhridskiStjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, 5.
Novi!!: Slavenski jezici i Kliment Ohridski · Vidi više »
Kocunar
Kocunar (ili Kacunar) je splitski gradski kotar.
Novi!!: Slavenski jezici i Kocunar · Vidi više »
Kovač (prezime)
Kovač je često prezime u slavenskim jezicima kao i u mađarskom.
Novi!!: Slavenski jezici i Kovač (prezime) · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: Slavenski jezici i Kralj · Vidi više »
Kraljevstvo Slavena
Kraljevstvo Slavena skraćeno je ime djela benediktinskog i povjesničara Mavra Orbinija.
Novi!!: Slavenski jezici i Kraljevstvo Slavena · Vidi više »
Kremšnita
Bledska kremšnita. Kremšnita (njem. Cremeschnitte) ili krempita je vrsta prhkog kolača prisutnog u kuhinjama Srednje i Jugoistočne Europe u različitim podvrstama s više ili manje podudarnosti u pripremi, ukrašavanju ili posluživanju.
Novi!!: Slavenski jezici i Kremšnita · Vidi više »
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Novi!!: Slavenski jezici i Krk · Vidi više »
Kuči
Kuči su crnogorsko-brdsko pleme podijeljeno u tri oblasti: Starokuči, Novokuči (općenito: Drekalovići) i Zatrijebčani.
Novi!!: Slavenski jezici i Kuči · Vidi više »
Lamia
Lamia (grčki: Λαμία) grad je u središnjoj Grčkoj.
Novi!!: Slavenski jezici i Lamia · Vidi više »
László Hadrovics
László Hadrovics László Hadrovics (Lendava, 27. lipnja 1910. – Budimpešta, 13. svibnja 1997.) bio je poznati mađarski hungarolog, filolog, slavist, kroatist i povjesničar.
Novi!!: Slavenski jezici i László Hadrovics · Vidi više »
Letonski jezik
Letonski jezik ili latvijski jezik, (ISO 639-3: lav; letonski jezik, latv. latviešu valoda), je službeni jezik Republike Latvije i jedan od službenih jezika Europske unije.
Novi!!: Slavenski jezici i Letonski jezik · Vidi više »
Ljetopis popa Dukljanina
Ljetopis popa Dukljanina (lat. Regnum Sclavorum, Kraljevstvo Slavena; poznato i kao Barski rodoslov) je crnogorska i južnoslavenska srednjovjekovna kronika nastala, po mišljenju većine povjesničara, u 12. stoljeću u Baru: njezin je autor najvjerojatnije anonimni svećenik Barske nadbiskupije,Opća i nacionalna enciklopedija, str.
Novi!!: Slavenski jezici i Ljetopis popa Dukljanina · Vidi više »
Lokativ
Lokativ (lat. locus "mjesto") je padež u hrvatskom jeziku i mnogim slavenskim, nekim indoeuropskim i ostalim jezicima.
Novi!!: Slavenski jezici i Lokativ · Vidi više »
Magaš
Magaš je prezime rašireno u Hrvatskoj i ostalim krajevima u kojima obitavaju Hrvati, u Panoniji, na jadranskom priobalju i u visokim Dinaridima, pa i šire te u Zakarpatju od Ukrajine do Poljske, ali se mjestimično nalazi od Dalekog istoka do Atlantika.
Novi!!: Slavenski jezici i Magaš · Vidi više »
Makedonski Bugari
Ivana Vladislava iz 1016. godine. Tekst glasi da je bio bugarski car i rodom Bugarin, a subjekt su mu bili Bugari. Djevojke u bugarskoj gimnaziji za djevojke u Solunu, 1882. god. title.
Novi!!: Slavenski jezici i Makedonski Bugari · Vidi više »
Makedonski jezik
Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd), jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Sjeverne Makedonije još od 1944. godine.
Novi!!: Slavenski jezici i Makedonski jezik · Vidi više »
Malamir Bugarski
Spomenik s Malamirovim natpisom Malamir (bugarski Маламир) bio je vladar Bugarske 831.
Novi!!: Slavenski jezici i Malamir Bugarski · Vidi više »
Marijan Šunjić (biskup)
Fra Marijan Šunjić (Bučići, kod Travnika, 7. siječnja 1798. – Beč, 28. rujna 1860.), franjevac, biskup, apostolski vikar u Bosni, hrvatski književnik, jezikoslovac; znanstveni, kulturni i politički djelatnik.
Novi!!: Slavenski jezici i Marijan Šunjić (biskup) · Vidi više »
Mate Šimundić
Mate Šimundić (župa Lovreć-Opanci, Imotski, 6. studenog 1928. - Radenske Toplice nedaleko Maribora, 27. srpnja 1998.), sveučilišni profesor i jezikoslovac, onomastičar, jedan od najvećih hrvatskih onomastičara.
Novi!!: Slavenski jezici i Mate Šimundić · Vidi više »
Međuslavenski jezik
Zastava međuslavenskog jezika Međuslavenski jezik (medžuslovjansky/меджусловјанскы u međuslavenskom) je zonalno konstruirani jezik, izveden 2006.
Novi!!: Slavenski jezici i Međuslavenski jezik · Vidi više »
Metateza
Metateza je glasovna promjena redoslijeda fonema u riječi.
Novi!!: Slavenski jezici i Metateza · Vidi više »
Metateza likvida
Metateza likvida (premetanje likvida, premetanje bočnika) glasovna je promjena zamjene mjesta glasova u slavenskim jezicima u općeslavenskome razdoblju praslavenskog jezika na južnoslavenskom i zapadnoslavenskom jezičnom prostoru.
Novi!!: Slavenski jezici i Metateza likvida · Vidi više »
Mihajlo Višević
Mihajlo Višević je bio neovisni vladar Zahumlja, u današnjoj zapadnoj Hercegovini i južnoj Dalmaciji, koji je živio u prvoj polovici 10.
Novi!!: Slavenski jezici i Mihajlo Višević · Vidi više »
Milan Mihaljević
Milan Mihaljević (Zagoričani pokraj Livna, Bosna i Hercegovina, 2. prosinca 1955.) hrvatski akademik, jezikoslovac, filolog, kroatist i paleoslavist.
Novi!!: Slavenski jezici i Milan Mihaljević · Vidi više »
Minsk
Minsk (bjeloruski: Minsk/Мінск, bjeloruski-taraškevica: Менск, ruski: Minsk/Минск) je glavni i najveći grad Bjelorusije (2 milijuna stanovnika).
Novi!!: Slavenski jezici i Minsk · Vidi više »
Moravski jezik
Moravski jezik (moravščina, češki moravština, moravský jazyk) je osporavan jezik, kojim govori stanovništvo u Moravskoj.
Novi!!: Slavenski jezici i Moravski jezik · Vidi više »
Narod
Hrvati iz Miljevaca u narodnoj nošnji Židovi iz Španjolske u kasnom 19. stoljeću Huculi. Domoroci s Nove Gvineje Indijanci Alacaluf, Čile Latinoamerikanci, Brooklyin, New York. Kikuyu iz Tanzanije Samojedi (Nenci), Rusija. Pleme Xhosa, JAR Narod je skupina ljudi karakterizirana sljedećim značajkama.
Novi!!: Slavenski jezici i Narod · Vidi više »
Neoakut
Neoakut (također poznat kao hrvatski akut ili zavinuti naglasak) jest vrsta naglaska koji se razvio u praslavenskom jeziku povlačenjem naglasaka Ivšićevim zakonom.
Novi!!: Slavenski jezici i Neoakut · Vidi više »
Ohrid
Ohrid (makedonski: Охрид, albanski: Ohër ili Ohri, grčki: Οχρίδα ili Αχρίδα, turski: Ohri) je grad na jugozapadu Republike Sjeverne Makedonije, na sjeveroistočnoj obali Ohridskog jezera.
Novi!!: Slavenski jezici i Ohrid · Vidi više »
Osobne zamjenice
u nekdanjim jezicima zamjenice nisu bile obavezne Lične zamjenice ili osobne zamjenice podskupina su zamjenica koja postoji u svim prirodnim jezicima.
Novi!!: Slavenski jezici i Osobne zamjenice · Vidi više »
Palatalni nazal
Palatalni nasal suglasnik je koji postoji u nekim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Slavenski jezici i Palatalni nazal · Vidi više »
Pečuh
Pečuh (mađarski: Pécs, latinski: Quinque Ecclesiae, njemački: Fünfkirchen, srpski: Pečuj ili Печуј, slovački: Päťkostolie, turski: Peçuy) je grad u južnoj Mađarskoj; peti po veličini.
Novi!!: Slavenski jezici i Pečuh · Vidi više »
Perun
Žrnovnica, 8. stoljeće Perun je u slavenskoj mitologiji bog groma i munje (gromovnik), vrhovno božanstvo u panteonu slavenskih bogova.
Novi!!: Slavenski jezici i Perun · Vidi više »
Petar Preradović
Petar Preradović (Grabrovnica kraj Pitomače, 19. ožujka 1818. – Fahrafeld kraj Beča, 18. kolovoza 1872.), bio je general,Đuro Šurmin,, Tisak i naklada knjižare L. Hartmana, Kugli i Deutsch, 1898., Google Knjige, str.
Novi!!: Slavenski jezici i Petar Preradović · Vidi više »
Pitanje naziva bošnjačkog jezika
Bosanski jezik je u prošlosti i sadašnjosti na različite načine povezivan s povijesnom zemljom Bosnom.
Novi!!: Slavenski jezici i Pitanje naziva bošnjačkog jezika · Vidi više »
Podrijetlo Hrvata
Podrijetlo Hrvata je tema o kojoj je formirano više teorija i koja već stotinama godina zaokuplja znatan broj stručnjaka i amatera.
Novi!!: Slavenski jezici i Podrijetlo Hrvata · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Slavenski jezici i Poljska · Vidi više »
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Novi!!: Slavenski jezici i Poljski jezik · Vidi više »
Polonizam
Polonizmi su posuđenice u hrvatskome jeziku koje potječu iz poljskog jezika.
Novi!!: Slavenski jezici i Polonizam · Vidi više »
Pomaci
Položaj planinskog masiva Rodopi u Bugarskoj i Grčke Pomaci (bug. помаци) ili Muslimanski Bugari (bug. българи-мохамедани) su etnička podgrupa Bugara, koja pretežno živi u Bugarskoj, kao i u sjeveroistočnoj Grčkoj.
Novi!!: Slavenski jezici i Pomaci · Vidi više »
Porok
Pušenje kao vrsta poroka. Porok je svaka loša navika, stečena sklonost koje se teško osloboditi.
Novi!!: Slavenski jezici i Porok · Vidi više »
Posuđenice
Posuđenice su jedinice posuđene iz stranoga jezika.
Novi!!: Slavenski jezici i Posuđenice · Vidi više »
Posuđenice u ruskom jeziku
Posuđivanje stranih riječi - jedan od načina razvoja suvremenog jezika.
Novi!!: Slavenski jezici i Posuđenice u ruskom jeziku · Vidi više »
Povijest crnogorskoga jezika
Početci crnogorske pismenosti sežu do sredine 9. stoljeća, odnosno u razdoblje Dukljanskoga kraljevstva.
Novi!!: Slavenski jezici i Povijest crnogorskoga jezika · Vidi više »
Praslavenski jezik
Praslavenskim jezikom nazivamo hipotetski jezik iz kojeg su posredno potekli svi današnji slavenski jezici.
Novi!!: Slavenski jezici i Praslavenski jezik · Vidi više »
Prekomurski jezik
Prekomurski križni natpis na Krajni o uskrsnuću (1886). Prekomurski jezik (ISO 639-3: pkm; zahtjev odbijen); nazivan 'prekomursko narječje,' 'prekomurština' (mađ. vend nyelv, prekmurjei nyelv, slovenski prekmurščina, prekomurski prekmürski jezik, prekmürščina, prekmörski jezik, prekmörščina) Narječje slovenskog jezika.
Novi!!: Slavenski jezici i Prekomurski jezik · Vidi više »
Rezijanski jezik
Rezijanski Oče naš. Rezijanski jezik (slov.: Rezijanščina, svoje ime rozajanski langač ili lengač, tal.: Lingua resiana, furl.: Rosean) je autonomno narječje slovenskog jezika, kojim govori oko 1.500-3.000 ljudi, ponajviše u Reziji (Italija).
Novi!!: Slavenski jezici i Rezijanski jezik · Vidi više »
Riječka filološka škola
Riječka filološka škola bila je filološka škola hrvatskog jezika u 19. stoljeću.
Novi!!: Slavenski jezici i Riječka filološka škola · Vidi više »
Rodnovjerje
Svarica (ili Kolovrat), jedan od simbola rodnovjerja Perunica, simbol hrvatskih rodnovjeraca Slavensko rodnovjerje ili rodna vjera definira oblik življenja stare slavenske vjere, s punom sviješću za ovdje i sada, za moderno doba (za razliku od starovjerja); odnosno, to je stalno razvijajući, evoluirajući oblik vjerovanja i duhovno-magijskih praksi koji se mogu mijenjati i prilagođavati potrebama modernog čovjeka, a koji se "nakon dugog vremena prisilne otuđenosti od prirode i indoktriniranog straha pred njom, vraća na svoje izvore", sa svjesnim odabirom i osobnim razlozima za takvu praksu, kao duhovno-magijskom konceptu koji crpi svoje izvore iz pretkršćanskih oblika vjerovanja slavenskoga duhovnog svijeta, no nije tek folklorni pokušaj rekonstrukcije ondašnjih vjerovanja i praksi, već oblik življenja koji slijedi prilagođene temelje stare slavenske vjere, s punom sviješću za moderno doba.
Novi!!: Slavenski jezici i Rodnovjerje · Vidi više »
Ruki pravilo
Ruki pravilo glasovna je promjena koja se dogodila u satemskim ograncima indoeuropske jezične obitelji, u baltoslavenskom, armenskom, indoiranskom, a prema nekima i u albanskom jeziku.
Novi!!: Slavenski jezici i Ruki pravilo · Vidi više »
Rumunjska književnost
Rumunjska književnost odnosi se na djela književnika iz te zemlje i na djela napisana na rumunjskom jeziku.
Novi!!: Slavenski jezici i Rumunjska književnost · Vidi više »
Rumunjski jezik
Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.
Novi!!: Slavenski jezici i Rumunjski jezik · Vidi više »
Rusifikacija
Rusifikacija uglavnom označava prisilno usvajanje ruskog jezika i kulture, ili nekog drugog elementa vezanog za rusku kulturu, na prostorima gdje u većini ne žive etnički Rusi.
Novi!!: Slavenski jezici i Rusifikacija · Vidi više »
Rusini
Grb Rusina Područja s kojih su Rusini doselili u današnju Hrvatsku Drvena crkva iz muzeja na otvorenom Drvena crkva Rusina Muzej na otvorenom Narodna nošnja iz Petrovaca Rusinska kuća Rusinska kuća Rusinski vez Rusinski vez Rusinski vez Sokolski slet Uskrsna hrana: sirac i uskrsni kruh Rusini (Rusnaci, Ruteni), maleni narod iz grupe Istočnih Slavena čija se stara postojbina nalazila u Zakarpatju, odnosno dijelu Ukrajine, na granici s Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunjskom.
Novi!!: Slavenski jezici i Rusini · Vidi više »
Rusinski jezik
Poljsko-rusinski natpis Rusinski jezik (ponegdje se navodi kao istočnorusinski; ISO 639-3: rue) je jezik koji se uglavnom govori u zapadnoj Ukrajini, kao i u susjednim regijama Slovačke i Poljske.
Novi!!: Slavenski jezici i Rusinski jezik · Vidi više »
Rusizam
Rusizmi su posuđenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz ruskog jezika.
Novi!!: Slavenski jezici i Rusizam · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Slavenski jezici i Ruski jezik · Vidi više »
Samobor
Pogled na Trg Kralja Tomislava Trg Matice hrvatske Samobor je grad u Središnjoj Hrvatskoj i jedan od najvećih gradova Zagrebačke županije.
Novi!!: Slavenski jezici i Samobor · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Slavenski jezici i Sarajevo · Vidi više »
Sklonidba
Sklonidba ili deklinacija jest mijenjanje riječi po padežima, čime im se daje sintaktička uloga u rečenici.
Novi!!: Slavenski jezici i Sklonidba · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Slavenski jezici i Slaveni · Vidi više »
Slavenska mitologija
Slavenska mitologija je starovjerje slavenskih naroda koje se razvijalo kroz otprilike 3000 godina.
Novi!!: Slavenski jezici i Slavenska mitologija · Vidi više »
Slavenski kalendar
U selu Lepesovki, u Volinjskoj oblasti u zapadnoj Ukrajini, ruski arheolozi Tihonova i Hvajko su 1958. godine pronašli staro slavensko svetište, u čijem su oltaru sačuvane dvije glinene posude iz 2. – 4. stoljeća na kojima je utisnut slavenski kalendar toga vremena.
Novi!!: Slavenski jezici i Slavenski kalendar · Vidi više »
Slavina
Presjek kroz klasičnu slavinu. Slavina (prema slav: razrijeđen vodom slavina, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.
Novi!!: Slavenski jezici i Slavina · Vidi više »
Slavistika
Slavistika je znanost o slavenskim jezicima, književnosti, i u širem smislu o kulturi na tim jezicima.
Novi!!: Slavenski jezici i Slavistika · Vidi više »
Slovački jezik
Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W. Brown, 1996.). Slovački se, kao skupina dijalekata, izdvojio iz kasnoga praslavenskoga još u 10. stoljeće.
Novi!!: Slavenski jezici i Slovački jezik · Vidi više »
Slovenski jezik
Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).
Novi!!: Slavenski jezici i Slovenski jezik · Vidi više »
Slovio
Slovio je pisani i govorni umjetni jezik, kojeg je stvorio jezikoslovac Mark Hučko.
Novi!!: Slavenski jezici i Slovio · Vidi više »
Solun
Solun (grčki: Θεσσαλονίκη, latinično: Thessaloníki) je drugi po veličini grad u Grčkoj.
Novi!!: Slavenski jezici i Solun · Vidi više »
Splitski crkveni sabori
Celestina Medovića Splitski crkveni sabori, skupni naziv za više crkvenih sabora koji su se održali u Splitu u ranom srednjem vijeku, a čiji su zaključci imali značaj za prostor čitave ondašnje hrvatske države.
Novi!!: Slavenski jezici i Splitski crkveni sabori · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Slavenski jezici i Srednji vijek · Vidi više »
Srednjobugarski jezik
Srednjobugarski jezik, jedan od povijesnih slavenskih jezika kojim su govorili Bugari u srednbjem bugarskom periodu između 13 i 17.
Novi!!: Slavenski jezici i Srednjobugarski jezik · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Slavenski jezici i Srpski jezik · Vidi više »
Staroslavenski jezik
Jan Matějko: Sveti Ćiril i Metod Staroslavenski jezik (ISO 639-3: chu; zvan i starocrkvenoslavenski, crkvenoslavenski; česta kratica na engleskom OCS.
Novi!!: Slavenski jezici i Staroslavenski jezik · Vidi više »
Stjepan Babić
Stjepan Babić (Oriovac, 29. studenoga 1925. – Zagreb, 27. kolovoza 2021.) bio je hrvatski jezikoslovac i akademik.
Novi!!: Slavenski jezici i Stjepan Babić · Vidi više »
Sufiks
Sufiks (također postfiks, dometak) u gramatici označava afiks koji dolazi nakon korijena riječi.
Novi!!: Slavenski jezici i Sufiks · Vidi više »
Svetište Majke Božje Višarske
Svetište Majke Božje Višarske europsko je katoličko marijansko svetište na Svetom Višarju (tal.: Monte Santo di Lussari, njem.: Luschariberg), u talijanskim Julijskim Alpama.
Novi!!: Slavenski jezici i Svetište Majke Božje Višarske · Vidi više »
Tadeusz Wolański
Tadeusz Wolański (17. listopada 1785. – 16. veljače 1865.), poljski arheolog, slavenofil.
Novi!!: Slavenski jezici i Tadeusz Wolański · Vidi više »
Tanajske ploče
Tanajske ploče Tanajske ploče su dva epigrafska natpisa iz 3. stoljeća koje je 1853. godine pronašao ruski arheolog Pavel Mihailovič Leontjev u gradu Azovu u Rusiji koji se tada zvao Tanais.
Novi!!: Slavenski jezici i Tanajske ploče · Vidi više »
Tanja (ime)
Tanja je žensko ime slavenskog porijekla.
Novi!!: Slavenski jezici i Tanja (ime) · Vidi više »
Târgu Jiu
Târgu Jiu (izgovor T'rgu Žiu, mađarski Zsilvásárhely) je grad u jugozapadoj Rumunjskoj i glavni grad županije Gorj.
Novi!!: Slavenski jezici i Târgu Jiu · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Slavenski jezici i Turska · Vidi više »
Ukrajinski jezik
Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.
Novi!!: Slavenski jezici i Ukrajinski jezik · Vidi više »
Veles (mitologija)
Veles, Volos ili Voloh u slavenskoj mitologiji bog je zemlje, voda i podzemlja; povezivan je sa zmajevima, stokom, magijom, glazbenicima, bogatstvom i prijevarom.
Novi!!: Slavenski jezici i Veles (mitologija) · Vidi više »
Veliki Preslav
Veliki Preslav (bugarska ćirilica: Велики Преслав), do 1993. godine Preslav (bugarska ćirilica: Преслав) gradić je u istočnoj Bugarskoj.
Novi!!: Slavenski jezici i Veliki Preslav · Vidi više »
Ventil
nehrđajućeg čelika. slavinu. Jednostupanjski ventil za ograničavanje tlaka (tlačni ventil). kotla. oprugom u otvorenom položaju. hidrauličkog razvodnika. Ventil (njem. Ventil od srednjovj. lat. ventile: ustava; vjetrenjača, prema lat. ventus: vjetar) je zaporni (protočni) uređaj koji otvara i zatvara protok kapljevine, plina ili pare cjevovodima.
Novi!!: Slavenski jezici i Ventil · Vidi više »
Višegrad (Mađarska)
Višegrad (mađarski: Visegrád, slovački: Vyšehrad, njemački: Plintenburg) je grad u Peštanskoj županiji u sjevernoj Mađarskoj.
Novi!!: Slavenski jezici i Višegrad (Mađarska) · Vidi više »
Višegrad (razdvojba)
Višegrad na slavenskim jezicima znači „gornji grad”, u značenju utvrde iznad naselja.
Novi!!: Slavenski jezici i Višegrad (razdvojba) · Vidi više »
Vojvoda
Vojvodska heraldička kruna Vojvoda ili vojvotkinja (lat. dux) pripadnici su plemstva, povijesno prvi ispod kralja ili kraljice, a obično upravljaju vojvodstvom.
Novi!!: Slavenski jezici i Vojvoda · Vidi više »
Vokativ
Vokativ (lat. vocare.
Novi!!: Slavenski jezici i Vokativ · Vidi više »
Wikipedija na poljskom jeziku
Logotip poljske Wikipedije Wikipedija na poljskom jeziku (poljski: Wikipedia polskojęzyczna) je inačica Wikipedije na poljskom jeziku.
Novi!!: Slavenski jezici i Wikipedija na poljskom jeziku · Vidi više »
Willem Vermeer
Willem Roelof Vermeer (1947. -) Vermeer, Willem Roelof, 1947, -, The Library of Congress, pristupljeno 14.
Novi!!: Slavenski jezici i Willem Vermeer · Vidi više »
Zapadnoštokavsko narječje
Povijesno rasprostiranje hrvatskih narječja Zapadnoštokavski govoriDalibor Brozović,, Zbornik radova sa susreta hrvatskih studenata u tuđini (1981. – 1986.), Susreti 6, Zagreb – Bochum, str.
Novi!!: Slavenski jezici i Zapadnoštokavsko narječje · Vidi više »
Zapadnogermanski jezici
Zapadnogermanski jezici, zapadna skupina germanskih jezika koja obuhvaća 41 jezik raširenih po zemljama zapadne i središnje Europe.
Novi!!: Slavenski jezici i Zapadnogermanski jezici · Vidi više »
Zapadnoslavenski jezici
Zapadnoslavenski jezici su podskupina od 8 slavenskih jezika u središnjoj Europi.
Novi!!: Slavenski jezici i Zapadnoslavenski jezici · Vidi više »
12. srpnja
12.
Novi!!: Slavenski jezici i 12. srpnja · Vidi više »
