Slovački jezik

Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W. Brown, 1996.). Slovački se, kao skupina dijalekata, izdvojio iz kasnoga praslavenskoga još u 10. stoljeće.

377 odnosi: Abandonia, Adam Muchtin, Anastasija Kuzmina, Andrija II., Andrija Svorad, Andrija Torkvat Brlić, Anton Šuljić, Antun Šimčik, Aradac, Arpadovići, Świnica, Austro-Ugarska, Ď, Š, Šajo, Šebastovce, Šest, Štrba, Žilinska knjiga, Žilinský kraj, Ľudovít Štúr, Č, Češka, Češko-slovački jezici, Čehoslovačka, Čehoslovačka Socijalistička Republika, Čehoslovačka vlada u egzilu, Čehoslovački puč 1948., Četiri, Četvrta nogometna liga Slovačke, Bač, Bač (općina), Bačka, Babja gora (Poljska), Baltoslavenski jezici, Banat, Banskobystrický kraj, Bardejov, Bálint Balassi, Beč, Bečka kotlina, Belo Blato, Benešovi dekreti, Beskidi, Bijeli Karpati, Bing, Blatno jezero, Božićna čestitka, Bojnički dvorac, Bratislava, ..., Bratislavský kraj, Bratislavski dvorac, Brezno, Brižinski spomenici, Broj Židova u zemljama svijeta, Budim, Budimski dvorac, Carigrad, Devet, Devinska tvrđava, Devinsko Novo Selo, Druga palatalizacija, Dubnica nad Váhom, Dunav, Dva, Dvorac Čachtice, Elizabeta Báthory, Eugen Kvaternik, Eugen Savojski, Euronovčanice, Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima, Europska unija, Evangelička crkva u Zagrebu, Ferenc Jesina, Fujara, Futur prvi, Gložan, Golubinci, Google Earth, Gradišćanski Hrvati, Gustáv Husák, György Balogh, Harry Potter u prijevodu, Hej, Slaveni, Historija, Hrtkovci, Hrvatska, Hrvatski Jandrof, Hrvatski jezik, Hrvatsko-srpski odnosi, Indoeuropski jezici, Institut nacionalnog pamćenja, Istina prevladava, Istočno slovačka nizina, Istočnoslavenski jezici, Ivana Brlić-Mažuranić, Ive Jelenović, Janošik, Jedan, Jednačenje po mjestu tvorbe, Jednačenje po zvučnosti, Jelisavac, Jezične porodice i jezici: Indoeuropski jezici – Nigersko-kongoanski jezici, Joža Horvat, Josip, Josip Mihalović, Josipovac Punitovački, Jovan Zivlak, Južnobački okrug, Južnobanatski okrug, Južnoslavenski jezici, Juraj Haulik, Kajkavsko narječje, Kató Lomb, Klin (planina), Košický kraj, Kolja (1996.), Kralj, Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji, Krešimir Bagić, Krilatica Europske unije, Kroštule, KUD Ljudevit Štur, Kulpin, Lalić (Odžaci, Srbija), Ljiljana Crnić, Lužičkosrpski jezici, Ludovik I. Anžuvinac, Luka (ime), Mađari u Slovačkoj, Mala Fatra, Mala obrazna Biblia, Mali Dunav, Mali Karpati, Manjinski jezici u Hrvatskoj, Martin (grad), Mate Šimundić, Matej, Matija, Matija Korvin, Međunarodna zračna luka Košice, Metateza likvida, Mile Budak, Milivoj Slaviček, Milko Valent, Miloš Bandić, Mira Nábělková, Moravanska Venera, Moravska, Moravski jezik, Moravsko-šleski Beskidi, Morović, Morskie Oko, Mula, Nacionalni park Slovački raj, Nacionalni park Tatra, Slovačka, Nacionalno vijeće Slovačke Republike, Nad Tatrou sa blýska, Narodi svijeta S, Neoakut, Nezavisno društvo novinara Vojvodine, Nikola (ime), Niske Tatre, Nitranska kneževina, Nitriansky kraj, Novi Sad, Novi Slankamen, Novigrad, Nuklearna elektrana Bohunice, Nuklearna elektrana Mochovce, Nyíregyháza, Oświęcim, Okres, Okrug Šaľa, Okrug Žarnovica, Okrug Žiar nad Hronom, Okrug Žilina, Okrug Čadca, Okrug Banská Štiavnica, Okrug Banská Bystrica, Okrug Bardejov, Okrug Bánovce nad Bebravou, Okrug Bratislava I, Okrug Brezno, Okrug Bytča, Okrug Detva, Okrug Dolný Kubín, Okrug Dunajská Streda, Okrug Galanta, Okrug Hlohovec, Okrug Humenné, Okrug Ilava, Okrug Kežmarok, Okrug Košice – okolie, Okrug Košice I, Okrug Košice II, Okrug Košice III, Okrug Košice IV, Okrug Komárno, Okrug Krupina, Okrug Kysucké Nové Mesto, Okrug Levice, Okrug Levoča, Okrug Liptovský Mikuláš, Okrug Lučenec, Okrug Martin, Okrug Medzilaborce, Okrug Myjava, Okrug Námestovo, Okrug Nitra, Okrug Nové Mesto nad Váhom, Okrug Nové Zámky, Okrug Partizánske, Okrug Púchov, Okrug Piešťany, Okrug Poltár, Okrug Poprad, Okrug Považská Bystrica, Okrug Prešov, Okrug Prievidza, Okrug Revúca, Okrug Rimavská Sobota, Okrug Ružomberok, Okrug Sabinov, Okrug Senica, Okrug Skalica, Okrug Snina, Okrug Sobrance, Okrug Stará Ľubovňa, Okrug Stropkov, Okrug Svidník, Okrug Topoľčany, Okrug Trebišov, Okrug Trenčín, Okrug Trnava, Okrug Turčianske Teplice, Okrug Tvrdošín, Okrug Veľký Krtíš, Okrug Vranov nad Topľou, Okrug Zlaté Moravce, Okrug Zvolen, Oružane snage Slovačke, Osam, Osobna iskaznica, Ostrogon, Palača Grasalković u Bratislavi, Pančevo, Pangram, Paprika, Pariška izjava, Paul Newman, Paul Stastny, Pavao Pavličić, Pavao Rakoš, Pavol Országh Hviezdoslav, Pčelica Maja, Pečuh, Pešta, Perun, Pet, Petra Němcová, Pipi Duga Čarapa, Piroge, Pjesma Eurovizije 1994., Pjesma Eurovizije 1996., Pjesma Eurovizije 1998., Pjesma Eurovizije 2009., Pjesma Eurovizije 2010., Požeška županija, Podunavska nizina, Policentrični standardni jezik, Poljski jezik, Popis hrvatsko-inojezičnih rječnika, Popis indoeuropskih jezika, Popis ISO 639 oznaka jezika, Popis masonskih velikih loža u Europi, Posuđenice, Povijest Mađarske, Praško proljeće, Pravoslavna Crkva čeških zemalja i Slovačke, Radio Bačka, Radio-televizija Vojvodine, Rajevo Selo, Raspad Čehoslovačke, Revúca, Rodnovjerje, Rosvar, RTV 2, RTV Stara Pazova, Rumunjski jezik, Salgótarján, Sedam, Segedin, Sereď, Sezona kiselih krastavaca, Silvije Strahimir Kranjčević, Sjevernobački okrug, Slankamenački Vinogradi, Slavenski jezici, Slavistika, Slovačka, Slovačka akademija znanosti, Slovačka filharmonija, Slovačka grkokatolička Crkva, Slovačka kruna, Slovačka nogometna reprezentacija, Slovačka Republika (1939. – 1945.), Slovačka Sovjetska Republika, Slovačke eurokovanice, Slovački krš, Slovački narodni preporod, Slovački nogometni savez, Slovački verbunk, Slovačko narodno kazalište, Slovačko Rudogorje, Slovaci, Slovaci u Hrvatskoj, Slovaci u Mađarskoj, Slovaci u Vojvodini, Službeni jezici Europske unije, Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina, Soljani, Sonja Tomić, Sot, Spiški dvorac, Srđan, Srbi u Slovačkoj, Srbija, Središnja knjižnica Slovaka u Hrvatskoj, Srednjobanatski okrug, Srijem, Srijemska županija, Srijemski okrug, Stadion pod Dubnom, Stari grad (Bratislava), Stjepan Tomaš (književnik), Sudeti, Sveučilište Komenskog, Sveučilište u Trnavi, Tatre, Tituš Zeman, Topoľčany, Treća Čehoslovačka Republika, Trenčiansky kraj, Trenčin, Tri, Trnavský kraj, TV Petrovec, Užgorod, Ukrajinska kuhinja, Velika loža Slovačke, Velika Ludina, Veliki žitni otok, Vera Zima, Veronika je odlučila umrijeti, Višegrad (Mađarska), Višegradska skupina, Vijeća za normiranje jezika, Virovitička županija, Visoke Tatre, Vladan Desnica, Vladislav I. Jagelović, Vlkolínec, Vojislav Sekelj, Vojvodina, Vranov nad Topľou, Wikipedija na slovačkom jeziku, Woodrow Wilson, Zakarpatska oblast, Zapadni Slaveni, Zapadnobački okrug, Zapadnoslavenski jezici, Zračna luka Žilina, Zračna luka Bratislava, Zrenjanin, Zvonimir Rogoz, Zvučni glotalni frikativ. Proširite indeks (327 više) » « Stisni indeks

Abandonia

Abandonia je web stranica koja sadrži napušteni softver (abandonware) s glavnim ciljem da prikupi i sačuva stare računalne igre sačinjene za MS-DOS sustav.

Novi!!: Slovački jezik i Abandonia · Vidi više »

Adam Muchtin

Adam Muchtin (Velké Rovné kraj Žiline, 4. prosinca 1908. – Trsat, 21. kolovoza 1994.), slovački je katolički svećenik, slikar i prevoditelj, predavač crkvene umjetnosti na Visokoj bogoslovnoj školi u Rijeci.

Novi!!: Slovački jezik i Adam Muchtin · Vidi više »

Anastasija Kuzmina

Anastasija Kuzmina (slk. Anastasia Kuzminová, rus. Анастасия Владимировна Кузьмина, Tjumenj, 28. kolovoza 1984.) je slovačka biatlonka ruskog podrijetla te dvostruka olimpijska pobjednica.

Novi!!: Slovački jezik i Anastasija Kuzmina · Vidi više »

Andrija II.

Andrija II. (mađarski: II. András ili Endre, slovački: Ondrej) (Ostrogon, 1177. - Eger, 21. rujna 1235.), hrvatsko-ugarski kralj (1205. – 1235.) iz dinastije Arpadovića.

Novi!!: Slovački jezik i Andrija II. · Vidi više »

Andrija Svorad

Sveti Andrija Svorad (polj.: Andrzej Świerad, Żurawek, Żórawek, Świrad i Wszechrad, slk.: Svorad, češ.: Sverad, lat.: Zoerardus; Opatowiec, oko 980. - Zobor, 1009.?), benediktinski redovnik i rimokatolički svetac.

Novi!!: Slovački jezik i Andrija Svorad · Vidi više »

Andrija Torkvat Brlić

Andrija Torkvat Brlić (Slavonski Brod, 15. svibnja 1826. – Slavonski Brod, 21. svibnja 1868.) bio je hrvatski, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 19.

Novi!!: Slovački jezik i Andrija Torkvat Brlić · Vidi više »

Anton Šuljić

Anton Šuljić (Novalja, 1955.) hrvatski je katolički svećenik, teolog, novinar, književnik, likovni kritičar i kantautor.

Novi!!: Slovački jezik i Anton Šuljić · Vidi više »

Antun Šimčik

Anutun Šimčik (Zářičí u Chyropyně kod Kroměříža, 27. siječnja 1893. – Zagreb, 27. rujna 1970.) bio je hrvatski filolog, arhivist, knjižničar, leksikograf, jezikoslovac, slavističar, kroatist, latinist, romanist, prevoditelj, etnograf, novinar i književnik češkog podrijetla.

Novi!!: Slovački jezik i Antun Šimčik · Vidi više »

Aradac

Aradac (srp.: Арадац, mađarski: Aradi, slovački: Aradáč, njemački: Aradatz) je naselje u Banatu u Vojvodini u sastavu općine Zrenjanin.

Novi!!: Slovački jezik i Aradac · Vidi više »

Arpadovići

Statua Árpáda u Nemzeti Történeti Emlékparku u Ópusztaszeru, Mađarska Arpadovići (mađarski: Árpádok, slovački: Arpádovci) su ugarska dinastija koja je dobila ime prema vojvodi Arpadu (o.890. – 907.) pod čijim su vodstvom Mađari došli i naselili se u Panonsku nizinu.

Novi!!: Slovački jezik i Arpadovići · Vidi više »

Świnica

Świnica (poljski) ili Svinica (slovački) je planina u glavnom grebenu Visokih Tatri, na poljsko-slovačkoj granici.

Novi!!: Slovački jezik i Świnica · Vidi više »

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Novi!!: Slovački jezik i Austro-Ugarska · Vidi više »

Ď

desno Ď je slovo koje postoji u abecedi češkoga i slovačkoga jezika.

Novi!!: Slovački jezik i Ď · Vidi više »

Š

Datoteka:Latin alphabet Šš.png Š je 25.

Novi!!: Slovački jezik i Š · Vidi više »

Šajo

Šajo (mađarski: Sajó, slovački: Slaná) je rijeka u Mađarskoj i Slovačkoj.

Novi!!: Slovački jezik i Šajo · Vidi više »

Šebastovce

Šebastovce (slk. Šebastovce) je gradska četvrt Košica, u okrugu Košice IV, u Košičkom kraju, Slovačka.

Novi!!: Slovački jezik i Šebastovce · Vidi više »

Šest

Šest je šesti broj u skupini prirodnih brojeva N. Označava se brojkom 6.

Novi!!: Slovački jezik i Šest · Vidi više »

Štrba

Štrba je selo u okrugu Poprad, Prešovskom kraju u sjevernoj Slovačkoj.

Novi!!: Slovački jezik i Štrba · Vidi više »

Žilinska knjiga

Žilinska knjiga Žilinska knjiga (slovački: Žilinská kniha) predstavlja najvrjednije pismeno naslijeđe srednjeg vijeka u Slovačkoj, a ujedno i najstariji sačuvani zapis na slovačkom jeziku koji se nalazi u današnjoj Slovačkoj.

Novi!!: Slovački jezik i Žilinska knjiga · Vidi više »

Žilinský kraj

Žilinský kraj jedna od administrativnih regija (pokrajina) Slovačke.

Novi!!: Slovački jezik i Žilinský kraj · Vidi više »

Ľudovít Štúr

Ľudovít Velislav Štúr (Uhrovec, 28. listopada 1815.Ľudovít Štúr: Život a dielo (1815 – 1856): Zborník materiálov z konferencie Historického ústavu SAV, 1956, s. 20. – Modra, 12. siječnja 1856.), bio je vođa Slovačkog narodnog preporoda u 19.

Novi!!: Slovački jezik i Ľudovít Štúr · Vidi više »

Č

Datoteka:Latin alphabet Čč.png Č je 4.

Novi!!: Slovački jezik i Č · Vidi više »

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: Slovački jezik i Češka · Vidi više »

Češko-slovački jezici

Češko-slovački jezici, jedna od tri podskupine zapadnoslavenskih jezika koji se govore na podruučju Češke i Slovačke.

Novi!!: Slovački jezik i Češko-slovački jezici · Vidi više »

Čehoslovačka

Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.

Novi!!: Slovački jezik i Čehoslovačka · Vidi više »

Čehoslovačka Socijalistička Republika

Čehoslovačka Socijalistička Republika (ČSSR) je bila država u središnjoj Europi, koja je postojala od 1960. do 1990. godine.

Novi!!: Slovački jezik i Čehoslovačka Socijalistička Republika · Vidi više »

Čehoslovačka vlada u egzilu

Čehoslovačka vlada u egzilu ili Privremena vlada Čehoslovačke (češ. Prozatímní státní zřízení, sl. Dočasné štátne zriadenie) bio je neslužbeni naziv dan Komitetu narodnoga oslobođenja Čehoslovačke (1939.–1945.). Naziv su prvi koristili Britanci, premda su ga kasnije usvojili i ostali Saveznici.

Novi!!: Slovački jezik i Čehoslovačka vlada u egzilu · Vidi više »

Čehoslovački puč 1948.

Čehoslovački puč 1948. (sl.: Február 1948) – u komunističkoj historigrafiji znan i kao „Pobjedosni februar” (sl.: Víťazný február) – bio je državni udar kojim je Komunistička partija Čehoslovačke, uz sovjetsku podršku, preuzela potpuni nadzor nad vladom Treće Čehoslovačke Republike, koja je time preimenovana u Čehoslovačku Socijalističku Republiku.

Novi!!: Slovački jezik i Čehoslovački puč 1948. · Vidi više »

Četiri

Četiri je četvrti broj u skupini prirodnih brojeva N. Nalazi se iza broja tri (3), a ispred broja pet (5).

Novi!!: Slovački jezik i Četiri · Vidi više »

Četvrta nogometna liga Slovačke

Četvrta nogometna liga Slovačke ili skraćeno 4.

Novi!!: Slovački jezik i Četvrta nogometna liga Slovačke · Vidi više »

Bač

Bač (srpski: Бач, mađarski: Bács, slovački: Báč, njemački: Batsch, latinski: Bach) je grad u Južnobačkom okrugu, u Vojvodini.

Novi!!: Slovački jezik i Bač · Vidi više »

Bač (općina)

Zemljovid općine Bač Općina Bač je jedna od općina u Republici Srbiji.

Novi!!: Slovački jezik i Bač (općina) · Vidi više »

Bačka

Bačka (srp. ćir.: Бачка, mađarski: Bácska, slovački: Báčka, rusinski: Бачка, njemački: Batschka) je zemljopisna pokrajina u Srbiji (Vojvodina), Mađarskoj, a uzmemo li kao Bačku i komadiće ozemlja koje Republika Hrvatska ima s istočne strane sadašnjeg toka Dunava (granica prati stari tok), onda je dio Bačke i u Hrvatskoj.

Novi!!: Slovački jezik i Bačka · Vidi više »

Babja gora (Poljska)

Babja gora (polj. Babia Góra, slov. Babia hora) planina je između Poljske i Slovačke, dio je Karpata.

Novi!!: Slovački jezik i Babja gora (Poljska) · Vidi više »

Baltoslavenski jezici

Baltoslavenski jezici jesu jezici baltoslavenske jezične zajednice koja je postojala od 1500.

Novi!!: Slovački jezik i Baltoslavenski jezici · Vidi više »

Banat

Položaj Banata u Europi Karta Banata Banat (rumunjski: Banat, srpski: Банат ili Banat, mađarski: Bánát ili Bánság, njemački: Banat, slovački: Banát, banatskobugarski: Banát) je pokrajina u Rumunjskoj, Srbiji (Vojvodini) i Mađarskoj.

Novi!!: Slovački jezik i Banat · Vidi više »

Banskobystrický kraj

Banskobystrický kraj jedna od administrativnih regija (pokrajina) Slovačke.

Novi!!: Slovački jezik i Banskobystrický kraj · Vidi više »

Bardejov

Bardejov (mađ. Bártfa, njem. Bartfeld) je grad u Prešovskom kraju u sjeveroistočnoj Slovačkoj.

Novi!!: Slovački jezik i Bardejov · Vidi više »

Bálint Balassi

Bálint Balassi Bálint Balassi (mađ. Gyarmati és kékkői báró Balassi Bálint, slovački: Valentín Balaša; Zvolen, 20. listopada 1554. — Ostrihom, 30. svibnja 1594.), mađarski renesansni lirski pjesnik.

Novi!!: Slovački jezik i Bálint Balassi · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: Slovački jezik i Beč · Vidi više »

Bečka kotlina

Bečka kotlina (njemački: Wiener Becken, slovački: Viedenská kotlina) leži u Donjoj Austriji i Gradišću, u užem smislu obuhvaća trokutasti bazen južno od rijeke Dunav.

Novi!!: Slovački jezik i Bečka kotlina · Vidi više »

Belo Blato

Ulica Belo Blato (srp.: Бело Блато,, slovački: Biele Blato,Lízika,mađarski: Nagyerzsébetlak bugarski - paljčanski: Liznájt) je naselje u Banatu u Vojvodini u sastavu općine Zrenjanin.

Novi!!: Slovački jezik i Belo Blato · Vidi više »

Benešovi dekreti

Dekreti predsjednika Republike (češ.: Dekrety presidenta republiky; slov.: Dekréty prezidenta republiky) i Ustavni dekreti predsjednika Republike (češ.: Ústavní dekrety presidenta republiky; slov.: Ústavné dekréty prezidenta republiky), poznatiji pod skupnim nazivom Benešovi dekreti, skupina su zakona koje je Čehoslovačka vlada u izgnanstvu izradila tijekom Drugoga svjetskog rata, kada čehoslovački parlament nije zasjedao.

Novi!!: Slovački jezik i Benešovi dekreti · Vidi više »

Beskidi

Beskidi (Slovački: Beskydy, ukrajinski: Бескиди) je planinski lanac iz Karpatske skupine koji se prostire u sjevernoj Slovačkoj, istočnoj Češkoj, južnoj Poljskoj i zapadnoj Ukrajini.Beskidi su 600 km dugački i široki 50-70 km.Beskidi su bogati šumom i ugljenom.

Novi!!: Slovački jezik i Beskidi · Vidi više »

Bijeli Karpati

Bijeli Karpati (slovački: Biele Karpaty, češki: Bílé Karpaty) su najzapadniji planinski lanac iz Karpatske skupine koji se prostire na granici Slovačke i Češke.

Novi!!: Slovački jezik i Bijeli Karpati · Vidi više »

Bing

Logo Bing tražilice Microsoft Bing (bivši Live Search, Windows Live Search i MSN Search) je servis pretraživanja interneta (tražilica) tvrtke Microsoft.

Novi!!: Slovački jezik i Bing · Vidi više »

Blatno jezero

Karta Blatnog jezera Satelitska snimka Zala, pritoka Blatno jezero(često pisano i Balaton, mađarski: Balaton, latinski: Lacus Pelso, njemački: Plattensee, slovački: Blatenské jazero) je najveće jezero u središnjoj Europi, a nalazi se u Mađarskoj.

Novi!!: Slovački jezik i Blatno jezero · Vidi više »

Božićna čestitka

Božićna čestitka šalje se prigodom proslave Božića: njome se čestitaju Božić te božićni i novogodišnji blagdani.

Novi!!: Slovački jezik i Božićna čestitka · Vidi više »

Bojnički dvorac

Bojnički dvorac Bojnički dvorac (slk. Bojnický zámok) je dvorac u Slovačkoj koji se nalazi u gradu Bojnice, nedaleko od Nitre.

Novi!!: Slovački jezik i Bojnički dvorac · Vidi više »

Bratislava

Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.

Novi!!: Slovački jezik i Bratislava · Vidi više »

Bratislavský kraj

Bratislavski kraj jedna od administrativnih regija (pokrajina) Slovačke.

Novi!!: Slovački jezik i Bratislavský kraj · Vidi više »

Bratislavski dvorac

Bratislavski dvorac Bratislavski dvorac (slovački: Bratislavský hrad) nalazi se na brežuljku na zapadnoj strani središta glavnoga grada Slovačke.

Novi!!: Slovački jezik i Bratislavski dvorac · Vidi više »

Brezno

Brezno (mađ. Breznóbánya, njem. Bries, Briesen, između 1927. i 1948. Brezno nad Hronom) grad je u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj.

Novi!!: Slovački jezik i Brezno · Vidi više »

Brižinski spomenici

Brižinski ili Freisinški spomenici (latinski: Monumenta Frisingensia, njemački: Freisinger Denkmäler, slovenski: Brižinski spomeniki ili Brižinski rokopisi) najstariji su tekst na slovenskom jeziku te prvi latinični tekst na nekom slavenskom jeziku.

Novi!!: Slovački jezik i Brižinski spomenici · Vidi više »

Broj Židova u zemljama svijeta

*Afganistan.

Novi!!: Slovački jezik i Broj Židova u zemljama svijeta · Vidi više »

Budim

Budim (mađ. Buda; njem. Ofen; slovački: Budín; tur. Budin) zapadni je dio današnje Budimpešte, smješten na desnoj obali Dunava.

Novi!!: Slovački jezik i Budim · Vidi više »

Budimski dvorac

Budimski dvorac iz zraka Budimski dvorac, Budim ili Grad (mađarski: Budai Vár, turski: Budin Kalesi, slovački: Budínsky hrad) je dvorski kompleks mađarskih kraljeva u Budimpešti, čiji prvi dijelovi potječu iz 1265.

Novi!!: Slovački jezik i Budimski dvorac · Vidi više »

Carigrad

Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.

Novi!!: Slovački jezik i Carigrad · Vidi više »

Devet

Devet je deveti broj u skupini prirodnih brojeva N. Označava se brojkom 9.

Novi!!: Slovački jezik i Devet · Vidi više »

Devinska tvrđava

250px Devinska tvrđava (slk. Devínsky hrad, hrad Devín) je jedna od najstarijih tvrđava u Slovačkoj i predstavlja jednu od tri velike tvrđave Nitranske kneževine (uz Nitru i Bratislavu).

Novi!!: Slovački jezik i Devinska tvrđava · Vidi više »

Devinsko Novo Selo

Devinsko Novo Selo (slovački: Devínska Nová Ves, njemački: Thebenneudorf, mađarski: Devényújfalu) je gradska četvrt u Bratislavi.

Novi!!: Slovački jezik i Devinsko Novo Selo · Vidi više »

Druga palatalizacija

Druga (regresivna) palatalizacija (poznatija pod nazivom sibilarizacija) naziv je za glasovnu promjenu koja se dogodila u općeslavenskom razdoblju praslavenskog jezika.

Novi!!: Slovački jezik i Druga palatalizacija · Vidi više »

Dubnica nad Váhom

Dubnica nad Váhom (slk. prije 1927. Dubnica, njem. Dubnitz an der Waag, mađ. Máriatölgyes) je grad u sjeverozapadnoj Slovačkoj u Trenčinskom kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Dubnica nad Váhom · Vidi više »

Dunav

Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.

Novi!!: Slovački jezik i Dunav · Vidi više »

Dva

Dva je drugi broj u skupini prirodnih brojeva \mathbb i prvi je prosti broj u nizu.

Novi!!: Slovački jezik i Dva · Vidi više »

Dvorac Čachtice

Dvorac Čachtice Dvorac Čachtice (slk. Čachtický hrad, mađ.: Csejte Vara) je dvorac u Slovačkoj pokraj sela Čachtice.

Novi!!: Slovački jezik i Dvorac Čachtice · Vidi više »

Elizabeta Báthory

Grofica Elizabeth Bathory Grofica Elizabeta Bathory (Báthory Erzsébet na mađarskom, Alžběta Báthoryová na češkom, Alžbeta Bátoriová(-Nádasdy) na slovačkom, Elżbieta Batory na poljskom) rođena je 1560. u jednoj od najstarijih i najbogatijih obitelji u Nyirbatoru, Mađarskoj.

Novi!!: Slovački jezik i Elizabeta Báthory · Vidi više »

Eugen Kvaternik

Eugen Kvaternik (Zagreb, 31. listopada 1825. – klanac Ljupča kraj Plaškoga, 11. listopada 1871.), bio je hrvatski političar, pravnik, pisac i revolucionar.

Novi!!: Slovački jezik i Eugen Kvaternik · Vidi više »

Eugen Savojski

Eugen Savojski Grb plemićke obitelji Savoya Eugen Savojski (Pariz, 18. listopada 1663. – Beč, 21. travnja 1736.), bio je princ, austrijski vojskovođa i državnik.

Novi!!: Slovački jezik i Eugen Savojski · Vidi više »

Euronovčanice

Novčanice eura iz serije ''Europa'' (od 2013.) Novčanice eura iz prve serije (''Doba i stilovi Europe'') (2002. – 2013.) Novčanice eura, valute eurozone i institucija Europske unije, u optjecaju su od izdavanja prve serije (također nazvane ES1) 2002.

Novi!!: Slovački jezik i Euronovčanice · Vidi više »

Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima

Europska povelja o regionalnim i manjinskim jezicima je Europski ugovor usvojen 1992. godine pod pokroviteljstvom Vijeća Europe u svrhu zaštite i promidżbe tradicionalnih regionalnih i manjinskih jezika u Europi.

Novi!!: Slovački jezik i Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Novi!!: Slovački jezik i Europska unija · Vidi više »

Evangelička crkva u Zagrebu

Evangelička crkva u Zagrebu (mađarski: Evangélikus Egyház Zágrábban, njemački: Evangelische Kirche in Zagreb, slovački: Evanjelický kostol v Záhrebe) evangelička je crkva u Zagrebu.

Novi!!: Slovački jezik i Evangelička crkva u Zagrebu · Vidi više »

Ferenc Jesina

Ferenc Jesina (svk. František Ješina, Trnava, 19. kolovoza 1887. -) bio je slovački atletičar koji je nastupao za Mađarsku, odnosno Austro-Ugarsku na Olimpijskim igrama 1908. u Londonu u bacanju koplja i diska.

Novi!!: Slovački jezik i Ferenc Jesina · Vidi više »

Fujara

Fujara je veliko drveno puhačko glazbalo jedinstvenog dizajna koje potječe iz središnje Slovačke.

Novi!!: Slovački jezik i Fujara · Vidi više »

Futur prvi

Futur prvi (lat. futurus.

Novi!!: Slovački jezik i Futur prvi · Vidi više »

Gložan

Gložan (srp.: Гложан, slk. Hložany) je naselje u općini Bački Petrovac u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.

Novi!!: Slovački jezik i Gložan · Vidi više »

Golubinci

Golubinci su selo u Srijemu, u Vojvodini, Srbija.

Novi!!: Slovački jezik i Golubinci · Vidi više »

Google Earth

Google Earth je program koji omogućuje virtualni 3D prikaz Zemljine površine, te svemira i od 5.0 verzije i mora.

Novi!!: Slovački jezik i Google Earth · Vidi više »

Gradišćanski Hrvati

Položaj Gradišća na karti Austrije Dvojezični natpis u Gradišću Gradišćanski Hrvati (njem. Burgenlandkroaten, mađ. Burgenlandi horvátok, slk. Burgendlandskí Chorváti) skupni je naziv za Hrvate nastanjene na području Burgenlanda (Gradišća) u istočnoj Austriji i susjednim predjelima Mađarske i Slovačke.

Novi!!: Slovački jezik i Gradišćanski Hrvati · Vidi više »

Gustáv Husák

Gustáv Husák Gustáv Husák (10. siječnja 1913. – 18. studenog 1991.), slovački političar, zadnji komunistički predsjednik Čehoslovačke i zloglasni čehoslovački komunistički vođa tijekom zadnjih 20 godina komunizma u Europi.

Novi!!: Slovački jezik i Gustáv Husák · Vidi više »

György Balogh

György Balogh odnosno Đuro Balog (Kupusina, 16. travnja 1817. – Bač, 6. srpnja 1889.), bio je bački rimokatolički svećenik.

Novi!!: Slovački jezik i György Balogh · Vidi više »

Harry Potter u prijevodu

Harry Potter i Kamen mudraca - hrvatski prijevod prve knjige u seriji Knjige o Harryju Potteru čine seriju fantastičnih romana autorice J. K. Rowling koji opisuju pustolovine malog čarobnjaka koji je kao beba postao siroče i kojeg su odgojili nemagični ljudi.

Novi!!: Slovački jezik i Harry Potter u prijevodu · Vidi više »

Hej, Slaveni

Iz početnice, 1944. Hej, Slaveni, himnička pjesma slovačkog književnika Samuela Tomášika koju je pod naslovom Hej, Slováci napisao u Pragu 1834. na slovačkom jeziku; sadašnji naslov je iz 1838.

Novi!!: Slovački jezik i Hej, Slaveni · Vidi više »

Historija

Historija (ili povijesna znanost)Anić, Vladimir (2002.): Historija je znanstvena disciplina koja proučava prošlu stvarnost odnosno povijest.

Novi!!: Slovački jezik i Historija · Vidi više »

Hrtkovci

Hrtkovci (mađarski: Herkóca) naselje su u Srijemu, Srbija.

Novi!!: Slovački jezik i Hrtkovci · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Slovački jezik i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski Jandrof

Hrvatski Jandrof (slovački: Jarovce, njemački: Kroatisch-Jahrndorf, mađarski: Horvátjárfalu) je gradska četvrt u Bratislavi.

Novi!!: Slovački jezik i Hrvatski Jandrof · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Novi!!: Slovački jezik i Hrvatski jezik · Vidi više »

Hrvatsko-srpski odnosi

50px Hrvatsko-srpski odnosi odnose se na bilateralne međunarodne odnose između Hrvatske i Srbije.

Novi!!: Slovački jezik i Hrvatsko-srpski odnosi · Vidi više »

Indoeuropski jezici

Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.

Novi!!: Slovački jezik i Indoeuropski jezici · Vidi više »

Institut nacionalnog pamćenja

Institut nacionalnog pamćenja (slovački Ústav pamäti národa) slovačka javna je ustanova koja ima za cilj osigurati pristup neobjavljenim zapisima aktivnosti bivših komunističkih represivnih organa (tajne policije) Slovačke i Čehoslovačke države u razdoblju ugnjetavanja pučanstva u godinama 1939.

Novi!!: Slovački jezik i Institut nacionalnog pamćenja · Vidi više »

Istina prevladava

Predsjednička zastava Češke Republike. Krilatica na spomeniku čehoslovačkim vojnicima. »Istina prevladava« (češki: Pravda vítězí, slovački: Pravda víťazí, latinski: Veritas vincit), nacionalna krilatica Češke Republike.

Novi!!: Slovački jezik i Istina prevladava · Vidi više »

Istočno slovačka nizina

Mjernk najniže točke u Slovačkoj 94,3 metra Istočnoslovačka nizina (slovački: Východoslovenská nížina) je naziv za dio Velike mađarske doline smještenog u jugoistočnoj Slovačkoj.

Novi!!: Slovački jezik i Istočno slovačka nizina · Vidi više »

Istočnoslavenski jezici

Istočnoslavenski jezici su podskupina iz skupine slavenskih jezika, indoeuropska jezična porodica.

Novi!!: Slovački jezik i Istočnoslavenski jezici · Vidi više »

Ivana Brlić-Mažuranić

Ivana Brlić-Mažuranić (Ogulin, 18. travnja 1874. – Zagreb, 21. rujna 1938.), bila je hrvatska književnica koja je u Hrvatskoj i u svijetu priznata kao jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu.

Novi!!: Slovački jezik i Ivana Brlić-Mažuranić · Vidi više »

Ive Jelenović

otoku Krku; zavičaj Ive Jelenovića Ive Jelenović (Sveti Vid Dobrinjski, 27. srpnja 1898. – Zagreb, 3. ožujka 1981.) bio je istaknuti hrvatski jezikoslovac, povjesničar književnosti, etnolog, filolog, toponomastičar, prevodilac, lektor, publicist.

Novi!!: Slovački jezik i Ive Jelenović · Vidi više »

Janošik

Janošik (ćir.: Јаношик, slv. Janošík) je naselje u općini Alibunar u Južnobanatskom okrugu u Vojvodini, naseljeno Slovacima.

Novi!!: Slovački jezik i Janošik · Vidi više »

Jedan

Jedan je prvi broj u skupini prirodnih brojeva \mathbb.

Novi!!: Slovački jezik i Jedan · Vidi više »

Jednačenje po mjestu tvorbe

Jednačenje po mjestu tvorbe glasovna je promjena, kad se zajedno nađu dva glasa različita po mjestu tvorbe, oni se jednače tako da se prvi zamijeni svojim parnjakom koji je po tvorbi jednak drugome.

Novi!!: Slovački jezik i Jednačenje po mjestu tvorbe · Vidi više »

Jednačenje po zvučnosti

Jednačenje po zvučnosti glasovna je promjena u kojoj se šumnici koji se razlikuju po svojstvu zvučnosti jednače tako da se prvi suglasnik skupa zamjenjuje suglasnikom po zvučnosti jednakom drugom suglasniku skupa.

Novi!!: Slovački jezik i Jednačenje po zvučnosti · Vidi više »

Jelisavac

Jelisavac (slovački: Jelisavec) je naselje u Hrvatskoj, regiji Slavonija u Osječko-baranjskoj županiji i pripada gradu Našice.

Novi!!: Slovački jezik i Jelisavac · Vidi više »

Jezične porodice i jezici: Indoeuropski jezici – Nigersko-kongoanski jezici

Glavne jezične porodice.

Novi!!: Slovački jezik i Jezične porodice i jezici: Indoeuropski jezici – Nigersko-kongoanski jezici · Vidi više »

Joža Horvat

Josip Joža Horvat (Kotoriba, 10. ožujka 1915. – Zagreb, 26. listopada 2012., (pristupljeno 27. listopada 2012.)), bio je hrvatski književnik, pripovjedač i putopisac.

Novi!!: Slovački jezik i Joža Horvat · Vidi više »

Josip

Josip/a, uključujući razne inačice, drugo je najčešće osobno ime na svijetu (poslije Ivan/a).

Novi!!: Slovački jezik i Josip · Vidi više »

Josip Mihalović

Josip Mihalović (Torda, 16. siječnja 1814. – Zagreb, 19. veljače 1891.), kardinal, zagrebački nadbiskup.

Novi!!: Slovački jezik i Josip Mihalović · Vidi više »

Josipovac Punitovački

Josipovac Punitovački (slovački: Josipovec Punitovský) je naselje u općini Punitovci u Osječko-baranjskoj županiji, sjeverno od grada Đakova.

Novi!!: Slovački jezik i Josipovac Punitovački · Vidi više »

Jovan Zivlak

Jovan Zivlak (Nakovo, 1947.), srpski pjesnik Školovao se u Kikindi i u Novom Sadu.

Novi!!: Slovački jezik i Jovan Zivlak · Vidi više »

Južnobački okrug

Južnobački okrug (srpski: Јужнобачки округ, Južnobački okrug; mađarski: Dél Bácskai Körzet; slovački: Juhobáčsky okres; rusinski: Јужнобачки окрух; rumunjski: Districtul Backa de Sud) je okrug na sjeveru Republike Srbije.

Novi!!: Slovački jezik i Južnobački okrug · Vidi više »

Južnobanatski okrug

Južnobanatski okrug (srpski: Јужнобанатски округ, Južnobanatski okrug; mađarski: Dél Bánsági Körzet; slovački: Juhobanátsky okres; rusinski: Јужнобанатски окрух; rumunjski: Districtul Banatul de Sud) je okrug na sjeveroistoku Republike Srbije.

Novi!!: Slovački jezik i Južnobanatski okrug · Vidi više »

Južnoslavenski jezici

Rasprostranjenost slavenskih jezika bugarski jezik Južnoslavenski jezici, podskupina su slavenskih jezika, ukupno ih je osam (SIL International).

Novi!!: Slovački jezik i Južnoslavenski jezici · Vidi više »

Juraj Haulik

Zagrebačkoj katedrali. Spomen ploča u Trnavi Juraj Haulik de Várallya (sl. Juraj Haulík Váralyai, Trnava, Slovačka, 20. travnja 1788. – Zagreb, 11. svibnja 1869.), hrvatski kardinal i zagrebački nadbiskup.

Novi!!: Slovački jezik i Juraj Haulik · Vidi više »

Kajkavsko narječje

Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika uz čakavsko i štokavsko.

Novi!!: Slovački jezik i Kajkavsko narječje · Vidi više »

Kató Lomb

Kató Lomb (Pečuh, 8. veljače 1909. — Budimpešta, 9. lipnja 2003.) bila je mađarska prevoditeljica, tumačica i jedna od prvih konferencijskih prevoditeljica na svijetu, hiperpoliglot.

Novi!!: Slovački jezik i Kató Lomb · Vidi više »

Klin (planina)

Klin (sk. Klin, pl. Starorobociański Wierch) je vrh u Zapadnim Tatrama, na granici između Slovačke i Poljske.

Novi!!: Slovački jezik i Klin (planina) · Vidi više »

Košický kraj

Okruzi pokrajine Košice Košický kraj jedna od administrativnih regija (pokrajina) Slovačke.

Novi!!: Slovački jezik i Košický kraj · Vidi više »

Kolja (1996.)

Kolja je češki film režisera Jana Svěráka, premijerno prikazan 1996.

Novi!!: Slovački jezik i Kolja (1996.) · Vidi više »

Kralj

Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.

Novi!!: Slovački jezik i Kralj · Vidi više »

Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji

Zemalja Krune sv. Stjepana Unatoč političkim problemima i nacionalnim trvenjima, ovo je bilo razdoblje intenzivnog gospodarskog rasta te je nekoć zaostala Kraljevina Ugarska početkom 20. stoljeća preraslo u modernu, industrijaliziranu zemlju.

Novi!!: Slovački jezik i Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji · Vidi više »

Krešimir Bagić

Krešimir Bagić (Gradište, 1962.), hrvatski pjesnik, stilističar i kritičar.

Novi!!: Slovački jezik i Krešimir Bagić · Vidi više »

Krilatica Europske unije

Službena krilatica Europske unije je "Ujedinjena u raznolikosti" ili "Ujedinjeni u raznolikosti" (izvorna inačica na latinskom jeziku: "In varietate concordia").

Novi!!: Slovački jezik i Krilatica Europske unije · Vidi više »

Kroštule

Kroštule, tradicionalno su slatko pecivo izrađeno od tijesta koje je oblikovano u tanke uvijene vrpce, prženo i posuto šećerom u prahu.".

Novi!!: Slovački jezik i Kroštule · Vidi više »

KUD Ljudevit Štur

Ilok Ljudevit Štur, slovački književnik, čije ime nosi društvo Kulturno-prosvjetno društvo "Ljudevit Štur" kulturno je društvo Slovaka u Iloku.

Novi!!: Slovački jezik i KUD Ljudevit Štur · Vidi više »

Kulpin

Kulpin (srp.: Кулпин, slk. Kulpín) je naselje u općini Bački Petrovac u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.

Novi!!: Slovački jezik i Kulpin · Vidi više »

Lalić (Odžaci, Srbija)

Lalić (srp.: Лалић, svk. Laliť, mađ, Liliomos) je naselje u općini Odžaci u Zapadnobačkom okrugu u Vojvodini.

Novi!!: Slovački jezik i Lalić (Odžaci, Srbija) · Vidi više »

Ljiljana Crnić

Ljiljana Crnić (Split, 1954.), hrvatska književnica.

Novi!!: Slovački jezik i Ljiljana Crnić · Vidi više »

Lužičkosrpski jezici

Dvojezične ploče s nazivom ulice u Cottbusu Lužičkosrpski jezici, podskupina od dva zapadnoslavenska jezika koji se govore na istoku Njemačke, u Gornjim i Donjim Lužicama (njem. Ober- und Niederlausitz), po kojima su i dobili imena.

Novi!!: Slovački jezik i Lužičkosrpski jezici · Vidi više »

Ludovik I. Anžuvinac

Grb Ludovika I. Anžuvinskog Zadru. website.

Novi!!: Slovački jezik i Ludovik I. Anžuvinac · Vidi više »

Luka (ime)

Luka (lat. Lucas – Lukanac), često muško ime koje dolazi u nizu sličnih varijanti u mnogim indoeuropskim jezicima.

Novi!!: Slovački jezik i Luka (ime) · Vidi više »

Mađari u Slovačkoj

Mađari u Slovačkoj (mađarski: Szlovákiai magyarok, slovački: Maďari na Slovensku) su najveća nacionalna manjina u Slovačkoj.

Novi!!: Slovački jezik i Mađari u Slovačkoj · Vidi više »

Mala Fatra

Male Fatre na geološkoj karti Slovačke Mala Fatra (Slovački: Malá Fatra) je planinski lanac koji se prostire u sjeverozapadnoj Slovačkoj u Žilinskom kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Mala Fatra · Vidi više »

Mala obrazna Biblia

Mala obrazna Biblia, u prijevodu Mala biblijska slikovnica, a punim imenom Mala obrazna Biblia ili Poglaviti dogadjaji Staroga i Novoga zakona: prědstavljeni u 90 obrazih, prva je slikovnica tiskana na hrvatskom jeziku.

Novi!!: Slovački jezik i Mala obrazna Biblia · Vidi više »

Mali Dunav

Mali Dunav (slovački: Malý Dunaj, mađarski: Kis-Duna, njemački Kleine Donau) nizinska je rijeka u Slovačkoj, dio Dunava, duga 128 km.

Novi!!: Slovački jezik i Mali Dunav · Vidi više »

Mali Karpati

Mali Karpati (slovački: Malé Karpaty, njemački: Kleinen Karpaten) je planinski lanac iz Karpatske skupine koji se prostire u zapadnoj Slovačkoj od Bratislave do Novog Mesta nad Vahom duljine oko 100km.

Novi!!: Slovački jezik i Mali Karpati · Vidi više »

Manjinski jezici u Hrvatskoj

Manjinski jezici u Hrvatskoj su tradicionalni ili materinski jezici nacionalnih i etničkih manjina u Hrvatskoj.

Novi!!: Slovački jezik i Manjinski jezici u Hrvatskoj · Vidi više »

Martin (grad)

Martin (mađ. Turócszentmárton, njem. Turz-Sankt Martin) do 1950. svk. Turčiansky Svätý Martin, grad je u sjevernoj Slovačkoj u Žilinskom kraja upravno središte Okruga Martin.

Novi!!: Slovački jezik i Martin (grad) · Vidi više »

Mate Šimundić

Mate Šimundić (župa Lovreć-Opanci, Imotski, 6. studenog 1928. - Radenske Toplice nedaleko Maribora, 27. srpnja 1998.), sveučilišni profesor i jezikoslovac, onomastičar, jedan od najvećih hrvatskih onomastičara.

Novi!!: Slovački jezik i Mate Šimundić · Vidi više »

Matej

Matej (hebr. מַתִּתְיָהוּ - matityahu, matan.

Novi!!: Slovački jezik i Matej · Vidi više »

Matija

Matija je hrvatski oblik imena Matajos, uzeto iz Novog zavjeta.

Novi!!: Slovački jezik i Matija · Vidi više »

Matija Korvin

Grb Matije Korvina Matija Korvin, poznat i kao Matijaš (Kolozsvár, 23. veljače 1443. – Beč, 6. travnja 1490.), hrvatsko-ugarski kralj (1458. – 1490.), protukralj Češke (1469. – 1490.). Osvojio je dio habsburških nasljednih zemalja, kojima je vladao iz Beča s naslovom austrijskog vojvode (1485. – 1490.). Bio je jedan od najznačajnijih ugarskih i hrvatskih vladara te posljednji koji je uspješno oslabio moć velikaša i ojačao središnju kraljevsku vlast.

Novi!!: Slovački jezik i Matija Korvin · Vidi više »

Međunarodna zračna luka Košice

Međunarodna zračna luka Košice (slk. Medzinárodné letisko Košice) je zračna luka koja opslužuje Košice u Slovačkoj.

Novi!!: Slovački jezik i Međunarodna zračna luka Košice · Vidi više »

Metateza likvida

Metateza likvida (premetanje likvida, premetanje bočnika) glasovna je promjena zamjene mjesta glasova u slavenskim jezicima u općeslavenskome razdoblju praslavenskog jezika na južnoslavenskom i zapadnoslavenskom jezičnom prostoru.

Novi!!: Slovački jezik i Metateza likvida · Vidi više »

Mile Budak

Mile Budak (Sveti Rok, 30. kolovoza 1889. – Zagreb 7. lipnja 1945.), bio je hrvatski političar, odvjetnik, jedan od ideologa ustaškoga pokreta, ministar u vladi NDH, prozaik, romanopisac i novelist.

Novi!!: Slovački jezik i Mile Budak · Vidi više »

Milivoj Slaviček

Milivoj Slaviček (Čakovec, 24. listopada 1929. – Zagreb, 6. studenog 2012.), hrvatski književnik i prevoditelj.

Novi!!: Slovački jezik i Milivoj Slaviček · Vidi više »

Milko Valent

Milko Valent (Zagreb, 6. srpnja 1948.), hrvatski pisac Milko Valent, prozaik, pjesnik, dramatičar, esejist, teoretičar i kazališni kritičar, rođen je 6.

Novi!!: Slovački jezik i Milko Valent · Vidi više »

Miloš Bandić

Miloš Bandić (Zemun, 1930. – Zemun, 1996.) je bio hrvatski književnik i kritičar.

Novi!!: Slovački jezik i Miloš Bandić · Vidi više »

Mira Nábělková

Mira Nábělková Mira Nábělková (* 30. ožujka 1956., Martin) je slovačka jezikoslovkinja.

Novi!!: Slovački jezik i Mira Nábělková · Vidi više »

Moravanska Venera

307x307px Moravanska Venera (slovački: Moravianska venuša) mala je pretpovijesna figurica žene otkrivena u Slovačkoj početkom 20.

Novi!!: Slovački jezik i Moravanska Venera · Vidi više »

Moravska

Moravska (češki i slovački: Morava, mađ. Morvaország; polj. Morawy; njem. Mähren) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci Moravi, koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine.

Novi!!: Slovački jezik i Moravska · Vidi više »

Moravski jezik

Moravski jezik (moravščina, češki moravština, moravský jazyk) je osporavan jezik, kojim govori stanovništvo u Moravskoj.

Novi!!: Slovački jezik i Moravski jezik · Vidi više »

Moravsko-šleski Beskidi

Položaj Moravsko-šleskih Beskidia Moravsko-šleski Beskidi (češki: Moravskoslezské Beskydy, slovački: Moravsko-sliezske Beskydy) prostrana je planinska regija u Češkoj te manjim dijelom u Slovačkoj.

Novi!!: Slovački jezik i Moravsko-šleski Beskidi · Vidi više »

Morović

Morović (srp. Моровић) je naselje u Srijemu, u Vojvodini, udaljeno 15 km od Šida.

Novi!!: Slovački jezik i Morović · Vidi više »

Morskie Oko

Morskie Oko (doslovno Morsko oko ili Oko oceana; slk. Morské oko, mađ. Halas-tó, njem. Fischsee, Meerauge) je jezero u Poljskoj, Malopoljsko vojvodstvo.

Novi!!: Slovački jezik i Morskie Oko · Vidi više »

Mula

Mula (lat. Equus mullus) je mješanac (križanac) kobile i magarca.

Novi!!: Slovački jezik i Mula · Vidi više »

Nacionalni park Slovački raj

Nacionalni park Slovački raj (slk. Národný park Slovenský raj) je jedan od devet nacionalnih parkova u Slovačkoj, osnovan 1988. godine.

Novi!!: Slovački jezik i Nacionalni park Slovački raj · Vidi više »

Nacionalni park Tatra, Slovačka

Nacionalni park Tatra (slk. Tatranský národný park, TANAP) je jedan od devet nacionalnih parkova u Slovačkoj, osnovan 1949. godine.

Novi!!: Slovački jezik i Nacionalni park Tatra, Slovačka · Vidi više »

Nacionalno vijeće Slovačke Republike

Zgrada Nacionalnoga vijeća Slovačke Republike Nacionalno vijeće Slovačke Republike (slovački: Národná rada Slovenskej republiky) je nacionalni parlament Slovačke.

Novi!!: Slovački jezik i Nacionalno vijeće Slovačke Republike · Vidi više »

Nad Tatrou sa blýska

Prva tiskana verzija himne iz 1851. Nad Tatrou sa blýska (hrvatski: "Nad Tatrama sijeva") himna je Slovačke.

Novi!!: Slovački jezik i Nad Tatrou sa blýska · Vidi više »

Narodi svijeta S

Narodi svijeta S.

Novi!!: Slovački jezik i Narodi svijeta S · Vidi više »

Neoakut

Neoakut (također poznat kao hrvatski akut ili zavinuti naglasak) jest vrsta naglaska koji se razvio u praslavenskom jeziku povlačenjem naglasaka Ivšićevim zakonom.

Novi!!: Slovački jezik i Neoakut · Vidi više »

Nezavisno društvo novinara Vojvodine

Nezavisno društvo novinara Vojvodine (ili kraće NDNV) je neovisno društvo profesionalnih novinara sa sjedištem u Novom Sadu.

Novi!!: Slovački jezik i Nezavisno društvo novinara Vojvodine · Vidi više »

Nikola (ime)

Nikola je osobno ime, u hrvatski jezik dolazi od latinskog Nicolaus, izvorno od grčkog Nikolaos, sastoji se od dvije riječi: nike (pobjeda) i laos (narod).

Novi!!: Slovački jezik i Nikola (ime) · Vidi više »

Niske Tatre

Niske Tatre na geološkoj podjeli Slovačke Niske Tatre (slovački: Nízke Tatry) planinski su lanac koji se prostire kroz središnju i istočnu Slovačku i nalaze se južno od Visokih Tatri od kojih ih dijeli dolina rijeke Váh, dok ih s južne ograničava rijeka Hron.

Novi!!: Slovački jezik i Niske Tatre · Vidi više »

Nitranska kneževina

250px 250px Spomenik knezu Pribini u Nitri Nitranska kneževina (slk. Nitrianske kniežatstvo, Nitriansko, Nitrava) bila je slavenska država nastala u 8.

Novi!!: Slovački jezik i Nitranska kneževina · Vidi više »

Nitriansky kraj

Okruzi pokrajine Nitra Nitriansky kraj jedna od administrativnih regija (pokrajina) Slovačke.

Novi!!: Slovački jezik i Nitriansky kraj · Vidi više »

Novi Sad

Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.

Novi!!: Slovački jezik i Novi Sad · Vidi više »

Novi Slankamen

Novi Slankamen (srp. Нови Сланкамен, mađ. Újszalánkemén) je selo u Srijemu, u Vojvodini, Srbija.

Novi!!: Slovački jezik i Novi Slankamen · Vidi više »

Novigrad

Novigrad (tal. Cittanova d'Istria) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, smješten na zapadnoj obali Istre.

Novi!!: Slovački jezik i Novigrad · Vidi više »

Nuklearna elektrana Bohunice

Nuklearna elektrana Bohunice (slov. Atómové elektrárne Bohunice, ili EBO) je nuklearna elektrana koja se nalazi 2,5 kilometra udaljena od mjesta Jaslovské Bohunice u okrugu Trnava, u zapadnoj Slovačkoj.

Novi!!: Slovački jezik i Nuklearna elektrana Bohunice · Vidi više »

Nuklearna elektrana Mochovce

Nuklearna elektrana Mochovce (slov.: Atómové elektrárne Mochovce, kratica: EMO) je nuklearna elektrana smještena između gradova Nitra i Levice, na mjestu nekadašnjeg sela Mochovce, u Slovačkoj.

Novi!!: Slovački jezik i Nuklearna elektrana Mochovce · Vidi više »

Nyíregyháza

Nyíregyháza (slovački: Níreďháza, njemački: Birkenkirchen), grad na sjeveroistoku Mađarske od 118.795 stanovnika.

Novi!!: Slovački jezik i Nyíregyháza · Vidi više »

Oświęcim

Oświęcim (njemački: Auschwitz, češki: Osvětim, slovački Osvienčim, ruski: Освенцим, jidiš: Oshpitsin) je grad u južnoj Poljskoj u Malopoljskom vojvodstvu.

Novi!!: Slovački jezik i Oświęcim · Vidi više »

Okres

Češki '''''okres'''i'' (okruzi) prema upravnoj podjeli iz 2007. Okres je češki i slovački termin za stupanj upravne podjele naselja u Češkoj i Slovačkoj.

Novi!!: Slovački jezik i Okres · Vidi više »

Okrug Šaľa

Okrug Šaľa (slovački: Okres Šaľa) nalazi se u zapadnoj Slovačkoj u Nitranskom kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Šaľa · Vidi više »

Okrug Žarnovica

Okrug Žarnovica (slovački: Okres Žarnovica) nalazi se u središnjoj Slovačkoj u Banskobistričkom kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Žarnovica · Vidi više »

Okrug Žiar nad Hronom

Okrug Žiar nad Hronom (slovački: Okres Žiar nad Hronom) nalazi se u središnjoj Slovačkoj u Banskobistričkom kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Žiar nad Hronom · Vidi više »

Okrug Žilina

Okrug Žilina (slovački: Okres Žilina) nalazi se u sjevernoj i središnjoj Slovačkoj u Žilinskome kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Žilina · Vidi više »

Okrug Čadca

Okrug Čadca (slovački: Okres Čadca) nalazi se u sjevernoj Slovačkoj u Žilinskome kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Čadca · Vidi više »

Okrug Banská Štiavnica

Okrug Banská Štiavnica (slovački: Okres Banská Štiavnica) nalazi se u središnjoj Slovačkoj u Banskobistričkom kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Banská Štiavnica · Vidi više »

Okrug Banská Bystrica

Okrug Banská Bystrica (slovački: Okres Banská Bystrica) nalazi se u središnjoj Slovačkoj u Banskobistričkom kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Banská Bystrica · Vidi više »

Okrug Bardejov

Okrug Bardejov (slovački: Okres Bardejov) nalazi se u istočnoj Slovačkoj u Prešovskom kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Bardejov · Vidi više »

Okrug Bánovce nad Bebravou

Okrug Bánovce nad Bebravou (slk. Okres Bánovce nad Bebravou) je okrug u zapadnoj Slovačkoj u Trenčínskom kraju, u okrugu živi 35.972 stanovnika, dok je gustoća naseljenosti 77 stan/km².

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Bánovce nad Bebravou · Vidi više »

Okrug Bratislava I

Bratislava I je okrug u slovačkom glavnom gradu Bratislavi.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Bratislava I · Vidi više »

Okrug Brezno

Okrug Brezno (slovački: Okres Brezno) nalazi se u središnjoj Slovačkoj u Banskobistričkom kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Brezno · Vidi više »

Okrug Bytča

Okrug Bytča (slovački: Okres Bytča) nalazi se u sjevernoj Slovačkoj u Žilinskome kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Bytča · Vidi više »

Okrug Detva

Okrug Detva (slovački: Okres Detva) nalazi se u središnjoj Slovačkoj u Banskobistričkom kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Detva · Vidi više »

Okrug Dolný Kubín

Okrug Dolný Kubín (slovački: Okres Dolný Kubín) nalazi se u sjevernoj Slovačkoj u Žilinskome kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Dolný Kubín · Vidi više »

Okrug Dunajská Streda

Okrug Dunajská Streda (slovački: Okres Dunajská Streda) (mađarski: Dunaszerdahelyi járás) nalazi se u zapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Dunajská Streda · Vidi više »

Okrug Galanta

Okrug Galanta (svk: Okres Galanta) (mađ: Galántai járás) nalazi se u zapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Galanta · Vidi više »

Okrug Hlohovec

Okrug Hlohovec (svk. Okres Hlohovec, mađ. Galgóci járás) nalazi se u zapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Hlohovec · Vidi više »

Okrug Humenné

Okrug Humenné (slovački: Okres Humenné) nalazi se u istočnoj Slovačkoj u Prešovskom kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Humenné · Vidi više »

Okrug Ilava

Okrug Ilava (slovački: Okres Ilava) nalazi se u zapadnoj Slovačkoj u Trenčínskom kraju na granici s Češkom.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Ilava · Vidi više »

Okrug Kežmarok

Okrug Kežmarok (slovački: Okres Kežmarok) nalazi se u istočnoj Slovačkoj u Prešovskom kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Kežmarok · Vidi više »

Okrug Košice – okolie

Košice - okolie (slk. Okres Košice - okolie) je okrug u istočnoj Slovačkoj u Košickom kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Košice – okolie · Vidi više »

Okrug Košice I

Košice I (slk. Okres Košice I) je okrug u istočnoj Slovačkoj u Košickom kraju, jedan je od četiri okruga drugog po veličini Slovačkoga grada Košica u okrugu živi 67.342 stanovnika, dok je gustoća naseljenosti 783 stan/km².

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Košice I · Vidi više »

Okrug Košice II

Košice II (slk. Okres Košice II) je okrug u istočnoj Slovačkoj u Košickom kraju, jedan je od četiri okruga drugog po veličini Slovačkoga grada Košica u okrugu živi 80.448 stanovnika, dok je gustoća naseljenosti 887 stan/km².

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Košice II · Vidi više »

Okrug Košice III

Košice III (slk. Okres Košice III) je okrug u istočnoj Slovačkoj u Košickom kraju, jedan je od četiri okruga drugog po veličini Slovačkoga grada Košica u okrugu živi 29.814 stanovnika, dok je gustoća naseljenosti 1686 stan/km².

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Košice III · Vidi više »

Okrug Košice IV

Košice IV (slk. Okres Košice IV) je okrug u istočnoj Slovačkoj u Košickom kraju, jedan je od četiri okruga drugog po veličini Slovačkoga grada Košica u okrugu živi 56.055 stanovnika, dok je gustoća naseljenosti 959 stan/km².

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Košice IV · Vidi više »

Okrug Komárno

Okrug Komárno (slo. Okres Komárno) nalazi se u jugozapadnoj Slovačkoj u Nitranskom kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Komárno · Vidi više »

Okrug Krupina

Okrug Krupina (slovački: Okres Krupina) nalazi se u središnjoj Slovačkoj u Banskobistričkom kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Krupina · Vidi više »

Okrug Kysucké Nové Mesto

Okrug Kysucké Nové Mesto (slovački: Okres Kysucké Nové Mesto) nalazi se u sjevernoj Slovačkoj u Žilinskome kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Kysucké Nové Mesto · Vidi više »

Okrug Levice

Okrug Levice (slovački: Okres Levice) nalazi se u jugozapadnoj Slovačkoj u Nitranskom kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Levice · Vidi više »

Okrug Levoča

Okrug Levoča (slovački: Okres Levoča) nalazi se u istočnoj Slovačkoj u Prešovskom kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Levoča · Vidi više »

Okrug Liptovský Mikuláš

Okrug Liptovský Mikuláš (slovački: Okres Liptovský Mikuláš) nalazi se u sjevernoj Slovačkoj u Žilinskome kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Liptovský Mikuláš · Vidi više »

Okrug Lučenec

Okrug Lučenec (slovački: Okres Lučenec) nalazi se u središnjoj Slovačkoj u Banskobistričkom kraju na granici s Mađarskom.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Lučenec · Vidi više »

Okrug Martin

Okrug Martin (slo. Okres Martin) nalazi se u sjevernoj i središnjoj Slovačkoj u Žilinskome kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Martin · Vidi više »

Okrug Medzilaborce

Okrug Medzilaborce (slovački: Okres Medzilaborce) nalazi se u istočnoj Slovačkoj u Prešovskom kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Medzilaborce · Vidi više »

Okrug Myjava

Okrug Myjava (slovački: Okres Myjava) nalazi se u zapadnoj Slovačkoj u Trenčínskom kraju, u okrugu živi 28.137 stanovnika, dok je gustoća naseljenosti 86 stan/km².

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Myjava · Vidi više »

Okrug Námestovo

Okrug Námestovo (slovački: Okres Námestovo) najsjeverniji je okrug u Slovačkoj u Žilinskome kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Námestovo · Vidi više »

Okrug Nitra

Okrug Nitra (slovački: Okres Nitra) nalazi se u zapadnoj Slovačkoj u Nitranskom kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Nitra · Vidi više »

Okrug Nové Mesto nad Váhom

Okrug Nové Mesto nad Váhom (slovački: Okres Nové Mesto nad Váhom) nalazi se u zapadnoj Slovačkoj u Trenčínskom kraju, u okrugu živi 62.707 stanovnika, dok je gustoća naseljenosti 108 stan/km².

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Nové Mesto nad Váhom · Vidi više »

Okrug Nové Zámky

Okrug Nové Zámky (slovački: Okres Nové Zámky) nalazi se u zapadnoj Slovačkoj u Nitranskom kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Nové Zámky · Vidi više »

Okrug Partizánske

Okrug Partizánske (slovački: Okres Partizánske) nalazi se u zapadnoj Slovačkoj u Trenčínskom kraju, u okrugu živi 47.335 stanovnika, dok je gustoća naseljenosti 157 stan/km².

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Partizánske · Vidi više »

Okrug Púchov

Okrug Púchov (slovački: Okres Púchov) nalazi se u sjeverozapadnoj Slovačkoj u Trenčínskom kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Púchov · Vidi više »

Okrug Piešťany

Okrug Piešťany (svk: Okres Piešťany) (mađ: Pöstyéni járás) nalazi se u zapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Piešťany · Vidi više »

Okrug Poltár

Okrug Poltár (slovački: Okres Poltár) nalazi se u središnjoj Slovačkoj u Banskobistričkom kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Poltár · Vidi više »

Okrug Poprad

Okrug Poprad (slovački: Okres Poprad) nalazi se u istočnoj Slovačkoj u Prešovskom kraju, na sjeveru okrug graniči s Poljskom.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Poprad · Vidi više »

Okrug Považská Bystrica

Okrug Považská Bystrica (slovački: Okres Považská Bystrica) nalazi se u sjeverozapadnoj Slovačkoj u Trenčínskom kraju, u okrugu živi 64.232 stanovnika, dok je gustoća naseljenosti 139 stan/km².

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Považská Bystrica · Vidi više »

Okrug Prešov

Okrug Prešov (slovački: Okres Prešov) nalazi se u istočnoj Slovačkoj u Prešovskom kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Prešov · Vidi više »

Okrug Prievidza

Okrug Prievidza (slovački: Okres Prievidza) nalazi se u središnjoj Slovačkoj u Trenčínskom kraju, u okrugu živi 139.442 stanovnika, dok je gustoća naseljenosti 145 stan/km².

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Prievidza · Vidi više »

Okrug Revúca

Okrug Revúca (slovački: Okres Revúca) nalazi se u središnjoj Slovačkoj u Banskobistričkom kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Revúca · Vidi više »

Okrug Rimavská Sobota

Okrug Rimavská Sobota (slovački: Okres Rimavská Sobota) nalazi se u središnjoj Slovačkoj u Banskobistričkom kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Rimavská Sobota · Vidi više »

Okrug Ružomberok

Okrug Ružomberok (slovački: Okres Ružomberok) okrug je u središnjoj Slovačkoj u Žilinskome kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Ružomberok · Vidi više »

Okrug Sabinov

Okrug Sabinov (slovački: Okres Sabinov) nalazi se u istočnoj Slovačkoj u Prešovskom kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Sabinov · Vidi više »

Okrug Senica

Okrug Senica (svk: Okres Senica) nalazi se u zapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Senica · Vidi više »

Okrug Skalica

Okrug Skalica (svk: Okres Skalica) nalazi se u zapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Skalica · Vidi više »

Okrug Snina

Okrug Snina (slovački: Okres Snina) nalazi se Prešovskom kraju na krajnjem istoku Slovačke na njenoj granici s Ukrajinom.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Snina · Vidi više »

Okrug Sobrance

Sobrance (slovački: Okres Sobrance) je okrug u istočnoj Slovačkoj na granici s Ukrajinom.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Sobrance · Vidi više »

Okrug Stará Ľubovňa

Okrug Stará Ľubovňa (slovački: Okres Stará Ľubovňa) nalazi se Prešovskom kraju na istoku Slovačke na njenoj granici s Poljskom.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Stará Ľubovňa · Vidi više »

Okrug Stropkov

Okrug Stropkov (slovački: Okres Stropkov) nalazi se Prešovskom kraju na istoku Slovačke na njenoj granici s Poljskom.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Stropkov · Vidi više »

Okrug Svidník

Okrug Svidník (slovački: Okres Svidník) nalazi se Prešovskom kraju na istoku Slovačke na njenoj granici s Poljskom.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Svidník · Vidi više »

Okrug Topoľčany

Okrug Topoľčany (slovački: Okres Topoľčany) nalazi se u zapadnoj Slovačkoj u Nitranskom kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Topoľčany · Vidi više »

Okrug Trebišov

Trebišov (slovački: Okres Trebišov) je okrug u istočnoj Slovačkoj u Košickom kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Trebišov · Vidi više »

Okrug Trenčín

Okrug Trenčín (slovački: Okres Trenčín) nalazi se u zapadnoj Slovačkoj u Trenčínskom kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Trenčín · Vidi više »

Okrug Trnava

Okrug Trnava (svk: Okres Trnava) nalazi se u zapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Trnava · Vidi više »

Okrug Turčianske Teplice

Okrug Turčianske Teplice (slovački: Okres Turčianske Teplice) je okrug u središnjoj Slovačkoj u Žilinskome kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Turčianske Teplice · Vidi više »

Okrug Tvrdošín

Okrug Tvrdošín (slovački: Okres Tvrdošín) je okrug u sjevernoj Slovačkoj u Žilinskome kraju na granici s Poljskom.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Tvrdošín · Vidi više »

Okrug Veľký Krtíš

Okrug Veľký Krtíš (slovački: Okres Veľký Krtíš) nalazi se u središnjoj Slovačkoj u Banskobistričkom kraju na granici s Mađarskom.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Veľký Krtíš · Vidi više »

Okrug Vranov nad Topľou

Okrug Vranov nad Topľou (slovački: Okres Vranov nad Topľou) nalazi se u istočnoj Slovačkoj u Prešovskom kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Vranov nad Topľou · Vidi više »

Okrug Zlaté Moravce

Okrug Zlaté Moravce (slovački: Okres Zlaté Moravce) nalazi se u jugozapadnoj Slovačkoj u Nitranskom kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Zlaté Moravce · Vidi više »

Okrug Zvolen

Okrug Zvolen (slovački: Okres Zvolen) nalazi se u središnjoj Slovačkoj u Banskobistričkom kraju.

Novi!!: Slovački jezik i Okrug Zvolen · Vidi više »

Oružane snage Slovačke

Oružane snage Slovačke Republike (slk. Ozbrojené sily Slovenskej republiky) službeni je naziv za vojsku Slovačke.

Novi!!: Slovački jezik i Oružane snage Slovačke · Vidi više »

Osam

Osam je osmi broj u skupini prirodnih brojeva N. Označava se brojkom 8.

Novi!!: Slovački jezik i Osam · Vidi više »

Osobna iskaznica

Dokument o identitetu (koji se također naziva i identifikacijski dokument ili osobna iskaznica ili kolokvijalno „papiri”) je svaki dokument koji se može koristiti za dokazivanje identiteta osobe.

Novi!!: Slovački jezik i Osobna iskaznica · Vidi više »

Ostrogon

Ostrogon ili Ostrigon Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (mađarski: Esztergom, latinski: Strigonium, njemački: Gran, poljski: Ostrzyhom, slovački: Ostrihom, turski: Estergon, rumunjski: Strigoniu) je grad na sjeveru Mađarske udaljen oko 50 km od Budimpešte.

Novi!!: Slovački jezik i Ostrogon · Vidi više »

Palača Grasalković u Bratislavi

Grasalkovićeva palača. Grasalkovićeva palača (slovački: 'Grasalkovičov palác) ili Predsjednička palača Slovačke (Prezidentský palác) palača je u Bratislavi i odmorište predsjednika Slovačke.

Novi!!: Slovački jezik i Palača Grasalković u Bratislavi · Vidi više »

Pančevo

Pančevo (srp. ćir. Панчево, mađ. Pancsova, njem. Banstadt i Pantschowa, tur. Pançova, rum. Panciova, slovač. Pánčevo, rusin. Панчево) je grad u Banatu (Vojvodina, Republika Srbija), na rijeci Tamišu.

Novi!!: Slovački jezik i Pančevo · Vidi više »

Pangram

Pangram (grč. πᾶν γράμμα, pan - sve + gramma - slovo) ili pangramska rečenica je rečenica u kojoj se sva slova abecede koriste bar jednom.

Novi!!: Slovački jezik i Pangram · Vidi više »

Paprika

Čili paprika Stablo narančaste paprike Tajlandska paprika Paprika se rabi u mnogim jelima (na slici punjena paprika) Paprika (lat. capsicum) je rod jednogodišnjeg bilja i polugrmova uspravne razgranate stabljike, visine 50-80 cm.

Novi!!: Slovački jezik i Paprika · Vidi više »

Pariška izjava

Pariška izjava, punim imenom Pariška izjava: Europa u koju možemo vjerovati (engl. The Paris Statement - Europe we can believe in) naziv je javne izjave skupine europskih intelktualaca potpisane početkom listopada 2017. u svrhu podizanja svijesti o nijekanju, potistiskivanju i dskriminiranju kršćanske tradicije i vrijednosti na kojima je utemeljena cjelokupna suvremena europska povijest, kultura i svijest.

Novi!!: Slovački jezik i Pariška izjava · Vidi više »

Paul Newman

Paul Leonard Newman (26. siječnja 1925. – 26. rujna 2008.), američki glumac, filmski redatelj, imitator, filantrop i automobilist.

Novi!!: Slovački jezik i Paul Newman · Vidi više »

Paul Stastny

Paul Stastny (slovački: Paul Šťastný; grad Quebec, Quebec, Kanada, 27. prosinca 1985.) je kanadsko-američki profesionalni hokejaš na ledu, slovačkog podrijetla, koji igra na poziciji centra.

Novi!!: Slovački jezik i Paul Stastny · Vidi više »

Pavao Pavličić

Pavao Pavličić (Vukovar, 16. kolovoza 1946.),, Leksikon Marina Držića, leksikon.muzej-marindrzic.eu, pristupljeno 12.

Novi!!: Slovački jezik i Pavao Pavličić · Vidi više »

Pavao Rakoš

Pavao M. Rakoš (Srijemski Karlovci, 1877. – 1966.), bio je srijemski hrvatski književnik i prevoditelj.

Novi!!: Slovački jezik i Pavao Rakoš · Vidi više »

Pavol Országh Hviezdoslav

Pavol Országh Hviezdoslav (1849. – 1921.) Pavol Országh Hviezdoslav (Vyšný Kubín mađ. Felsőkubin, 2. veljače 1849. – Dolný Kubín mađ. Alsókubin, 8. studenog 1921.) je bio slovački pjesnik, dramaturg, prevoditelj, a jedno vrijeme i zastupnik čehoslovačkog parlamenta.

Novi!!: Slovački jezik i Pavol Országh Hviezdoslav · Vidi više »

Pčelica Maja

Pčelica Maja i njezine pustolovine (naslov njemačkog izvornika: Biene Maja und ihre Abenteuer, engl.: The Adventures of Maya the Bee) njemački roman, strip, animirana televizijska serija, opera skraćenog naziva "Pčelica Maja" i bojanka, sve temeljeno na priči koju je napisao i objavio Waldemar Bonsels 1912. godine.

Novi!!: Slovački jezik i Pčelica Maja · Vidi više »

Pečuh

Pečuh (mađarski: Pécs, latinski: Quinque Ecclesiae, njemački: Fünfkirchen, srpski: Pečuj ili Печуј, slovački: Päťkostolie, turski: Peçuy) je grad u južnoj Mađarskoj; peti po veličini.

Novi!!: Slovački jezik i Pečuh · Vidi više »

Pešta

Elizabetin most i Peštu Pešta (mađarski: Pest, slovački: Pešť) je bio grad u Mađarskoj koji se širenjem 1873. spojio s Budimom i tako je nastala Budimpešta.

Novi!!: Slovački jezik i Pešta · Vidi više »

Perun

Žrnovnica, 8. stoljeće Perun je u slavenskoj mitologiji bog groma i munje (gromovnik), vrhovno božanstvo u panteonu slavenskih bogova.

Novi!!: Slovački jezik i Perun · Vidi više »

Pet

Pet je peti broj u skupini prirodnih brojeva N. Označava se brojkom 5.

Novi!!: Slovački jezik i Pet · Vidi više »

Petra Němcová

Petra Němcová Petra Němcová (Karviná, 24. lipnja 1979.), češki model, televizijska voditeljica.

Novi!!: Slovački jezik i Petra Němcová · Vidi više »

Pipi Duga Čarapa

mural u Beogradu Inger Nilsson 1968. godine Pipi Duga Čarapa (šved. Pippi Långstrump, ili cijelim imenom Pippilotta Viktualia Rullgardina Krusmynta Efraimsdotter Långstrump), je najpoznatiji izmišljeni lik švedske spisateljice za djecu Astrid Lindgren.

Novi!!: Slovački jezik i Pipi Duga Čarapa · Vidi više »

Piroge

Piroge su danas međunarodno slavensko jelo koje se koristilo na galicijskom prostoru bivše Poljske države, današnjim prostorima zapadne Ukrajine, istočne Poljske i Slovačke, gdje se mješalo niz slavenskih naroda između ostalih i Poljaci, Ukrajinci i Bjelorusi, posljednja dva naroda tada su bila poznata kao Rusini.

Novi!!: Slovački jezik i Piroge · Vidi više »

Pjesma Eurovizije 1994.

Eurovizija 1994.

Novi!!: Slovački jezik i Pjesma Eurovizije 1994. · Vidi više »

Pjesma Eurovizije 1996.

Pjesma Eurovizije 1996. bila je 41.

Novi!!: Slovački jezik i Pjesma Eurovizije 1996. · Vidi više »

Pjesma Eurovizije 1998.

Eurovizija 1998.

Novi!!: Slovački jezik i Pjesma Eurovizije 1998. · Vidi više »

Pjesma Eurovizije 2009.

Pjesma Eurovizije 2009. bila je 54.

Novi!!: Slovački jezik i Pjesma Eurovizije 2009. · Vidi više »

Pjesma Eurovizije 2010.

Pjesma Eurovizije 2010. je bila 55.

Novi!!: Slovački jezik i Pjesma Eurovizije 2010. · Vidi više »

Požeška županija

23px Ovo je članak o povijesnoj Požeškoj županiji iz vremena Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, Kraljevine Slavonije i Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.

Novi!!: Slovački jezik i Požeška županija · Vidi više »

Podunavska nizina

Položaj Podunavske nizine (tamnozeleno) na zemljovidu Slovačke Podunavska nizina ili Dunavska nizina (slovački: Podunajská nížina) je naziv za dio Male dunavske kotline smještnog u Slovačkoj, koji se nalazi između Dunava, Malih Karpata i ostalih dijelova Zapadnih Karpata.

Novi!!: Slovački jezik i Podunavska nizina · Vidi više »

Policentrični standardni jezik

Policentrični standardni jezik je jezik kojim govori više nacija tako da svaka nacija ima svoju standardnu nacionalnu varijanatu prepoznatljivu po nekim jezičnim razlikama.

Novi!!: Slovački jezik i Policentrični standardni jezik · Vidi više »

Poljski jezik

Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.

Novi!!: Slovački jezik i Poljski jezik · Vidi više »

Popis hrvatsko-inojezičnih rječnika

Za ove jezike postoje rječnici s prijevodom na hrvatski: Od slavenskih jezika postoje rječnici s prijevodom na hrvatski.

Novi!!: Slovački jezik i Popis hrvatsko-inojezičnih rječnika · Vidi više »

Popis indoeuropskih jezika

Indoeuropski jezici su jezična porodica čiji se jezici govore diljem svijeta, točnije na svakom kontinentu.

Novi!!: Slovački jezik i Popis indoeuropskih jezika · Vidi više »

Popis ISO 639 oznaka jezika

ISO 639 standard navodi dvoslovne i troslovne oznake jezika, a trenutno postoji u tri inačice, koje su navedene u sljedećoj tablici.

Novi!!: Slovački jezik i Popis ISO 639 oznaka jezika · Vidi više »

Popis masonskih velikih loža u Europi

Slobodno zidarstvo je prisutno u gotovo svim Europskim državama.

Novi!!: Slovački jezik i Popis masonskih velikih loža u Europi · Vidi više »

Posuđenice

Posuđenice su jedinice posuđene iz stranoga jezika.

Novi!!: Slovački jezik i Posuđenice · Vidi više »

Povijest Mađarske

Povijest Mađarske prati povijest prostora Panonske nizine i okolnih područja od doseljenja Mađara do danas.

Novi!!: Slovački jezik i Povijest Mađarske · Vidi više »

Praško proljeće

Stanovnici Praga pred sovjetskim tenkovima Praško proljeće (češki: Pražské jaro, slovački: Pražská jar) bilo je razdoblje političke liberalizacije u Čehoslovačkoj koje je počelo 5. siječnja 1968., a trajalo do 21. kolovoza iste godine kada je Sovjetski Savez sa svojim saveznicima iz Varšavskog pakta (izuzev Rumunjske) okupirao zemlju.

Novi!!: Slovački jezik i Praško proljeće · Vidi više »

Pravoslavna Crkva čeških zemalja i Slovačke

Glavna katedrala sv. Ćirila i Metoda u Pragu Pravoslavna Crkva čeških zemalja i Slovačke ili Češka i slovačka pravoslavna Crkva (češki: Pravoslavná církev v Českých zemích a na Slovensku, slovački Pravoslávna cirkev v českých krajinách a na Slovensku) je jedna od autokefalnih pravoslavnih Crkava.

Novi!!: Slovački jezik i Pravoslavna Crkva čeških zemalja i Slovačke · Vidi više »

Radio Bačka

Radio Bačka je javna radijska postaja iz gradića Bača u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.

Novi!!: Slovački jezik i Radio Bačka · Vidi više »

Radio-televizija Vojvodine

Novom Sadu. Novom Sadu. Radiotelevizija Vojvodine (RTV) (srpski: Радио Телевизија Војводине (РТВ) or Radio Televizija Vojvodine (RTV), mađarski: "Vajdasági rádió és televízió", slovački: Radio Televizia Vojvodiny, hrvatski: "Radio Televizija Vojvodine", rumunjski: "Radioteleviziunea Voevodina", rusinski: "Радіо Телебачення Воєводини") je javni radiodifuzijski servis građana Vojvodine.

Novi!!: Slovački jezik i Radio-televizija Vojvodine · Vidi više »

Rajevo Selo

Rajevo Selo je naselje na jugu Vukovarsko-srijemske županije i s okolnim selima spada u područje Cvelferije.

Novi!!: Slovački jezik i Rajevo Selo · Vidi više »

Raspad Čehoslovačke

Raspad Čehoslovačke (češ. Zánik Československa, slov. Rozdelenie Česko-Slovenska) je proces koji se odigrao početkom 1990-ih koji je na kraju doveo do raspada Čehoslovačke na novogodišnju noć 1992.

Novi!!: Slovački jezik i Raspad Čehoslovačke · Vidi više »

Revúca

Revúca (mađ. Nagyrőce, njem. Groß-Rauschenbach), grad je u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj.

Novi!!: Slovački jezik i Revúca · Vidi više »

Rodnovjerje

Svarica (ili Kolovrat), jedan od simbola rodnovjerja Perunica, simbol hrvatskih rodnovjeraca Slavensko rodnovjerje ili rodna vjera definira oblik življenja stare slavenske vjere, s punom sviješću za ovdje i sada, za moderno doba (za razliku od starovjerja); odnosno, to je stalno razvijajući, evoluirajući oblik vjerovanja i duhovno-magijskih praksi koji se mogu mijenjati i prilagođavati potrebama modernog čovjeka, a koji se "nakon dugog vremena prisilne otuđenosti od prirode i indoktriniranog straha pred njom, vraća na svoje izvore", sa svjesnim odabirom i osobnim razlozima za takvu praksu, kao duhovno-magijskom konceptu koji crpi svoje izvore iz pretkršćanskih oblika vjerovanja slavenskoga duhovnog svijeta, no nije tek folklorni pokušaj rekonstrukcije ondašnjih vjerovanja i praksi, već oblik življenja koji slijedi prilagođene temelje stare slavenske vjere, s punom sviješću za moderno doba.

Novi!!: Slovački jezik i Rodnovjerje · Vidi više »

Rosvar

Rosvar (slovački: Rusovce, njemački: Karlburg, mađarski: Oroszvár) je gradska četvrt u Bratislavi.

Novi!!: Slovački jezik i Rosvar · Vidi više »

RTV 2

Radio-televizija Vojvodine 2 ili RTV 2 je vojvođanska televizija i drugi kanal RTV-a. Sjedište televizije je u Novom Sadu.

Novi!!: Slovački jezik i RTV 2 · Vidi više »

RTV Stara Pazova

Radio televizija Stara Pazova je radiotelevizijska kuća iz Stare Pazove.

Novi!!: Slovački jezik i RTV Stara Pazova · Vidi više »

Rumunjski jezik

Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.

Novi!!: Slovački jezik i Rumunjski jezik · Vidi više »

Salgótarján

Salgótarján (njem.: Schalgau, slov.: Šalgov-Tarjany), grad na sjeveru Mađarske od 35.811 stanovnika.

Novi!!: Slovački jezik i Salgótarján · Vidi više »

Sedam

Sedam je sedmi broj u skupini prirodnih brojeva N. Označava se brojkom 7.

Novi!!: Slovački jezik i Sedam · Vidi više »

Segedin

Segedin (mađ.: Szeged, srp.:Сегедин, nje.: Szegedin/Segedin, polj.:Segedyn, rum.:Seghedin, slovački:Segedín, tur.:Segedin, tal.:Seghedino, lat.:Partiscum) je nakon Budimpešte i Debrecina, po broju je stanovnika treći grad u Mađarskoj.

Novi!!: Slovački jezik i Segedin · Vidi više »

Sereď

Sereď (slk. do 1954. Sered, mađ. Szered) je grad u zapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju upravno pripada Okrugu Galanta.

Novi!!: Slovački jezik i Sereď · Vidi više »

Sezona kiselih krastavaca

Sezona kiselih krastavaca metaforički je i u pravilu pogrdan naziv za uređivačku politiku medija kojom se pokušava očuvati ili povećati čitanost i gledanost u praznini koju stvara prekid političkih, ekonomskih i drugih aktivnosti u vrijeme ljetnih godišnjih odmora, senzacionalističkim bavljenjem trivijalnim temama, nevažnim događajima i osobama koje u ostatku godine ne bi zaslužile toliku pažnju.

Novi!!: Slovački jezik i Sezona kiselih krastavaca · Vidi više »

Silvije Strahimir Kranjčević

Silvije Strahimir Kranjčević (Senj, 17. veljače 1865. – Sarajevo, 29. listopada 1908.), bio je hrvatski pjesnik.

Novi!!: Slovački jezik i Silvije Strahimir Kranjčević · Vidi više »

Sjevernobački okrug

Sjevernobački upravni okrug (srpski: Севернобачки управни округ, Severnobački upravni okrug; mađarski: Észak Bácskai Körzet; slovački: Severobáčsky okres; rusinski: Сивернобачки окрух; rumunjski: Districtul Bacica de Nord) je okrug na sjeveru Republike Srbije.

Novi!!: Slovački jezik i Sjevernobački okrug · Vidi više »

Slankamenački Vinogradi

Slankamenački Vinogradi (mađarski: Szalánkeménszőlős, slovački: Slankamenské Vinohrady, srpski: Сланкаменачки Виногради) je selo u općini Inđija, u srijemskom okrugu, u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.

Novi!!: Slovački jezik i Slankamenački Vinogradi · Vidi više »

Slavenski jezici

Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika.

Novi!!: Slovački jezik i Slavenski jezici · Vidi više »

Slavistika

Slavistika je znanost o slavenskim jezicima, književnosti, i u širem smislu o kulturi na tim jezicima.

Novi!!: Slovački jezik i Slavistika · Vidi više »

Slovačka

Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.

Novi!!: Slovački jezik i Slovačka · Vidi više »

Slovačka akademija znanosti

Zgrada sjedišta Akademije. Slovačka akademija znanosti (slov. Slovenská akadémia vied, pokrata SAV), krovna je znanstvena i akademska državna ustanova u Slovačkoj, sa sjedištem u Bratislavi.

Novi!!: Slovački jezik i Slovačka akademija znanosti · Vidi više »

Slovačka filharmonija

Slovačka filharmonija (slovački Slovenská filharmónia) je simfonijski orkestar iz Bratislave osnovan 1949. godine.

Novi!!: Slovački jezik i Slovačka filharmonija · Vidi više »

Slovačka grkokatolička Crkva

Stolna katedrala slovačke grkokatoličke Crkve Slovačka grkokatolička Crkva (slovački: Gréckokatolícka cirkev na Slovensku) je Katolička Crkva prema bizantskom crkvenom obredu, direktno odgovorna Svetom ocu u Vatikanu.

Novi!!: Slovački jezik i Slovačka grkokatolička Crkva · Vidi više »

Slovačka kruna

Slovačka kruna (slk. Slovenská koruna; kratica: Sk, ISO-kôd: SKK) bila je novčana jedinica Slovačke, u upotrebi od neovisnost do zamjene eurom.

Novi!!: Slovački jezik i Slovačka kruna · Vidi više »

Slovačka nogometna reprezentacija

Slovačka nogometna reprezentacija je nacionalni nogometni sastav Slovačke, kojom upravlja Slovački nogometni savez (slk. Slovenský futbalový zväz).

Novi!!: Slovački jezik i Slovačka nogometna reprezentacija · Vidi više »

Slovačka Republika (1939. – 1945.)

Slovačka Republika (slovački: Slovenská republika) je bivša samostalna država koja je postojala od 14. ožujka 1939. do 8. svibnja 1945. kao marionetska država Trećeg Reicha.

Novi!!: Slovački jezik i Slovačka Republika (1939. – 1945.) · Vidi više »

Slovačka Sovjetska Republika

Slovačka Sovjetska Republika (slovački: Slovenská republika rád, mađarski: Szlovák Tanácsköztársaság) bila je kratkotrajna socijalistička država na prostoru današnje južne i jugoistočne Slovačke sa sjedištem u Prešovu.

Novi!!: Slovački jezik i Slovačka Sovjetska Republika · Vidi više »

Slovačke eurokovanice

Slovačke eurokovanice su euro kovanice koje je iskovala Slovačka, a pustila ih je u optjecaj slovačka kovnica Kremnica.

Novi!!: Slovački jezik i Slovačke eurokovanice · Vidi više »

Slovački krš

Zádielska tiesňava (kanjon) Položaj Slovačkog krša na karti Slovačke Slovački krš (slovački: Slovenský kras) je planinsko područje dio Slovačkog Rudogorja koje je pak dio Karpata.

Novi!!: Slovački jezik i Slovački krš · Vidi više »

Slovački narodni preporod

Slovački narodni preporod (slovač. Slovenské národné obrodenie) naziv je pokreta koji je doveo do oblikovanja nacionalne svijesti Slovaka i u konačnici do stvaranja suvremene slovačke nacije.

Novi!!: Slovački jezik i Slovački narodni preporod · Vidi više »

Slovački nogometni savez

Nogometni savez Slovačke (slovački: Slovenský futbalový zväz) je najviše nogometno tijelo u Slovačkoj.

Novi!!: Slovački jezik i Slovački nogometni savez · Vidi više »

Slovački verbunk

Slovački verbunk (češki: slovácký verbuňk; slovački: verbunk) je improvizirani ples koji izvode mladići i muškarci u češkoj pokrajini Južnoj Moravskoj i okolici grada Zlína (Zlínski kraj), tj.

Novi!!: Slovački jezik i Slovački verbunk · Vidi više »

Slovačko narodno kazalište

mini Slovačko narodno kazalište (slk.: Slovenske Narodne divadlo) je jedno od vodećih slovačkih kulturnih institucija.

Novi!!: Slovački jezik i Slovačko narodno kazalište · Vidi više »

Slovačko Rudogorje

Slovačko Rudogorje na karti Slovačke označeno sivom bojom Slovačko Rudogorje (slovački: Slovenské rudohorie, mađarski: Gömör-Szepesi-érchegység, njemački: Slowakisches Erzgebirge) prostrana je planinska regija u Slovačkoj unutar Karpata, ujedno i najveća planina u Slovačkoj.

Novi!!: Slovački jezik i Slovačko Rudogorje · Vidi više »

Slovaci

Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).

Novi!!: Slovački jezik i Slovaci · Vidi više »

Slovaci u Hrvatskoj

Rijeci Rajevom Selu 2009. godine Slovaci u Hrvatskoj (slovački: Slovenská menšina v Chorvátsku) su jedna od 22 priznate nacionalne manjine u Hrvatskoj.

Novi!!: Slovački jezik i Slovaci u Hrvatskoj · Vidi više »

Slovaci u Mađarskoj

Slovaci su jedna od nacionalnih manjina u Mađarskoj.

Novi!!: Slovački jezik i Slovaci u Mađarskoj · Vidi više »

Slovaci u Vojvodini

Slovaci u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema općinama. Slovaci u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema naseljima. Slovaci u Vojvodini prema popisu 2002. Slovaci su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.

Novi!!: Slovački jezik i Slovaci u Vojvodini · Vidi više »

Službeni jezici Europske unije

engleskog jezika (skala je drugačija nego na ostalim mapama) njemačkog jezika francuskog jezika (francuski je materinski jezik za 40% stanovništva Belgije) talijanskog jezika španjolskog jezika Europska unija od 1. srpnja 2013. godine ima 24 službena i radna jezika.

Novi!!: Slovački jezik i Službeni jezici Europske unije · Vidi više »

Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina

Položaj SAP Vojvodine (crveno) u SFRJ i SR Srbiji (žuto) Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina bila je autonomna pokrajina SFRJ u sastavu SR Srbije.

Novi!!: Slovački jezik i Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina · Vidi više »

Soljani

Soljani su selo na jugu Vukovarsko-srijemske županije u općini Vrbanja: s okolnim selima spada u područje Cvelferije.

Novi!!: Slovački jezik i Soljani · Vidi više »

Sonja Tomić

Sonja Tomić (Dubrovnik, 29. svibnja 1947.) je hrvatska književnica, prevoditeljica i ilustratorica.

Novi!!: Slovački jezik i Sonja Tomić · Vidi više »

Sot

Sot je selo u Srijemu, u Vojvodini, Srbija.

Novi!!: Slovački jezik i Sot · Vidi više »

Spiški dvorac

Spiški dvorac Spiški dvorac (slk. Spišský hrad) je dvorac u Slovačkoj, koji spada u najveće u Srednjoj Europi.

Novi!!: Slovački jezik i Spiški dvorac · Vidi više »

Srđan

Srđan, Srđ, Serđo i Srdan (Srdjan) su muška osobna imena latinskog porijekla.

Novi!!: Slovački jezik i Srđan · Vidi više »

Srbi u Slovačkoj

Srbi su jedna od nacionalnih manjina u Slovačkoj.

Novi!!: Slovački jezik i Srbi u Slovačkoj · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Slovački jezik i Srbija · Vidi više »

Središnja knjižnica Slovaka u Hrvatskoj

Središnja knjižnica Slovaka u Hrvatskoj (slovački: Ústredná knižnica Slovákov v Chorvátskej republike) u Našicama osnovana je 1998.

Novi!!: Slovački jezik i Središnja knjižnica Slovaka u Hrvatskoj · Vidi više »

Srednjobanatski okrug

Srednjobanatski upravni okrug (srpski: Средњобанатски управни округ, Srednjobanatski upravni okrug; mađarski: Közép Bánsági Körzet; slovački: Sredobanátsky okres; rusinski: Стредобанатски окрух; rumunjski: Districtul Banatul de Central) je okrug na sjeveroistoku Republike Srbije.

Novi!!: Slovački jezik i Srednjobanatski okrug · Vidi više »

Srijem

#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.

Novi!!: Slovački jezik i Srijem · Vidi više »

Srijemska županija

23px Ovo je članak o povijesnoj Srijemskoj županiji iz vremena Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, Kraljevine Slavonije i Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.

Novi!!: Slovački jezik i Srijemska županija · Vidi više »

Srijemski okrug

Srijemski okrug (srpski: Сремски округ, Sremski okrug; mađarski: Szerémségi Körzet; slovački: Sriemski okres; rusinski: Сримски окрух; rumunjski: Districtul Srem) je okrug na sjeverozapadnu Republike Srbije.

Novi!!: Slovački jezik i Srijemski okrug · Vidi više »

Stadion pod Dubnom

Stadion pod Dubnom (slk. Štadión pod Dubňom) je nogometni stadion u slovačkom gradu Žilini, na kome svoje utakmice igra MŠK Žilina.

Novi!!: Slovački jezik i Stadion pod Dubnom · Vidi više »

Stari grad (Bratislava)

Ulica u gradskom središtu Stari grad (slovački: Staré Mesto, njemački: Pressburger Altstadt, mađarski: Pozsony-Óváros) je gradska četvrt u Bratislavi koja zauzima povijesno središte grada.

Novi!!: Slovački jezik i Stari grad (Bratislava) · Vidi više »

Stjepan Tomaš (književnik)

Stjepan Tomaš (Nova Bukovica, 2. siječnja 1947.) hrvatski je književnik.

Novi!!: Slovački jezik i Stjepan Tomaš (književnik) · Vidi više »

Sudeti

Područje Sudeta nastanjeno Sudetskim Nijemcima Sudeti (njemački: Sudetenland, češki i slovački: Sudety, poljski: Kraj Sudetów) je naziv za pogranično područje u bivšoj Čehoslovačkoj današnjoj Češkoj Republici, na njenoj granici ka današnjoj Austriji, Njemačkoj i Poljskoj.

Novi!!: Slovački jezik i Sudeti · Vidi više »

Sveučilište Komenskog

Komenskovo sveučilište Sveučilište Komenskog (slov. Univerzita Komenského v Bratislave) najstarije je i najveće slovačko sveučilište, s većinom fakulteta smještenih u Bratislavi.

Novi!!: Slovački jezik i Sveučilište Komenskog · Vidi više »

Sveučilište u Trnavi

Sveučilište u Trnavi (slk. Trnavská univerzita v Trnave, lat. Universitas Tyrnaviensis) je slovačka visokoobrazovna institucija sa sjedištem u Trnavi.

Novi!!: Slovački jezik i Sveučilište u Trnavi · Vidi više »

Tatre

Tatre (slovački: i poljski: Tatry) su planinski lanac koji se prostire na granici Slovačke i Poljske.

Novi!!: Slovački jezik i Tatre · Vidi više »

Tituš Zeman

Blaženi Tituš Zeman (Vajnory kraj Bratislave 4. siječnja 1915. – Bratislava, 8. siječnja 1969.), bio je slovački rimokatolički svećenik, salezijanac, žrtva komunističkog progona.

Novi!!: Slovački jezik i Tituš Zeman · Vidi više »

Topoľčany

Topoľčany (mađarski: Nagytapolcsány, njemački: (Groß-)Topoltschan) je grad u Nitranskom kraju u središnjoj Slovačkoj.

Novi!!: Slovački jezik i Topoľčany · Vidi više »

Treća Čehoslovačka Republika

Treća Čehoslovačka Republika (češ. Třetí Československá republika, sl. Třetí Československá republika), službeno Čehoslovačka ili Čehoslovačka Republika (pokrata: ČSR), bila je neovisna država koja je obuhvaća područja današnje Češke i Slovačke u razdoblju od 1945.

Novi!!: Slovački jezik i Treća Čehoslovačka Republika · Vidi više »

Trenčiansky kraj

Trenčiansky kraj jedna od administrativnih regija (pokrajina) Slovačke.

Novi!!: Slovački jezik i Trenčiansky kraj · Vidi više »

Trenčin

Trenčin (slo. Trenčín) je grad u Slovačkoj Republici, središte regije Považie i središte Trenčianskog kraja.

Novi!!: Slovački jezik i Trenčin · Vidi više »

Tri

Tri je treći broj u skupini prirodnih brojeva N. Nalazi se iza broja dva (2) i ispred broja četiri (4).

Novi!!: Slovački jezik i Tri · Vidi više »

Trnavský kraj

Okruzi Trnavskog kraja Trnavský kraj jedna od administrativnih regija (pokrajina) Slovačke.

Novi!!: Slovački jezik i Trnavský kraj · Vidi više »

TV Petrovec

TV Petrovec je vojvođanska televizija, koja je započela s emitiranjem programa 16. studenoga 1997. iz Bačkog Petrovca.

Novi!!: Slovački jezik i TV Petrovec · Vidi više »

Užgorod

Užgorod (ukrajinski, rusinski i ruski: Ужгород, mađarski: Ungvár, njemački: Ungwar, češki i slovački: Užhorod) je grad u zapadnoj Ukrajini središte Zakarpatske oblasti.

Novi!!: Slovački jezik i Užgorod · Vidi više »

Ukrajinska kuhinja

''Boršč'', ukrajinski specijalitet od cikle ''Deruny'', ukrajinski specijalitet od krumira Ukrajinska kuhinja ima dugu tradiciju koja se konačno definirala na prijelazu s 18.

Novi!!: Slovački jezik i Ukrajinska kuhinja · Vidi više »

Velika loža Slovačke

Velika loža Slovačke (slovač. Veľká Lóža Slovenska), skraćeno VLS, je regularna velika loža u Slovačkoj.

Novi!!: Slovački jezik i Velika loža Slovačke · Vidi više »

Velika Ludina

Velika Ludina je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Novi!!: Slovački jezik i Velika Ludina · Vidi više »

Veliki žitni otok

Veliki žitni otok (slovački: Žitný ostrov ili Veľký Žitný ostrov) riječni je otok u jugozapadnoj Slovačkoj omeđen Dunavom, Malim Dunavom i Váhom.

Novi!!: Slovački jezik i Veliki žitni otok · Vidi više »

Vera Zima

Vjeročka Zimova (Metković, 21. ožujka 1953. – Zagreb, 7. studenoga 2020.), poznatija kao Vera Zima, bila je hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.

Novi!!: Slovački jezik i Vera Zima · Vidi više »

Veronika je odlučila umrijeti

Veronika je odlučila umrijeti (portugalski: Veronika Decide Morrer) roman je brazilskog pisca Paula Coelha koji tematizira narušavanje individualnog identiteta u svrhu priklanjanja kolektivu te pokušaje neprilagođenih pojedinaca da se potpuno asimiliraju u društvo.

Novi!!: Slovački jezik i Veronika je odlučila umrijeti · Vidi više »

Višegrad (Mađarska)

Višegrad (mađarski: Visegrád, slovački: Vyšehrad, njemački: Plintenburg) je grad u Peštanskoj županiji u sjevernoj Mađarskoj.

Novi!!: Slovački jezik i Višegrad (Mađarska) · Vidi više »

Višegradska skupina

Višegradska skupina (Višegradska grupa, Višegradska četvorka) ili skraćeno V4 je naziv udruženja četiriju srednjoeuropskih suverenih država: Mađarske, Slovačke, Češke i Poljske.

Novi!!: Slovački jezik i Višegradska skupina · Vidi više »

Vijeća za normiranje jezika

Vijeća za normiranje jezika, ustanova koja se odnosi na službene, obično državne institute koji se bave pitanjima jezika jedne ili više država (i/ili regija).

Novi!!: Slovački jezik i Vijeća za normiranje jezika · Vidi više »

Virovitička županija

23px Ovo je članak o povijesnoj Virovitičkoj županiji iz vremena Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, Kraljevine Slavonije i Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.

Novi!!: Slovački jezik i Virovitička županija · Vidi više »

Visoke Tatre

Bez opisa.

Novi!!: Slovački jezik i Visoke Tatre · Vidi više »

Vladan Desnica

Vladan Desnica (Zadar, 17. rujna 1905. – Zagreb, 4. ožujka 1967.), bio je hrvatski i srpski književnik, prevoditelj.

Novi!!: Slovački jezik i Vladan Desnica · Vidi više »

Vladislav I. Jagelović

Vladislav I. Jagelović Vladislav I. Jagelović (31. listopada 1424. – 10. studenog 1444., Varna, Bugarska) bio je poljski kralj od 1434. i hrvatsko-ugarski kralj od 1440., do svoje smrti u Bitci kod Varne.

Novi!!: Slovački jezik i Vladislav I. Jagelović · Vidi više »

Vlkolínec

Vlkolínec je slikovito selo grada Ružomberoka u središnjoj Slovačkoj koje je od 1993.

Novi!!: Slovački jezik i Vlkolínec · Vidi više »

Vojislav Sekelj

Vojislav Sekelj (Subotica 20. travnja 1946. – Subotica, 4. svibnja 2017.) je bački hrvatski književnik, publicist i kulturni djelatnik iz Vojvodine.

Novi!!: Slovački jezik i Vojislav Sekelj · Vidi više »

Vojvodina

Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.

Novi!!: Slovački jezik i Vojvodina · Vidi više »

Vranov nad Topľou

Vranov nad Topľou (mađ. Varannó, njem. Frö(h)nel / Vronau an der Töpl) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj.

Novi!!: Slovački jezik i Vranov nad Topľou · Vidi više »

Wikipedija na slovačkom jeziku

Slovačka Wikipedija (slo. Slovenská Wikipédia), inačica Wikipedije na slovačkom jeziku.

Novi!!: Slovački jezik i Wikipedija na slovačkom jeziku · Vidi više »

Woodrow Wilson

Thomas Woodrow Wilson (28. prosinca 1856. – 3. veljače 1924.), američki povjesničar, publicist i političar, 28. predsjednik SAD-a koji je potakao stvaranje Lige naroda, preteče Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Slovački jezik i Woodrow Wilson · Vidi više »

Zakarpatska oblast

Zakarpatska oblast administrativna je oblast koja se nalazi se u zapadnoj Ukrajini.

Novi!!: Slovački jezik i Zakarpatska oblast · Vidi više »

Zapadni Slaveni

Zapadni Slaveni.- Jedna od triju grana slavenskih naroda indoeuropske jezične obitelji nastanjeni u središnjoj Europi na područjima današnjih država: Poljske, Češke, Slovačke i Njemačke.

Novi!!: Slovački jezik i Zapadni Slaveni · Vidi više »

Zapadnobački okrug

Zapadnobački okrug (srpski: Западнобачки округ, Zapadnobački okrug; mađarski: Nyugat Bácskai Körzet; slovački: Západnobáčsky okres; rusinski: Заходнобачки окрух; rumunjski: Districtul Backa de Vest) je okrug na sjeveru Republike Srbije.

Novi!!: Slovački jezik i Zapadnobački okrug · Vidi više »

Zapadnoslavenski jezici

Zapadnoslavenski jezici su podskupina od 8 slavenskih jezika u središnjoj Europi.

Novi!!: Slovački jezik i Zapadnoslavenski jezici · Vidi više »

Zračna luka Žilina

Aerodrom Žilina (slk. Letisko Žilina) je međunarodni aerodrom u Slovačkoj.

Novi!!: Slovački jezik i Zračna luka Žilina · Vidi više »

Zračna luka Bratislava

Međunarodna zračna luka M. R. Štefánik Bratislava (slk. Letisko M. R. Štefánik Bratislava) je zračna luka koja opslužuje Bratislavu, Slovačka.

Novi!!: Slovački jezik i Zračna luka Bratislava · Vidi više »

Zrenjanin

Zrenjanin (srp. Зрењанин, mađ. Nagybecskerek, slk. Zreňanin, rum. Becicherecul Mare, njem. Großbetschkerek) treći je najveći grad Vojvodine po broju stanovnika, sjedište Srednjobanatskog upravnog okruga i značajan industrijski i kulturni centar Banata.

Novi!!: Slovački jezik i Zrenjanin · Vidi više »

Zvonimir Rogoz

Williama Shakespearea Zvonimir Rogoz (Zagreb, 10. listopada 1887. – Zagreb, 6. veljače 1988.) bio je hrvatski kazališni i filmski glumac te redatelj i prevoditelj.

Novi!!: Slovački jezik i Zvonimir Rogoz · Vidi više »

Zvučni glotalni frikativ

Bezvučni glotalni frikativ jest glas koji postoji u nekim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za nj se rabi simbol.

Novi!!: Slovački jezik i Zvučni glotalni frikativ · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Slovački.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana