Brže od pregledniku!
215 odnosi: Anton Šuljić, Arvo Pärt, Đerv, Ša, Šta, Štokavsko narječje, Žića svetih otaca, Život i običaji Hrvata Bosne i Hercegovine, Župski glagoljski natpis, Čajničko evanđelje, Črv, Ćustendil, Bašćanska ploča, Badnjak, Batushka, Bitola, Bjelobog, Blagovijest, Blini, Božić, Bogorodica, Bogoslovlje, Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku, Brižinski spomenici, Brijest, Brozićev brevijar, Bugari, Bugarska, Buki, Burić, Carigrad, Crkva Prijenosa relikvija sv. Nikole u Pačetinu, Crkvenoslavenski jezik, Crnogorska srednjovjekovna književnost, Crnorizac Hrabar, Dan, Dmitro Stepanovič Bortnjanskij, Došašće, Dositej Obradović, Državni sabor (Srbija), Drevni jezici, Druga palatalizacija, Duhovi (blagdan), Dukljansko Kraljevstvo, Eja, Enciklopedija o Ćirilu i Metodu, Es, Fran Binički, Fran Kurelac, Franačka, ..., Franjevci trećoredci glagoljaši, Frt, Galičko-Volinjsko Kraljevstvo, Giuseppe Praga, Glagoljaši, Glagoljica, Goranci (narod), Grškovićev odlomak apostola, Grgur Ninski, Helije, Hersones, Hipolit Rimski, Hodočašće, Hrvati, Hrvatska glazba, Hrvatski božićni običaji, Hrvatski nacionalni simboli, Hrvatsko-ruski odnosi, Hrvojev misal, Humačka ploča, Hvalov zbornik, I (glagoljsko slovo), Iž, otok glagoljice, Iže, Ižica, Ime grada Zagreba, Indoeuropska fonologija, Indoeuropski jezici, Istanbul, Istarski razvod, Istočnojužnoslavenski jezici, Ivan Berčić, Ivan Krstitelj, Ivan Malala, Ivan VIII., papa, Izolirani, neklasificirani, miješani, kreolski, znakovni, pidžinski i umjetni jezici, Jaroslav I., veliki knez Kijeva, Jer, Jeri, Jes, Jezične porodice i jezici: Indoeuropski jezici – Nigersko-kongoanski jezici, Jezične porodice i jezici: Nilsko-saharski jezici – Uralsko-altajski jezici, Jezici u Europi, Jor, Josip Arnerić, Josip Grbavac, Josip Hamm, Josip Turčinović, Južnoslavenski jezici, Julije Bajamonti, Julijska krajina, Jus, Karolinško Carstvo, Kijevska Rus', Kiril Pejčinović, Klana, Kler, Kločev glagoljaš, Knez, Košljun, Konstjantin Vasilj Ostrockij, Krsto Odak, Kvas (piće), Languages of the World/Materials, Limena katedrala, Lužani Zagorski, Lucidar, Majdanpek, Marc L. Greenberg, Marija (majka Isusova), Marko Marulić, Martin Davorin Krmpotić, Matej Karaman, Mateo Žagar, Mavrov brevijar, Med, Mihanovićev odlomak Apostola, Milan Mihaljević, Miroslavljevo evanđelje, Misal kneza Novaka, Mislite, Muškarac, Muza, Naš, Nedim Filipović, Nestor Ljetopisac, Ninska biskupija, Novgorodska Republika, Odežda, Ohridska književna škola, Okrugla crkva, Olga Kijevska, Ostroška akademija, Pismo pape Ivana X. kralju Tomislavu, zahumskom knezu Mihajlu, biskupima i puku, Pjesma o Igorovom pohodu, Pleven, Pokoj (glagoljsko slovo), Polifem, Poljaci, Pont (mitologija), Pop Martinac, Popis hrvatsko-inojezičnih rječnika, Popis indoeuropskih jezika, Popis ISO 639 oznaka jezika, Porok, Porozina, Posuđenice u ruskom jeziku, Posuda, Povaljski prag, Povijest Bjelorusije, Povijest crnogorskoga jezika, Povijest prošlih vremena, Povijest Slovačke, Praslavenski jezik, Prezbiter, Proteza (jezikoslovlje), Prsa, Prva palatalizacija, Prvo Bugarsko Carstvo, Psovka, Rci, Ruska književnost, Saće, Satiri, Satni okvir, Sejm, Senjska katedrala, Slavenski jezici, Slavistika, Slovačka, Solun, Splitski evanđelistar, Splitski odlomak misala, Spovid općena, Srbulje, Srpska pravoslavna Crkva, Srpskoslavenski jezik, Staroslavenska morfologija, Staroslavenski institut, Stilit, Stjepan Damjanović, Sv. Ivan Vladimir, Svećenik, Sveto Rimsko Carstvo, Svjatoslav Ševčuk, Svjatoslav I., veliki knez Kijeva, Tradicionalna misa, Tribunj, Tvrdo, Udžbenik, Uk, Ukrajinska književnost, Us (glagoljsko slovo), Uskrs, Vajsov misal, Veles (mitologija), Velika Kneževina Moskva, Velikomoravska Kneževina, Vladislav Cvitanović, Vukan Nemanjić, Zagrebačka filološka škola, Zagrebački katolički list, Zora (mitologija), 1060., 29. ožujka. Proširite indeks (165 više) »
Anton Šuljić
Anton Šuljić (Novalja, 1955.) hrvatski je katolički svećenik, teolog, novinar, književnik, likovni kritičar i kantautor.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Anton Šuljić · Vidi više »
Arvo Pärt
Arvo Pärt (Paide, 11. rujna 1935.), estonski je skladatelj postmodernističke klasične i vjerske glazbe.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Arvo Pärt · Vidi više »
Đerv
Slovo ''đerv'' u uglatoj glagoljici Đerv je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Đerv · Vidi više »
Ša
Slovo ''ša'' u glagoljici Ša (stsl. ša) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Ša · Vidi više »
Šta
Slovo ''šta'' u uglatoj glagoljici Šta je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Šta · Vidi više »
Štokavsko narječje
Štokavsko narječje (štokavština, štokavica), jedno od triju narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i kajkavsko.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Štokavsko narječje · Vidi više »
Žića svetih otaca
'''Žića svetih otaca''' Žića svetih otaca jedno je od najznačajnijih djela hrvatske srednjovjekovne proze, pisano krajem 14. stoljeća ili početkom 15. stoljeća, iako se smatra da datira iz 1400. godine.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Žića svetih otaca · Vidi više »
Život i običaji Hrvata Bosne i Hercegovine
Narodni život i običaji kod Hrvata u Bosni i Hercegovini nastali su kao sredstvo prenošenja određenih vrijednosti važnih za zajednicu i pojedinca.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Život i običaji Hrvata Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Župski glagoljski natpis
Župski glagoljski natpis Župski glagoljski natpis glagoljski je natpis iz 11.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Župski glagoljski natpis · Vidi više »
Čajničko evanđelje
Čajničko evanđelje ili Čajničko četveroevanđelje je četveroevanđelje iz 15.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Čajničko evanđelje · Vidi više »
Črv
GlagolitsaCherv.gif Črv (stsl. črьvь "crv") je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Črv · Vidi više »
Ćustendil
Gradska vijećnica, arhitekt Friedrich Grünanger) Ćustendil (bugarski: Кюстендил, za srednjeg vijeka – Velbužd) je grad od 51.742 stanovnika u jugozapadnoj Bugarskoj, i upravno sjedište istoimene bugarske oblasti Ćustendil.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Ćustendil · Vidi više »
Bašćanska ploča
Bašćanska ploča Tekst ploče na starohrvatskom Bašćanska ploča starohrvatski je spomenik, pisan prijelaznim oblikom glagoljice, oko 1100. godine.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Bašćanska ploča · Vidi više »
Badnjak
Slika "Badnjak" švedskog slikara Carla Larssona Badnjak, Badnji dan ili Badnja večer je naziv dana prije Božića u kršćanskom kalendaru.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Badnjak · Vidi više »
Batushka
Batushka (stilizirano kao Батюшка na ćiriliici) poljski je black metal-sastav koji je 2015.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Batushka · Vidi više »
Bitola
Bitola (mak.: Битола, srpski: Битољ, grč.: Μοναστήρι, tur.: Monastır, vlaški: Bitule/Bituli) za Osmanskog Carstva znan kao Monastir, je grad na jugozapadu Sjeverne Makedonije.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Bitola · Vidi više »
Bjelobog
Bjelobog ili Bjelun u slavenskoj mitologiji rekonstruirani je bijeli bog, Crnobogova suprotnost.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Bjelobog · Vidi više »
Blagovijest
Blagovijest, Melozzo da Forlì Blagovijest, Leonardo da Vinci Navještenje Gospodinovo, El Greco, 1575. Blagovijest, Sandro Botticelli Blagovijest ili Navještenje Gospodinovo (lat. Annuntiatio) kršćanska je svetkovina u spomen na događaj kad je arkanđeo Gabrijel navijestio Blaženoj Djevici Mariji da će začeti Isusa po Duhu Svetom.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Blagovijest · Vidi više »
Blini
Blini (također: blinčik, blinc) je vrsta tanke palačinke iz Rusije.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Blini · Vidi više »
Božić
Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Božić · Vidi više »
Bogorodica
Bogorodica (grč. Θεοτόκος Theotokos; strsl. Богородица) je jedan od naslova koji se raznim kršćanskim crkvama pridaje Mariji, Isusovoj majci.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Bogorodica · Vidi više »
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Bogoslovlje · Vidi više »
Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku
U srednjem vijeku na tlu današnje Bosne i Hercegovine izdigla se srednjovjekovna Bosanska država.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku · Vidi više »
Brižinski spomenici
Brižinski ili Freisinški spomenici (latinski: Monumenta Frisingensia, njemački: Freisinger Denkmäler, slovenski: Brižinski spomeniki ili Brižinski rokopisi) najstariji su tekst na slovenskom jeziku te prvi latinični tekst na nekom slavenskom jeziku.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Brižinski spomenici · Vidi više »
Brijest
Listovi i sjemenke brijesta Brijest (lat. Ulmus) rod bjelogoričnog listopadnog drveta iz porodice brijestovka koji obuhvaća 40 vrsta.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Brijest · Vidi više »
Brozićev brevijar
'''Brozićev brevijar''' Brozićev brevijar je glagoljični časoslov otisnut 1561. u Torresanijevoj tiskari u Mlecima na 1086 stranica, a jedincat je u povijesti tiskarstva zbog čak 250 lijevanih spojenica.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Brozićev brevijar · Vidi više »
Bugari
Bugari (Българи) su južnoslavenski narod, poglavito naseljen u Bugarskoj.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Bugari · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Bugarska · Vidi više »
Buki
Slovo ''buky'' u glagoljici Buki (ili buky; stsl. buky) je naziv za drugo slovo glagoljice i stare ćirilice.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Buki · Vidi više »
Burić
Grb BurićBurić, prezime stare.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Burić · Vidi više »
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Carigrad · Vidi više »
Crkva Prijenosa relikvija sv. Nikole u Pačetinu
Crkva Prijenosa relikvija svetog Nikole u Pačetinu u Hrvatskoj je pravoslavna crkva, u sastavu Osječkopoljske i baranjske eparhije Srpske pravoslavne crkve, a koja je posvećena blagdanu prijenosa relikvija sv. Nikole.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Crkva Prijenosa relikvija sv. Nikole u Pačetinu · Vidi više »
Crkvenoslavenski jezik
Crkvenoslavenski jezik (ISO 639 identifier: chu; bul. Църковнославянски език) je prvi književni jezik Slavena.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Crkvenoslavenski jezik · Vidi više »
Crnogorska srednjovjekovna književnost
Crnogorska srednjovjekovna književnost obuhvaća razdoblje crnogorske književnosti od početka pismenosti pa do konca 15. st. i propasti Crnojevića države.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Crnogorska srednjovjekovna književnost · Vidi više »
Crnorizac Hrabar
Crnorizac Hrabar (bugarski: Черноризец Храбър) bio je bugarski redovnik, učenjak i pisac koji je krajem devetog i početkom desetog stoljeća bio član Preslavske književne škole.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Crnorizac Hrabar · Vidi više »
Dan
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Dan · Vidi više »
Dmitro Stepanovič Bortnjanskij
Dmitro Stepanovič Bortnjanskij (ukr. Дмитро Степанович Бортнянський - Dmytro Stepanovyč Bortnjans’kyj); (Gluhiv, 28. listopad 1751. - Sankt Peterburg, 10. listopad 1825.); ukrajinski glazbenik, skladatelj i dirigent, koji je bio izrazito popularan u cijelom Ruskom carstvu te je napisao 6 opera i niz drugih poznatih djela.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Dmitro Stepanovič Bortnjanskij · Vidi više »
Došašće
Adventski vijenac u prvoj nedjelji došašća Adventska zvijezda Došašće ili latinizam advent (lat. adventus.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Došašće · Vidi više »
Dositej Obradović
'''Dositej Obradović''' Dimitrije "Dositej" Obradović (Čakovo, oko 1739. a negdje se vodi i 1742. – Beograd, 28. ožujka 1811.), bio je srpski pučki prosvjetitelj i i didaktički pisac.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Dositej Obradović · Vidi više »
Državni sabor (Srbija)
Državni sabor ili zbor (ćirilično: srpski: Државни сабор, збор; staroslavenski, srpskoslavenski: сьборь i сборь, Sabor zemlje srpske) je bio najviši organ središnje vlasti u srednjovjekovnoj srpskoj državi poslije vladara.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Državni sabor (Srbija) · Vidi više »
Drevni jezici
Drevni jezici, u lingvistici naziv za jezike koji su se govorili u drevno (antičko) doba, prije naprimjer jednog milenija.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Drevni jezici · Vidi više »
Druga palatalizacija
Druga (regresivna) palatalizacija (poznatija pod nazivom sibilarizacija) naziv je za glasovnu promjenu koja se dogodila u općeslavenskom razdoblju praslavenskog jezika.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Druga palatalizacija · Vidi više »
Duhovi (blagdan)
Fidelis Schabet, ''Čudo Pedesetnice'', 1867. Prikaz Giotto di Bondonea (oko 1305. g. Duhovi su kršćanska svetkovina silaska Duha Svetoga na apostole u Jeruzalemu, 50 dana nakon Kristova uskrsnuća (Uskrsa), od kuda i izraz Blagdan Pedesetnice (grč. pentecost, pedeseti (dan po Uskrsu)).
Novi!!: Staroslavenski jezik i Duhovi (blagdan) · Vidi više »
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Dukljansko Kraljevstvo · Vidi više »
Eja
William-Adolphe Bouguereau: Eja, 1881. Eja ili Eos (grč, Êốs) u grčkoj mitologiji boginja je praskozorja i jutarnjeg rumenila neba, kći Titana Hiperiona i njegove žene Tije, božica praskozorja i jutarnjeg rumenila neba.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Eja · Vidi više »
Enciklopedija o Ćirilu i Metodu
Enciklopedija o Ćirilu i Metodu (bugarski: Кирило-Методиевска енциклопедия) je specijalizirano i sektorsko izdanje Instituta za književnost Bugarske akademije znanosti, objavljeno u 4 sveska od 1985.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Enciklopedija o Ćirilu i Metodu · Vidi više »
Es
Es (ili ens, zvano i mali jus) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Es · Vidi više »
Fran Binički
Fran Binički (Malo selo, Mušaluk kraj Gospića, 11. srpnja 1875. – Gospić, 1. svibnja 1945.) bio je hrvatski katolički svećenik, pisac, filozof, novinar, esejist, povjesničar i prevoditelj.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Fran Binički · Vidi više »
Fran Kurelac
Fran Kurelac (Bruvno u Lici, 14. siječnja 1811. – Zagreb, 18. lipnja 1874.), hrvatski književnik i filolog.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Fran Kurelac · Vidi više »
Franačka
Franačka (lat. Francia), također zvana Kraljevstvo Franaka i Franačko Kraljevstvo (lat. Regnum Francorum) ili Franačko Carstvo (lat. Imperium Francorum) bilo je najveće barbarsko kraljevstvo u zapadnoj Europi i tadašnja velesila uz Bizantsko Carstvo.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Franačka · Vidi više »
Franjevci trećoredci glagoljaši
Franjevci trećoredci (TOR), u Hrvatskoj zvani glagoljaši, katolički je crkveni red.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Franjevci trećoredci glagoljaši · Vidi više »
Frt
Frt (stsl frъtъ) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Frt · Vidi više »
Galičko-Volinjsko Kraljevstvo
Galičko-Volinjsko Kraljevstvo (staroruski: Галицко-Волинскоє Королѣвство, latinski: Regnum Galiciæ et Lodomeriæ, ukrajinski: Галицько-Волинське князівство) predstavlja srednjovjekovnu ukrajinsku državu nastalu nakon napada Mongola na Kijevsku Rus'.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Galičko-Volinjsko Kraljevstvo · Vidi više »
Giuseppe Praga
Giuseppe Praga (Sutomišćica (Ugljan), 19. ožujka 1893. – Venecija, 19. veljače 1958.) bio je talijanski povjesničar i arhivist iz Dalmacije, autor Povijesti Dalmacije s italocentričnih pozicija.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Giuseppe Praga · Vidi više »
Glagoljaši
Glagoljaši su bili svećenici, koji su se u bogoslužju koristili glagoljicom i staroslavenskim jezikom.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Glagoljaši · Vidi više »
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Glagoljica · Vidi više »
Goranci (narod)
Goranci ili Gorani su slavenska etnička zajednica u područjima Gore, na sjevernim obroncima Šar-planine i tromeđi Kosova, Albanije i Makedonije.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Goranci (narod) · Vidi više »
Grškovićev odlomak apostola
'''Grškovićev odlomak apostola''' Grškovićev odlomak apostola spada među najstarije sačuvane slavenske tekstove Apostola (''Djela Apostolskih''): Pisan je glagoljicom prijelaznog time, između makedonske oble i hrvatske uglaste.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Grškovićev odlomak apostola · Vidi više »
Grgur Ninski
Kip biskupa Grgura Ninskog u Splitu, kojeg je izradio Ivan Meštrović Grgur Ninski bio je kancelar hrvatskog kraljevskog dvora i jedan od najznačajnijih ninskih biskupa.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Grgur Ninski · Vidi više »
Helije
Helije, Rim, 3. stoljeće Helije (grč., Hếlios) u grčkoj mitologiji bio je izvorni bog Sunca; Tejin i Hiperionov sin, Selenin i Ejin brat te muž nimfe Rode.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Helije · Vidi više »
Hersones
Hersones (grčki: Χερσόνησος; latinski: Chersonesus; bizantski: Χερσών; staroslavenski: Корсунь - Korsun; ukrajinski/ruski: Херсонес - Hersones) grad je na poluotoku Krimu; bivša grčka kolonija stara više od 2500 godina.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Hersones · Vidi više »
Hipolit Rimski
Hipolit Rimski (Rim, 170. – Sardinija, 235.), kršćanski pisac i svetac.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Hipolit Rimski · Vidi više »
Hodočašće
kršćana. Hodočašće (staroslavenski: hod’č’stvo), Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 1.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Hodočašće · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska glazba
KD Vatroslava Lisinskog, Zagreb, 2008.) Hrvatska glazba je ukupna glazbena djelatnost Hrvata od srednjeg vijeka do danas.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Hrvatska glazba · Vidi više »
Hrvatski božićni običaji
Etnografskom muzeju u Zagrebu Hrvatski božićni običaji dio su hrvatske tradicije.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Hrvatski božićni običaji · Vidi više »
Hrvatski nacionalni simboli
Hrvatski nacionalni simboli predstavljaju zastavu, grb i himnu Hrvatske, te razne kulturološke izričaje koji su karakteristični za Hrvatsku i hrvatsku kulturu.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Hrvatski nacionalni simboli · Vidi više »
Hrvatsko-ruski odnosi
50px Dmitrijem Medvjedevim u Moskvi 2010. godine Hrvatsko veleposlanstvo u Moskvi. Hrvatsko-ruski odnosi odnose se na bilateralne međunarodne odnose između Hrvatske i Ruske Federacije.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Hrvatsko-ruski odnosi · Vidi više »
Hrvojev misal
Stranica Hrvojeva misala Hrvojev misal je glagoljski iluminirani rukopis pisan za velikog vojvodu Hrvoja Vukčića Hrvatinića nakon što je on postao i hercegom splitskim, između 1403. i 1404.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Hrvojev misal · Vidi više »
Humačka ploča
Humačka ploča Humačka ploča (XI. ili XII. stoljeće) spada među najstarije spomenike pismenosti u Bosni i Hercegovini, a pisana je na staroslavenskom jeziku, bosančicom, s uporabom pet slova na glagoljici.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Humačka ploča · Vidi više »
Hvalov zbornik
Iluminacija iz Hvalovog zbornika Hvalov zbornik je srednjovjekovni oslikani rukopis iz Bosne pisan arvaticom za bosanskog kneza Hrvoja Vukčića Hrvatinića na početku 15.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Hvalov zbornik · Vidi više »
I (glagoljsko slovo)
Slovo ''i'' u uglatoj glagoljici I (stsl. i) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.
Novi!!: Staroslavenski jezik i I (glagoljsko slovo) · Vidi više »
Iž, otok glagoljice
Iž, otok glagoljice, hrvatski kratki dokumentarni film autorice Zrinke Krešo o otoku Ižu.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Iž, otok glagoljice · Vidi više »
Iže
Slovo ''iže'' u uglatoj glagoljici Iže (stsl. ïže) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Iže · Vidi više »
Ižica
Glagoljska ižica Ižica (stsl. ižica) je naziv za posljednje slovo glagoljice i stare ćirilice.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Ižica · Vidi više »
Ime grada Zagreba
Felicijanova isprava, „rodni list Zagreba”, dokument u kojem se po prvi put spominje pojam Zagreb (''Zagrabiensem episcopatum'') Godine 1094. Ladislav I. Arpadović dao je utemeljiti zagrebačku biskupiju, što nam je poznato iz Felicijanove isprave iz 1134. godine, kojom nadbiskup Felicijan potvrđuje osnivanje zagrebačke biskupije.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Ime grada Zagreba · Vidi više »
Indoeuropska fonologija
Indoeuropska fonologija indoeuropskog prajezika rekonstruirana je na osnovi odraza različitih indoeuropskih jezika.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Indoeuropska fonologija · Vidi više »
Indoeuropski jezici
Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Indoeuropski jezici · Vidi više »
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Istanbul · Vidi više »
Istarski razvod
državnom arhivu u Rijeci Istarski razvod je pravni dokument o razgraničenju teritorija između susjednih komuna u Istri (točnije između posjeda akvilejskog patrijarha, goričko-pazinskog grofa i predstavnika Mletačke Republike).
Novi!!: Staroslavenski jezik i Istarski razvod · Vidi više »
Istočnojužnoslavenski jezici
Istočnojužnoslavenski jezici jedna su od dviju podskupina južnoslavenskih jezika, koji se govore na prostorima Bugarske i Sjeverne Makedonije, te obuhvaćaju bugarski jezik s oko 8,0 milijuna govornika, makedonski jezik s oko 2 milijuna govornika i nestali starocrkvenoslavenski.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Istočnojužnoslavenski jezici · Vidi više »
Ivan Berčić
Ivan Berčić ili Ivan Brčić (Zadar, 9. siječnja 1824. – Zadar, 24. svibnja 1870.) bio je hrvatski glagoljaš i filolog.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Ivan Berčić · Vidi više »
Ivan Krstitelj
Ivan Krstitelj (stsl: Іоаннъ Крестѧи, heb.: יוחנן המטביל, Yohanan Ha'Matbil, stgr.: Ἰωάννης ὁ βαπτίζων, grč.: Ἰωάννης ὁ βαπτιστής) kršćanski je svetac, propovjednik, pustinjak i mučenik, prethodnik Isusov.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Ivan Krstitelj · Vidi više »
Ivan Malala
Ivan Malala (Ἰωάννης Μαλάλας, Ioannes Malalas) (oko 491. – 578.) poznati je bizantski kroničar iz Antiohije.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Ivan Malala · Vidi više »
Ivan VIII., papa
Ivan VIII. (Rim ? - Rim 882.), rimski papa.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Ivan VIII., papa · Vidi više »
Izolirani, neklasificirani, miješani, kreolski, znakovni, pidžinski i umjetni jezici
Glavne jezične porodice.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Izolirani, neklasificirani, miješani, kreolski, znakovni, pidžinski i umjetni jezici · Vidi više »
Jaroslav I., veliki knez Kijeva
U vrijeme vladavine Jaroslava Mudrog, Kijevska Rus' se nalazila na vrhuncu svoje moći Jaroslav Vladimirovič Mudri (staroslavenski: Ярослав Мудрый, stari nordijski: Jarizleifr); (978. – 1054.); je novgorodski i potom veliki kijevski knez, koji je bio na čelu prve istočnoslavenske države Kijevske Rusi u razdoblju između 1019.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Jaroslav I., veliki knez Kijeva · Vidi više »
Jer
Slovo ''jer'' u uglatoj glagoljici Jer (stsl. jerь) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Jer · Vidi više »
Jeri
Jeri (ili jery) je naziv za dvoslov (ligaturu) glagoljice i stare ćirilice.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Jeri · Vidi više »
Jes
Jes (ili jens, zvano i mali jotirani jus) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Jes · Vidi više »
Jezične porodice i jezici: Indoeuropski jezici – Nigersko-kongoanski jezici
Glavne jezične porodice.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Jezične porodice i jezici: Indoeuropski jezici – Nigersko-kongoanski jezici · Vidi više »
Jezične porodice i jezici: Nilsko-saharski jezici – Uralsko-altajski jezici
Glavne jezične porodice.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Jezične porodice i jezici: Nilsko-saharski jezici – Uralsko-altajski jezici · Vidi više »
Jezici u Europi
Većina jezika u Europi pripada indoeuropskim jezicima.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Jezici u Europi · Vidi više »
Jor
Slovo ''jor'' u uglatoj glagoljici Jor (stsl. jorъ) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Jor · Vidi više »
Josip Arnerić
Msgr. Josip Arnerić (Postira, 13. svibnja 1912. Primošten, 8. kolovoza 1994.), šibenski biskup od 1961. do 1986.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Josip Arnerić · Vidi više »
Josip Grbavac
Fra Jozo (Josip) Grbavac (Gornji Proložac, 11. veljače 1952.), hrvatski franjevac, pedagog, etnograf, Crkveni i kulturni povjesničar.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Josip Grbavac · Vidi više »
Josip Hamm
Grob Josipa Hamma na Mirogoju. Josip Hamm (Gat kraj Valpova, 3. prosinca 1905. – Beč, 23. studenog 1986.), hrvatski slavist.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Josip Hamm · Vidi više »
Josip Turčinović
Josip Turčinović (Sveti Petar u Šumi, 30. rujna 1933. – Zagreb, 3. listopada 1990.), hrvatski je teolog i filolog.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Josip Turčinović · Vidi više »
Južnoslavenski jezici
Rasprostranjenost slavenskih jezika bugarski jezik Južnoslavenski jezici, podskupina su slavenskih jezika, ukupno ih je osam (SIL International).
Novi!!: Staroslavenski jezik i Južnoslavenski jezici · Vidi više »
Julije Bajamonti
Julije Bajamonti (tal. Giulio Bajamonti) (Split, 24. kolovoza 1744. – Split, 12. prosinca 1800.), hrvatski liječnik, matematičar, književnik, pisac medicinskih tekstova, sakupljač narodnih pjesama, skladatelj, glazbeni teoretičar, polihistor, filozof i enciklopedist.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Julije Bajamonti · Vidi više »
Julijska krajina
Kozina, danas pješačko-biciklistička staza Julijska krajina (talijanski: Venezia Giulia; njemački: Julisch Venetien; furlanski: Vignesie Julie; latinski: Carsia Julia) je zemljopisna, politička i kulturna regija koja obuhvaća Istru, Kras, Tršćansko primorje i Rijeku, danas na području Italije, Slovenije i Hrvatske.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Julijska krajina · Vidi više »
Jus
Jus (ili jons, zvano i veliki jotirani jus) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Jus · Vidi više »
Karolinško Carstvo
Karolinško Carstvo (fra. Empire Carolingien, njem. Karolinsches Reich, tal. Impero Carolingio) naziv je za Franačku u razdoblju od 800. do 888. godine, tj.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Karolinško Carstvo · Vidi više »
Kijevska Rus'
Kijevska Rus' – (čitaj: Kijevska Rus', slovo «u» je naglašeno); (ukrajinski: Ки́ївська Русь – Kyjivs'ka Rus', ruski: Ки́евская Русь – Kievskaja Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь – Kieŭskaja Rus') je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Kijevska Rus' · Vidi više »
Kiril Pejčinović
Stara fotografija ''Kirila Pejčinovića'' Kiril Pejčinović (makedonski: Кирил Пејчиновиќ, bugarski: Кирил Пейчинович) (selo Tearce kod Tetova, Osmansko carstvo oko 1771. - Lešočki manastir kod Tetova, Osmansko carstvo 1845.) Kiril Pejčinović čitav svoj život proveo je kao monah, u raznim manastirima.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Kiril Pejčinović · Vidi više »
Klana
Klana je mjesto i općina u Hrvatskoj, u Primorsko-goranskoj županiji, na Krasu sjeverozapadno od Rijeke.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Klana · Vidi više »
Kler
Kler je u suvremenom govoru skupni naziv za katoličko svećenstvo (klir za pravoslavno svećenstvo), Hrvatski jezični portal, pristupljeno 30.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Kler · Vidi više »
Kločev glagoljaš
'''Kločev glagoljaš''' Kločev glagoljaš (lat. Glagolita Clozianus), glagoljički kodeks iz XI. st., dio kanona staroslavenskih tekstova.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Kločev glagoljaš · Vidi više »
Knez
Kip kneza Branimira u Ninu Knez ili kneginja (starosl. кънѩѕь) naslov je koji se davao pripadnicima plemstva, a u raznim je povijesnim razdobljima i u raznim krajevima imao različito značenje.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Knez · Vidi više »
Košljun
Košljun, lok.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Košljun · Vidi više »
Konstjantin Vasilj Ostrockij
Portret ukrajinskog plemića Konstjantina V. Ostrockog Službeni poljsko-litavski grb plemićke obitelji Ostrockij Konstjantin Vasilj Ostrockij (ukr. Костянтин Василь Острозький, lat. Konstantinas Vasilijus Ostrogiškis); (Bjelorusija, Turov, 2. veljače 1526. - Ukrajina, Ostroh, 13. veljače 1608.); je ukrajinski plemić i veleposjednik, istaknuti diplomat i politički starješina grada Volodimir-Volinjska i Kijevski vojvoda, posebno utjecajan u sklopu političke elite Poljsko-Litavske Unije na prijelazu sa 16.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Konstjantin Vasilj Ostrockij · Vidi više »
Krsto Odak
Krsto Odak (Siverić, 20. ožujka 1888. – Zagreb, 4. studenog 1965.), hrvatski skladatelj i glazbeni pedagog.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Krsto Odak · Vidi više »
Kvas (piće)
mini Kvas (staroslavenski: квасъ, kvasъ sa značenjem: kvasac) hladni je napitak s niskim sadržajem alkohola (oko 1 %) dobiven fermentacijom mješavine raži ili mljevenog ječma, raženog brašna i šećera.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Kvas (piće) · Vidi više »
Languages of the World/Materials
Languages of the World/Materials (LWM) je monografska serija materijala o jezicima svijeta.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Languages of the World/Materials · Vidi više »
Limena katedrala
Limena katedrala (ukr.: Бляшана Катедра) bila je prva neovisna ukrajinska crkva u Sjevernoj Americi te srce Serafimitske Crkve.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Limena katedrala · Vidi više »
Lužani Zagorski
Lužani Zagorski su selo koje se nalazi u sastavu općine Jesenje u Krapinsko-zagorskoj županiji, Republika Hrvatska.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Lužani Zagorski · Vidi više »
Lucidar
Lucidar (srednjovj. lat. Elucidarium, od elucidare: rasvijetliti, objasniti) je zbirka srednjovjekovnih znanja i vjerovanja o materijalnom i duhovnom svijetu, opisanih na temelju antičkoga iskustva i iz kršćanske perspektive.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Lucidar · Vidi više »
Majdanpek
Majdanpek je grad u sjeveroistočnoj Srbiji, koji upravno pripada borskom okrugu.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Majdanpek · Vidi više »
Marc L. Greenberg
Marc Leland Greenberg (Los Angeles, Kalifornija, 9. studenoga 1961.), američki jezikoslovac, sveučilišni profesor dijalektologije i urednik.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Marc L. Greenberg · Vidi više »
Marija (majka Isusova)
Marija (aram. מרים Maryām "gorka"; arap. مريم(Maryam); grč. Μαριαμ, Mariam, Μαρια, Maria) bila je majka Isusova.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Marija (majka Isusova) · Vidi više »
Marko Marulić
Marko Marulić (lat. Marcus Marulus Spalatensis) (Split, 18. kolovoza 1450. – Split, 5. siječnja 1524.), bio je Hrvatski književnik i kršćanski humanist, otac hrvatske književnosti.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Marko Marulić · Vidi više »
Martin Davorin Krmpotić
Martin Davorin Krmpotić (Veljun Primorski, Senj 8. studenoga 1867. – Grand Canyon, Arizona, 31. siječnja 1931.) bio je hrvatski katolički svećenik, preporodni djelatnik i misionar.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Martin Davorin Krmpotić · Vidi više »
Matej Karaman
Matej Karaman (Split, 6. lipnja 1700. – Zadar, 7. svibnja 1771.) bio je hrvatski pisac, osorski biskup i zadarski nadbiskup.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Matej Karaman · Vidi više »
Mateo Žagar
Mateo Žagar (Zagreb, 14. veljače 1965.), hrvatski akademik, jezikoslovac, filolog, kroatist, paleoslavist i paleokroatist.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Mateo Žagar · Vidi više »
Mavrov brevijar
Mavrov brevijar je brevijar koji je napisao Blaž Baromić 1460.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Mavrov brevijar · Vidi više »
Med
Med je sladak i gust sok kojeg pčele medarice tvore od nektara koji skupljaju na cvjetovima ili slatkim izlučevinama (medene rose) nekih kukaca.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Med · Vidi više »
Mihanovićev odlomak Apostola
Mihanovićev odlomak Apostola Mihanovićev odlomak Apostola, glagoljički spomenik iz XII. st., jedan od najstarijih pisanih spomenika istočnoga pola hrvatskog glagoljaštva, ujedno i jedan od posljednjih sačuvanih glagoljičkih tekstova s toga prostora.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Mihanovićev odlomak Apostola · Vidi više »
Milan Mihaljević
Milan Mihaljević (Zagoričani pokraj Livna, Bosna i Hercegovina, 2. prosinca 1955.) hrvatski akademik, jezikoslovac, filolog, kroatist i paleoslavist.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Milan Mihaljević · Vidi više »
Miroslavljevo evanđelje
Miroslavljevo evanđelje iluminirani je rukopis napisan za humskoga kneza Miroslava, potkraj 12.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Miroslavljevo evanđelje · Vidi više »
Misal kneza Novaka
Misal kneza Novaka (OENB, Cod. slav. 8) iz godine 1368.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Misal kneza Novaka · Vidi više »
Mislite
Mislite (stsl. myslite) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Mislite · Vidi više »
Muškarac
Muškarac Muškarac je odraslo ljudsko biće muškoga spola.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Muškarac · Vidi više »
Muza
Muze (grč., Mousai) u grčkoj mitologiji boginje su zaštitnice pjesništva, umjetnosti i znanosti.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Muza · Vidi više »
Naš
Slovo ''naš'' u uglatoj glagoljici Naš (stsl. našь) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Naš · Vidi više »
Nedim Filipović
Prof.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Nedim Filipović · Vidi više »
Nestor Ljetopisac
Nestor Ljetopisac, Ruski muzej, 1890. Nestor Ljetopisac, 1661. Nestor Ljetopisac (1056. – 1114.) je bio srednjovjekovni kijevski monah koji je napisao neke od najstarijih staroruskih spisa.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Nestor Ljetopisac · Vidi više »
Ninska biskupija
Grguru Ninskom u Splitu, najpoznatijem biskupu Ninske biskupije Ninska biskupija je povijesna hrvatska biskupija ustanovljena oko 850.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Ninska biskupija · Vidi više »
Novgorodska Republika
Novgorodska republika (rus. Новгородская республика/Novgorodskaja respublika, ukr. Новгородська республіка/Novgordska respublika) je srednjovjekovna staroruska država, ispočetka formirana kao kneževina u sklopu države Kijevske Rusi.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Novgorodska Republika · Vidi više »
Odežda
Odežda (rus. i staroslavenski: odjeća), svečana odjeća svećenika u bogoslužju kod pravoslavaca i unijata.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Odežda · Vidi više »
Ohridska književna škola
glagoljici iz 10. stoljeća, najvjerojatnije potječe iz Ohridske književne škole. Ohridska književna škola (staroslavenski: Охрїдьска кънижьна схола; makedonski: Охридска книжевна школа; bugarski: Охридска книжовна школа) bila je najstarija obrazovna institucija na području (slavenske) Makedonije.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Ohridska književna škola · Vidi više »
Okrugla crkva
Ulaz u Okruglu crkvu Ostatci preslavske crkve Okrugla crkva (bug. Кръгла църква, Kragla carkva), također poznata i kao crkva svetog Ivana (bug. църква Свети Йоан, carkva Sveti Joan), velika je i djelomično očuvana pravoslavna crkva.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Okrugla crkva · Vidi više »
Olga Kijevska
Olga Kijevska ili Olga Prekrasna (starocrkvenoslavenski: Ольга; Pskov, nakon krštenja Helena) (?, oko 890. – Kijev, 11. srpnja 969.), kijevska kneginja od 945. do oko 963. kao regentkinja svome sinu Svjatoslavu.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Olga Kijevska · Vidi više »
Ostroška akademija
Europi i Ukrajini - Ukrajina zauzima 4. mjesto Ostroška akademija ili punim nazivom Nacionalno sveučilište Ostroška akademija (ukr. Національний Університет Острозька Академія) je ukrajinsko sveučilište osnovano 1576.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Ostroška akademija · Vidi više »
Pismo pape Ivana X. kralju Tomislavu, zahumskom knezu Mihajlu, biskupima i puku
'''Pismo pape Ivana X. kralju Tomislavu, zahumskom knezu Mihajlu, biskupima i puku''' Pismo pape Ivana X. kralju Tomislavu, zahumskom knezu Mihajlu, biskupima i puku pisano je na papiru u Rimu 925. godine.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Pismo pape Ivana X. kralju Tomislavu, zahumskom knezu Mihajlu, biskupima i puku · Vidi više »
Pjesma o Igorovom pohodu
Sovjetska poštanska marka povodom 800-te godišnjice bitke, 1985. Epsko srednjovjekovno djelo Pjesma o Igorovom pohodu (staroslavenski: Слово о плъку Игоревѣ - Slovo o plŭku Igorevě, ukrajinski: Слово о полку Ігоревім - Slovo o polku Ihorevim, ruski: Слово о полку Игореве - Slovo o polku Igoreve) je nastalo najkasnije 1187. kao odraz poraza novgorodskog kneza Igora u borbi s Polovcima (nomadskim narodom tursko-mongolskoga porijekla, kod nas poznatoga pod imenom Kumani).
Novi!!: Staroslavenski jezik i Pjesma o Igorovom pohodu · Vidi više »
Pleven
Pleven (bugarski: Плевен, povijesno znan i kao Plevne, po turskom nazivu mjesta ili kao Plevna, po engleskom nazivu mjesta) sedmi je grad po veličini u Bugarskoj, sa 137.000 stanovnika.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Pleven · Vidi više »
Pokoj (glagoljsko slovo)
Slovo ''pokoj'' u uglatoj glagoljici Pokoj (stsl. pokojь) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Pokoj (glagoljsko slovo) · Vidi više »
Polifem
grčki original ili kasnija rimska kopija, otok Thasos Polifem (grč., Polúphêmos) u grčkoj mitologiji Kiklop je, Posejdonov i Tozin sin.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Polifem · Vidi više »
Poljaci
Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Poljaci · Vidi više »
Pont (mitologija)
Pont (grč., Póntos) u grčkoj mitologiji primordijalno je božanstvo, bog mora, Gejin sin.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Pont (mitologija) · Vidi više »
Pop Martinac
Stranica ''Drugoga novljanskoga brevijara'', Zapis popa Martinca o bitki na Krbavskom polju 9. rujna 1493. Pop Martinac, bio je hrvatski glagoljaški pisar, kaligraf i iluminator iz 15. stoljeća.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Pop Martinac · Vidi više »
Popis hrvatsko-inojezičnih rječnika
Za ove jezike postoje rječnici s prijevodom na hrvatski: Od slavenskih jezika postoje rječnici s prijevodom na hrvatski.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Popis hrvatsko-inojezičnih rječnika · Vidi više »
Popis indoeuropskih jezika
Indoeuropski jezici su jezična porodica čiji se jezici govore diljem svijeta, točnije na svakom kontinentu.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Popis indoeuropskih jezika · Vidi više »
Popis ISO 639 oznaka jezika
ISO 639 standard navodi dvoslovne i troslovne oznake jezika, a trenutno postoji u tri inačice, koje su navedene u sljedećoj tablici.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Popis ISO 639 oznaka jezika · Vidi više »
Porok
Pušenje kao vrsta poroka. Porok je svaka loša navika, stečena sklonost koje se teško osloboditi.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Porok · Vidi više »
Porozina
Porozina je naziv za selo i trajektnu luku na najzapadnijem rtu otoka Cresa.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Porozina · Vidi više »
Posuđenice u ruskom jeziku
Posuđivanje stranih riječi - jedan od načina razvoja suvremenog jezika.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Posuđenice u ruskom jeziku · Vidi više »
Posuda
Posuda ili sud (od staroslavenskoga – so¸dú, (češki: sud, ruski: сосуд)) generički je izraz za svaki predmet u kojem se može držati tekućina, hrana ili bilo koji materijal, stoga posuda može biti čaša, lonac, vaza, vrč, itd.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Posuda · Vidi više »
Povaljski prag
Povaljski prag najstariji je pisani spomenik hrvatskog staroslavenskog jezika na ćirilici, pisan na vapnencu veličine 124×22 cm.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Povaljski prag · Vidi više »
Povijest Bjelorusije
desno desno Povijest Bjelorusije je povijest prostora današnje Republike Bjelorusije i naroda Bjelorusa od prapovijesti do danas.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Povijest Bjelorusije · Vidi više »
Povijest crnogorskoga jezika
Početci crnogorske pismenosti sežu do sredine 9. stoljeća, odnosno u razdoblje Dukljanskoga kraljevstva.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Povijest crnogorskoga jezika · Vidi više »
Povijest prošlih vremena
List iz spisa. Povijest prošlih vremena (starosl. Повѣсть времeньныхъ лѣтъ; rus. По́весть временны́хлет, Povest' vremennykh let; ukr. По́вість вре́м'янихліт, Povist' vrem'anykh lit; bjelorus. Апо́весць міну́лыхчасо́ў, Apoviesć minułych časoŭ) je spis povjesničara Nestora koji opisuje povijest Kijevske Rusi od 850.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Povijest prošlih vremena · Vidi više »
Povijest Slovačke
Rimski natpis na utvrdi u Trenčinu (178. – 179.) Povijest Slovačke je povijest prostora današnje Slovačke Republike i naroda Slovaka od prapovijesti do danas.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Povijest Slovačke · Vidi više »
Praslavenski jezik
Praslavenskim jezikom nazivamo hipotetski jezik iz kojeg su posredno potekli svi današnji slavenski jezici.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Praslavenski jezik · Vidi više »
Prezbiter
Prezbiter (grč. presbyteros: stariji, starješina; crkv. latinski presbyter: svećenik; starocrkvenoslavenski: презвитерь), naziv za člana židovskog velikog vijeća (prezbiterija ili sinedrija), za starješinu sinagoge u Palestini i za osobu koja vrši službu predstojnika u kršćanskoj zajednici.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Prezbiter · Vidi više »
Proteza (jezikoslovlje)
Proteza je u jezikoslovlju naziv za dodavanje glasa na početku riječi.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Proteza (jezikoslovlje) · Vidi više »
Prsa
Ljudska prsa. Prsa (rjeđe prsište) su prednji dio tijela od vrata do trbuha u kojem su smješteni srce i pluća.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Prsa · Vidi više »
Prva palatalizacija
Prva palatalizacija je praslavenska glasovna promjena kojom se regresivno palataliziraju velari *k, *g i *x, naslijeđeni iz baltoslavenskog prajezika.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Prva palatalizacija · Vidi više »
Prvo Bugarsko Carstvo
Prvo Bugarsko Carstvo (starobugarski: ц︢рьство бл︢гарское, ts'rstvo bl'garskoe) je bila srednovjekovna bugarska država u Jugoistočnoj Europi koja je postojala između 7. i 11. stoljeća.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Prvo Bugarsko Carstvo · Vidi više »
Psovka
Psovke se često ilustriraju prepoznatljivim simbolima, ideogramima ili znakovima koji ocrtavaju ljutnju Psovka je uvrjedljiva riječ, sintagma ili rečenica koja nije prihvaćena u općim načelima bontona te se smatra nepristojnom i neprikladnom.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Psovka · Vidi više »
Rci
Slovo ''rci'' u uglatoj glagoljici Rci (stsl rьci "reci") je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Rci · Vidi više »
Ruska književnost
Ruska književnost uključuje književnost Rusije i njenih emigranata, kao i književnost nezavisnih naroda koji su kroz povijest živjeli zajedno s Rusima u istoj državnoj zajednici poput Ruskog Carstva ili Sovjetskog Saveza, a napisana je na staroslavenskom, staroruskom ili suvremenom ruskom jeziku.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Ruska književnost · Vidi više »
Saće
Saće je skup šesterokutnih stanica koje su pravilno poredane jedna do druge. Saća s jajašcima i ličinkama. Odjeljak satine koji sadrži prijelaz iz radiličke saća u trutovske (veće) saće - ovdje pčele prave nepravilne i peterokutne saće (označene crvenim točkama). Satna osnova na kojoj su pčele počele graditi saće. pčelinjim voskom. Saće je skup šesterokutnih (heksagonih) stanica koje su pravilno poredane jedna do druge, tako da između njih nema praznog prostora.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Saće · Vidi više »
Satiri
Satir, amfora, 4. stoljeće pr. Kr. Satiri (grč., sátyros -, Sátyroi) u grčkoj mitologiji poluljudi su i poluživotinje koji opsjedaju šume i prate Pana ili Dioniza.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Satiri · Vidi više »
Satni okvir
pčelama. satnom osnovom ili osnovom saća (u sredini) i okvir sa saćem (desno). košnice. Skica mjera okvira. Langstroth – Rootove košnice (LR košnice) u blizini izvora vode. Dadant – Blattova košnica (DB košnica). Alberti – Žnideršičeve košnice (AŽ košnice). košnicu. AŽ košnice. Satni okvir, satnik, okvir saća ili okvir košnice (razgovorno u pčelarstvu okvir) je najvažniji sastavni dio košnice jer je okvir učinio pčelinje gnijezdo pokretnim i pristupačnim pčelaru za pregled i rad.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Satni okvir · Vidi više »
Sejm
Unutrašnjost zgrade Sejma Zgrada Sejma u Varšavi Sejm je donji dom poljskog parlamenta.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Sejm · Vidi više »
Senjska katedrala
Pročelje katedrale Interijer katedrale 255x255px Senjska katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije smatra se jednim od najznačajnijim kulturnim spomenikom u Senju i Gospićko-senjskoj biskupiji, gdje ima ulogu konkatedrale.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Senjska katedrala · Vidi više »
Slavenski jezici
Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Slavenski jezici · Vidi više »
Slavistika
Slavistika je znanost o slavenskim jezicima, književnosti, i u širem smislu o kulturi na tim jezicima.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Slavistika · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Slovačka · Vidi više »
Solun
Solun (grčki: Θεσσαλονίκη, latinično: Thessaloníki) je drugi po veličini grad u Grčkoj.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Solun · Vidi više »
Splitski evanđelistar
Stranica iz Splitskog evanđelistara Splitski evanđelistar (lat. Evangeliarium Spalatense) je najstarija sačuvana rukopisna knjiga (kodeks) u Hrvatskoj.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Splitski evanđelistar · Vidi više »
Splitski odlomak misala
'''Splitski odlomak misala''' Splitski odlomak misala list je pergamenta opisan glagoljicom u Bosni početkom 13. stoljeća kada se javlja posljednja faza normalnog razvoja glagoljice na bosanskom prostoru.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Splitski odlomak misala · Vidi više »
Spovid općena
'''Spovid općena''' Spovid općena je hrvatska glagoljična inkunabula.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Spovid općena · Vidi više »
Srbulje
Srbulje, stare rukopisne ili tiskane (u XV. i XVI. stoljeću) crkvene knjige pisane crkvenoslavenskim ili staroslavenskim jezikom srpske recenzije; rukopisi ili knjige srpskoslavenske redakcije / pisane starosrpskom azbukom; knjige iz starih srpskih tiskara.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Srbulje · Vidi više »
Srpska pravoslavna Crkva
Srpska pravoslavna Crkva (srp. Српска православна црква/Srpska pravoslavna crkva; SPC), jedna od upravno autokefalnih (samostalnih) pravoslavnih crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Srpska pravoslavna Crkva · Vidi više »
Srpskoslavenski jezik
Srpskoslavenski jezik (srpskoslovenski) je naziv za jezik koji je koristio srednjovjekovni srpski jezik.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Srpskoslavenski jezik · Vidi više »
Staroslavenska morfologija
Staroslavenski ili općeslavenski književni jezik (starobugarski, staromakedonski, crkvenoslavenski, starocrkvenoslavenski) fleksijski je jezik s prilično bogatom gramatikom.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Staroslavenska morfologija · Vidi više »
Staroslavenski institut
Staroslavenski institut, znanstveno-istraživački je institut i izdavač osnovan 1952. u Zagrebu sa zadatkom prikupljanja, obrade i proučavanja staroslavenskih i starohrvatskih spomenika i ine građe potrebne za izdavanje stručnih rječnika, monografija, zbornika i ostalih izdanja.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Staroslavenski institut · Vidi više »
Stilit
352x352px Stilit (stolpnik; grč. sστυλίτης, staroslav. стольпьникъ) je tip askete koji je u ranim kršćanskim danima bizantskog carstva obitavao na stupu (stolp na staroslavenskom, stylos na grčkom) i propovjedao, postio i molio se.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Stilit · Vidi više »
Stjepan Damjanović
Stjepan Damjanović (Strizivojna, 2. studenog 1946.), hrvatski jezikoslovac, sveučilišni profesor i akademik.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Stjepan Damjanović · Vidi više »
Sv. Ivan Vladimir
Pravoslavna katedrala svetog Ivana Vladimira u Baru Sveti Ivan Vladimir, na crnogorskoj ćirilici Свети Владимир, poznat i kao Sveti Jovan Vladimir i Sveti Vladimir Dukljanski (na grč. Ἰωάννης ὁ Βλαδίμηρος – Iōannīs o Vladimīros; alb. Shën Gjon Vladimir; srp. i mak. Јован Владимир; bug. Иван Владимир – Йоан Владимир) dukljanski je knez, crnogorski svetac, štovan ne samo među Crnogorcima, već i diljem Jugoistočne Europe te katolicima i muslimanima u Crnoj Gori. Moći Sv. Vladimira se sada nalaze u Tirani pod zaštitom autokefalne Albanske pravoslavne crkve. U vrelima se je prvo spominjao kao sv. Vladimir. Nakon što je 1381. godine albanski plemić Karlo Topija obnovio crkvu sv. Ivana Krstitelja u Elbasanu kamo su pohranjene relikvije sv. Vladimira, sv. Vladimir spominje se i kao sv. Ivan Vladimir.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Sv. Ivan Vladimir · Vidi više »
Svećenik
Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Svećenik · Vidi više »
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »
Svjatoslav Ševčuk
Vrhovni nadbiskup Ukrajinske grkokatoličke crkve Svjatoslav Ševčuk Grb nadbiskupa Svjatoslava Ševčuka Svjatoslav Ševčuk (ukr. Святослав Шевчук); (5. svibnja 1970., Strij, Lavovska oblast); je vrhovni nadbiskup Ukrajinske grkokatoličke crkve; »generalni nadbiskup Kijeva-Galiča i cijele Rusi« (Ukrajine).
Novi!!: Staroslavenski jezik i Svjatoslav Ševčuk · Vidi više »
Svjatoslav I., veliki knez Kijeva
Svatoslav I. Igorovič ili Svjatoslav Osvajač (staroslav.: С~тославъ / Свąтославъ Игорєвичь, ukr.: Святослав Ігорович, rus.: Святослав Игоревич, bug.: Светослав, grč.: Σφενδοσθλάβος – Sphendosthlabos) (oko 942. – 972.), kijevski knez od 945. godine iz dinastije Rjurikoviča.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Svjatoslav I., veliki knez Kijeva · Vidi više »
Tradicionalna misa
Tradicionalna latinska misa (TLM), tridentska misa ili latinska misa oblik je rimskoga obreda svete mise sadržan u tipskome izdanju Rimskog misala kakav je izdavan od 1570.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Tradicionalna misa · Vidi više »
Tribunj
Tribunj je općina u Šibensko-kninskoj županiji Mjesto je poznato turističko središte, a ljepoti krajolika uvelike pridonose i brojni otoci u moru ispred Tribunja.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Tribunj · Vidi više »
Tvrdo
Slovo ''tvrdo'' u uglatoj glagoljici Tvrdo (stsl tvrьdo) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Tvrdo · Vidi više »
Udžbenik
Udžbenik je osnovna školska knjiga koja na sustavan i didaktički primjeren način izlaže nastavni sadržaj pojedinoga nastavnog predmeta.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Udžbenik · Vidi više »
Uk
Slovo ''uk'' u uglatoj glagoljici Uk (stsl. ukъ) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Uk · Vidi više »
Ukrajinska književnost
Ukrajinska književnost je književnost pisana na staroukrajinskom odnosno suvremenom ukrajinskome jeziku.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Ukrajinska književnost · Vidi više »
Us (glagoljsko slovo)
Us (ili ons, zvano i veliki jus) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Us (glagoljsko slovo) · Vidi više »
Uskrs
Uskrs, službeno Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjeg (Gospodinova), također i Uskrsna nedjelja, najveća je kršćanska svetkovina.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Uskrs · Vidi više »
Vajsov misal
Vajsov misal, punim imenom Rimski misal slověnskim jezikom prěsv.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Vajsov misal · Vidi više »
Veles (mitologija)
Veles, Volos ili Voloh u slavenskoj mitologiji bog je zemlje, voda i podzemlja; povezivan je sa zmajevima, stokom, magijom, glazbenicima, bogatstvom i prijevarom.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Veles (mitologija) · Vidi više »
Velika Kneževina Moskva
Velika Kneževina Moskva (rus. Великое Княжество Московское) naziv je za srednjovjekovnu rusku državu osnovanu 1283.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Velika Kneževina Moskva · Vidi više »
Velikomoravska Kneževina
Velikomoravska Kneževina bila je najsnažnija država Zapadnih Slavena.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Velikomoravska Kneževina · Vidi više »
Vladislav Cvitanović
Vladislav Cvitanović, (Veli Iž, 15. veljače 1894. – Zadar, 6. siječnja 1973.), bio je hrvatski glagoljaš i svećenik.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Vladislav Cvitanović · Vidi više »
Vukan Nemanjić
Vukan Nemanjić, freska u Visokim Dečanima Vukan Nemanjić, kralj Duklje (1195. – 1207.) i veliki župan Raške (1202. – 1205./1207.), katoličke vjeroispovijesti.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Vukan Nemanjić · Vidi više »
Zagrebačka filološka škola
Zagrebačka filološka škola bila je filološka škola koja je djelovala u Zagrebu tijekom devetnaestoga stoljeća.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Zagrebačka filološka škola · Vidi više »
Zagrebački katolički list
Zagrebački katolički list bio je hrvatski katolički tjednik.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Zagrebački katolički list · Vidi više »
Zora (mitologija)
''Zora'' Zora (Zora-djevojka, starosl. Zorja) je u slavenskoj mitološkoj književnosti boginja praskozorja i povečerja.
Novi!!: Staroslavenski jezik i Zora (mitologija) · Vidi više »
1060.
Bez opisa.
Novi!!: Staroslavenski jezik i 1060. · Vidi više »
29. ožujka
29.
Novi!!: Staroslavenski jezik i 29. ožujka · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Starobugarski jezik, Starocrkvenoslavenski, Starocrkvenoslavenski jezik, Staroslavenski.
