Brže od pregledniku!
82 odnosi: Akvitanija (francuska regija 1982. – 2015.), Alan Stewart od Darnleya, Auvergne, Auxerre, Žakerija, Belgija, Bitka kod Agincourta, Bitka za Poitiers, Bordeaux, Bretonci, Britanska monarhija, Burgundija (francuska regija 1982. – 2015.), Burgundsko Vojvodstvo, Calais, Centre-Val de Loire, Dartmouth, Dinastija Anjou-Plantagenet, Dinastija Blois, Dinastija Capet, Dinastija Lancaster, Eduard III., Edvard Crni Kraljević, Engleska, Filip III., kralj Navare, Filip IV., kralj Francuske, Francuska, Francuska književnost, Generalni staleži, Geoffrey Chaucer, Građani Calaisa, Henrik II. Kastiljski, Henrik V., kralj Engleske, Henry od Grosmonta, 1. vojvoda od Lancastera, Igra prijestolja (televizijska serija), Ivan II., francuski kralj, Ivan od Gaunta, Izabela Francuska (1292. – 1358.), Jacquetta Luksemburška, John od Gaunta, 1. vojvoda od Lancastera, John Stewart od Darnleya, Kalist III., Karlo I. od Monaka, Karlo IV., kralj Francuske, Karlo VIII., kralj Francuske, Katarina od Valois, Kondotjer, Koplje, Kraljevina Francuska, La Rochelle, Lapurdija, ..., Merovinzi, Mont-Saint-Michel, Normandija, Opatija Fontenay, Orléans, Pariz, Petar I. Burbonski, Pješaštvo, Plymouth, Popis ratova, Povijest Belgije, Povijest Europe, Povijest Francuske, Povijest tenka, Rat, Ratovi dviju ruža, Reims, Rikard II., Rikard Plantagenet, Rouen, Seljačke bune, Sjeverna Baskija, Srednji vijek, Strasbourg, Streljivo, Sveti Rok, Templari, Vojvodstvo Normandija, 1337., 1360., 17. srpnja, 2. tisućljeće. Proširite indeks (32 više) »
Akvitanija (francuska regija 1982. – 2015.)
Akvitanija (fra. Aquitaine, gas, oks. Aquitània; bas. Akitania), poznata i pod starim nazivom "Guyenne", je bivša (1982. – 2015.) francuska regija, na jugozapadu Francuske, smještana na obalama Atlantskog oceana i Pirenejskog planinskog lanca.
Novi!!: Stogodišnji rat i Akvitanija (francuska regija 1982. – 2015.) · Vidi više »
Alan Stewart od Darnleya
Sir Alan Stewart od Darnleya (nakon 1406.–1439.) bio je škotski plemić, iz obitelji Stewartâ od Darnleya, sudionik Stogodišnjega rata.
Novi!!: Stogodišnji rat i Alan Stewart od Darnleya · Vidi više »
Auvergne
Auvergne (oks. Auvèrnha) je bivša (1982. – 2015.) francuska regija,na jugu središnjeg dijela zemlje.
Novi!!: Stogodišnji rat i Auvergne · Vidi više »
Auxerre
Toranj sa satom Auxerre je francuski grad iz pokrajine Bourgogne (Burgundija) u sjeverno-središnjoj Francuskoj između Pariza i Dijona.
Novi!!: Stogodišnji rat i Auxerre · Vidi više »
Žakerija
Žakerija je ustanak seljaka 1358. u Francuskoj, tijekom Stogodišnjeg rata.
Novi!!: Stogodišnji rat i Žakerija · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Stogodišnji rat i Belgija · Vidi više »
Bitka kod Agincourta
Bitka kod Agincourta bila je ključna engleska pobjeda u Stogodišnjem ratu.
Novi!!: Stogodišnji rat i Bitka kod Agincourta · Vidi više »
Bitka za Poitiers
Bitka za Poitiers (eng. Battle of Poitiers) je bila bitka između Engleske i Bretanje protiv Kraljevine Francuske i Škotske.
Novi!!: Stogodišnji rat i Bitka za Poitiers · Vidi više »
Bordeaux
Bordeaux (na okcitanskom gaskonjskom: Bordèu - izgovor na hrvatskom Bordo) grad je na jugozapadu Francuske, te prijestolnica regije Nova-Akvitanija i departmana Gironde.
Novi!!: Stogodišnji rat i Bordeaux · Vidi više »
Bretonci
Zastava Bretanje Bretonci je naziv za keltsku etničku skupinu koja živi u francuskoj regiji Bretanji.
Novi!!: Stogodišnji rat i Bretonci · Vidi više »
Britanska monarhija
Grbovi britanske monarhije Karlo III., britanski monarh od 2022. Britanska monarhija odnosi se na ustavnu monarhiju Ujedinjenog Kraljevstva i njegovih prekomorskih posjeda.
Novi!!: Stogodišnji rat i Britanska monarhija · Vidi više »
Burgundija (francuska regija 1982. – 2015.)
Burgundija (fra. Bourgogne) je bivša (1982. – 2015.) francuska regija, koja se sastojala od četiri departmana: Yonne (89), Côte-d'Or (21), Nièvre (58) i Saône-et-Loire (71).
Novi!!: Stogodišnji rat i Burgundija (francuska regija 1982. – 2015.) · Vidi više »
Burgundsko Vojvodstvo
Burgundsko Vojvodstvo (fra. Duché de Bourgogne) bilo je vojvodstvo Kraljevine Francuske koje 890. nastaje na dijelu teritorija bivšeg Kraljevstva Burgunda.
Novi!!: Stogodišnji rat i Burgundsko Vojvodstvo · Vidi više »
Calais
Calais je grad i luka koji je smješten na sjeveru Francuske.
Novi!!: Stogodišnji rat i Calais · Vidi više »
Centre-Val de Loire
Centre ili Centar je regija Francuske koja se sastoji od šest departmana.
Novi!!: Stogodišnji rat i Centre-Val de Loire · Vidi više »
Dartmouth
Dartmouth je grad u engleskoj grofoviji Devon.
Novi!!: Stogodišnji rat i Dartmouth · Vidi više »
Dinastija Anjou-Plantagenet
Anjou-Plantagenet (ili samo Plantagenet) je ogranak starije francuske dinastije Anžuvinaca (Anjou) koja je u Engleskoj vladala od 1154. do 1485. godine.
Novi!!: Stogodišnji rat i Dinastija Anjou-Plantagenet · Vidi više »
Dinastija Blois
Grofovi Bloisa imali su sjedište u Bloisu, južno od Pariza, Francuska.
Novi!!: Stogodišnji rat i Dinastija Blois · Vidi više »
Dinastija Capet
Dinastija Capet, udomaćeno Kapetovići (fr. Les Capétiens), francuska kraljevska dinastija, jedna od najstarijih i najrazgranatijih europskih vladarskih obitelji.
Novi!!: Stogodišnji rat i Dinastija Capet · Vidi više »
Dinastija Lancaster
Lancaster, engleska kraljevska dinastija čiji su članovi vladali Engleskom, Walesom i Irskom 1399.
Novi!!: Stogodišnji rat i Dinastija Lancaster · Vidi više »
Eduard III.
Eduard III. (13. studenog 1312., - 21. lipnja 1377.), engleski kralj.
Novi!!: Stogodišnji rat i Eduard III. · Vidi više »
Edvard Crni Kraljević
'''Edward Crni Princ''' Edvard Crni Princ (Woodstock, Oxfordshire, 15. lipnja 1330. – Westminsterska opatija, London, 8. lipnja 1376.), sin engleskog kralja Edvarda III, otac engleskog kralja Rikarda II.
Novi!!: Stogodišnji rat i Edvard Crni Kraljević · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Stogodišnji rat i Engleska · Vidi više »
Filip III., kralj Navare
bista u muzeju Louvre Filip III. (27. ožujka 1306. – 16. rujna 1343.), zvani Plemeniti ili Mudrac, bio je grof ÉvreuxaRobert Fawtier, The Capetian Kings of France: Monarchy and Nation 987-1328, transl.
Novi!!: Stogodišnji rat i Filip III., kralj Navare · Vidi više »
Filip IV., kralj Francuske
Kralj Filip IV. Lijepi Filip IV.
Novi!!: Stogodišnji rat i Filip IV., kralj Francuske · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Stogodišnji rat i Francuska · Vidi više »
Francuska književnost
Francuska književnost smatra se jednom od najbogatijih i najraznolikijih književnosti, najznačajnija zbog svog istraživanja ljudskog društva i pozicija individualca u društvu.
Novi!!: Stogodišnji rat i Francuska književnost · Vidi više »
Generalni staleži
Otvaranje Generalnog staleža 5. svibnja 1789. godine u Grands Salles des Menus-Plaisirsu u Versaillesu. Karikatura koja prikazuje treći stalež kako na svojim leđima nosi prvi i drugi stalež. Generalni staleži ili opći staleži (francuski: États généraux) bili su francuski državni staleži koji su postojali od 14. do 18. stoljeća.
Novi!!: Stogodišnji rat i Generalni staleži · Vidi više »
Geoffrey Chaucer
'''Geoffrey Chaucer''' Geoffrey Chaucer (London?, 1343.? – 25. listopada 1400.) engleski pjesnik, filozof i diplomat.
Novi!!: Stogodišnji rat i Geoffrey Chaucer · Vidi više »
Građani Calaisa
Građani Calaisa ili Buržuji Calaisa (francuski: Les Bourgeois de Calais) je slavna skulptura Augustea Rodina iz 1889.
Novi!!: Stogodišnji rat i Građani Calaisa · Vidi više »
Henrik II. Kastiljski
Henrik II. promatra pogubljenje polubrata, Petra I. Henrik II. (13. siječnja 1334. – 29. svibnja 1379.), prije krunidbe poznat i kao Henrik Trastamara, je prvi vladar Kastilije iz dinastije Trastamara.
Novi!!: Stogodišnji rat i Henrik II. Kastiljski · Vidi više »
Henrik V., kralj Engleske
Henrik V. (16. rujna 1386. – 31. kolovoza 1422.), poznat i kao Henry od Monmoutha, bio je engleski kralj od 1413.
Novi!!: Stogodišnji rat i Henrik V., kralj Engleske · Vidi više »
Henry od Grosmonta, 1. vojvoda od Lancastera
Henry od Grosmonta, 1.
Novi!!: Stogodišnji rat i Henry od Grosmonta, 1. vojvoda od Lancastera · Vidi više »
Igra prijestolja (televizijska serija)
Igra prijestolja (eng. Game of Thrones) američka je fantastična dramska televizijska serija autora Davida Benioffa i D. B. Weissa.
Novi!!: Stogodišnji rat i Igra prijestolja (televizijska serija) · Vidi više »
Ivan II., francuski kralj
'''Ivan II. Dobri''' Ivan II.
Novi!!: Stogodišnji rat i Ivan II., francuski kralj · Vidi više »
Ivan od Gaunta
Ivan od Gaunta, vojvoda od Lancastera (6. ožujka 1340. – 3. veljače 1399.) je bio engleski princ, vojskovođa i državnik.
Novi!!: Stogodišnji rat i Ivan od Gaunta · Vidi više »
Izabela Francuska (1292. – 1358.)
Izabela Francuska, Isabelle de Valois, "žena-vuk" (1292. – 22. kolovoza 1358.) je bila supruga kralja Engleske Edvarda II.
Novi!!: Stogodišnji rat i Izabela Francuska (1292. – 1358.) · Vidi više »
Jacquetta Luksemburška
Jacquetta od Luksemburga, grofica Rivers (1415./16. – 1472.) je bila najstarija kćer Petra I. od Luksemburga, grofa od Saint-Pola, Conversana i Brienne, i njegove supruge Margarete od Bauxa.
Novi!!: Stogodišnji rat i Jacquetta Luksemburška · Vidi više »
John od Gaunta, 1. vojvoda od Lancastera
John od Gaunta, 1.
Novi!!: Stogodišnji rat i John od Gaunta, 1. vojvoda od Lancastera · Vidi više »
John Stewart od Darnleya
Sir John Stewart od Darnleya, 1.
Novi!!: Stogodišnji rat i John Stewart od Darnleya · Vidi više »
Kalist III.
Kalist III. (31. prosinca 1378., Xativa - 6. kolovoza 1458., Rim),Hrvatska enciklopedija: papa od 8. travnja 1455. do 6. kolovoza 1458. godine.
Novi!!: Stogodišnji rat i Kalist III. · Vidi više »
Karlo I. od Monaka
Karlo I. Grimaldi († Monako, 15. kolovoza 1357.), prvi suvereni gospodar Monaka, zbog čega se često upravo on smatra utemeljiteljem monegaške dinastije Grimaldi.
Novi!!: Stogodišnji rat i Karlo I. od Monaka · Vidi više »
Karlo IV., kralj Francuske
Karlo IV., kralj Francuske Karlo IV.
Novi!!: Stogodišnji rat i Karlo IV., kralj Francuske · Vidi više »
Karlo VIII., kralj Francuske
Karlo VIII., kralj Francuske Karlo VIII (Amboise, 30. lipnja 1470. – Amboise, 7. travnja 1498.) francuski kralj od 1483. – 1498.
Novi!!: Stogodišnji rat i Karlo VIII., kralj Francuske · Vidi više »
Katarina od Valois
Katarina Valoiska, kraljice Engleske Katarina od Valoisa ili Katarina Valoiska bila je engleska kraljica od 1420.
Novi!!: Stogodišnji rat i Katarina od Valois · Vidi više »
Kondotjer
Paolo Ucello, '''Kondotjer Sir John Hawkwood''', freska iz 1436., 820 × 514 cm, Firentinska katedrala. Kondotjer, (od talijanskog condottiere, četovođa) je, prema Hrvatskom enciklopedijskom rječniku:;1.
Novi!!: Stogodišnji rat i Kondotjer · Vidi više »
Koplje
Srednjovjekovna koplja Koplje je pješačko ili konjaničko hladno oružje na motki.
Novi!!: Stogodišnji rat i Koplje · Vidi više »
Kraljevina Francuska
Kraljevina Francuska (eng. Kingdom of France, fr. Royaume de France), bila je apsolutistička monarhija u srednjem i novom vijeku.
Novi!!: Stogodišnji rat i Kraljevina Francuska · Vidi više »
La Rochelle
La Rochelle je grad na atlantskoj obali Francuske.
Novi!!: Stogodišnji rat i La Rochelle · Vidi više »
Lapurdija
Lapurdija (baskijski: Lapurdi, francuski naziv: Labourd, izvorno latinski: Lapurtum, gaskonjski:Labord), je povijesna baskijska i francuska pokrajina.
Novi!!: Stogodišnji rat i Lapurdija · Vidi više »
Merovinzi
Merovinško kraljevstvo Merovinzi su dinastija franačkih kraljeva, koja je vladala Franačkom od 481. do 751. godine.
Novi!!: Stogodišnji rat i Merovinzi · Vidi više »
Mont-Saint-Michel
Mont Saint-Michel (hrv. "Planina Svetog Mihovila") je srednjovjekovni burg izgrađen oko samostana svetog Mihovila u Normandiji u blizini Avranchesa u Francuskoj.
Novi!!: Stogodišnji rat i Mont-Saint-Michel · Vidi više »
Normandija
Normandija (francuski: Normandie, normandijski: Normaundie), bivša je država u Europi i povijesna pokrajina u Francuskoj na obali La Mancha.
Novi!!: Stogodišnji rat i Normandija · Vidi više »
Opatija Fontenay
Opatija Fontenay je bivši cistercitski samostan u mjestu Marmagne u blizini Montbarda, u francuskom departmanu Côte-d'Or.
Novi!!: Stogodišnji rat i Opatija Fontenay · Vidi više »
Orléans
Orléans je grad u Francuskoj, oko 130 kilometara jugozapadno od Pariza.
Novi!!: Stogodišnji rat i Orléans · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Stogodišnji rat i Pariz · Vidi više »
Petar I. Burbonski
Crtež Petrova sarkofaga koji je načinio Roger de Gaignières Petar I. Burbonski (fr. Pierre Ier de Bourbon; 1311. – Poitiers, 19. rujna 1356.) bio je francuski plemić; grof Clermont-en-Beauvaisisa i La Marchea te drugi vojvoda Bourbona (1342. – 1356.). Poznat je po svom sudjelovanju u ranim bitkama Stogodišnjeg rata, 1337.
Novi!!: Stogodišnji rat i Petar I. Burbonski · Vidi više »
Pješaštvo
Hrvatske vojske. Pješaštvo se sastoji uglavnom od vojnika-pješaka.
Novi!!: Stogodišnji rat i Pješaštvo · Vidi više »
Plymouth
Plymouth je grad u Ujedinjenom Kraljevstvu u Engleskoj.
Novi!!: Stogodišnji rat i Plymouth · Vidi više »
Popis ratova
Ovo je kronološki popis ratova, trenutno nepotpun, i može se nadopuniti.
Novi!!: Stogodišnji rat i Popis ratova · Vidi više »
Povijest Belgije
''Belgijska revolucija 1830.'' (Gustaaf Wapers) Povijest Belgije je povijest Kraljevine Belgije i naroda Belgijanaca od antike do danas.
Novi!!: Stogodišnji rat i Povijest Belgije · Vidi više »
Povijest Europe
Današnji politički zemljovid Europe. Europa je igrala u svjetskoj povijesti mnogo važniju ulogu nego što bi se to očekivalo od njezinog ne odveć brojnog stanovništva ili veličine.
Novi!!: Stogodišnji rat i Povijest Europe · Vidi više »
Povijest Francuske
Galije- današnje Francuske Najveća zemlja u zapadnoj Europi, Francuska je dominirala u povijesti Europe još odkad su Franci osvojili ovu zemlju u 5. stoljeću.
Novi!!: Stogodišnji rat i Povijest Francuske · Vidi više »
Povijest tenka
Tenk je oklopno vojno vozilo na gusjenicama koje služi za potporu pješaštvu ili djeluje samostalno.
Novi!!: Stogodišnji rat i Povijest tenka · Vidi više »
Rat
Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.
Novi!!: Stogodišnji rat i Rat · Vidi više »
Ratovi dviju ruža
'''Bijela ruža kuće York''' '''Crvena ruža kuće Lancaster''' Ratovi dviju ruža, vođeni između 1455. i 1485. godine, bili su isprekidan građanski rat koji se vodio oko engleskog prijestolja između sljedbenika kuće Lancastera i kuće York.
Novi!!: Stogodišnji rat i Ratovi dviju ruža · Vidi više »
Reims
Reims je grad na sjeveroistoku Francuske, oko 140 km od Pariza.
Novi!!: Stogodišnji rat i Reims · Vidi više »
Rikard II.
Rikard II. (Bordeaux, 6. siječnja 1367. – dvorac Pontefract u Zapadnom Yorkshireu, 14. veljače 1400.), engleski kralj.
Novi!!: Stogodišnji rat i Rikard II. · Vidi više »
Rikard Plantagenet
Rikard Plantagenet (od Yorka). Rikard od Yorka, 3.
Novi!!: Stogodišnji rat i Rikard Plantagenet · Vidi više »
Rouen
Rouen je povijesno gledano glavni grad Normandije.
Novi!!: Stogodišnji rat i Rouen · Vidi više »
Seljačke bune
Iako su bili najspektakularniji oblik seljačkog otpora tijekom srednjeg i ranoga novog vijeka, seljačke bune bile su razmjerno rijetka pojava, a veći dio otpora odvijao se zapravo kroz oblike pasivnog otpora (odbijanje izvršavanja radova ili plaćanja podavanja) ili napuštanjem posjeda koje su obrađivali i potragom za boljim uvjetima.
Novi!!: Stogodišnji rat i Seljačke bune · Vidi više »
Sjeverna Baskija
Ovo je članak o francuskom dijelu Baskije.
Novi!!: Stogodišnji rat i Sjeverna Baskija · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Stogodišnji rat i Srednji vijek · Vidi više »
Strasbourg
Strasbourg (elzaški: Strossburi; njemački: Straßburg) grad je na istoku Francuske, na lijevoj strani Rajne.
Novi!!: Stogodišnji rat i Strasbourg · Vidi više »
Streljivo
kalibra.50 (12,7mm) "BMG". Svaki peti metak s crvenim vrhom je samoosvjetljavajuće zrno "tracer". Streljivo je naziv za skupinu projektila koji se koriste u ratovanju, uključujući bombe, rakete, bojne glave, nagazne, morske mine, protupješačke mine i metke za vatrena oružja.
Novi!!: Stogodišnji rat i Streljivo · Vidi više »
Sveti Rok
Grob svetog Roka, Venecija. Sveti Rok Sveti Rok (fr. Saint Roch, lat. Rochus, okcit. Saint Roch; Montpellier, oko 1348. – Voghera, 15./16. kolovoza 1376./1379.) ili Roko (tal. San Rocco), također i Rok(o) iz Montpelliera (fr. Roch de Montpellier, tal. Rocco di Montpellier), svetac je Katoličke Crkve, hodočasnik, dobrotvor, zaštitnik od zaraznih bolesti (kuge, kolere i inih), zaštitnik hodočasnika, kirurga, dermatologa i ljekarnika.
Novi!!: Stogodišnji rat i Sveti Rok · Vidi više »
Templari
Templari ili punim imenom "Red siromašnih vitezova Krista i Salomonova hrama" (nazivani još i Vitezovi Templari, Hramovnici) (lat. Fratres militiae Templi), kršćanski vojni red osnovan 1118.
Novi!!: Stogodišnji rat i Templari · Vidi više »
Vojvodstvo Normandija
Vojvodstvo Normandija Vojvodstvo Normandija je bila državna tvorevina na sjeveru Francuske.
Novi!!: Stogodišnji rat i Vojvodstvo Normandija · Vidi više »
1337.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1337. · Vidi više »
1360.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1360. · Vidi više »
17. srpnja
17.
Novi!!: Stogodišnji rat i 17. srpnja · Vidi više »
2. tisućljeće
Ovo je bilo tisućljeće je velikih zemljopisnih otkrića, vjerskih sukoba i revolucija.
Novi!!: Stogodišnji rat i 2. tisućljeće · Vidi više »
