Komunikacija

404 odnosi: Aberacija svjetlosti, Adaptivna optika, Adrasteja (mjesec), Aeda (mjesec), Aegir (mjesec), Afel, Aitne (mjesec), Albiorix (mjesec), Alkor, Altokumulus, Amalteja (mjesec), Amaterska astronomija, Analema, Ananka (mjesec), Apsolutna magnituda, Argument perihela, Arha (mjesec), Ariel (mjesec), Asteroidi, Asteroidni pojas, Astrognozija, Astronomia nova, Astronomski instrumenti, Atlas (mjesec), Australopithecus deyiremeda, Autonoa (mjesec), Šangajski toranj, Babilonska astronomija, Bebhionn (mjesec), Belinda, Berenikina kosa, Bergelmir (mjesec), Bestla (mjesec), Caliban, Cirkumpolarna zviježđa, Cirostratus, CNC tokarilica, Dafnis (mjesec), Damokloid, Despina (mjesec), Dezdemona, Dija, Diona (mjesec), Disnomija (mjesec), Disperzija (optika), Duga, Ekliptika, EL/M-2075 Phalcon, Elara (mjesec), Encelad (mjesec), ..., Epimetej (mjesec), Erinoma (mjesec), Erriapo (mjesec), Euanta (mjesec), Eufemija (mjesec), Eukelada (mjesec), Euporija (mjesec), Euridoma (mjesec), Europa (mjesec), Farbauti (mjesec), Feba (mjesec), Fenrir (mjesec), Ferdinand (mjesec), Fobos (mjesec), Fornjot (mjesec), Foucaultovo njihalo, Francisco (mjesec), Galateja (mjesec), GALEX, Ganimed (mjesec), George Biddell Airy, Godina, Grad (kut), Gravitacija, Gregoryjev teleskop, Greip (mjesec), Haldena (mjesec), Halimede (mjesec), Halo (optička pojava), Harpalika (mjesec), Hati (mjesec), Hegemona (mjesec), Helena (mjesec), Helika (mjesec), Hermipa (mjesec), Herse (mjesec), Himalija (mjesec), Hiperion (mjesec), Hirokin (mjesec), IC 4756, Ija (mjesec), Ijiraq (mjesec), Inklinacija orbite, Irena (mjesec), Izonoa (mjesec), James Bradley, Janus (mjesec), Japet (mjesec), Jarnsaxa (mjesec), Jedinice boje u jeziku CSS, Jesenska točka, Johann Franz Encke, Jokasta (mjesec), Jupiter, Jupiter LI, Jupiter LII, Jupiterovi prirodni sateliti, Kala (mjesec), Kalihora (mjesec), Kalika (mjesec), Kalipso (mjesec), Kaliroa (mjesec), Kalista (mjesec), Kari (mjesec), Karma (mjesec), Karpo (mjesec), Katalog glavnih galaksija, Kerber (mjesec), Kilena (mjesec), Kirkwoodove zone, Kiviuq (mjesec), Konjska glava (maglica), Kora (mjesec), Kresida, Kupid (mjesec), Kutni promjer, Kutomjer, Lažno Sunce, Laomedeia (mjesec), Larisa (mjesec), Léon Foucault, Leda (mjesec), Limb, Liziteja (mjesec), Logi (mjesec), Mab (mjesec), Magnetizam, Magnetska rezonancija, Margaret (mjesec), Mars Express, Megaklita (mjesec), Merkurov prijelaz, Messier 106, Messier 11, Messier 36, Messier 50, Messier 56, METAR, Metida (mjesec), Metona (mjesec), Mimas (mjesec), Mizar, Mjeriteljstvo, Mjerna jedinica, Mjerna veličina, Mjesec, Mnema (mjesec), Motor s unutarnjim izgaranjem, Mundilfari (mjesec), Najada (mjesec), Narvi (mjesec), Nebeski ekvator, Neptun, Nereida (mjesec), Neso (mjesec), NGC 1999, NGC 2023, NGC 6633, NGC 6760, Nikola Tesla, Nikta (mjesec), Ninivska ravnica, O veličinama i udaljenostima, Oberon (mjesec), Obzor, Ofelija, Oktant, Opisani halo, Optika atmosfere, Orbitale, Orijentacija, Ortozija (mjesec), Paaliaq (mjesec), Palena (mjesec), Pan (mjesec), Pandora (mjesec), Paralaksa, Parsek, Pasifaja (mjesec), Pasiteja (mjesec), Pčelarsko dlijeto, Perdita (mjesec), Perihel, Peterokut, Philophrosyne (mjesec), Planet, Polarna zvijezda, Polarni krugovi, Polideuk (mjesec), Poluga stabiliteta, Pomrčina, Pomrčina Mjeseca, Pomrčina Sunca, Popis kometa Hironove vrste, Popis numeriranih kometa, Popis trigonometrijskih jednakosti, Porcija, Povijest astronomije, Praksidika (mjesec), Pravi kut, Pregrijač, Pregrijanje, Profil, Proljetna točka, Prometej (mjesec), Prospero, Prostorni kut, Protej (mjesec), Prvi Keplerov zakon, Psamata (mjesec), Puck (mjesec), Radijan, Radio astronomija, Radioteleskop, Ravnodnevica, Reja (mjesec), Reper (geodezija), Rozalinda, Rudolfove tablice, S/2003 J 10, S/2003 J 12, S/2003 J 16, S/2003 J 18, S/2003 J 19, S/2003 J 2, S/2003 J 23, S/2003 J 4, S/2003 J 9, S/2004 S 12, S/2004 S 13, S/2004 S 17, S/2004 S 3, S/2004 S 4, S/2004 S 6, S/2004 S 7, S/2006 S 3, S/2007 S 2, S/2007 S 3, Sao (mjesec), Sat (razdvojba), Saturn, Saturnovi unutarnji sateliti, Seizmički val, Seksagezimalni brojevni sustav, Sekstant, Sekunda, Selsin, Setebos, Sferna astronomija, Sferometar, Siarnaq (mjesec), Sinkroni stroj, Sinopa (mjesec), Sjevernjača, Skadi (mjesec), Skateboarding, Skoll (mjesec), Smilodon, Spirit, Sponda (mjesec), Starogradsko polje, Stephano, Stiks (mjesec), Stratokumulus, Strijela-3, Stupanj, Sunčev stup, Sunčev sustav, Sunčev toplovodni kolektor, Sunčeva konstanta, Sunce, Suncostaj, Superskup Perzej-Ribe, Supralateralni luk, Surtur (mjesec), Suttungr (mjesec), Sycorax, SYNOP, Tajgeta (mjesec), Talasa (mjesec), Talesov poučak, Tarqeq (mjesec), Tarvos (mjesec), Teba (mjesec), Teleskop, Telesto (mjesec), Telksinoa (mjesec), Temisto (mjesec), Tetija (mjesec), Thrymr (mjesec), Tiona (mjesec), Titan (mjesec), Titanija (mjesec), Tranzit (astronomija), Trinculo, Triton (mjesec), Trofazna struja, Tycho Brahe, Umbriel (mjesec), Uppsalski opći katalog galaktika, Uran, Uranovi prirodni sateliti, Uranovi vanjski nepravilni sateliti, Urbain Le Verrier, Vaalbara, Valetudo (mjesec), Venera, Venerin prijelaz, Venerine mijene, Vid u sisavaca, Video nadzor, Vidljivost, Vidni kut, Vidno polje (astronomija), Vlastito gibanje (astronomija), Vreća ugljena (tamna maglica), Vrijeme (fizika), Vulkan (planet), XMM-Newton, Ymir (mjesec), Zeleni krov, Zemlja, Zemljina putanja, Zemljino magnetsko polje, Zemljopisna širina, Zemljopisne koordinate, Zenitna daljina, Zenitni teleskop, Zračna luka, (216258) 2006 WH1, 1. meridijan (istok), 10201 Korado, 10241 Miličević, 10415 Mali Lošinj, 10423 Dajčić, 10645 Brač, 12584 Zeljkoandreic, 12657 Bonč-Brujevič, 136 Austria, 137 Meliboea, 140 Siwa, 142 Polana, 143 Adria, 1461 Jean-Jacques, 151 Abundantia, 153 Hilda, 155 Scylla, 156 Xanthippe, 178 Belisana, 182 Elsa, 183 Istria, 184 Dejopeja, 18923 Jennifersass, 192 Nausikaa, 195 Eurykleia, 197 Arete, 2 Pallas, 2. meridijan (istok), 2007 TU24, 201 Penelope, 2011 MD, 2020 CD3, 204 Kallisto, 205 Martha, 207 Hedda, 208 Lacrimosa, 210 Isabella, 211 Isolda, 212 Medea, 214 Aschera, 216 Kleopatra, 218 Bianca, 219 Thusnelda, 25143 Itokawa, 2867 Šteins, 3 Juno, 3. meridijan (istok), 334 Chicago, 367943 Duende, 37452 Spirit, 390 Aljma, 4 Vesta, 4. meridijan (istok), 4179 Toutatis, 4268 Grebenikov, 5 Astraea, 5. meridijan (istok), 589 Croatia, 6 Hebe, 7 Iris, 7364 Otonkucera, 8422 Mohorovičić, 963 Iduberga, 99942 Apophis. Proširite indeks (354 više) » « Stisni indeks

Aberacija svjetlosti

brzini svjetlosti. Kut pod kojim se vidi zvijezda ''φ'' se razlikuje od stvarnog kuta ''θ''. Aberacija svjetlosti je u astronomiji prividna promjena položaja nebeskog tijela koje se javlja kao posljedica rotacije Zemlje oko Sunca i oko svoje osi, kombiniranog s brzinom širenja svjetlosti u medijima različitoga indeksa loma.

Novi!!: Stupanj (kut) i Aberacija svjetlosti · Vidi više »

Adaptivna optika

Deformabilno zrcalo može se koristiti za ispravljanje pogrešaka valne fronte u astronomskom teleskopu. Ilustracija (pojednostavljenog) adaptivnog optičkog sustava. Svjetlost prvo udari u zrcalo s nagibom vrha (TT), a zatim u zrcalo koje se može deformirati (DM) koje ispravlja valnu frontu. Dio svjetla odvodi se razdjelnikom snopa (BS) na senzor valnog fronta i upravljački hardver koji šalje ažurirane signale DM i TT zrcalima. Valna fronta aberirane slike (lijevo) može se izmjeriti pomoću senzora valne fronte (u sredini), a zatim ispraviti za korištenje deformabilnog zrcala (desno) Adaptivna optika (AO) je tehnologija koja se koristi za poboljšanje performansi optičkih sustava smanjenjem učinka dolaznih izobličenja valnog fronta deformiranjem zrcala kako bi se nadoknadilo izobličenje.

Novi!!: Stupanj (kut) i Adaptivna optika · Vidi više »

Adrasteja (mjesec)

Adrasteja (grč. Αδράστεια) je Jupiterov drugi najbliži poznati satelit.

Novi!!: Stupanj (kut) i Adrasteja (mjesec) · Vidi više »

Aeda (mjesec)

Aeda (također Jupiter XLI) je manji prirodni satelit planeta Jupiter.

Novi!!: Stupanj (kut) i Aeda (mjesec) · Vidi više »

Aegir (mjesec)

Aegir (također Saturn XXXVI, Ægir) je prirodni satelit planeta Saturn iz Nordijske grupe, s oko 6 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 1025,908 dana.

Novi!!: Stupanj (kut) i Aegir (mjesec) · Vidi više »

Afel

Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Afel (grč. apo, tj. aph- ili ap’.

Novi!!: Stupanj (kut) i Afel · Vidi više »

Aitne (mjesec)

Aitne (također Jupiter XXXI) je prirodni satelit planeta Jupiter.

Novi!!: Stupanj (kut) i Aitne (mjesec) · Vidi više »

Albiorix (mjesec)

Albiorix (također Saturn XXVI) je prirodni satelit planeta Saturn, s oko 32 kilometra u promjeru i orbitalnim periodom od 783.47 dana.

Novi!!: Stupanj (kut) i Albiorix (mjesec) · Vidi više »

Alkor

Alkor je binarni sustav zvijezda u Velikom medvjedu.

Novi!!: Stupanj (kut) i Alkor · Vidi više »

Altokumulus

Nebo prekriveno altokumulusima. zalaska Sunca. oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. Altokumulus (lat. altus: visok + cumulus: gomila, hrpa; međunarodna kratica Ac) je oblak koji tvori skupine nepravilnih oblačića bijele i sive boje na visinama od 2,5 do 6 kilometara.

Novi!!: Stupanj (kut) i Altokumulus · Vidi više »

Amalteja (mjesec)

Amalteja (grč. Αμάλθεια) je treći poznati satelit Jupitera.

Novi!!: Stupanj (kut) i Amalteja (mjesec) · Vidi više »

Amaterska astronomija

Perzeida. Malom medvjedu. Zviježđe Orion. Zimski trokut (crveno) i Zimski šesterokut (plavo). Zodijak ili '''životinjski krug''' čine 13 zviježđa kroz koje Sunce prividno prolazi tijekom godine. Astronom amater je osoba koja se bavi astronomijom bez neke izravne novčane naknade, za razliku od profesionalca astronoma koji za isti posao dobiva plaću.

Novi!!: Stupanj (kut) i Amaterska astronomija · Vidi više »

Analema

Njemačku. Greenwicko središnje vrijeme (zemljopisna širina 51,48° sjever, zemljopisna dužina 0,001 5° zapad). brzinu (vektor brzine). Ljubičasta strelica usmjerena prema Suncu prikazuje ubrzanje (ostale dvije ljubičaste strelice su komponente ubrzanja, jedna okomita i druga paralelna (normalna) s brzinom. Analema (lat. analemma: sunčani sat od grč. ἀνάλημμα: potporanj) je krivulja u obliku osmice (Bernoullijeva lemniskata) koju u godini dana ocrtava položaj Sunca zabilježen svakoga dana u isto vrijeme s istoga mjesta.

Novi!!: Stupanj (kut) i Analema · Vidi više »

Ananka (mjesec)

Ananka (grč. Ανάγκη, također Jupiter XII) je Jupiterov satelit koji je na zvjezdarnici Mount Wilson otkrio Seth Barnes Nicholson 1951.

Novi!!: Stupanj (kut) i Ananka (mjesec) · Vidi više »

Apsolutna magnituda

U astronomiji, apsolutna magnituda je prividna magnituda, m, koju bi astronomski objekt imao da je na nekoj dogovorenoj standardnoj udaljenosti.

Novi!!: Stupanj (kut) i Apsolutna magnituda · Vidi više »

Argument perihela

Argument perihela je jedan do orbitalnih elemenata kojim se opisuju tijela (npr. planeti) u orbiti sa središtem u Suncu.

Novi!!: Stupanj (kut) i Argument perihela · Vidi više »

Arha (mjesec)

Arha (također Jupiter XLIII) je prirodni satelit planeta Jupiter.

Novi!!: Stupanj (kut) i Arha (mjesec) · Vidi više »

Ariel (mjesec)

Ariel (također Uran I) je prirodni satelit Urana.

Novi!!: Stupanj (kut) i Ariel (mjesec) · Vidi više »

Asteroidi

Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Najveći planetoid s gornje slike 4 Vesta (lijevo), s patuljastim planetom 1 Ceres (u sredini) i Zemljinim Mjesecom (desno) prikazanim u mjerilu. Hubbleove snimke 1 Ceresa. 951 Gaspra je prvi planetoid koji je bio uslikan iz blizine. Veličina prvih 10 otkrivenih planetoid u usporedbi s Mjesecom: 1 Ceres, 2 Pallas, 3 Juno, 4 Vesta, 5 Astraea, 6 Hebe, 7 Iris, 8 Flora, 9 Metis i 10 Hygiea. Površina planetoida 4 Vesta izbrazdana kraterima. 253 Mathilde je C - planetoid ili ugljikov planetoid, duljine je ono 50 kilometara, koji na sebi ima krater velik skoro polovicu duljine. Fotografija je snimljena 1997. sa svemirske letjelice ''NEAR Shoemaker''. date.

Novi!!: Stupanj (kut) i Asteroidi · Vidi više »

Asteroidni pojas

Glavni planetoidni pojas ili asteroidni pojas (prikazan bijelim točkicama) nalazi se između putanja Marsa i Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Hubbleove snimke 1 Ceresa. 951 Gaspra je prvi planetoid koji je bio uslikan iz blizine. Veličina prvih 10 otkrivenih planetoid u usporedbi s Mjesecom: 1 Ceres, 2 Pallas, 3 Juno, 4 Vesta, 5 Astraea, 6 Hebe, 7 Iris, 8 Flora, 9 Metis i 10 Hygiea. Površina planetoida 4 Vesta izbrazdana kraterima. 253 Mathilde je C - planetoid ili ugljikov planetoid, duljine je ono 50 kilometara, koji na sebi ima krater velik skoro polovicu duljine. Fotografija je snimljena 1997. sa svemirske letjelice ''NEAR Shoemaker''. Kirkwoodove pukotine u asteroidnom pojasu. svemirske letjelice Dawn. Nekoliko pogleda na planetoid 433 Eros u prirodnim bojama. Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. date.

Novi!!: Stupanj (kut) i Asteroidni pojas · Vidi više »

Astrognozija

Malom medvjedu. Zviježđe Orion. Zimski trokut (crveno) i Zimski šesterokut (plavo). Zodijak ili '''životinjski krug''' čine 13 zviježđa kroz koje Sunce prividno prolazi tijekom godine. galaktike s dvama dugačkim zvjezdanim krakovima i prečkom. Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenoga 2003. α Kentaura. Astrognozija (od starogrč. ἀστήρ: zvijezda i γνῶσις: znanje) je grana astronomije koja se bavi prepoznavanjem zvijezda i zviježđa te drugih nebeskih tijela na nebu, orijentacijom s pomoću zvijezda, a i vještina u uočavanju odabranih tijela (dvojnih zvijezda, maglica, zvjezdanih skupina i drugog).

Novi!!: Stupanj (kut) i Astrognozija · Vidi više »

Astronomia nova

Naslov Keplerove knjige ''Astronomia nova'' (1609). Astronomia Nova prvo je pisano djelo njemačkog astronoma Johannesa Keplera.

Novi!!: Stupanj (kut) i Astronomia nova · Vidi više »

Astronomski instrumenti

reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Njemačka ekvatorska montaža. azimutskoj montaži. Najveći optički teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u Čileu. Čine ga četiri 8,2 metarska teleskopa. Najveći je Sunčev teleskop McMath-Pierce (eng. ''McMath-Pierce Solar Telescope'') promjera 1.6 metra. Najveći refraktorski teleskop, s objektivom promjera 102 cm, ima Zvjezdarnica Yerkes u SAD-u. Meridijanski krug u Kuffnerovoj zvjezdarnici u Beču. Veliki Newtonov reflektor. Najveći je satelitski reflektorski teleskop Hubbleov svemirski teleskop, sa zrcalom promjera 2,4 metra. Svemirski teleskop Hubble je katadiopter tipa Ritchey-Chrétien. Gregorian teleskop iz 1735. Cassegrainov reflektor. Schmidt-Cassegrainov katadiopter. Fotometar. Michelson interferometar. Vrlo jednostavni spektroskop koji se zasniva na prizmi. Najveći upravljivi radio teleskop (radio teleskop s pomičnom antenom) promjera 110 metara, nalazi se u Green Banku, SAD (Green Bank radio teleskop). Socorru, SAD. dozimetru. gama astronomije treba biti iz svemira. gama zračenje za istraživanje svemira. astročestične fizike. Promatračnica Chandra unutar teretnog prostora Space Shuttlea. rendgenskog zračenja. ultraljubičastom području sve do 10 milijardi godina u prošlost. Boeing 747 - zvjezdarnica ili Stratosferska zvjezdarnica za infracrvenu astronomiju (SOFIA). Sateliti za opažanje Sunca SOHO. NASA-in infracrveni svemirski teleskop lansiran 14. prosinca 2009. i ugašen 17. veljače 2011. Astronomski instrumenti su mjerni instrumenti za praćenje položaja nebeskih tijela na nebeskoj sferi i svih vrsta zračenja koja od njih pristižu.

Novi!!: Stupanj (kut) i Astronomski instrumenti · Vidi više »

Atlas (mjesec)

Atlas, zvan i Atlant (grčki Άτλας; također Saturn XV., ili S/1980 S 28) je satelit planeta Saturna.

Novi!!: Stupanj (kut) i Atlas (mjesec) · Vidi više »

Australopithecus deyiremeda

Australopithecus deyiremeda je izumrla vrsta australopiteka iz Woranso-Milleu, regija Afar, Etiopija.

Novi!!: Stupanj (kut) i Australopithecus deyiremeda · Vidi više »

Autonoa (mjesec)

Autonoa (također Jupiter XXVIII) je manji prirodni satelit planeta Jupiter.

Novi!!: Stupanj (kut) i Autonoa (mjesec) · Vidi više »

Šangajski toranj

Šangajski toranj (kineski: 上海中心大厦, pinyin: Shànghǎi Zhōngxīn Dàshà; doslovno: „Šangajska središnja zgrada”) je neboder u Šangaju, u Kini i druga je najviša građevina na Zemlji.

Novi!!: Stupanj (kut) i Šangajski toranj · Vidi više »

Babilonska astronomija

Amisadukina Venerina tablica iz Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Klaudije Ptolomej Hiparh Ploča s klinastim pismom Aleksandar Veliki Babilonska astronomija se smatra, prema nekim znanstvenicama, kolijevkom moderne astronomije.

Novi!!: Stupanj (kut) i Babilonska astronomija · Vidi više »

Bebhionn (mjesec)

Bebhionn (također Saturn XXXVII) je prirodni satelit planeta Saturn.

Novi!!: Stupanj (kut) i Bebhionn (mjesec) · Vidi više »

Belinda

Belinda (također Uran XIV) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe manjih unutarnjih pravilnih satelita, s oko 81 kilometar u promjeru i orbitalnim periodom od 14 sati i 58,6 minuta.

Novi!!: Stupanj (kut) i Belinda · Vidi više »

Berenikina kosa

Berenikina kosa (lat. Coma Berenices) je dugo poznati asterizam koji je naposljetku pretvoren u zviježđe.

Novi!!: Stupanj (kut) i Berenikina kosa · Vidi više »

Bergelmir (mjesec)

Bergelmir (također Saturn XXXVIII) je prirodni satelit planeta Saturn.

Novi!!: Stupanj (kut) i Bergelmir (mjesec) · Vidi više »

Bestla (mjesec)

Bestla (također Saturn XXXIX) je prirodni satelit planeta Saturn.

Novi!!: Stupanj (kut) i Bestla (mjesec) · Vidi više »

Caliban

Caliban (također Uran XVI) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe vanjskih nepravilnih satelita, s oko 72 kilometra u promjeru i orbitalnim periodom od 579,73 dana. Trinculo.

Novi!!: Stupanj (kut) i Caliban · Vidi više »

Cirkumpolarna zviježđa

Kasiopeje tokom 24 sata, te Sjevernjača između njih koja se prividno skoro ne pomiče.) Sjevernjača i cirkumpolarna zviježđa na fotografiji koja se snimala nekoliko sati (ekspozicija). Što su zvijezde bliže Sjevernjači, to prividno u toku noći pređu manji put (manji krugovi na slici). Cirkumpolarna zviježđa su zviježđa smještena oko sjevernog nebeskog pola koja vidimo uvijek iznad obzora (horizonta).

Novi!!: Stupanj (kut) i Cirkumpolarna zviježđa · Vidi više »

Cirostratus

Nebo prekriveno oblacima cirostratusima. Prema morfološkoj klasifikaciji (prema visini i obliku) postoje 4 osnovne porodice oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. halo. Cirostratus (međunarodna kratica Cs) je visoki mliječnobijeli oblak koji potpuno ili djelomično pokriva nebo.

Novi!!: Stupanj (kut) i Cirostratus · Vidi više »

CNC tokarilica

Moderna CNC tokarilica s dodatnim nosačem alata za bušenje. CNC tokarilica. Glavni dijelovi školske CNC tokarilice: 1. zaštitni poklopac stroja, 2. stezna glava, 3. pogon glavnog vretena, 4. nosač alata (revolverska glava), 5. istosmjerni motor (servomotor) za posmak, 6. konjić, 7. klizne staze, 8. sigurnosna sklopka, 9. električna i elektronička oprema stroja. tokarenja podrazumijeva izbor vrijednosti sljedećih parametara: brzine rezanja ''vc'', posmaka ''f'' i dubine rezanja ''ap''. 3D simulacija strojne obrade. 2D simulacija strojne obrade. Referentne točke na CNC tokarilici. Koordinatni sustav na vodoravnoj CNC tokarilici. Pomak nultočke na CNC tokarilici. Tipične referentne točke za različite alate. Gibanje u brzom hodu. Povratna putanja alata. Mogućnosti zadavanja skošenja i zaobljenja a) i primjer zadavanja skošenja i zaobljenja b). Primjer korištenja adrese ANG. Kružna gibanja na CNC tokarilici: a) nož odozgo, b) nož odozdo. Primjer prikazuje predznake I i K u XZ ravnini (CNC tokarilica) ovisno o položaju početne točke alata (1). Primjer kružnoga gibanja na CNC tokarilici. Primjer kružnoga gibanja na CNC tokarilici. Primjer kružnoga gibanja na CNC tokarilici. Primjer uz naredbu CIP. CNC tokarilica je vrsta tokarilice s CNC upravljanjem, a koristi se za tokarenje ili strojnu obradu okruglih (rotacijskih) dijelova.

Novi!!: Stupanj (kut) i CNC tokarilica · Vidi više »

Dafnis (mjesec)

Dafnis (grčki Δαφνίς; također Saturn XXXV.) je prirodni satelit planeta Saturn, iz grupe unutarnjih pravilnih satelita.

Novi!!: Stupanj (kut) i Dafnis (mjesec) · Vidi više »

Damokloid

Damokloid je nebesko tijelo u Sunčevu sustavu.

Novi!!: Stupanj (kut) i Damokloid · Vidi više »

Despina (mjesec)

Despina (također Neptun V) je prirodni satelit planeta Neptun, s oko 150 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 0.33465551 ± 0.00000001 dana.

Novi!!: Stupanj (kut) i Despina (mjesec) · Vidi više »

Dezdemona

Desdemona (također Uran X) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe manjih unutarnjih pravilnih, s oko 64 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 0.473649597 ± 0.000000014 dana.

Novi!!: Stupanj (kut) i Dezdemona · Vidi više »

Dija

Dija (privremene oznake S/2000 J 11) je prirodni satelit planeta Jupiter iz grupe Himalia, otkriven 2000.

Novi!!: Stupanj (kut) i Dija · Vidi više »

Diona (mjesec)

Diona (također Saturn IV) je prirodni satelit Saturna.

Novi!!: Stupanj (kut) i Diona (mjesec) · Vidi više »

Disnomija (mjesec)

Dysnomia, službeno (136199) Eris I Dysnomia, jedini je poznati mjesec patuljastog planeta Eris (najveći poznat patuljasti planet u Sunčevom sustavu).

Novi!!: Stupanj (kut) i Disnomija (mjesec) · Vidi više »

Disperzija (optika)

dugine boje. vode. Disperzija (lat. dispersio: rasap, raspršenje, rasipanje), disperzija svjetlosti ili optička disperzija, u optici, je razlaganje složene (na primjer bijele) svjetlosti na boje zbog ovisnosti indeksa loma o valnoj duljini svjetlosti koje nastaje prilikom loma svjetlosti (refrakcije), ogiba (interferencije), totalne refleksije i drugo.

Novi!!: Stupanj (kut) i Disperzija (optika) · Vidi više »

Duga

Dvostruka duga. vode. Prikaz glavne i sporedne duge. Prekobrojni lukovi od dodatnih duga mogu se najbolje zapaziti unutar gornjeg dijela glavne duge. Put zrake svjetlosti pri nastanku glavne i sporedne duge. glorija. R. Descartes objasnio nastanak dvostruke duge. Duga je česta optička pojava u Zemljinoj atmosferi u obliku jednog ili više obojenih kružnih lukova, koja nastaje jednostrukim ili višestrukim lomom (refrakcija) i odbijanjem zraka svjetlosti (refleksija) u kapljicama kiše.

Novi!!: Stupanj (kut) i Duga · Vidi više »

Ekliptika

Nebeski ekvator i ekliptika. nebeskog tijela. Ekliptika (grč. ἐϰλεıπτıϰός: koji pripada pomrčini Sunca ili Mjeseca) je velika kružnica na nebeskoj sferi kojom putuje Sunce tijekom godine.

Novi!!: Stupanj (kut) i Ekliptika · Vidi više »

EL/M-2075 Phalcon

EL/M-2075 Phalcon je zračni radarski sustav za rano upozoravanje i kontrolu (AEW&C) s aktivnim elektroničkim skeniranjem i razvijen od strane Israel Aerospace Industries (IAI) i Elta Electronics Industries iz Izraela.

Novi!!: Stupanj (kut) i EL/M-2075 Phalcon · Vidi više »

Elara (mjesec)

Elara (također Jupiter VII) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Himalia.

Novi!!: Stupanj (kut) i Elara (mjesec) · Vidi više »

Encelad (mjesec)

Enkelad ili Encelad (EnceladusJure Šonje, gl. ur., Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Školska knjiga, Zagreb, 2000.,,, str. 245.), prirodni je Saturnov satelit koga je 1789. otkrio astronom William Herschel.

Novi!!: Stupanj (kut) i Encelad (mjesec) · Vidi više »

Epimetej (mjesec)

Epimetej (također Saturn XI) je prirodni satelit planeta Saturn, iz grupe unutarnjih pravilnih satelita, s oko 113 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 0.6956 dana.

Novi!!: Stupanj (kut) i Epimetej (mjesec) · Vidi više »

Erinoma (mjesec)

Erinoma (također Jupiter XXV) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Carme.

Novi!!: Stupanj (kut) i Erinoma (mjesec) · Vidi više »

Erriapo (mjesec)

Erriapo (također Saturn XXVIII) je prirodni satelit planeta Saturn.

Novi!!: Stupanj (kut) i Erriapo (mjesec) · Vidi više »

Euanta (mjesec)

Euanta (također Jupiter XXXIII) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Ananke.

Novi!!: Stupanj (kut) i Euanta (mjesec) · Vidi više »

Eufemija (mjesec)

S/2003 J 3 je prirodni satelit planeta Jupiter iz grupe Ananke, otkriven 2003.

Novi!!: Stupanj (kut) i Eufemija (mjesec) · Vidi više »

Eukelada (mjesec)

Eukelada (također Jupiter XLVII) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Carme.

Novi!!: Stupanj (kut) i Eukelada (mjesec) · Vidi više »

Euporija (mjesec)

Euporija (također Jupiter XXXIV) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Ananke.

Novi!!: Stupanj (kut) i Euporija (mjesec) · Vidi više »

Euridoma (mjesec)

Euridoma (također Jupiter XXXII) je prirodni satelit planeta Jupiter.

Novi!!: Stupanj (kut) i Euridoma (mjesec) · Vidi više »

Europa (mjesec)

Europa je satelit Jupitera. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 670 900 km. Europin polumjer iznosi 1569 km, a masa 4.80 × 1022kg.

Novi!!: Stupanj (kut) i Europa (mjesec) · Vidi više »

Farbauti (mjesec)

Farbauti (također Saturn XL) je prirodni satelit planeta Saturn.

Novi!!: Stupanj (kut) i Farbauti (mjesec) · Vidi više »

Feba (mjesec)

Feba ili Feb (također Saturn IX; Phoebe), prirodni satelit planeta Saturna, na udaljenosti od 12 952 000 km.

Novi!!: Stupanj (kut) i Feba (mjesec) · Vidi više »

Fenrir (mjesec)

Fenrir (također Saturn XLI) je prirodni satelit planeta Saturn.

Novi!!: Stupanj (kut) i Fenrir (mjesec) · Vidi više »

Ferdinand (mjesec)

Ferdinand (također Uran XXIV) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe vanjskih nepravilnih satelita, s oko 20 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 2887.21 dana.

Novi!!: Stupanj (kut) i Ferdinand (mjesec) · Vidi više »

Fobos (mjesec)

Slika Fobosa sastavljena od tri slike snimljene tijekom prolaza sonde Viking 1, 19. listopada 1978. Fobos je uz Deimos jedan od dva Marsova satelita.

Novi!!: Stupanj (kut) i Fobos (mjesec) · Vidi više »

Fornjot (mjesec)

Fornjot (također Saturn XLII) je prirodni satelit planeta Saturn.

Novi!!: Stupanj (kut) i Fornjot (mjesec) · Vidi više »

Foucaultovo njihalo

Foucaultovo njihalo. Panteona u Parizu. Putanja kugle na podlozi koja se okreće prikazuje Coriolisov učinak. Foucaultovo njihalo je jedan od najpoznatijih fizikalnih pokusa koji zorno dokazuje da se Zemlja vrti oko svoje osi, a prvi je izgradio fizičar Léon Foucault 1851.

Novi!!: Stupanj (kut) i Foucaultovo njihalo · Vidi više »

Francisco (mjesec)

Francisco (također Uran XXII) je prirodni satelit planeta Urana iz grupe vanjskih nepravilnih satelita s oko 22 kilometra u promjeru i orbitalnim periodom od 266,56 dana.

Novi!!: Stupanj (kut) i Francisco (mjesec) · Vidi više »

Galateja (mjesec)

Galateja (također Neptun VI) je prirodni satelit planeta Neptun, iz grupe pravilnih satelita, s oko 176 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 0.42874431 ± 0.00000001 dana.

Novi!!: Stupanj (kut) i Galateja (mjesec) · Vidi više »

GALEX

Galex je teleskop smješten u Zemljinoj orbiti.

Novi!!: Stupanj (kut) i GALEX · Vidi više »

Ganimed (mjesec)

Ganimed (grč. Γανυμήδης) je sedmi satelit Jupitera i najveći prirodni satelit u Sunčevu sustavu. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 1 070 400 km. Polumjer Ganimeda je 2631 km, a masa 1.48 × 1023kg.

Novi!!: Stupanj (kut) i Ganimed (mjesec) · Vidi više »

George Biddell Airy

George Biddell Airy (Alnwick, 27. srpnja 1801. – Greenwich, 2. siječnja 1892.), engleski astronom.

Novi!!: Stupanj (kut) i George Biddell Airy · Vidi više »

Godina

Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Stupanj (kut) i Godina · Vidi više »

Grad (kut)

Kompas podijeljen na 400 gradi Grad ili gon (oznaka: g) rjeđe je korištena mjerna jedinica za veličinu kuta.

Novi!!: Stupanj (kut) i Grad (kut) · Vidi više »

Gravitacija

kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Sunčeve mase. Gravitacija ili gravitacijsko međudjelovanje je jedna je od četiriju osnovnih sila (fundamentalne interakcije).

Novi!!: Stupanj (kut) i Gravitacija · Vidi više »

Gregoryjev teleskop

Put svjetla kroz Gregoryjev teleskop. Gregoryjev teleskop ili Gregorian teleskop je vrsta reflektorskog teleskopa, koji je konstruirao škotski matematičar i astronom James Gregory u 17.

Novi!!: Stupanj (kut) i Gregoryjev teleskop · Vidi više »

Greip (mjesec)

Greip (također Saturn LI) je prirodni satelit planeta Saturn.

Novi!!: Stupanj (kut) i Greip (mjesec) · Vidi više »

Haldena (mjesec)

Haldena (također Jupiter XXI) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Carme.

Novi!!: Stupanj (kut) i Haldena (mjesec) · Vidi više »

Halimede (mjesec)

Halimede (također Neptun IX) je prirodni satelit planeta Neptun, iz grupe nepravilnih satelita, s oko 62 kilometra u promjeru i orbitalnim periodom od 1879.7 dana.

Novi!!: Stupanj (kut) i Halimede (mjesec) · Vidi više »

Halo (optička pojava)

lažnim Suncima i gornjim tangencijalnim lukom. Halo oko Sunca snimljen u Sibiru 11. travnja 2017. Lijevo lažno Sunce iznad Stonehengea. Sunčev stup (Finistère, Bretanja, Francuska. Cirkumzenitalni luk viđen u Salemu, Massachusetts, 27. listopada 2012. Također se mogu vidjeti supralateralni luk, Parryjev luk i gornji tangencijalni lukovi. Najobičniji haloi i rijetke pojave oblika haloa. halo i njegovi oblici: lijevo gore - heksagonalna pločica s 4 naznačene osi, desno gore - heksagonalni stupić, lijevo dolje - stupić s kapicom u obliku heksagonalne pločice, desno dolje - stupić u obliku metka. Put zrake svjetlosti u ledenoj prizmici: lijevo α.

Novi!!: Stupanj (kut) i Halo (optička pojava) · Vidi više »

Harpalika (mjesec)

Harpalika (također Jupiter XXII) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Ananke.

Novi!!: Stupanj (kut) i Harpalika (mjesec) · Vidi više »

Hati (mjesec)

Hati (također Saturn XLIII) je prirodni satelit planeta Saturn.

Novi!!: Stupanj (kut) i Hati (mjesec) · Vidi više »

Hegemona (mjesec)

Hegemona (također Jupiter XXXIX) je prirodni satelit planeta Jupiter.

Novi!!: Stupanj (kut) i Hegemona (mjesec) · Vidi više »

Helena (mjesec)

Helena (također Saturn XII) je prirodni satelit Saturna, iz grupe Unutarnjih pravilnih satelita, s oko 32 kilometra u promjeru i orbitalnim periodom od 2.736915 dana.

Novi!!: Stupanj (kut) i Helena (mjesec) · Vidi više »

Helika (mjesec)

Helika (također Jupiter XLV) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Ananke.

Novi!!: Stupanj (kut) i Helika (mjesec) · Vidi više »

Hermipa (mjesec)

Hermipa (također Jupiter XXX) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Ananke.

Novi!!: Stupanj (kut) i Hermipa (mjesec) · Vidi više »

Herse (mjesec)

Herse je prirodni satelit planeta Jupiter iz grupe Carme, otkriven 2003.

Novi!!: Stupanj (kut) i Herse (mjesec) · Vidi više »

Himalija (mjesec)

Himalija (također Jupiter VI) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Himalia. Progradni nepravilni satelit s oko 170 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 249.726 dana. Kategorija:Jupiterovi prirodni sateliti.

Novi!!: Stupanj (kut) i Himalija (mjesec) · Vidi više »

Hiperion (mjesec)

Hiperion (također Saturn VII) je prirodni satelit Saturna.

Novi!!: Stupanj (kut) i Hiperion (mjesec) · Vidi više »

Hirokin (mjesec)

Hirokin (također Saturn XLIV) je prirodni satelit planeta Saturn otkriven 2004.

Novi!!: Stupanj (kut) i Hirokin (mjesec) · Vidi više »

IC 4756

IC 4756 je otvoreni skup u zviježđu Zmije.

Novi!!: Stupanj (kut) i IC 4756 · Vidi više »

Ija (mjesec)

Ija (ili Iona, engl i lat. Io) je satelit Jupitera.

Novi!!: Stupanj (kut) i Ija (mjesec) · Vidi više »

Ijiraq (mjesec)

Ijiraq (također Saturn XXII) je prirodni satelit planeta Saturna.

Novi!!: Stupanj (kut) i Ijiraq (mjesec) · Vidi više »

Inklinacija orbite

Inklinacija ('''i''') Inklinacija je kut između neke zadane ravnine i referentne ravnine (najčešće ekliptika ili ekvator matičnog tijela) i izražava se u stupnjevima (°).

Novi!!: Stupanj (kut) i Inklinacija orbite · Vidi više »

Irena (mjesec)

Irena je prirodni satelit planeta Jupiter iz grupe Carme, otkriven 2003.

Novi!!: Stupanj (kut) i Irena (mjesec) · Vidi više »

Izonoa (mjesec)

Izonoa (također Jupiter XXVI) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Carme.

Novi!!: Stupanj (kut) i Izonoa (mjesec) · Vidi više »

James Bradley

James Bradley (Sherborne, ožujak 1693. – Chalford, 13. srpnja 1762.), engleski astronom.

Novi!!: Stupanj (kut) i James Bradley · Vidi više »

Janus (mjesec)

Janus (također Saturn X) je prirodni satelit planeta Saturn.

Novi!!: Stupanj (kut) i Janus (mjesec) · Vidi više »

Japet (mjesec)

Japet (također Saturn VIII, poznat i kao yin yang mjesec) je prirodni satelit planeta Saturn.

Novi!!: Stupanj (kut) i Japet (mjesec) · Vidi više »

Jarnsaxa (mjesec)

Jarnsaxa (također Saturn L) je prirodni satelit planeta Saturn otkriven 2006.

Novi!!: Stupanj (kut) i Jarnsaxa (mjesec) · Vidi više »

Jedinice boje u jeziku CSS

Jedinice boje u stilskom jeziku CSS definiraju vrijednost boje nekog svojstva za uporabu u oznakovnim jezicima, kao što su na primjer HTML, wikitekst ili SVG.

Novi!!: Stupanj (kut) i Jedinice boje u jeziku CSS · Vidi više »

Jesenska točka

Ravnodnevica ili ekvinocij. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Jesenska točka je jedno od dvaju presjecišta ekliptike i nebeskog ekvatora, u kojem Sunce u prividnom godišnjem gibanju sa sjeverne nebeske polutke prelazi na južnu, što se dogodi oko 23.

Novi!!: Stupanj (kut) i Jesenska točka · Vidi više »

Johann Franz Encke

Venerinog prijelaza da bi se odredila Sunčeva paralaksa. Johann Franz Encke (Hamburg, 23. rujna 1791. – Spandau, 26. kolovoza 1865.), njemački astronom i matematičar.

Novi!!: Stupanj (kut) i Johann Franz Encke · Vidi više »

Jokasta (mjesec)

Jokasta (također Jupiter XXIV) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Ananke.

Novi!!: Stupanj (kut) i Jokasta (mjesec) · Vidi više »

Jupiter

Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.

Novi!!: Stupanj (kut) i Jupiter · Vidi više »

Jupiter LI

Jupiter LI, privremeno poznat kao S/2010 J1, prirodni Jupiterov satelit.

Novi!!: Stupanj (kut) i Jupiter LI · Vidi više »

Jupiter LII

Jupiter LII, izvorno poznat kao S/2010 J2, prirodni Jupiterov satelit.

Novi!!: Stupanj (kut) i Jupiter LII · Vidi više »

Jupiterovi prirodni sateliti

galilejanska mjeseca viđeni kroz optički teleskop s promjerom zrcala 25 cm (10”). HST, izvor: NASA/JPL) Io. Europa. Ganimed. Kalista. Jupiterovi nepravilni sateliti (vanjski) i njihove putanje. Amalteje u boji, snimljeno sa svemirske letjelice Voyager 1 (1979.). Jupiterovi prirodni sateliti su prirodni sateliti ili mjeseci koji kruže oko Jupitera i do sada ih je otkriveno ukupno 79.

Novi!!: Stupanj (kut) i Jupiterovi prirodni sateliti · Vidi više »

Kala (mjesec)

Kala (također Kale i Jupiter XXXVII) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Carme.

Novi!!: Stupanj (kut) i Kala (mjesec) · Vidi više »

Kalihora (mjesec)

Kalihora (također Jupiter XLIV) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Carme.

Novi!!: Stupanj (kut) i Kalihora (mjesec) · Vidi više »

Kalika (mjesec)

Kalika (također Jupiter XXIII) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Carme.

Novi!!: Stupanj (kut) i Kalika (mjesec) · Vidi više »

Kalipso (mjesec)

Kalipso (također Saturn XIV) je prirodni satelit planeta Saturn.

Novi!!: Stupanj (kut) i Kalipso (mjesec) · Vidi više »

Kaliroa (mjesec)

Kaliroa (također Jupiter XVII) je prirodni satelit planeta Jupiter.

Novi!!: Stupanj (kut) i Kaliroa (mjesec) · Vidi više »

Kalista (mjesec)

Kalista je satelit Jupitera. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 1 883 000 km. Polumjer joj iznosi oko 2400 km, a masa 1.08 × 1023 kg. Kalista je, iza Ganimeda i Titana, treći prirodni satelit po veličini u Sunčevu sustavu.

Novi!!: Stupanj (kut) i Kalista (mjesec) · Vidi više »

Kari (mjesec)

Kari (također Saturn XLV) je prirodni satelit planeta Saturn otkriven 2006. godine. Vanjski nepravilni satelit iz Nordijske grupe s oko 7 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 1243.71 dana. Nazvan je po Kariju, divu iz nordijske mitologije. Kategorija:Saturnovi prirodni sateliti.

Novi!!: Stupanj (kut) i Kari (mjesec) · Vidi više »

Karma (mjesec)

Karma (također Jupiter XI) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Carme.

Novi!!: Stupanj (kut) i Karma (mjesec) · Vidi više »

Karpo (mjesec)

Karpo (također Jupiter XLVI) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Carpo.

Novi!!: Stupanj (kut) i Karpo (mjesec) · Vidi više »

Katalog glavnih galaksija

Katalog glavnih galaksija (eng. Principal Galaxies Catalogue, kratica PGC) je astronomski katalog.

Novi!!: Stupanj (kut) i Katalog glavnih galaksija · Vidi više »

Kerber (mjesec)

Kerber (ranije poznat kao S/2011 (134340) 1 te P4), Plutonov prirodni satelit čiji je postojanje objavljeno 20.

Novi!!: Stupanj (kut) i Kerber (mjesec) · Vidi više »

Kilena (mjesec)

Kilena (također Jupiter XLVIII) je prirodni satelit planeta Jupiter.

Novi!!: Stupanj (kut) i Kilena (mjesec) · Vidi više »

Kirkwoodove zone

2,82 AJ) Ceres, oko 750 000 planetoida (asteroida) s promjerom većim od 1 kilometar i milijuni manjih. Usporedba veličina planetoida ili asteroida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Kirkwoodove zone ili Kirkwoodove pukotine su područja u glavnom planetoidnom pojasu (asteroidni pojas) u kojima se nalazi malen broj planetoida.

Novi!!: Stupanj (kut) i Kirkwoodove zone · Vidi više »

Kiviuq (mjesec)

Kiviuq (također Saturn XXIV) je prirodni satelit planeta Saturn.

Novi!!: Stupanj (kut) i Kiviuq (mjesec) · Vidi više »

Konjska glava (maglica)

Konjska glava (Barnard 33) je tamna maglica lako prepoznatljiva oblika smještena u zviježđu Orion, južno od zvijezde Alnitak, udaljena od Zemlje oko 1 500 svjetlosnih godina.

Novi!!: Stupanj (kut) i Konjska glava (maglica) · Vidi više »

Kora (mjesec)

Kora (također Jupiter XLIX) je prirodni satelit planeta Jupiter.

Novi!!: Stupanj (kut) i Kora (mjesec) · Vidi više »

Kresida

Kresida (također Uran IX) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe manjih unutarnjih pravilnih, s oko 79,6 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 0.463569601 ± 0.000000013 dana.

Novi!!: Stupanj (kut) i Kresida · Vidi više »

Kupid (mjesec)

Kupid (također Uran XXVII) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe manjih unutarnjih pravilnih, s oko 18 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 0.618 dana.

Novi!!: Stupanj (kut) i Kupid (mjesec) · Vidi više »

Kutni promjer

Skica za određivanje kutnog promjera. Kutni promjer ili kutna udaljenost (oznaka θ ili δ) je udaljenost između dviju točaka mjerena s pomoću kuta između dviju zraka koje iz zajedničke točke (vrh kuta) prolaze kroz te točke.

Novi!!: Stupanj (kut) i Kutni promjer · Vidi više »

Kutomjer

stupnjevima (180°). Mehanički univerzalni kutomjer. Sinusno ravnalo s hipotenuzom od 100 mm (gore). Kutomjer je mjerni instrument, alat ili crtaći pribor za mjerenje kutova.

Novi!!: Stupanj (kut) i Kutomjer · Vidi više »

Lažno Sunce

Lijevo lažno Sunce iznad Stonehengea. Vrlo sjajna lažna Sunca u mjesto Fargo, Sjeverna Dakota, SAD. Desno lažno Sunce iznad mjesta Salem (Massachusetts, SAD) 27. listopada 2012. Lažno Sunce, parhelij ili pasunce u Zemljinoj atmosferi predstavlja optičku pojavu dviju svijetlih mrlja na 22° s obje strane Sunca na istoj visini nad obzorom.

Novi!!: Stupanj (kut) i Lažno Sunce · Vidi više »

Laomedeia (mjesec)

Laomedeia (također Neptun XII) je prirodni satelit planeta Neptun, iz grupe nepravilnih satelita, s oko 38 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 3171.33 dana.

Novi!!: Stupanj (kut) i Laomedeia (mjesec) · Vidi više »

Larisa (mjesec)

Larisa (također Neptun VII) je prirodni satelit planeta Neptun, iz grupe pravilnih satelita, s dimnezijama 216×204×168 kilometara i orbitalnim periodom od 0.55465332 ± 0.00000001 dana.

Novi!!: Stupanj (kut) i Larisa (mjesec) · Vidi više »

Léon Foucault

Foucaultovo njihalo. magnetskoga polja (crvene silnice). Žiroskop koji je izumio Léon Foucault 1851. Léon Foucault ili punim imenom Jean Bernard Léon Foucault, (Pariz, 18. rujna 1819. - Pariz, 11. veljače 1868.), francuski fizičar.

Novi!!: Stupanj (kut) i Léon Foucault · Vidi više »

Leda (mjesec)

Leda (grč. Λήδα) je prirodni satelit Jupitera.

Novi!!: Stupanj (kut) i Leda (mjesec) · Vidi više »

Limb

Metalni limb kompasa. Limb (lat. limbus: rub) može značiti.

Novi!!: Stupanj (kut) i Limb · Vidi više »

Liziteja (mjesec)

Liziteja (također Jupiter X) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Himalia.

Novi!!: Stupanj (kut) i Liziteja (mjesec) · Vidi više »

Logi (mjesec)

Loge (također Saturn XLVI) je prirodni satelit Saturna otkriven 2006. godine. Vanjski nepravilni satelit iz Nordijske grupe s oko 6 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 1314.364 dana. Nazvan je po Logiju, vatrenom divu iz nordijske mitologije. Kategorija:Saturnovi prirodni sateliti.

Novi!!: Stupanj (kut) i Logi (mjesec) · Vidi više »

Mab (mjesec)

Mab (također Uran XXVI) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe manjih unutarnjih pravilnih, s oko 24.8 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 0.923 dana.

Novi!!: Stupanj (kut) i Mab (mjesec) · Vidi više »

Magnetizam

dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. željezna pilovina te se ploča lagano potrese. Slova N i S predstavljaju položaje sjevernog i južnog pola. Djelovanje magneta. feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Dijamagnetička svojstva zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika. Meissnerovog učinka. feromagnet u obliku potkove. željezne jezgre. Jakost magnetskog polja ''H'' je sukladna s jačinom električne struje ''i''. antiferomagnet. Zemljino magnetsko polje. Magnetizam (prema magnetu koje dolazi od lat. magnes, genitiv magnetis  magnetizam, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

Novi!!: Stupanj (kut) i Magnetizam · Vidi više »

Magnetska rezonancija

MR-snimka ljudskog koljena parasagitalna MR-snimka glave (nos i čelo djelomice "odrezani" lijevim rubom snimke) Magnetska rezonancija (akr. MR), pojačana apsorpcija elektromagnetskog zračenja pri prijelazu između magnetskih kvantnih stanja u nekom materijalu.

Novi!!: Stupanj (kut) i Magnetska rezonancija · Vidi više »

Margaret (mjesec)

Margaret (također Uran XXIII) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe vanjskih nepravilnih satelita, s oko 20 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 1687.01 d dana.

Novi!!: Stupanj (kut) i Margaret (mjesec) · Vidi više »

Mars Express

Letjelica Mars Express lansirana je 2. lipnja 2003. uz pomoć rakete Sojuz-Fregat i pri lansiranju je imala masu od 1223 kg.

Novi!!: Stupanj (kut) i Mars Express · Vidi više »

Megaklita (mjesec)

Megaklita (također Jupiter XIX) je prirodni satelit planeta Jupiter.

Novi!!: Stupanj (kut) i Megaklita (mjesec) · Vidi više »

Merkurov prijelaz

Merkurov prijelaz koji se dogodio 8. studenog 2006. (vide se i Sunčeve pjege br. 921, 922, i 923). Merkurov prijelaz iz 2006. izbliza. Merkurov prijelaz ili Merkurov tranzit prijelaz je Merkura preko Sunčeva kruga (viđeno sa Zemlje).

Novi!!: Stupanj (kut) i Merkurov prijelaz · Vidi više »

Messier 106

Messier 106 (M106 ili NGC 4258) je prečkasta spiralna galaksija u zviježđu Lovački psi.

Novi!!: Stupanj (kut) i Messier 106 · Vidi više »

Messier 11

Messier 11 (M11 ili NGC 6705, Divlja patka) je otvoreni skup u zviježđu Štitu.

Novi!!: Stupanj (kut) i Messier 11 · Vidi više »

Messier 36

Messier 36 (M36 ili NGC 1960) je otvoreni skup u zviježđu Kočijaš.

Novi!!: Stupanj (kut) i Messier 36 · Vidi više »

Messier 50

Messier 50 (M50 ili NGC 2323) je otvoreni skup u zviježđu Jednorogu.

Novi!!: Stupanj (kut) i Messier 50 · Vidi više »

Messier 56

Messier 56 (M56 ili NGC 6779) je malen i taman kuglasti skup u zviježđu Lira.

Novi!!: Stupanj (kut) i Messier 56 · Vidi više »

METAR

METAR je oblik kodiranog meteorološkog izvještaja.

Novi!!: Stupanj (kut) i METAR · Vidi više »

Metida (mjesec)

Metida (grčki Μήτις, latinski Metis) je Jupiterov najbliži poznati satelit.

Novi!!: Stupanj (kut) i Metida (mjesec) · Vidi više »

Metona (mjesec)

Metona (također Saturn XXXII, Methone) je prirodni satelit planeta Saturn.

Novi!!: Stupanj (kut) i Metona (mjesec) · Vidi više »

Mimas (mjesec)

Mimas ili Mima (također Mimant, Saturn I), prirodni je satelit Saturna kojeg je 1789. otkrio William Herschel.

Novi!!: Stupanj (kut) i Mimas (mjesec) · Vidi više »

Mizar

Mizar (arap. mi’zar: pojas) (Mirak /arap. al-marāqq: slabine, stariji naziv zvijezde/, Zeta Velikog medvjeda, ζ Ursae Majoris), zvijezda u repu Velikoga medvjeda (odnosno u rudu Velikih kola), prividne magnitude 2,23.

Novi!!: Stupanj (kut) i Mizar · Vidi više »

Mjeriteljstvo

Mehanička pomična mjerka. Univerzalna kidalica (Hegewald & Peschke). platine. pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram. Mjeriteljstvo, mjeroslovlje ili metrologija je znanstvena disciplina koja se bavi mjerenjem u svim njegovim teorijskim i praktičnim oblicima.

Novi!!: Stupanj (kut) i Mjeriteljstvo · Vidi više »

Mjerna jedinica

platine. pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram. stupnjevima Celzija (lijevo) i kelvina (desno). Mjerna jedinica je odabrana, dogovorena i objavljena poznata vrijednost mjerne (fizikalne) veličine s kojom se pri mjerenju uspoređuju sve druge istovrsne veličine.

Novi!!: Stupanj (kut) i Mjerna jedinica · Vidi više »

Mjerna veličina

platine. tropske godine. pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram. stupnjevima Celzija (lijevo) i kelvina (desno). Mol je ona množina tvari u sustavu koji sadrži toliko elementarnih jedinki tvari koliko ima atoma u 0,012 kg izotopa ugljika 12 (12C). U jednom molu (0,012 kg) izotopa ugljika 12 ima Avogadrov broj jedinki, to jest 6,02214129 × 1023 atoma. duljine. teraherca kad mu jakost zračenja u tom smjeru iznosi 1/683 W/sr (vata po steradijanu). luk duljine jednake polumjeru (''b.

Novi!!: Stupanj (kut) i Mjerna veličina · Vidi više »

Mjesec

Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.

Novi!!: Stupanj (kut) i Mjesec · Vidi više »

Mnema (mjesec)

Mnema (također Jupiter XL) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Ananke.

Novi!!: Stupanj (kut) i Mnema (mjesec) · Vidi više »

Motor s unutarnjim izgaranjem

Motori s unutarnjim izgaranjem su motori kod kojih gorivo izgara u radnom prostoru koji služi i za pretvaranje kemijske energije goriva u toplinsku energiju, a potom iz toplinske energije u mehanički rad.

Novi!!: Stupanj (kut) i Motor s unutarnjim izgaranjem · Vidi više »

Mundilfari (mjesec)

Mundilfari (također Saturn XXV) je prirodni satelit planeta Saturn otkriven 2000.

Novi!!: Stupanj (kut) i Mundilfari (mjesec) · Vidi više »

Najada (mjesec)

Najada (također Neptun III) je prirodni satelit planeta Neptun, iz grupe pravilnih satelita, s dimenzijama 96×60×52 kilometara i orbitalnim periodom od 0.2943958 ± 0.0000002 dana.

Novi!!: Stupanj (kut) i Najada (mjesec) · Vidi više »

Narvi (mjesec)

Narvi (također Saturn XXXI) je prirodni satelit planeta Saturn otkriven 2003.

Novi!!: Stupanj (kut) i Narvi (mjesec) · Vidi više »

Nebeski ekvator

Nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. Sjevernom polu. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.

Novi!!: Stupanj (kut) i Nebeski ekvator · Vidi više »

Neptun

Neptun, osmi i od Sunca najudaljeniji planet Sunčevog sustava.

Novi!!: Stupanj (kut) i Neptun · Vidi više »

Nereida (mjesec)

Nereida (također Neptun II) je prirodni satelit planeta Neptun, iz grupe nepravilnih satelita, s oko 170±25 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 360.1362 dana.

Novi!!: Stupanj (kut) i Nereida (mjesec) · Vidi više »

Neso (mjesec)

Neso (također Neptun XIII) je prirodni satelit planeta Neptun, iz grupe nepravilnih satelita, s oko 60 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 9740.73 dana.

Novi!!: Stupanj (kut) i Neso (mjesec) · Vidi više »

NGC 1999

NGC 1999 je svijetla difuzna maglica od prašine.

Novi!!: Stupanj (kut) i NGC 1999 · Vidi više »

NGC 2023

NGC 2023 je refleksijska maglica u zvježđu Oriona.

Novi!!: Stupanj (kut) i NGC 2023 · Vidi više »

NGC 6633

NGC 6633 je otvoreni skup u zviježđu Zmijonosca.

Novi!!: Stupanj (kut) i NGC 6633 · Vidi više »

NGC 6760

NGC 6760 je kuglasti skup u zviježđu Orla.

Novi!!: Stupanj (kut) i NGC 6760 · Vidi više »

Nikola Tesla

Memorijalnog centra Nikola Tesla. izmjeničnu električnu struju. Teslin izmjenični električni generator iz patenta ''U.S. Patent 390,721'' (1888.) vodne turbine HE Jaruga 1. bežično upravljao na daljinu, a javno ga je 1898. pokazao u New Yorku. Teslinog transformatora. Teslinog transformatora koji stvara milijune volti napona. Kip Nikole Tesle na početku istoimene ulice u Zagrebu. Na trofazni napon mogu se priključiti i jednofazna trošila u kućanstvu (rasvjeta, kućanski aparati), spajanjem na jednu od triju faza (oznake faza L1, L2 i L3) i na neutralni vodič (oznaka N) indukcijski ili asinkroni elektromotor. Okretno magnetsko polje. Teslinom transformatoru. pametnih telefona. Tesline turbine bez lopatica. Nikola Tesla (Smiljan, 10. srpnja 1856. – New York, 7. siječnja 1943.), bio je hrvatsko-američki izumitelj i inženjer srpskog podrijetla, koji je djelovao na polju elektrotehnike i strojarstva te futurist koji je najpoznatiji po svojim doprinosima u dizajniranju suvremenog sustava distribucije električne energije koristeći izmjeničnu struju.

Novi!!: Stupanj (kut) i Nikola Tesla · Vidi više »

Nikta (mjesec)

Nikta je Plutonov mali prirodni satelit.

Novi!!: Stupanj (kut) i Nikta (mjesec) · Vidi više »

Ninivska ravnica

Zemljovid triju okruga koji čine Ninivske ravnice, prikazanih na zemljovidu Ninivskog guvernorata. Asirska naselja u Ninivskoj ravnici, zemljovid predložene asirske autonomije 2003. godine Ninivska ravnica (klasični sirski: ܦܩܥܬܐ ܕܢܝܢܘܐ‎, translit. Pqatā d'Ninwe, suvremeni sirski: ܕܫܬܐ ܕܢܝܢܘܐ‎, translit. Daštā d'Ninwe; arapski: سهل نينوى‎, translit. Sahl Naynawā; kurdski: Deşta Neynewa‎) je zemljopisna regija u Iraku.

Novi!!: Stupanj (kut) i Ninivska ravnica · Vidi više »

O veličinama i udaljenostima

starogrčka kopija iz 10. stoljeća). Djelomična pomrčina Mjeseca. O veličinama i udaljenostima (Sunca i Mjeseca) (grč. Περὶ μεγεθῶν καὶ ἀποστημάτων) je jedina sačuvana knjiga koju je napisao Aristarh sa Samosa.

Novi!!: Stupanj (kut) i O veličinama i udaljenostima · Vidi više »

Oberon (mjesec)

Oberon (također Uran IV) je prirodni satelit Urana.

Novi!!: Stupanj (kut) i Oberon (mjesec) · Vidi više »

Obzor

Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora. Slika prikazuje vezu između zenita i nadira te različite vrste obzora. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Obzor, vidik ili horizont (grč. ὁρίζων: koji dijeli, ograničuje) je linija koja dijeli Zemlju od neba.

Novi!!: Stupanj (kut) i Obzor · Vidi više »

Ofelija

Ofelija (također Uran VII) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe manjih unutarnjih pravilnih, s dimenzijama 54×38×38 kilometara i orbitalnim periodom od 0.37640039 ± 0.00000357 dana.

Novi!!: Stupanj (kut) i Ofelija · Vidi više »

Oktant

nonijusom (ikrometarski bubnjić)i pločicom za potpis. Nosači kazaljke i ogledala su od mesinga. Umjesto upotrebe teleskopa za viziranje, ovaj instrument ima iglu za viziranje. Oktant (prema lat. octans, genitiv octantis: osmi) ili reflektirajući kvadrant, je mjerni instrument koji se prvenstveno koristi u navigaciji.

Novi!!: Stupanj (kut) i Oktant · Vidi više »

Opisani halo

Opisani halo (vanjski prsten) zajedno s 22° halo (unutarnji prsten). cirkumhorizontalnim lukom (dolje). halo: (1) 22° halo ili mali halo, (2) lažno Sunce, parhelij ili pasunce, (3) Sunčev stup, (4) parhelijski krug, (5) cirkumzenitalni luk, (6) opisani halo, (7) 46° halo ili veliki halo, (8) protusunce ili antihelij. Opisani halo je rijetka optička pojava iz porodice halo koja se pojavljuje kad je Sunce više od 30° iznad obzora, a kad je Sunce niže od 30° iznad obzora, tangencijalni lukovi se pružaju uvis u obliku slova V. Tangencijalni lukovi oko haloa u obliku prstena s kutnim polumjerom od 46° (46° halo) prilično su česti i jaki (intenzivni), s čistim bojama nalik na dugine boje.

Novi!!: Stupanj (kut) i Opisani halo · Vidi više »

Optika atmosfere

Dvostruka duga. Polarna svjetlost ili Aurora borealis. moru. pustinji. Santa Cruzu (Kalifornija), SAD. tangencijalnim lukom. lažna Sunca ili pasunca u mjesto Fargo, Sjeverna Dakota, SAD. San Francisca. deadurl.

Novi!!: Stupanj (kut) i Optika atmosfere · Vidi više »

Orbitale

Početkom XX.

Novi!!: Stupanj (kut) i Orbitale · Vidi više »

Orijentacija

Orijentacija je snalaženje u prostoru - određivanje mjesta na površini Zemlje (stajne točke) na kojoj se promatrač nalazi.

Novi!!: Stupanj (kut) i Orijentacija · Vidi više »

Ortozija (mjesec)

Ortozija (također Jupiter XXXV) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Ananke.

Novi!!: Stupanj (kut) i Ortozija (mjesec) · Vidi više »

Paaliaq (mjesec)

Paaliaq (također Saturn XX) je prirodni satelit planeta Saturn.

Novi!!: Stupanj (kut) i Paaliaq (mjesec) · Vidi više »

Palena (mjesec)

Palena (također Saturn XXXIII) je prirodni satelit planeta Saturna.

Novi!!: Stupanj (kut) i Palena (mjesec) · Vidi više »

Pan (mjesec)

Pan (grčki Πάν; također Saturn XVIII.) je prirodni satelit Saturna, koji se nalazi u sredini Enckeove pukotine u saturnovom A-prstenu.

Novi!!: Stupanj (kut) i Pan (mjesec) · Vidi više »

Pandora (mjesec)

Pandora je prirodni satelit Saturna.

Novi!!: Stupanj (kut) i Pandora (mjesec) · Vidi više »

Paralaksa

Metoda paralakse za mjerenje udaljenosti do zvijezda, planeta ili Mjeseca. Triangulacija se može iskoristiti za mjerenje udaljenosti od broda do obale. Jedan geodet mjeri kut ''α'', a drugi ''β''. Poznavajući udaljenost ''l'', može se izračunati udaljenost ''d''. Paralaksa (grč. παράλλαξις: promjena, odstupanje) je prividan pomak nebeskog tijela opažan iz dvaju različitih smjerova; služi za određivanje udaljenosti nebeskih tijela.

Novi!!: Stupanj (kut) i Paralaksa · Vidi više »

Parsek

Parsek (znak: pc) u astronomiji je mjerna jedinica za duljinu.

Novi!!: Stupanj (kut) i Parsek · Vidi više »

Pasifaja (mjesec)

Pasifaja (također Jupiter VIII) je prirodni satelit planeta Jupiter.

Novi!!: Stupanj (kut) i Pasifaja (mjesec) · Vidi više »

Pasiteja (mjesec)

Pasiteja (također Jupiter XXXVIII) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Carme.

Novi!!: Stupanj (kut) i Pasiteja (mjesec) · Vidi više »

Pčelarsko dlijeto

pčelarstvu. Pčelarsko dlijeto ili nož. Korištenje pčelarskog dlijeta za čišćenje gornjih okvira košnice. Korištenje pčelarskog dlijeta. Pčelarsko dlijeto je pčelarski alat koji služi za lakše odvajanje nastavaka uljepljenih propolisom, razmicanje i vađenje okvira iz košnice, skidanje voštanih zaperaka na njima, struganje i čišćenje pojedinih dijelova košnice.

Novi!!: Stupanj (kut) i Pčelarsko dlijeto · Vidi više »

Perdita (mjesec)

Perdita (također Uran XXV) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe manjih unutarnjih pravilnih, s oko 26 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 0.618 dana.

Novi!!: Stupanj (kut) i Perdita (mjesec) · Vidi više »

Perihel

Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Perihel (grč. peri: blizina + ἥλιος ili helios.

Novi!!: Stupanj (kut) i Perihel · Vidi više »

Peterokut

Pravilni peterokut Peterokut je svaki geometrijski lik koji se sastoji od pet kuteva.

Novi!!: Stupanj (kut) i Peterokut · Vidi više »

Philophrosyne (mjesec)

S/2003 J 15 je prirodni satelit planeta Jupiter iz grupe Ananke, otkriven 2003.

Novi!!: Stupanj (kut) i Philophrosyne (mjesec) · Vidi više »

Planet

Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.

Novi!!: Stupanj (kut) i Planet · Vidi više »

Polarna zvijezda

Sjevernjače na snimci koja je bila izložena svjetlosti 45 minuta. Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Na južnom nebeskom polu trenutno nema tako sjajne zvijezde u blizini da bi se mogla nazvati Južna Polarna zvijezda (vidi + 2014.). Polarna zvijezda je zvijezda najbliža nebeskom polu.

Novi!!: Stupanj (kut) i Polarna zvijezda · Vidi više »

Polarni krugovi

Polarni krugovi Polarnim krugovima (drugi česti nazivi su Arktički i Antarktički krug, kao i polarnice) nazivaju se paralele koje se nalaze kako na sjevernoj tako i na južnoj polutki na 66,56° kutne udaljenosti od ekvatora.

Novi!!: Stupanj (kut) i Polarni krugovi · Vidi više »

Polideuk (mjesec)

Polideuk (također Saturn XXXIV) je prirodni satelit planeta Saturn.

Novi!!: Stupanj (kut) i Polideuk (mjesec) · Vidi više »

Poluga stabiliteta

Poluge statičkog stabiliteta ili GZ krivulja mjerilo je stabilnosti broda pri većim kutevima nagiba, to jest pri kutovima nagiba koji prelaze 12 stupnjeva, a mjerilo stabilnosti do 12 stupnjeva bočnog nagiba je početna metacentarska visina.

Novi!!: Stupanj (kut) i Poluga stabiliteta · Vidi više »

Pomrčina

Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Potpuna i djelomična pomrčina Sunca. Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenog 2003. Djelomična, potpuna i prstenasta pomrčina Mjeseca. Pomrčina (ili eklipsa, gr. ἔκλειψις, ékleipsis - izostavljanje, izostajanje) je pojava pri kojoj jedno nebesko tijelo tijelo u potpunosti ili većim dijelom zaklanja drugo ili ulazak jednoga nebeskog tijela u sjenu drugoga.

Novi!!: Stupanj (kut) i Pomrčina · Vidi više »

Pomrčina Mjeseca

Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenog 2003. Pomrčina Mjeseca nastaje ulaskom Mjeseca u Zemljinu sjenu, vidi se s cijele Zemljine noćne polutke, pritom je Mjesec obasjan zagasitocrvenom svjetlošću koja se raspršila prolazeći kroz Zemljinu atmosferu.

Novi!!: Stupanj (kut) i Pomrčina Mjeseca · Vidi više »

Pomrčina Sunca

Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Pomrčina Sunca nastaje kada se Mjesec ispriječi između Sunca i Zemlje, pa djelomično ili potpuno zakloni Sunce.

Novi!!: Stupanj (kut) i Pomrčina Sunca · Vidi više »

Popis kometa Hironove vrste

Popis kometa Hironove vrste (eng. Chiron-type comet, CTC).

Novi!!: Stupanj (kut) i Popis kometa Hironove vrste · Vidi više »

Popis numeriranih kometa

Popis numeriranih kometa.

Novi!!: Stupanj (kut) i Popis numeriranih kometa · Vidi više »

Popis trigonometrijskih jednakosti

jediničnoj kružnici Trigonometrijske jednakosti pokazuju poveznice između pojedinih trigonometrijskih funkcija.

Novi!!: Stupanj (kut) i Popis trigonometrijskih jednakosti · Vidi više »

Porcija

Porcija (također Uran XII) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe manjih unutarnjih pravilnih, s oko 135 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 0.5131959201 ± 0.0000000093 dana.

Novi!!: Stupanj (kut) i Porcija · Vidi više »

Povijest astronomije

Europi su takozvani Gosecki krugovi u Sachsen-Anhaltu (Njemačka), koji su bili izgrađeni prije gotovo 7000 godina (oko 4900 pr.Kr.). Povijest astronomije započinje još u prapovijesno vrijeme, davno prije prvih pisanih dokumenata.

Novi!!: Stupanj (kut) i Povijest astronomije · Vidi više »

Praksidika (mjesec)

Praksidika (također Jupiter XXVII) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Ananke.

Novi!!: Stupanj (kut) i Praksidika (mjesec) · Vidi više »

Pravi kut

U geometriji, pravi kut je kut u iznosu od 90°.

Novi!!: Stupanj (kut) i Pravi kut · Vidi više »

Pregrijač

Pregrijač pare Pregrijač pare je uređaj koji pretvara zasićenu u pregrijanu paru, a koristi se za proizvodnju električne energije ili za termodinamičke procese.

Novi!!: Stupanj (kut) i Pregrijač · Vidi više »

Pregrijanje

pare. Pregrijač pare s cijevima U-oblika. lokomotive. Pregrijanje ili pregrijavanje (eng. Superheating), u fizici, je povišenje temperature tvari iznad temperature faznoga prijelaza bez promjena agregatnoga stanja ili kristalne strukture.

Novi!!: Stupanj (kut) i Pregrijanje · Vidi više »

Profil

Desni profil, en face i lijevi poluprofil(Anthonis van Dyck: ''Trostruki portret Karla I.'', 1636.) Egipatski kanon: lice i noge uvijek su u profilu, torzo je en face(Scena sa zida grobnice, oko 1350. pr.Kr.) Profil Venere prati konture brda u pozadini.(Giorgione: ''Usnula Venera'', oko 1510.) Profil je u likovnoj umjetnosti jedan od načina portretiranja, slika glave prikazana sa strane, pod kutom od 90°.

Novi!!: Stupanj (kut) i Profil · Vidi više »

Proljetna točka

Ravnodnevica ili ekvinocij. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Proljetna točka je jedno od dvaju presjecišta nebeskog ekvatora i ekliptike, gdje Sunce u prividnome godišnjem gibanju prelazi s južne na sjevernu nebesku polutku, što se dogodi oko 21.

Novi!!: Stupanj (kut) i Proljetna točka · Vidi više »

Prometej (mjesec)

Prometej (grčki Προμηθέας; također Saturn XVI., S/1980 S 27) je prirodni satelit Saturna, te spada u grupu unutarnjih Saturnovih satelita.

Novi!!: Stupanj (kut) i Prometej (mjesec) · Vidi više »

Prospero

Prospero (također Uran XVIII) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe vanjskih nepravilnih satelita, s oko 50 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 1978.29 dana.

Novi!!: Stupanj (kut) i Prospero · Vidi više »

Prostorni kut

plohe kugle površine ''A.

Novi!!: Stupanj (kut) i Prostorni kut · Vidi više »

Protej (mjesec)

Protej, drugi po veličini satelit Neptuna.

Novi!!: Stupanj (kut) i Protej (mjesec) · Vidi više »

Prvi Keplerov zakon

Prvi Keplerov zakon glasi: Sunca (S) po elipsi (P-perihel, A-afel) Na prikazanoj slici elipsa predstavlja putanju nekog planeta.

Novi!!: Stupanj (kut) i Prvi Keplerov zakon · Vidi više »

Psamata (mjesec)

Psamata (također Neptun X) je prirodni satelit planeta Neptun, iz grupe nepravilnih satelita, s oko 38 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 9115.9 dana.

Novi!!: Stupanj (kut) i Psamata (mjesec) · Vidi više »

Puck (mjesec)

Puck (također Uran XV) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe manjih unutarnjih pravilnih satelita, s oko 162 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 0.76183287 ± 0.000000014 dana.

Novi!!: Stupanj (kut) i Puck (mjesec) · Vidi više »

Radijan

Radijan (znak: rad) mjerna je jedinica za kut.

Novi!!: Stupanj (kut) i Radijan · Vidi više »

Radio astronomija

Novom Meksiku, SAD. Četiri radio antene za Projekt ALMA u Čileu. 300px HST), radio slika iste galaktike korištenjem dugobazične interferometrije (eng. ''Very Large Array'' ili ''VLA''), i slika središnjeg dijela (eng. ''Very Long Baseline Array'' ili ''VLBA'') koja se sastoji od radio teleskopa u SAD, Njemačkoj, Italiji, Švedskoj i Španjolskoj. Za mlaz čestica se pretpostavlja da je crna rupa u centru galaktike. Parkes radio teleskop u Australiji (izvor: CSIRO). Radioteleskop Sardinija u gradnji. Jupiterovi radio-izboji. Radio astronomija ili radioastronomija je grana astronomije koja za ispitivanje nebeskih tijela koristi radio valove valne duljine od 1 milimetar do 30 metara koje propušta Zemljina atmosfera (ionosfera).

Novi!!: Stupanj (kut) i Radio astronomija · Vidi više »

Radioteleskop

Opservatorij Parkes u Australiji (izvor: CSIRO). Radioteleskop Green Bank. Jansky dipolne mreže. Radioteleskop Effelsberg. Novom Meksiku, SAD. Radioteleskop Sardinija u gradnji. Radioteleskop je astronomski instrument ili uređaj za prihvat i mjerenje jakosti svemirskih radio valova.

Novi!!: Stupanj (kut) i Radioteleskop · Vidi više »

Ravnodnevica

Ravnodnevica ili ekvinocij. Sunca za 4 godišnja doba. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Ravnodnevica, ravnodnevnica ili ekvinocij (lat. aequinoctium: jednakonoćje) je u astronomiji trenutak kada Sunce u prividnom godišnjem gibanju nebom stigne na nebeski ekvator, tj.

Novi!!: Stupanj (kut) i Ravnodnevica · Vidi više »

Reja (mjesec)

Rejin prsten i Saturn u daljini, umjetničko viđenje Reja (također Saturn V) je prirodni satelit planeta Saturn.

Novi!!: Stupanj (kut) i Reja (mjesec) · Vidi više »

Reper (geodezija)

Ujedinjenom Kraljevstvu. nadmorskom visinom. Reper (fr. repère: znak, oznaka) je prirodno izrazita ili posebno obilježena referentna točka s obzirom na koju se provodi mjerenje neke veličine.

Novi!!: Stupanj (kut) i Reper (geodezija) · Vidi više »

Rozalinda

Rozalinda (također Uran XIII) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe manjih unutarnjih pravilnih, s oko 72 kilometra u promjeru i orbitalnim periodom od 0.558459529 ± 0.000000019 dana.

Novi!!: Stupanj (kut) i Rozalinda · Vidi više »

Rudolfove tablice

Kopernika, a najistaknutiji je Tycho Brahe (ispod njegove stojeće figure, karta na središnjoj ploči postolja prikazuje otok Hven, sjedište Braheove opservatorije Uranienborg). Naslovnica. Tablice Rudolfina sastoje se od zvjezdanog kataloga i planetarnih tablica koje je Johannes Kepler objavio 1627., koristeći podatke promatranja koje je prikupio Tycho Brahe (1546. – 1601.). Stolovi su nazvani u spomen na Rudolfa II., koji je uposlio Brahea i Keplera da rade na tablicama.

Novi!!: Stupanj (kut) i Rudolfove tablice · Vidi više »

S/2003 J 10

S/2003 J 10 je prirodni satelit planeta Jupiter iz grupe Carme, otkriven 2003.

Novi!!: Stupanj (kut) i S/2003 J 10 · Vidi više »

S/2003 J 12

S/2003 J 12 je prirodni satelit planeta Jupiter, otkriven 2003.

Novi!!: Stupanj (kut) i S/2003 J 12 · Vidi više »

S/2003 J 16

S/2003 J 16 je prirodni satelit planeta Jupiter iz grupe Ananke, otkriven 2003.

Novi!!: Stupanj (kut) i S/2003 J 16 · Vidi više »

S/2003 J 18

S/2003 J 18 je prirodni satelit planeta Jupiter iz grupe Ananke, otkriven 2003.

Novi!!: Stupanj (kut) i S/2003 J 18 · Vidi više »

S/2003 J 19

S/2003 J 19 je prirodni satelit planeta Jupiter iz grupe Carme, otkriven 2003.

Novi!!: Stupanj (kut) i S/2003 J 19 · Vidi više »

S/2003 J 2

S/2003 J 2 je prirodni satelit planeta Jupiter, otkriven 2003.

Novi!!: Stupanj (kut) i S/2003 J 2 · Vidi više »

S/2003 J 23

S/2003 J 23 je prirodni satelit planeta Jupiter iz grupe Pasiphae, otkriven 2003.

Novi!!: Stupanj (kut) i S/2003 J 23 · Vidi više »

S/2003 J 4

S/2003 J 4 je prirodni satelit planeta Jupiter iz grupe Pasiphae, otkriven 2003.

Novi!!: Stupanj (kut) i S/2003 J 4 · Vidi više »

S/2003 J 9

S/2003 J 9 je prirodni satelit planeta Jupiter iz grupe Carme, otkriven 2003.

Novi!!: Stupanj (kut) i S/2003 J 9 · Vidi više »

S/2004 S 12

S/2004 S 12 je prirodni satelit planeta Saturn otkriven 2004.

Novi!!: Stupanj (kut) i S/2004 S 12 · Vidi više »

S/2004 S 13

S/2004 S 13 je prirodni satelit planeta Saturn otkriven 2004.

Novi!!: Stupanj (kut) i S/2004 S 13 · Vidi više »

S/2004 S 17

S/2004 S 17 je prirodni satelit planeta Saturn otkriven 2004.

Novi!!: Stupanj (kut) i S/2004 S 17 · Vidi više »

S/2004 S 3

S/2004 S 3 je prirodni satelit planeta Saturn otkriven 2004.

Novi!!: Stupanj (kut) i S/2004 S 3 · Vidi više »

S/2004 S 4

S/2004 S 4 je nepotvrđeni prirodni satelit planeta Saturn otkriven 2004.

Novi!!: Stupanj (kut) i S/2004 S 4 · Vidi više »

S/2004 S 6

S/2004 S 6 je nepotvrđeni prirodni satelit planeta Saturn otkriven 2004.

Novi!!: Stupanj (kut) i S/2004 S 6 · Vidi više »

S/2004 S 7

S/2004 S 7 je prirodni satelit planeta Saturn otkriven 2004.

Novi!!: Stupanj (kut) i S/2004 S 7 · Vidi više »

S/2006 S 3

S/2006 S 3 je prirodni satelit planeta Saturn otkriven 2006.

Novi!!: Stupanj (kut) i S/2006 S 3 · Vidi više »

S/2007 S 2

S/2007 S 2 je prirodni satelit planeta Saturn otkriven 2007.

Novi!!: Stupanj (kut) i S/2007 S 2 · Vidi više »

S/2007 S 3

S/2007 S 3 je prirodni satelit planeta Saturn otkriven 2007.

Novi!!: Stupanj (kut) i S/2007 S 3 · Vidi više »

Sao (mjesec)

Sao (također Neptun XI) je prirodni satelit planeta Neptun, iz grupe nepravilnih satelita, s oko 44 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 2914.1 dana.

Novi!!: Stupanj (kut) i Sao (mjesec) · Vidi više »

Sat (razdvojba)

* sat, mjerna jedinica za vrijeme.

Novi!!: Stupanj (kut) i Sat (razdvojba) · Vidi više »

Saturn

Saturn je šesti planet u Sunčevu sustavu.

Novi!!: Stupanj (kut) i Saturn · Vidi više »

Saturnovi unutarnji sateliti

Saturnovi unutarnji sateliti su Saturnovi sateliti u pravilnim progradnim putanjama, uglavnom s vrlo malim ekscentricitetima putanje i inklinacijama prema Saturnovom ekvatoru (do 1.7°, uz iznimku Japeta: 7.57°).

Novi!!: Stupanj (kut) i Saturnovi unutarnji sateliti · Vidi više »

Seizmički val

Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora - 2. oceanska kora - 3. gornji sloj - 4. donji sloj - 5. vanjska jezgra - 6. unutarnja jezgra - A: Mohorovičićev diskontinuitet - B: Gutenbergov diskontinuitet - C: Lehmannov diskontinuitet. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Seizmički val ili potresni val je prostorni, napredni (progresivni), elastični val (longitudinalni i transverzalni) koji se iz žarišta potresa (epicentar) istodobno širi na sve strane.

Novi!!: Stupanj (kut) i Seizmički val · Vidi više »

Seksagezimalni brojevni sustav

Seksagezimalni brojevni sustav je brojevni sustav s bazom 60.

Novi!!: Stupanj (kut) i Seksagezimalni brojevni sustav · Vidi više »

Sekstant

'''Sekstant'''. Dijelovi sekstanta. Način korištenja sekstanta. Sekstant (prema latinskom sexstans, genitiv sextantis: šesti dio) je ručni mjerni instrument za mjerenje kutne visine nebeskih tijela, najčešće se primjenjuje u navigaciji broda ili zrakoplova.

Novi!!: Stupanj (kut) i Sekstant · Vidi više »

Sekunda

Pulsiranje u trajanju od jedne sekunde. Sat s njihalom (mehanički sat) s nemirnicom koja se zanjiše za jednu sekundu. Sekunda (prema lat. secunda: druga; oznaka: s) je mjerna jedinica za vrijeme, jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava (SI).

Novi!!: Stupanj (kut) i Sekunda · Vidi više »

Selsin

električnog napona. Selsin (engl. selsyn, akronim od self-synchronizing) je sustav za daljinski sinkroni prijenos kutnoga zakreta, razlike kutnih zakreta (diferencijski selsin) ili električnog signala razmjernoga kutnomu zakretu (indikatorski ili transformatorski selsin).

Novi!!: Stupanj (kut) i Selsin · Vidi više »

Setebos

Setebos (također Uran XIX) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe vanjskih nepravilnih satelita, s oko 48 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 2225.21 dana.

Novi!!: Stupanj (kut) i Setebos · Vidi više »

Sferna astronomija

Nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.

Novi!!: Stupanj (kut) i Sferna astronomija · Vidi više »

Sferometar

Uobičajeni izgled sferometra. Sferometar je mjerni instrument za mjerenje zakrivljenosti leća.

Novi!!: Stupanj (kut) i Sferometar · Vidi više »

Siarnaq (mjesec)

Siarnaq (također Saturn XXIX) je prirodni satelit planeta Saturn.

Novi!!: Stupanj (kut) i Siarnaq (mjesec) · Vidi više »

Sinkroni stroj

mikrovalne pećnice. Sinkroni motor koji se koristi za orgulje. Okretno magnetsko polje. Prikaz rada jednog alternatora ili električnog generatora izmjenične struje. Izmjenični sinkroni električni generator s četiri para polova na rotoru. Siemens. osovine. Sinkroni stroj je električni stroj čiji se rotor vrti brzinom jednakom brzini okretnog magnetskog polja koje ga pokreće.

Novi!!: Stupanj (kut) i Sinkroni stroj · Vidi više »

Sinopa (mjesec)

Sinopa (također Jupiter IX) je prirodni satelit planeta Jupiter.

Novi!!: Stupanj (kut) i Sinopa (mjesec) · Vidi više »

Sjevernjača

Malom medvjedu. kružnicu među zvijezdama; stoga će današnju Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Sjevernjača (α UMi / α Ursae Minoris / Alpha Malog medvjeda, lat: Polaris) je najsjajnija zvijezda zviježđa Mali medvjed.

Novi!!: Stupanj (kut) i Sjevernjača · Vidi više »

Skadi (mjesec)

Skadi (također Saturn XXVII) je prirodni satelit planeta Saturn.

Novi!!: Stupanj (kut) i Skadi (mjesec) · Vidi više »

Skateboarding

skejter izvodi trik ''grind'' na prednjoj osovini Skateboarding (u nas poznat i kao skejtanje) naziv je za ekstremni šport u kojem osoba (skejter) stoji na posebnoj dasci s kotačima na dvije osovine (skateboardu ili skejtu) te pritom izvodi razne trikove.

Novi!!: Stupanj (kut) i Skateboarding · Vidi više »

Skoll (mjesec)

Skoll (također Saturn XLVII) je prirodni satelit planeta Saturn otkriven 2006. godine. Vanjski nepravilni satelit iz Nordijske grupe s oko 6 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 869 dana. Kategorija:Saturnovi prirodni sateliti.

Novi!!: Stupanj (kut) i Skoll (mjesec) · Vidi više »

Smilodon

Smilodon (grčki: σμίλη "nož" e ὀδών "zub"; "nožozubi") je rod izumrlih velikih sabljozubih mačaka iz potporodice Machairodontinae za koje se smatra da su živjele od prije 3 milijuna do prije 10.000 godina u Sjevernoj i Južnoj Americi.

Novi!!: Stupanj (kut) i Smilodon · Vidi više »

Spirit

Spirit (Mars Exploration Rover – A, MER-A; hrv. Duh), NASA-in robotski rover na Marsu aktivan u razdoblju od 2004.

Novi!!: Stupanj (kut) i Spirit · Vidi više »

Sponda (mjesec)

Sponda (također Jupiter XXXVI) je prirodni satelit planeta Jupiter.

Novi!!: Stupanj (kut) i Sponda (mjesec) · Vidi više »

Starogradsko polje

Starogradsko polje (mjesna čakavica: Starogrojsko poje) na otoku Hvaru zaštićeni je kulturni krajolik u kojem je antička grčka podjela zemljišta sačuvana do današnjih dana kao sustav putova i terasiranih parcela.

Novi!!: Stupanj (kut) i Starogradsko polje · Vidi više »

Stephano

Stephano (također Uran XX) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe vanjskih nepravilnih satelita, s oko 32 kilometra u promjeru i orbitalnim periodom od 677,37 dana.

Novi!!: Stupanj (kut) i Stephano · Vidi više »

Stiks (mjesec)

Stiks (ranije poznat kao S/2012 (134340) 1 te P5), Plutonov prirodni satelit čiji je postojanje objavljeno 7.

Novi!!: Stupanj (kut) i Stiks (mjesec) · Vidi više »

Stratokumulus

Nebo prekriveno stratokumulusima (''Stratocumulus stratiformis perlucidus'' ili slojeviti providni stratokumulusi). oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. Stratokumulus (od lat. stratus: prostrt + cumulus: gomila, hrpa; međunarodna kratica Sc) je niski, slojeviti, najčešće kišonosni oblak u obliku pločica, grudica ili valjaka.

Novi!!: Stupanj (kut) i Stratokumulus · Vidi više »

Strijela-3

Strijela-3 su sovjetski i ruski sateliti namijenjeni vojnim i vladinim komunikacijama.

Novi!!: Stupanj (kut) i Strijela-3 · Vidi više »

Stupanj

* Stupanj (kut) (znak: °), mjerna jedinica za kut.

Novi!!: Stupanj (kut) i Stupanj · Vidi više »

Sunčev stup

San Francisca. Fairbanksu, Aljaska). Sunčev stup ili svjetlosni stup je optička pojava u obliku cijele ili isprekidane svijetle okomite pruge iznad ili ispod Sunca, obično kada se Sunce nalazi nisko nad obzorom, najčešće pri zalasku ili izlasku.

Novi!!: Stupanj (kut) i Sunčev stup · Vidi više »

Sunčev sustav

Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.

Novi!!: Stupanj (kut) i Sunčev sustav · Vidi više »

Sunčev toplovodni kolektor

Pločasti sunčev kolektor postavljen na ravnom krovu. Pločasti sunčev kolektor postavljen na kosom krovu. pumpe i regulacijskog sklopa koji njome upravlja Vakuumski sunčev kolektor. Vakuumska cijev je slična termos boci (Dewarova posuda). Način rada sunčevog zida. Sunčev toplovodni kolektor ili solarni kolektor je dio sunčevog toplovodnog sustava, koji direktno pretvara sunčevu energiju u toplinsku energiju vode ili neke druge radne tvari.

Novi!!: Stupanj (kut) i Sunčev toplovodni kolektor · Vidi više »

Sunčeva konstanta

atmosfere (na vodoravnoj (horizontalnoj) osi je valni broj). valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Sunčeva konstanta ili solarna konstanta je količina energije dozračene od Sunca na gornjoj granici Zemljine atmosfere u jedinici vremena okomito na jediničnu površinu, pri srednjoj udaljenosti Zemlje od Sunca (AJ).

Novi!!: Stupanj (kut) i Sunčeva konstanta · Vidi više »

Sunce

Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Novi!!: Stupanj (kut) i Sunce · Vidi više »

Suncostaj

Zimski suncostaj ili solsticij. Ljetni suncostaj ili solsticij. Nebeski ekvator i ekliptika. Sunca za 4 godišnja doba. Suncostaj ili solsticij (lat. solstitium) je vrijeme kada Sunce u prividnom gibanju oko Zemlje postigne najveću pozitivnu deklinaciju +23°27′ (ljetni suncostaj), odnosno najveću negativnu deklinaciju od –23°27′ (zimski suncostaj).

Novi!!: Stupanj (kut) i Suncostaj · Vidi više »

Superskup Perzej-Ribe

Nebeska karta superskupa Superskup Perzej-Ribe (SCl 40) jedna je od najvećih struktura u svemiru.

Novi!!: Stupanj (kut) i Superskup Perzej-Ribe · Vidi više »

Supralateralni luk

halo grupe (od vrha prema dolje): supralateralni luk, Parryjev luk, gornji tangencijalni lukovi, 22° halo, a može se vidjeti i lažno Sunce s donje desne strane. Cirkumzenitalni luk viđen u Salemu, Massachusetts, 27. listopada 2012. Također se mogu vidjeti supralateralni luk, Parryjev luk i gornji tangencijalni luk. Supralateralni luk je rijetka optička pojava koja se pojavljuje na na gornjoj strani 22° halo (svjetlosna pojava u obitelji halo), oko dvostruke duljine kruga, a stvara blijedu traku duginih boja u širokom pojasu iznad Sunca.

Novi!!: Stupanj (kut) i Supralateralni luk · Vidi više »

Surtur (mjesec)

Surtur (također Saturn XLVIII) je prirodni satelit planeta Saturn otkriven 2006.

Novi!!: Stupanj (kut) i Surtur (mjesec) · Vidi više »

Suttungr (mjesec)

Suttungr (također Saturn XXIII) je prirodni satelit planeta Saturn.

Novi!!: Stupanj (kut) i Suttungr (mjesec) · Vidi više »

Sycorax

Sycorax (također Uran XVII) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe vanjskih nepravilnih satelita, s oko 150 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 1978.29 dana. Trinculo.

Novi!!: Stupanj (kut) i Sycorax · Vidi više »

SYNOP

SYNOP je oblik kodiranog meteorološkog izvještaja.

Novi!!: Stupanj (kut) i SYNOP · Vidi više »

Tajgeta (mjesec)

Tajgeta (također Jupiter XX) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Carme.

Novi!!: Stupanj (kut) i Tajgeta (mjesec) · Vidi više »

Talasa (mjesec)

Talasa (također Neptun IV) je prirodni satelit planeta Neptuna, iz grupe pravilnih satelita izmjera 108×100×52 kilometara i orbitalnim periodom od 0.31148444 ± 0.00000006 dana.

Novi!!: Stupanj (kut) i Talasa (mjesec) · Vidi više »

Talesov poučak

Talesov poučak (prema Talesu iz Mileta) je geometrijski poučak koji kaže da ako su A, B i C točke na kružnici, a dužina između točaka A i C promjer kruga, onda je kut ∠ABC pravi (od 90°).

Novi!!: Stupanj (kut) i Talesov poučak · Vidi više »

Tarqeq (mjesec)

Tarqeq (također Saturn LII) je prirodni satelit planeta Saturn otkriven 2007.

Novi!!: Stupanj (kut) i Tarqeq (mjesec) · Vidi više »

Tarvos (mjesec)

Tarvos (također Saturn XXI) je prirodni satelit planeta Saturn.

Novi!!: Stupanj (kut) i Tarvos (mjesec) · Vidi više »

Teba (mjesec)

Teba (grč. Θήβη) je četvrti poznati satelit Jupitera.

Novi!!: Stupanj (kut) i Teba (mjesec) · Vidi više »

Teleskop

Refraktorski teleskop opservatorija u Harvardu. Fotometar. Newtonovog reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Messierovu maratonu Višnjan-Rušnjak 2006. Green Bank radio teleskop. astročestične fizike. rendgenskih zraka. Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži. http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Goto-teleskop.jpg Shuttle (izvor: NASA). Teleskop (grč. tele: daleko, skopein: gledati) je mjerni instrument za astronomsko promatranje i proučavanje elektromagnetskoga zračenja dalekih nebeskih tijela, često opremljen dodatnim instrumentima kao što su fotometar, interferometar i spektroskop.

Novi!!: Stupanj (kut) i Teleskop · Vidi više »

Telesto (mjesec)

Telesto (također Saturn XIII) je prirodni satelit planeta Saturn.

Novi!!: Stupanj (kut) i Telesto (mjesec) · Vidi više »

Telksinoa (mjesec)

Telksinoa (također Jupiter XLII) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Ananke.

Novi!!: Stupanj (kut) i Telksinoa (mjesec) · Vidi više »

Temisto (mjesec)

Temisto (Themisto) je mali Jupiterov satelit između putanja Kalista i Lede, otkriven je 30. rujna 1975., ali mu se zagubio trag sve do 2000.

Novi!!: Stupanj (kut) i Temisto (mjesec) · Vidi više »

Tetija (mjesec)

Tetija ili Tetis (također Saturn III) je prirodni satelit planeta Saturn.

Novi!!: Stupanj (kut) i Tetija (mjesec) · Vidi više »

Thrymr (mjesec)

Thrymr (također Saturn XXX) je prirodni satelit planeta Saturn.

Novi!!: Stupanj (kut) i Thrymr (mjesec) · Vidi više »

Tiona (mjesec)

Tiona (također Jupiter XXIX) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Ananke.

Novi!!: Stupanj (kut) i Tiona (mjesec) · Vidi više »

Titan (mjesec)

Titan (također Saturn VI) je prirodni satelit Saturna.

Novi!!: Stupanj (kut) i Titan (mjesec) · Vidi više »

Titanija (mjesec)

Titanija (također Uran III) je Uranov najveći prirodni satelit.

Novi!!: Stupanj (kut) i Titanija (mjesec) · Vidi više »

Tranzit (astronomija)

Slika Venerinog prijelaza ili tranzita 2012. koji je trajao 6 sati i 40 minuta. °, pa je Venera najčešće iznad ili ispod Sunčeva diska. mjeseca Io preko Jupitera, viđeno sa svemirske letjelice Cassini-Huygens. Tranzit (njemački transit  tranzit, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

Novi!!: Stupanj (kut) i Tranzit (astronomija) · Vidi više »

Trinculo

Trinculo (također Uran XXI) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe vanjskih nepravilnih satelita, s oko 18 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 749.24 dana.

Novi!!: Stupanj (kut) i Trinculo · Vidi više »

Triton (mjesec)

Triton (također Neptun I) je najveći prirodni satelit planeta Neptun, iz grupe nepravilnih satelita, s oko 2707 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od -5,877 dana.

Novi!!: Stupanj (kut) i Triton (mjesec) · Vidi više »

Trofazna struja

Trofazna struja je sustav od triju izmjeničnih struja koje su međusobno fazno pomaknute.

Novi!!: Stupanj (kut) i Trofazna struja · Vidi više »

Tycho Brahe

''Stojerneborg'' (''Zvjezdani dvorac''). ''Mauerquadrant'' (Tycho Brahe 1598.). supernove'' ili SN 1572 (snimljeno Wide-field Infrared Survey Explorer. Tycho Brahe (Knutstorp borg, Skåne, 14. prosinca 1546. – Prag, 24. listopada, 1601.), danski astronom i znanstvenik.

Novi!!: Stupanj (kut) i Tycho Brahe · Vidi više »

Umbriel (mjesec)

Umbriel (također Uran II) je prirodni satelit Urana.

Novi!!: Stupanj (kut) i Umbriel (mjesec) · Vidi više »

Uppsalski opći katalog galaktika

Uppsalski opći katalog galaktika (Uppsala General Catalogue of Galaxies, kratica UGC) je astronomski katalog koji je 1973. godine sastavio švedski astronom Peter Nilson.

Novi!!: Stupanj (kut) i Uppsalski opći katalog galaktika · Vidi više »

Uran

Uran je sedmi po redu planet od Sunca, na srednjoj udaljenosti od Sunca 19,23 astronomskih jedinica.

Novi!!: Stupanj (kut) i Uran · Vidi više »

Uranovi prirodni sateliti

Uranovi prirodni sateliti su prirodni sateliti Urana i dosada ih je otkriveno 27.

Novi!!: Stupanj (kut) i Uranovi prirodni sateliti · Vidi više »

Uranovi vanjski nepravilni sateliti

Izvan putanje Uranovog satelita Oberona otkriveno je u periodu od 1997. do 2003. još 9 malih satelita u nepravilnim putanjama.

Novi!!: Stupanj (kut) i Uranovi vanjski nepravilni sateliti · Vidi više »

Urbain Le Verrier

Neptun viđen sa svemirske letjelice Voyager 2 s Velikom tamnom pjegom na lijevoj strani i Malom tamnom pjegom u donjem desnom dijelu. Bijeli oblaci se sastoje od metanova leda; sveukupna plava boja se stvara zato što metan upija crvenu svjetlost. Urbain Le Verrier (Saint-Lô, 11. ožujka. 1811. – Pariz, 23. rujna 1877.), francuski astronom i matematičar.

Novi!!: Stupanj (kut) i Urbain Le Verrier · Vidi više »

Vaalbara

Vaalbara bio arhaički superkontinent sastoji od kratona Kaapvaal (sada u istočnoj Južnoj Africi) i kratona Pilbare (sada u sjeverozapadnoj Zapadne Australije). E.S. Cheney izveo je ime iz posljednja četiri slova imena svakog kratona.

Novi!!: Stupanj (kut) i Vaalbara · Vidi više »

Valetudo (mjesec)

Valetudo (također poznat kao Jupiter LXII i originalno poznat kao S/2016 J2 je mjesec Jupiter. Otkrio ga je Scott S. Sheppard i njegov tim u podacima dobivenim 6.5-metarskim teleskopom Magellan-Baade Opservatorija Las Campanas 2016., ali rezultati su objavljeni tek 17. srpnja 2018., putem liste Minor Planet Electronic Circulars koju vodi Minor Planet Center, koji je također izvijestio o otkriću devet drugih Jupiterovih mjeseca. Osim podataka iz Las Campanasa, izvorna se najava odnosila i na podatke prikupljene kroz 8,1- metarski teleskop Gemini North opservatorija Mauna Kea — kao i na 4,0 m reflektor Interameričkog opservatorija Cerro Tololo.

Novi!!: Stupanj (kut) i Valetudo (mjesec) · Vidi više »

Venera

Venera je drugi planet po udaljenosti od Sunca, bez satelita, nešto manji od Zemlje (promjer 12 104 kilometara).

Novi!!: Stupanj (kut) i Venera · Vidi više »

Venerin prijelaz

Slika Venerinog prijelaza 2012. koji je trajao 6 sati i 40 minuta. °, pa je Venera najčešće iznad ili ispod Sunčeva diska. Venerin prijelaz ili Venerin tranzit prijelaz je Venere ispred Sunca i zakrivanje dijela njegova kruga.

Novi!!: Stupanj (kut) i Venerin prijelaz · Vidi više »

Venerine mijene

Venerine faze i promjena njenog prividnog promjera Dijagram venerine orbite u odnosu na Zemlju Oblik Venerinog diska, gledan sa Zemlje, varira od tankog srpa do pune faze u 584 dana (oko 19 mjeseci).

Novi!!: Stupanj (kut) i Venerine mijene · Vidi više »

Vid u sisavaca

Sisavci Svi sisavci trebaju svjetlost da bi mogli vidjeti.

Novi!!: Stupanj (kut) i Vid u sisavaca · Vidi više »

Video nadzor

Sustavima video nadzora podrazumjevaju se sustavi izgrađeni na način da omogućavaju u najširem smislu vizualni kontakt jednoga mjesta s nekim drugim mjestom.

Novi!!: Stupanj (kut) i Video nadzor · Vidi više »

Vidljivost

atmosferu vidljivost je oko 350 kilometara. mostu Golden Gate (San Francisco, Kalifornija). izvora svjetlosti za procjenu vidljivosti. Vizibilimetar. Vidljivost je najveća udaljenost na kojoj se danju na obzoru (horizontu) na svijetloj pozadini neba golim okom dobro razabire taman predmet, a noću svjetlost poznate jačine.

Novi!!: Stupanj (kut) i Vidljivost · Vidi više »

Vidni kut

Skica koja pokazuje vidni kut ''V''. Ljudsko oko ima vidni kut od 200˚ i može razlikovati 10 milijuna nijansi boja. Uvećanje slike se može ostvariti povećalom. Vidno polje se može mjeriti vodoravno, okomito ili dijagonalno. Vidni kut je kut što ga zatvaraju svjetlosne zrake koje u oko dopiru s dviju rubnih točaka promatranoga predmeta.

Novi!!: Stupanj (kut) i Vidni kut · Vidi više »

Vidno polje (astronomija)

Vidno polje se može mjeriti vodoravno, okomito ili dijagonalno. Schmidt-Cassegrainov katadiopter. Vidno polje, u astronomiji, je dio neba ili nebeske sfere koji se zapaža teleskopom.

Novi!!: Stupanj (kut) i Vidno polje (astronomija) · Vidi više »

Vlastito gibanje (astronomija)

Vlastito gibanje. Vlastito gibanje je pojam iz astronomije.

Novi!!: Stupanj (kut) i Vlastito gibanje (astronomija) · Vidi više »

Vreća ugljena (tamna maglica)

Vreća ugljena ili Južna vreća ugljena (eng. Coalsack Dark Nebula, Southern Coalsack, Coalsack) je najprominentnija tamna maglica na nebu.

Novi!!: Stupanj (kut) i Vreća ugljena (tamna maglica) · Vidi više »

Vrijeme (fizika)

Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.

Novi!!: Stupanj (kut) i Vrijeme (fizika) · Vidi više »

Vulkan (planet)

Vulkan je ime hipotetskog planeta za koji se u 19.

Novi!!: Stupanj (kut) i Vulkan (planet) · Vidi više »

XMM-Newton

XMM-Newton Letjelica XMM-Newton je lansiran 10. prosinca 1999. Misija mu je trajala dvije godine plus dodatne četiri.

Novi!!: Stupanj (kut) i XMM-Newton · Vidi više »

Ymir (mjesec)

Ymir (također Saturn XIX) je prirodni satelit planeta Saturn.

Novi!!: Stupanj (kut) i Ymir (mjesec) · Vidi više »

Zeleni krov

Farskim otocima. Chicagu. Intenzivni zeleni krovovi u Manhattanu. Vikinga u Newfoundlandu. Torontu (Kanada). Irskoj. Francuskoj. Zeleni krov u Ateni (Grčka). Zeleni krov je jedan od način da na koji se izbjegava korištenje skupog crijepa za pokrivanje krova.

Novi!!: Stupanj (kut) i Zeleni krov · Vidi više »

Zemlja

Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.

Novi!!: Stupanj (kut) i Zemlja · Vidi više »

Zemljina putanja

godišnjih doba kako se vidi sa sjevera. Krajnje desno: zimski suncostaj ili solsticij. godišnjih doba kako se vidi s juga. Krajnje lijevo: ljetni suncostaj ili solsticij. Sunca za 4 godišnja doba. Zimski suncostaj ili solsticij. Ravnodnevica ili ekvinocij. Zemljina putanja u astronomiji predstavlja planetarnu putanju (orbitu) Zemlje kojom obilazi Sunce, na udaljenosti od jedne astronomske jedinice (AJ) ili 149 597 870 691 ± 30 metara, što predstavlja približno 150 milijuna kilometara.

Novi!!: Stupanj (kut) i Zemljina putanja · Vidi više »

Zemljino magnetsko polje

Zemljino magnetsko polje. accessdate.

Novi!!: Stupanj (kut) i Zemljino magnetsko polje · Vidi više »

Zemljopisna širina

Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).

Novi!!: Stupanj (kut) i Zemljopisna širina · Vidi više »

Zemljopisne koordinate

Zemljopisne koordinate na sferi Zemljopisne koordinate su veličine koje određuju položaj neke točke na Zemljinoj površini, tj.

Novi!!: Stupanj (kut) i Zemljopisne koordinate · Vidi više »

Zenitna daljina

zenitnom daljinom.

Novi!!: Stupanj (kut) i Zenitna daljina · Vidi više »

Zenitni teleskop

Zenitni teleskop. zenitnom daljinom.

Novi!!: Stupanj (kut) i Zenitni teleskop · Vidi više »

Zračna luka

Zračna luka Split Zračna luka je prostor otvoren za javni zračni promet, a čine ju određena područja s operativnim površinama, objektima, uređajima, postrojenjima, instalacijama i opremom, namijenjenima za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova, te prihvat i otpremu zrakoplova, putnika, prtljage, robe, stvari i pošte.

Novi!!: Stupanj (kut) i Zračna luka · Vidi više »

(216258) 2006 WH1

2006 WH1 je asteroid koji spada u grupu potencijalno opasnih za zemlju, kojeg su u studenom 2006.

Novi!!: Stupanj (kut) i (216258) 2006 WH1 · Vidi više »

1. meridijan (istok)

1.

Novi!!: Stupanj (kut) i 1. meridijan (istok) · Vidi više »

10201 Korado

10201 Korado je asteroid s periodom ophoda oko Sunca od 3.25 godina.

Novi!!: Stupanj (kut) i 10201 Korado · Vidi više »

10241 Miličević

10241 Miličević je asteroid glavnog pojasa, s periodom ophoda oko Sunca od 5.32 godine.

Novi!!: Stupanj (kut) i 10241 Miličević · Vidi više »

10415 Mali Lošinj

10415 Mali Lošinj je asteroid glavnog pojasa, s periodom ophoda oko Sunca od 5,17 godine.

Novi!!: Stupanj (kut) i 10415 Mali Lošinj · Vidi više »

10423 Dajčić

10423 Dajčić je asteroid glavnog pojasa, s periodom ophoda oko Sunca od 3.36 godine.

Novi!!: Stupanj (kut) i 10423 Dajčić · Vidi više »

10645 Brač

10645 Brač je asteroid glavnog pojasa, s periodom ophoda oko Sunca od 4.33 godine.

Novi!!: Stupanj (kut) i 10645 Brač · Vidi više »

12584 Zeljkoandreic

Asteroid 12584 Zeljkoandreic je malo tijelo Sunčevog sustava koje je otkriveno 12. rujna 1999. godina sa Zvjezdarnice Višnjan. Asteroid je otkrio poznati hvartski popularizator astronomije i znanosti Korado Korlević. Na prijedlog Korada Korlevića asteroid je 3. ožujka 2015. dobio ime po sveučilišnom profesoru Željku Andreiću, koji gotovo 40 godina djeluje kao popularizator astronomije. Napisao je više od stotinu popularno-znanstvenih članaka i autor je tri popularno-znanstvene knjige na temu astronomije. Glavno polje djelovanja prof. Andreića je istraživanje fizika plazme.

Novi!!: Stupanj (kut) i 12584 Zeljkoandreic · Vidi više »

12657 Bonč-Brujevič

12657 Bonč-Brujevič (1971 QO1) je asteroid iz glavnog asteroidnog pojasa koji je 30. kolovoza 1971. otkrila astronomka Tamara Mihajlovna Smirnova s Krimskog astrofizičkog opservatorija.

Novi!!: Stupanj (kut) i 12657 Bonč-Brujevič · Vidi više »

136 Austria

136 Austria je metalni asteroid glavnog pojasa, po sastavu mješavina nikla i željeza.

Novi!!: Stupanj (kut) i 136 Austria · Vidi više »

137 Meliboea

137 Meliboea je veliki tamni asteroid glavnog pojasa, građen od karbonata. Meliboea je najveće tijelo u obitelji asteroida Meliboea i daleko veći od većine ostalih asteroida u obitelji. Tek je 791 Ani po veličini usporediv s Meliboeom. Asteroid je 18. ožujka 1874. iz Pule otkrio Johann Palisa. Ovo je bio drugi od 122 asteroida koje je Palisa. Asteroid je nazvan po dvije Meliboeje u grčkoj mitologiji. Meliboea.

Novi!!: Stupanj (kut) i 137 Meliboea · Vidi više »

140 Siwa

140 Siwa je veliki tamni asteroid glavnog pojasa.

Novi!!: Stupanj (kut) i 140 Siwa · Vidi više »

142 Polana

142 Polana je vrlo taman asteroid glavnog pojasa, glavni član asteroidne obitelji Polana, koja je vezana uz obitelj Nyssa.

Novi!!: Stupanj (kut) i 142 Polana · Vidi više »

143 Adria

143 Adria je poveći asteroid glavnog pojasa.

Novi!!: Stupanj (kut) i 143 Adria · Vidi više »

1461 Jean-Jacques

1461 Jean-Jacques (pristupljeno 11. prosinca 2013.) je asteroid glavnog asteroidnog pojasa.

Novi!!: Stupanj (kut) i 1461 Jean-Jacques · Vidi više »

151 Abundantia

151 Abundantia je kameni asteroid glavnog pojasa.

Novi!!: Stupanj (kut) i 151 Abundantia · Vidi više »

153 Hilda

153 Hilda je relativno veliki asteroid u vanjskom dijelu glavnog pojasa.

Novi!!: Stupanj (kut) i 153 Hilda · Vidi više »

155 Scylla

155 Scylla je asteroid glavnog pojasa.

Novi!!: Stupanj (kut) i 155 Scylla · Vidi više »

156 Xanthippe

156 Xanthippe veliki asteroid glavnog pojasa.

Novi!!: Stupanj (kut) i 156 Xanthippe · Vidi više »

178 Belisana

178 Belisana jer kameni asteroid glavnog pojasa.

Novi!!: Stupanj (kut) i 178 Belisana · Vidi više »

182 Elsa

182 Elsa je asteroid glavnog pojasa.

Novi!!: Stupanj (kut) i 182 Elsa · Vidi više »

183 Istria

183 Istria je kameni asteroid glavnog pojasa.

Novi!!: Stupanj (kut) i 183 Istria · Vidi više »

184 Dejopeja

184 Dejopeja je veliki metalni asteroid glavnog pojasa.

Novi!!: Stupanj (kut) i 184 Dejopeja · Vidi više »

18923 Jennifersass

18923 Jennifersass je asteroid glavnog pojasa, s periodom ophoda oko Sunca od 3.5 godine.

Novi!!: Stupanj (kut) i 18923 Jennifersass · Vidi više »

192 Nausikaa

192 Nausikaa je veliki asteroid glavnog pojasa, po sastavu mješavina silikata te željeza i nikla. Krivulja sjaja ovog asteroida upućuje na moguće postojanje satelita Nausikaje. Postojanje satelita je predloženo još 1985. godine, no još uvijek nije portvrđeno (prema službenom popisu asteroidnih satelita na). Prema krivulji sjaja je određen i oblik asteroida. Vjeruje se da je Nausikaa tijelo s oštrim rubovima, ne pretjerano izduženo. Do danas je zabilježena jedna okultacija zvijezde ovim asteroidom, 27. siječnja 1998., a promatrana je iz SAD-a. Asteroid je 17. veljače 1879. iz Pule otkrio Johann Palisa i nazvao ga po Nausikaji, princezi iz Homerove Odiseje. Nausikaa.

Novi!!: Stupanj (kut) i 192 Nausikaa · Vidi više »

195 Eurykleia

195 Eurykleia je veliki asteroid glavnog pojasa.

Novi!!: Stupanj (kut) i 195 Eurykleia · Vidi više »

197 Arete

197 Arete je asteroid glavnog pojasa.

Novi!!: Stupanj (kut) i 197 Arete · Vidi više »

2 Pallas

2 Pallas je asteroid koji otkriven odmah nakon Ceresa.

Novi!!: Stupanj (kut) i 2 Pallas · Vidi više »

2. meridijan (istok)

2.

Novi!!: Stupanj (kut) i 2. meridijan (istok) · Vidi više »

2007 TU24

Asteroid 2007 TU24 otkriven je u sklopu programa Catalina Sky Survey u Arizoni, 11. listopada 2007. Snimke uz pomoć radara pokazuju da objekt ima promjer oko 250 m. Objekt je značajan zbog činjenice da je 29. siječnja 2008. u 8:33h (UTC) prošao na samo 554.209 km (ili 1,4-mjesečeve udaljenosti) od Zemlje.

Novi!!: Stupanj (kut) i 2007 TU24 · Vidi više »

201 Penelope

201 Penelope je veliki asteroid glavnog pojasa.

Novi!!: Stupanj (kut) i 201 Penelope · Vidi više »

2011 MD

2011 MD je Zemlji bliski asteroid, pretpostavlja se da je iz grupe asteroida Apollo, koji je 27. lipnja 2011. u 17:00 UT proletio na približno 12000 km iznad površine Zemlje.

Novi!!: Stupanj (kut) i 2011 MD · Vidi više »

2020 CD3

2020 CD3, asteroid koji su prvi opazili astronomi Kacper W. Wierzchoś i Theodore A. Pruyne iz zvjezdarnice Catalinskoga nebeskog pregleda u Arizoni, ustanove koju financira NASA.

Novi!!: Stupanj (kut) i 2020 CD3 · Vidi više »

204 Kallisto

204 Kallisto je asteroid glavnog pojasa.

Novi!!: Stupanj (kut) i 204 Kallisto · Vidi više »

205 Martha

205 Martha je veliki asteroid glavnog pojasa.

Novi!!: Stupanj (kut) i 205 Martha · Vidi više »

207 Hedda

207 Hedda je poveći asteroid glavnog pojasa.

Novi!!: Stupanj (kut) i 207 Hedda · Vidi više »

208 Lacrimosa

208 Lacrimosa je asteroid glavnog pojasa.

Novi!!: Stupanj (kut) i 208 Lacrimosa · Vidi više »

210 Isabella

210 Isabella je veliki tamni asteroid glavnog pojasa.

Novi!!: Stupanj (kut) i 210 Isabella · Vidi više »

211 Isolda

211 Isolda je veliki tamni asteroid glavnog pojasa.

Novi!!: Stupanj (kut) i 211 Isolda · Vidi više »

212 Medea

212 Medea je veliki i vrlo tamni asteroid glavnog pojasa.

Novi!!: Stupanj (kut) i 212 Medea · Vidi više »

214 Aschera

214 Aschera je asteroid glavnog pojasa.

Novi!!: Stupanj (kut) i 214 Aschera · Vidi više »

216 Kleopatra

216 Kleopatra je veliki (217×94×81 km) asteroid glavnog pojasa.

Novi!!: Stupanj (kut) i 216 Kleopatra · Vidi više »

218 Bianca

218 Bianca je poveći asteroid glavnog pojasa.

Novi!!: Stupanj (kut) i 218 Bianca · Vidi više »

219 Thusnelda

219 Thusnelda je asteroid glavnog pojasa.

Novi!!: Stupanj (kut) i 219 Thusnelda · Vidi više »

25143 Itokawa

25143 Itokawa je asteroid iz obitelji Apollo. Ovo je prvi asteroid s kojeg su vraćeni uzorci tla zahvaljujući misiji Japanske sonde Hayabusa.

Novi!!: Stupanj (kut) i 25143 Itokawa · Vidi više »

2867 Šteins

2867 Šteins, privremene oznake 1969 VC, nepravilni je asteroid iz unutarnjih područja asteroidnog pojasa, promjera oko 5 km.

Novi!!: Stupanj (kut) i 2867 Šteins · Vidi više »

3 Juno

3 Juno je asteroid kojeg je otkrio 1. rujna 1804. Njemački astronom Karl Ludwig Harding, koristeći skromni 2-inčni teleskop.

Novi!!: Stupanj (kut) i 3 Juno · Vidi više »

3. meridijan (istok)

3.

Novi!!: Stupanj (kut) i 3. meridijan (istok) · Vidi više »

334 Chicago

334 Chicago je poveći asteroid iz glavnog asteroidnog pojasa.

Novi!!: Stupanj (kut) i 334 Chicago · Vidi više »

367943 Duende

367943 Duende, provizorna imena 2012 DA14 je jedan od Zemlji bliskih asteroida promjera približno 50 metara i mase procijenjene na 190.000 tona. Otkriven je 23. veljače 2012. iz zvjezdarnice Observatorio Astronómico de La Sagra kraj La Sagre u Španjolskoj. Asteroid je 15. veljače 2013. godine u 19:25 UT proletio na 27.700 km pored Zemlje što predstavlja najbliže mimoilaženje Zemlje s nekim objektom ove veličine. Prvotne procjene putanje ukazivale su na mogućnost udara, ali naknadna promatranja su pomogla u boljem određivanju putanje čime je uklonjena mogućnost udara. Ovaj je asteroid proletio samo 16 h poslije pada meteorita nad Uralom iznad Čeljabinska. Nisu to bili povezani događaji nego samo puka podudarnost. Prolazak asteroida 2012 DA14 pokraj Zemlje promijenit će njegovu putanju i smanjiti period ophoda oko Sunca s 368 na 317 dana. Sljedeći veoma bliski prolaz pokraj Zemlje odigrat će se 16. veljače 2046. godine kada će se asteroid naći na udaljenosti oko 1.500.000 km od središta Zemlje. Asteroid trenutno ima indeks -10 na Palermo ljestvici i indeks 0 na Torino ljestvici.

Novi!!: Stupanj (kut) i 367943 Duende · Vidi više »

37452 Spirit

37452 Spirit, privremena oznake, tamni je Hildijski asteroid iz najudaljenije regije asteroidnog pojasa, promjera oko 9 kilometara.

Novi!!: Stupanj (kut) i 37452 Spirit · Vidi više »

390 Aljma

390 Aljma je asteroid iz asteroidnog pojasa s dijametrom od oko 24 km.

Novi!!: Stupanj (kut) i 390 Aljma · Vidi više »

4 Vesta

4 Vesta, s promjerom od oko 525 km, jedan od najvećih asteroida Sunčevog sustava.

Novi!!: Stupanj (kut) i 4 Vesta · Vidi više »

4. meridijan (istok)

4.

Novi!!: Stupanj (kut) i 4. meridijan (istok) · Vidi više »

4179 Toutatis

Asteroid Toutatis otkrio je 4. siječnja 1989. francuz Christian Pollas dok je na fotografskim pločama tražio male jupiterove satelite.

Novi!!: Stupanj (kut) i 4179 Toutatis · Vidi više »

4268 Grebenikov

4268 Grebenikov je asteroid glavnog asteroidnog pojasa sa srednjom udaljenošću od Sunca koja iznosi 2,636 astronomskih jedinica (AJ).

Novi!!: Stupanj (kut) i 4268 Grebenikov · Vidi više »

5 Astraea

5 Astraea (Astræa u ranoj znanstvenoj literaturi) je veliki asteroid glavnog pojasa.

Novi!!: Stupanj (kut) i 5 Astraea · Vidi više »

5. meridijan (istok)

5.

Novi!!: Stupanj (kut) i 5. meridijan (istok) · Vidi više »

589 Croatia

Hrvatska, službeno 589 Croatia, naziv je planetoida glavnog planetoidnog pojasa promjera 93,6 kilometara.

Novi!!: Stupanj (kut) i 589 Croatia · Vidi više »

6 Hebe

6 Hebe je vrlo veliki asteroid glavnog pojasa.

Novi!!: Stupanj (kut) i 6 Hebe · Vidi više »

7 Iris

7 Iris je jedan od najvećih asteroida u glavnom asteroidnom pojasu.

Novi!!: Stupanj (kut) i 7 Iris · Vidi više »

7364 Otonkucera

7364 Otonkucera je prvi od više tisuća asteroida otkrivenih iz Zvjezdarnice Višnjan.

Novi!!: Stupanj (kut) i 7364 Otonkucera · Vidi više »

8422 Mohorovičić

8422 Mohorovičić je asteroid s periodom ophoda oko Sunca od 5 godina i 38 dana.

Novi!!: Stupanj (kut) i 8422 Mohorovičić · Vidi više »

963 Iduberga

963 Iduberga, asteroid glavnog pojasa.

Novi!!: Stupanj (kut) i 963 Iduberga · Vidi više »

99942 Apophis

99942 Apophis, prije znan kao i 2004 MN4, je jedan od Zemlji bliskih asteroida koji je prouzročio zabrinutost astronoma u prosincu 2004. kada su prvotna mjerenja putanje otkrile da postoji relativno visoka vjerojatnost da će pogoditi Zemlju 2029. Vjerojatnost udara 13.

Novi!!: Stupanj (kut) i 99942 Apophis · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Lučna milisekunda, Lučna minuta, Lučna sekunda.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni