Brže od pregledniku!
37 odnosi: Arak (grad), Arthur Bruce McDonald, Deuterij, ELAS, Fritz Strassmann, Hladna fuzija, INES ljestvica, Ionizirajuće zračenje, Iranski nuklearni program, Kritična masa, Lakovodni reaktor, Leó Szilárd, Limay (rijeka), Lise Meitner, Mars, Mehedinți, Mladen Deželić, Neutrinska astronomija, Nuklearna elektrana, Nuklearna elektrana Bohunice, Nuklearna elektrana Cernavodă, Nuklearna fisija, Nuklearna lančana reakcija, Nuklearni reaktor, Nuklearni reaktor CP 1, Nuklearni reaktori II. generacije, Otto Hahn, Prirodni nuklearni reaktori, PWR, Rjukan, Skijaško ratovanje, Sumporovodik, Tlačni teškovodni reaktor, Uranij, Usporivač neutrona, Vodik, 1943..
Arak (grad)
Arak (perz. اراک; ranije poznat kao Sultanabad) je grad u Iranu i sjedište pokrajine Markazi.
Novi!!: Teška voda i Arak (grad) · Vidi više »
Arthur Bruce McDonald
Arthur Bruce McDonald, (Sydney, Nova Škotska, 29. kolovoza 1943.), kanadski fizičar.
Novi!!: Teška voda i Arthur Bruce McDonald · Vidi više »
Deuterij
Deuterij (od grč. deúteros, drugi; kemijski simbol D ili 2H), poznat i kao teški vodik, je stabilni izotop vodika s masenim brojem 2 i s relativnom atomskom masom 2,014.
Novi!!: Teška voda i Deuterij · Vidi više »
ELAS
ELAS, kratica od Grčka narodnooslobodilačka armija (grčki: Ελληνικός Λαϊκός Απελευθερωτικός Στρατός, Ellinikos Laïkos Apeleftherotikos Stratos) je ime za pokret otpora.
Novi!!: Teška voda i ELAS · Vidi više »
Fritz Strassmann
Fritz Strassmann, punim imenom Friedrich Wilhelm "Fritz" Strassmann (Boppard, 22. veljače 1902. – Mainz, 22. travnja 1980.), njemački kemičar i fizičar.
Novi!!: Teška voda i Fritz Strassmann · Vidi više »
Hladna fuzija
Oprema za hladnu fuziju Oprema za hladnu fuziju u Centru za svemirska istraživanja i pomorske vojne sustave u San Diegu (2005.) "Trostruke trake" u detektoru neutrona se smatraju dokazom nastajanja neutrona iz paladijevih elektroda obogaćenih deuterijem. Hladna fuzija i priča o njoj započela je na konferenciji za tisak u ožujku 1989.
Novi!!: Teška voda i Hladna fuzija · Vidi više »
INES ljestvica
Događaji su na INES ljestvici svrstani na sedam razina: razine od 1 do 3 nazivaju se '''nezgode''', a razine od 4 do 7 '''nesreće'''. Ljestvica je osmišljena tako da se težina događaja poveća oko deset puta za svaku višu razinu. Događaji koji ne ugrožavaju sigurnost zovu se '''otkloni''', te se svrstavaju ispod ljestvice ili razina 0. Pogled na Sendai dan nakon potresa i cunamija nuklearnoj elektrani Fukushima I su se pregrijala, što je vodilo do topljenja jezgri nuklearnih reaktora i eksploziji, uzrokujući oslobađanje velikih količina radioaktivnog materijala u atmosferu. http://www.nytimes.com/2011/06/02/world/asia/02japan.html?_r.
Novi!!: Teška voda i INES ljestvica · Vidi više »
Ionizirajuće zračenje
Znak za opasnost od radioaktivnosti Ionizirajuće zračenje je pojava prijenosa energije u obliku fotona (kvanti elektromagnetskog zračenja) ili masenih čestica, a koje ima dovoljno energije da u međudjelovanju s kemijskom tvari ionizira tu tvar.
Novi!!: Teška voda i Ionizirajuće zračenje · Vidi više »
Iranski nuklearni program
Karta Iranskog nuklearnog programa Iranski nuklearni program pokrenut je 1950-ih godina u suradnji s SAD-om, čija je suradnja trajala sve do 1979. godine odnosno iranske revolucije, kada su Amerikanci zajedno s pojedinim europskim državama prekinuli suradnju s Iranom.
Novi!!: Teška voda i Iranski nuklearni program · Vidi više »
Kritična masa
Kritična masa za plutonij je 10 kilograma. nuklearnu reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Kritična masa (prema grč. ϰριτιϰός, od ϰρίνειν: razlučivati, prosuđivati) je najmanja masa radioaktivne tvari u kojoj može nastati nuklearna lančana reakcija (nuklearna fisija).
Novi!!: Teška voda i Kritična masa · Vidi više »
Lakovodni reaktor
nuklearnog goriva, 4. kontrolni štapovi, 5. tlačnik, 6. parogenerator, 7. zaštitna reaktorska posuda, 8. parna turbina, 9. električni generator, 10. transformator i spoj na elektroenergetski sustav, 11. kondenzatorska rashladna voda, 12. parovod, 13. izmjenjivač topline, 14. kondenzator rashladnog tornja, 16. cirkulacijska pumpa, 17. pumpa napojne vode. Kontrolne šipke na vrhu tlačnog reaktora PWR. elektroenergetskom sustavu. Presjek kroz VVER reaktor (VVER-1000). Nuklearno gorivo u obliku uranijevog oksida UO2. nuklearnog goriva. Lakovodni reaktor ili reaktor s hlađenjem na običnu vodu (eng. Light Water Reactor - LWR) je vrsta nuklearnog reaktora koja koristi običnu demineraliziranu vodu za hlađenje i usporivač neutrona (moderator).
Novi!!: Teška voda i Lakovodni reaktor · Vidi više »
Leó Szilárd
Leó Szilárd Jedna od mogućih nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Leo Szilard (Budimpešta, 11. veljače 1898. - La Jolla, Kalifornija, 30. svibnja 1964.), mađarski fizičar židovskog podrijetla, idejni začetnik nuklearne lančane reakcije.
Novi!!: Teška voda i Leó Szilárd · Vidi više »
Limay (rijeka)
Limay je važna rijeka na sjeverozapadu Argentine, regija Comahue unutar Patagonije.
Novi!!: Teška voda i Limay (rijeka) · Vidi više »
Lise Meitner
nuklearnu reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Lise Meitner (Beč, 7. studenog 1878. – Cambridge, 27. listopada 1968.), austrijsko-švedska fizičarka.
Novi!!: Teška voda i Lise Meitner · Vidi više »
Mars
Mars je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine.
Novi!!: Teška voda i Mars · Vidi više »
Mehedinți
Mehedinți županija nalazi se u jugozapadnoj Rumunjskoj u povjesnoj pokrajini Banat.
Novi!!: Teška voda i Mehedinți · Vidi više »
Mladen Deželić
Dr.
Novi!!: Teška voda i Mladen Deželić · Vidi više »
Neutrinska astronomija
Sferični fotomultiplikator za detektiranje neutrina pod vodom Neutrinska astronomija je relativno novo znanstveno područje koje se bavi proučavanjem svemira kroz bilježenje čestica neutrina za razliku od optičke koja funkcionira na bazi promatranja elektromagnetskih čestica - fotona.
Novi!!: Teška voda i Neutrinska astronomija · Vidi više »
Nuklearna elektrana
Nuklearna elektrana s rashladnim tornjevima Nuklearna elektrana je vrsta termoelektrane kojoj je izvor energije toplina dobivena fisijama nuklearnog goriva u, barem jednom, nuklearnom reaktoru.
Novi!!: Teška voda i Nuklearna elektrana · Vidi više »
Nuklearna elektrana Bohunice
Nuklearna elektrana Bohunice (slov. Atómové elektrárne Bohunice, ili EBO) je nuklearna elektrana koja se nalazi 2,5 kilometra udaljena od mjesta Jaslovské Bohunice u okrugu Trnava, u zapadnoj Slovačkoj.
Novi!!: Teška voda i Nuklearna elektrana Bohunice · Vidi više »
Nuklearna elektrana Cernavodă
Nuklearna elektrana Cernavodă (rum.: Centrala Nucleară de la Cernavodă) je jedina nuklearna elektrana u Rumunjskoj.
Novi!!: Teška voda i Nuklearna elektrana Cernavodă · Vidi više »
Nuklearna fisija
Jedna od mogućih reakcija nuklearne fisije: atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisijski produkti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). atomske jezgre. Nuklearna fisija (lat. fissio, razdvajanje, dijeljenje) je ona vrsta nuklearne reakcije, koja nastaje kad se jezgra atoma nekog kemijskog elementa cijepa na dva fisijska produkta ili fisiona fragmenta sličnih masa, uz emisiju jednog ili više neutrona, te velike količine energije.
Novi!!: Teška voda i Nuklearna fisija · Vidi više »
Nuklearna lančana reakcija
Jedna od mogućih nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Jezgra malog istraživačkog reaktora Nuklearna lančana reakcija nastaje zbog samoodržanja nuklearne fisije, tako da fisijski neutroni, kojih je prosječno oko 2,5 po fisiji jedne atomske jezgre, uzrokuju nove fisije.
Novi!!: Teška voda i Nuklearna lančana reakcija · Vidi više »
Nuklearni reaktor
Jezgra malog istraživačkog reaktora. Nuklearna lančana reakcija: jezgra uranija-235 apsorbira neutron, koji se razdvoji u brze, lakše elemente (fisijske produkte) i slobodne neutrone. Iako se i reaktori i nuklearna oružja oslanjaju na lančane reakcije, stopa reakcije u reaktorima znatno je sporija nego kod bombe. Kao što konvencionalne elektrane proizvode električnu energiju koristeći termalnu energiju oslobođenu izgaranjem fosilnih goriva, tako nuklearni reaktori pretvaraju termalnu energiju oslobođenu iz nuklearne fisije. nuklearnog goriva, 4. kontrolni štapovi, 5. tlačnik, 6. parogenerator, 7. zaštitna reaktorska posuda, 8. parna turbina, 9. električni generator, 10. transformator i spoj na elektroenergetski sustav, 11. kondenzatorska rashladna voda, 12. parovod, 13. izmjenjivač topline, 14. kondenzator rashladnog tornja, 16. cirkulacijska pumpa, 17. pumpa napojne vode. Kontrolne šipke na vrhu tlačnog reaktora PWR. nuklearnog goriva, s oblogama od cirkonijevih legura. Nuklearni reaktor poznat pod nazivom ''Chicago pile l'', koji je ostvario prvu samoodrživu nuklearnu lančanu reakciju 2. prosinca 1942. pare. elektroenergetskom sustavu. Gradnja nuklearne elektrane Lungmen u Tajvanu, kao prestavnika nuklearnih reaktora III. generacije, ili napredni reaktori s kipućom vodom (engl. ''Advanced Boiling Water Reactor'' - ABWR). Nuklearni reaktor je naprava u kojoj se odvija postojana kontrolirana nuklearna lančana reakcija (za razliku od nuklearne bombe u kojoj je reakcija eksplozivna i nekontrolirana).
Novi!!: Teška voda i Nuklearni reaktor · Vidi više »
Nuklearni reaktor CP 1
Nuklearni reaktor CP 1. Nuklearni reaktor CP 1 (Chicago Pile-1) bio je prvi nuklearni reaktor u svijetu, koji je prvi uspio stvoriti kontroliranu nuklearnu lančanu reakciju, izvedenu 2. prosinca 1942.
Novi!!: Teška voda i Nuklearni reaktor CP 1 · Vidi više »
Nuklearni reaktori II. generacije
nuklearnog goriva, 4. kontrolni štapovi, 5. tlačnik, 6. parogenerator, 7. zaštitna reaktorska posuda, 8. parna turbina, 9. električni generator, 10. transformator i spoj na elektroenergetski sustav, 11. kondenzatorska rashladna voda, 12. parovod, 13. izmjenjivač topline, 14. kondenzator rashladnog tornja, 16. cirkulacijska pumpa, 17. pumpa napojne vode. Kontrolne šipke na vrhu tlačnog reaktora PWR. elektroenergetskom sustavu. armiranog betona. pare. Nuklearni reaktori II.
Novi!!: Teška voda i Nuklearni reaktori II. generacije · Vidi više »
Otto Hahn
Otto Hahn (Frankfurt na Majni, 8. ožujka 1879. – Göttingen, 28. srpnja 1968.), njemački kemičar i fizičar.
Novi!!: Teška voda i Otto Hahn · Vidi više »
Prirodni nuklearni reaktori
Geološki uvjeti u rudniku Oklo (Gabon), koji su stvorili prirodni nuklearni reaktor prije otprilike 2 milijarde godina:1. Područje prirodnog nuklearnog reaktora2. Pješčenjak3. Slojevi uranijeve mineralne sirovine4. Granit Koncentracije prirodnih izotopa neodimija (plava boja) i u radioaktivnom otpadu nuklearnih reaktora (crvena boja). Koncentracije prirodnih izotopa rutenija (plava boja) i u radioaktivnom otpadu nuklearnih reaktora (crvena boja). Prirodni nuklearni reaktori su nalazišta mineralne sirovine uranija, gdje analiza izotopa pokazuje da se odvijala samoodržavajuća nuklearna lančana reakcija.
Novi!!: Teška voda i Prirodni nuklearni reaktori · Vidi više »
PWR
Slikovni prikaz prijenosa energije u reaktoru s vodom pod pritiskom. Primarni rashadni krug označen je narančastom, a sekundarni rashladni krug plavom bojom. nuklearnog goriva, 4. kontrolni štapovi, 5. tlačnik, 6. parogenerator, 7. zaštitna reaktorska posuda, 8. parna turbina, 9. električni generator, 10. transformator i spoj na elektroenergetski sustav, 11. kondenzatorska rashladna voda, 12. parovod, 13. izmjenjivač topline, 14. kondenzator rashladnog tornja, 16. cirkulacijska pumpa, 17. pumpa napojne vode. Nuklearni gorivni štapovi za tlačne reaktore PWR. Kontrolne šipke na vrhu tlačnog reaktora PWR. nuklearnog goriva. Nuklearno gorivo u obliku uranijevog oksida UO2. nuklearnoj elektrani Presjek kroz VVER reaktor (VVER-1000). Tlačni reaktor, tlakovodni reaktor ili reaktor s vodom po tlakom (eng. Pressurized Water Reactor - PWR), nalazi se u većini zapadnih nuklearnih elektrana.
Novi!!: Teška voda i PWR · Vidi više »
Rjukan
Rjukan je grad i upravno središte općine Tinn u norveškom okrugu Telemark.
Novi!!: Teška voda i Rjukan · Vidi više »
Skijaško ratovanje
Skijaško ratovanje izraz je kojim se opisuje korištenje borbenih jedinica opremljenih skijama tijekom borbe.
Novi!!: Teška voda i Skijaško ratovanje · Vidi više »
Sumporovodik
Sumporovodik (zastario i pogrešan naziv vodikov sulfid, tzv. "plin smrdljivac", H2S) je bezbojan, vrlo otrovan plin, vonja na trula jaja.
Novi!!: Teška voda i Sumporovodik · Vidi više »
Tlačni teškovodni reaktor
armiranog betona. Tlačni teškovodni reaktor PHWMR (eng. Pressurized Heavy Water Moderated Reactor) ili CANDU reaktor (eng. CANadian Deuterium Uranium) je vrsta nuklearnog reaktora koji se moderira (usporavanje neutrona) se i hladi teškom vodom.
Novi!!: Teška voda i Tlačni teškovodni reaktor · Vidi više »
Uranij
Uranij (jednakovrijedan naziv uranStjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 4. izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca siječnja 2012., CIP 790248,, str. 153. navodi: "uran i uranij (U)", te str. 152. navodi: "U (znak za uran)") jest srebrno-bijeli metalni kemijski element i pripada skupini aktinida u periodnome sustava elemenata.
Novi!!: Teška voda i Uranij · Vidi više »
Usporivač neutrona
Usporivač neutrona ili moderator je kemijska tvar koja se koristi u nuklearnim reaktorima, a služi da uspori brze neutrone, koji time postaju spori (termički) neutroni i mogu održavati kontroliranu nuklearnu lančanu reakciju nuklearnog goriva, u kojem ima uranija-235.
Novi!!: Teška voda i Usporivač neutrona · Vidi više »
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Novi!!: Teška voda i Vodik · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Teška voda i 1943. · Vidi više »
