Brže od pregledniku!
85 odnosi: Abjane, Aerodrom (općina), Alamogordo, Novi Meksiko, Apache Indijanci, Šiška, Šokci, Šumadijski okrug, Šumska sastojina, Šumski rasadnik, Barz-Rud, Bas-gitara, Belene (otok), Bijela topola, Bukova guba, Carltonovi vrtovi, Celuloza, Crna topola, Cronquistov sustav, Crossosomatales, Darinka Radović, Delta Dunava, Dilleniidae, Druidi, Drvenasta kultura kratkih ophodnja, Drvenjača, Faeton, Fender Cyclone, Fender Mustang, Fender Precision Bass, Fender Stratocaster, Grabov djed, Helije, Heng Shan (Shanxi), Hidatsa Indijanci, Igor Duljaj, Irak, Jablan, Jasika, Jongkindia, Jugoistočni Indijanci, Jugoslavenski dinar, Kiški pogost, Kozloduj (otok), Kursko-arakska nizina, Laponska sova, Lipovac (razdvojba), Luqa, Malpigijolike, Mikluševci, Milkut, ..., Mrka sjenica, Nacionalni park Banff, Nacionalni park Glacier, Nacionalni park Nahanni, Nacionalni park Waterton Lakes, Ogrjevno drvo, Ophodnja, Papir, Park-šuma Grmoščica, Park-šuma Lisičina, Park-šuma Savska opatovina, Partizanski spomenici, Pavlovac, Pokrajinski park Hamber, Razorna čehavka, Salina, Sankt-Peterburg, Shohopanaiti, Smrčci, Srbija, Stara Drava u Podravini, Sulfitni postupak, Topola (razdvojba), Topola, Srbija, Topole, Topolje, Turčin (gljiva), Ungerove grabe, Upojni papir, Usurijsk, Varaždin, Vegetacija Hrvatske, Veliki ratni otok, Vrbovke, Zemljopis Srbije. Proširite indeks (35 više) »
Abjane
Abjane (perz. ابیانه; ili Abjana) je selo na sjeverozapadu Isfahanske pokrajine u Iranu, oko 38 km istočno od grada Natanza.
Novi!!: Topola i Abjane · Vidi više »
Aerodrom (općina)
Aerodrom je gradska općina u okviru grada Kragujevca.
Novi!!: Topola i Aerodrom (općina) · Vidi više »
Alamogordo, Novi Meksiko
Alamogordo ili Álamo Gordo (/ˌæləməˈɡɔrdoʊ/) je sjedište i gospodarsko središte okruga Otero u južnom središnjem Novom Meksiku, SAD.
Novi!!: Topola i Alamogordo, Novi Meksiko · Vidi više »
Apache Indijanci
Apač. Apač Nana. Apačkinja s košarom Apache (hrvatski Apači).- Jedan od najznačajnijih naroda velike etno-lingvističke porodice Athapaskan u području američkog jugozapada.
Novi!!: Topola i Apache Indijanci · Vidi više »
Šiška
lat. ''Diplolepis quercus-folii''). tinte (u sredini). Šiška ili cecidija je izraslina na biljnom tkivu okrugla ili kuglasta oblika, različitih veličina.
Novi!!: Topola i Šiška · Vidi više »
Šokci
Vojvodini Etnografskom muzeju u Zagrebu Etnografskom muzeju u Zagrebu Etnografskom muzeju u Zagrebu Šokci su hrvatska etnička skupina naseljena na području Slavonije, kamo su se doselili u 17. stoljeću, te Vojvodine, Bosne i Mađarske.
Novi!!: Topola i Šokci · Vidi više »
Šumadijski okrug
Šumadijski upravni okrug (ćirilično: Шумадијски управни округ) je okrug u središnjem dijelu Srbije.
Novi!!: Topola i Šumadijski okrug · Vidi više »
Šumska sastojina
bukve Šumska sastojina dio je šume, koji se od ostalih dijelova šume razlikuje po vrsti drveća, dobi i stadiju razvitka, uzgojnom obliku, načinu postanka i načinu gospodarenja.
Novi!!: Topola i Šumska sastojina · Vidi više »
Šumski rasadnik
Šumski rasadnik Rasadnik je posebno uređena površina tla, na kojem se kroz sustav tehnološko - tehničkih postupaka, proizvode sadnice za odgovarajuću gospodarsku granu (šumarstvo, pejzažnu arhitekturu, voćarstvo i dr.). Šumski rasadnik služi za proizvodnju sadnica za pošumljavanje goleti, osnivanje plantaža, melioracije degradiranih šuma i šikara, erodiranih terena, jalovišta, i dr.
Novi!!: Topola i Šumski rasadnik · Vidi više »
Barz-Rud
Barz-Rud (perz. برز رود) je rijeka u središnjem Iranu odnosno Isfahanskoj pokrajini.
Novi!!: Topola i Barz-Rud · Vidi više »
Bas-gitara
Električna bas-gitara (također zvana električni bas ili bas) električno je pojačan žičani instrument koji se svira prstima ili trzalicom.
Novi!!: Topola i Bas-gitara · Vidi više »
Belene (otok)
Zemljovid otoka Belene s graničnom crtom između Rumunjske i Bugarske. Dunav između grada Belene i otoka Belene. Otok Belene (bugarski: остров Белене) ili Otok Persin (bugarski: остров Персин) najveći je otok u bugarskom dijelu Dunava.
Novi!!: Topola i Belene (otok) · Vidi više »
Bijela topola
Bijela topola (lat. Populus alba) je listopadno stablo iz porodice vrba (lat. Salicaceae).
Novi!!: Topola i Bijela topola · Vidi više »
Bukova guba
Bukova guba, trud ili kresiva guba (lat. Fomes fomentarius), je gljiva iz porodice Polyporaceae.
Novi!!: Topola i Bukova guba · Vidi više »
Carltonovi vrtovi
Carltonovi vrtovi (eng. Carlton Gardens) su vrtovi na sjeveroistočnoj ivici središnje poslovne četvrti Carlton u Melbourneu (Australija), koje su od 1856.
Novi!!: Topola i Carltonovi vrtovi · Vidi više »
Celuloza
biljaka. Udio je celuloze u pamuku do 98%. Pamučna vlakna predstavljaju najčišći oblik celuloze u prirodi. vodikove veze (isprekidane linije) unutar i između molekula celuloze. Celuloza (lat. cellula: mala ćelija) je u prirodi najrasprostranjeniji ugljikov spoj na Zemlji.
Novi!!: Topola i Celuloza · Vidi više »
Crna topola
Crna topola (lat. Populus nigra) - listopadna vrsta drveća.
Novi!!: Topola i Crna topola · Vidi više »
Cronquistov sustav
Cronquistov sustv, taksonomska klasifikacija cvjetnica na dva velika razreda Magnoliopsida ili dikotiledone i Liliopsida ili monokotiledone biljke, sustav koji je 1981. razradio Arthur Cronquist i još se uveliko koristi u stručnoj literaturi.
Novi!!: Topola i Cronquistov sustav · Vidi više »
Crossosomatales
Crossosomatales, biljni red u razredu dvosupnica ili Rosopsida.
Novi!!: Topola i Crossosomatales · Vidi više »
Darinka Radović
Darinka Radović (Kloka, 6. siječnja 1896.-Rajkovac 23. svibnja 1943.), bila je zemljoradnica i narodni heroj Jugoslavije.
Novi!!: Topola i Darinka Radović · Vidi više »
Delta Dunava
Delta Dunava (rumunjski: Delta Dunării; ukrajinski: Дельта Дунаю) je druga delta po veličini u Europi, poslije Delte Volge, ali je najsačuvanija.
Novi!!: Topola i Delta Dunava · Vidi više »
Dilleniidae
''Dillenia pentagyna''. Dilleniidae, biljni podrazred dvosupnica u Takhtajanovom i Cronquistovom sustavu.
Novi!!: Topola i Dilleniidae · Vidi više »
Druidi
knjige "The Costume of the Original Inhabitants of the British Islands" S.R. Meyricka i C.H. Smitha (1815.) Druidi (lat. druidae, iz galskoga; kelt. deru.
Novi!!: Topola i Druidi · Vidi više »
Drvenasta kultura kratkih ophodnja
Drvenasta kultura kratkih ophodnja (KKO) je intenzivni nasad brzorastućih vrsta drveća koje se uzgajaju na poljoprivrednom ili šumskom zemljištu u kratkom razdoblju.
Novi!!: Topola i Drvenasta kultura kratkih ophodnja · Vidi više »
Drvenjača
Prikaz dobivanja drvenjače. Vlakna drvenjače. Pilana. Skladištenje drvne mase. Nekoliko kristala korunda. Brušenje drveta izvodi se na strojevima za brušenje. Poslije procesa brušenja drvenjača se odvodi na odvajanje ili sortiranje vodikovom peroksidu H2O2. Koritasti mlin ili holender. Drvenjača je sirovina za proizvodnju običnijih vrsta papira.
Novi!!: Topola i Drvenjača · Vidi više »
Faeton
Hendrick Goltzius: Faeton, gravura Faeton (grč., Faethon) u grčkoj mitologiji Helijev je sin.
Novi!!: Topola i Faeton · Vidi više »
Fender Cyclone
Fender Cyclone predstavlja cijeli niz modela električnih gitari koje je Fender s prvim modelom Cyclone prdstavio krajem 1997. godine.
Novi!!: Topola i Fender Cyclone · Vidi više »
Fender Mustang
Fender Mustang je električna gitara koju je Fender proizveo 1964. godine.
Novi!!: Topola i Fender Mustang · Vidi više »
Fender Precision Bass
Fender Precision Bass prva je bas-gitara ikada napravljena i promovirana na tržištu.
Novi!!: Topola i Fender Precision Bass · Vidi više »
Fender Stratocaster
Gitara Fender Stratocaster, popularno zvana samo Strat, vrlo je znani model električne gitare, koji su 1954. godine konstruirali George Fullerton, Leo Fender i Freddie Tavares za tvrtku Fender Electric Instrument Manufacturing Company.
Novi!!: Topola i Fender Stratocaster · Vidi više »
Grabov djed
Grabov djed u košari (Ukrajina). Grabov djed (lat. Leccinum pseudoscabrum), dedek, grabov dedek, grabov vrganj, gabrovček ili vrgajica je česta gljiva sjeverne i središnje Europe, a česta je i u našim krajevima.
Novi!!: Topola i Grabov djed · Vidi više »
Helije
Helije, Rim, 3. stoljeće Helije (grč., Hếlios) u grčkoj mitologiji bio je izvorni bog Sunca; Tejin i Hiperionov sin, Selenin i Ejin brat te muž nimfe Rode.
Novi!!: Topola i Helije · Vidi više »
Heng Shan (Shanxi)
Planina Heng (kineski: 恒山; pinyin: Héng Shān), poznata i po starimenima imenu kao Chang Shan (常山 Cháng Shān), je planina velikog povijesnog i kulturnog značaja za Kineze.
Novi!!: Topola i Heng Shan (Shanxi) · Vidi više »
Hidatsa Indijanci
Long Time Dog, pripadnik plemena Hidatsa. Hidatsa (Minnetaree, Minitari, Gros Ventres of the Missouri, Big Belly of the Missouri; Veliki Trbuh Missourija).- Pleme Siouan Indijanaca iz grupe Hidatsa u 19.
Novi!!: Topola i Hidatsa Indijanci · Vidi više »
Igor Duljaj
Igor Duljaj (Topola, 29. listopada 1979.) srbijanski je nogometni trener i bivši nogometaš.
Novi!!: Topola i Igor Duljaj · Vidi više »
Irak
Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Topola i Irak · Vidi više »
Jablan
Jablan (lat. Populus nigra cv. italica je drvo usko piramidalne krošnje, kultivar crne topole (Populus nigra). Jablan raste do visine od 30 metara. Kora stabla je podužno ispucala, grane su tanke, uglavnom priljubljene uz stablo i savijaju se vrhovima ka njemu. Listovi su sitniji od listova tipske crne topole. Na stablima se nalaze isključivo muški cvjetovi, s 15 – 25 prašnika. Koristi se kao ukrasna biljka duž šetališta, staza, puteva i parkova. Našao je i primjenu u drvnoj industriji, naročito u izradi namještaja.
Novi!!: Topola i Jablan · Vidi više »
Jasika
Jasika (trepetljika, lat. Populus tremula) je biljna vrsta iz porodice Salicaceae (Vrbe) iz roda Populus (Topole).
Novi!!: Topola i Jasika · Vidi više »
Jongkindia
Jongkindia novootkriveni afrički monotipski rod malog drveća iz porodice Passifloraceae.
Novi!!: Topola i Jongkindia · Vidi više »
Jugoistočni Indijanci
Jugoistočni Indijanci, Indijanci s jugoistočnog kulturnog područja Sjeverne Amerike koje se na sjeveru graničilo Sjeveroistočnim šumama na zapadu s prerijama, i na jugu i istoku Atlantskim oceanom i Meksičkim zaljevom.
Novi!!: Topola i Jugoistočni Indijanci · Vidi više »
Jugoslavenski dinar
Jugoslavenski dinar (DIN, din., d.) bila je valuta u Kraljevini Jugoslaviji, SFR Jugoslaviji i Saveznoj Republici Jugoslaviji.
Novi!!: Topola i Jugoslavenski dinar · Vidi više »
Kiški pogost
Kiški pogost je povijesna lokacija iz 17.
Novi!!: Topola i Kiški pogost · Vidi više »
Kozloduj (otok)
Otok Kozloduj (bugarski:остров Козлодуй) drugi je po veličini bugarski riječni otok na Dunavu nakon otoka Belene.
Novi!!: Topola i Kozloduj (otok) · Vidi više »
Kursko-arakska nizina
Kura-Araska nizina zauzima središnji dio Azerbajdžana. Kursko-arakska nizina (azerski: Kür-Araz ovalığı, ruski: Кура́-Ара́ксинская низменность, низменность Кюр-Араз), ravnica u Azerbajdžanu.
Novi!!: Topola i Kursko-arakska nizina · Vidi više »
Laponska sova
Laponska sova (latinski: Strix nebulosa) vrsta je ptice koja pripada redu sovke (Strigiformes) i porodici sova (Strigidae).
Novi!!: Topola i Laponska sova · Vidi više »
Lipovac (razdvojba)
Hrvatska.
Novi!!: Topola i Lipovac (razdvojba) · Vidi više »
Luqa
Ħal Luqa je malteško mjesto koje se nalazi na jugoistoku zemlje.
Novi!!: Topola i Luqa · Vidi više »
Malpigijolike
Malpigijolike (lat. Malpighiales) je red biljaka dvosupnica ili Magnoliopsida.
Novi!!: Topola i Malpigijolike · Vidi više »
Mikluševci
Mikluševci (rusinski:Миклошевци, ukrajinski: Мiклушевці), je naselje u sastavu općine Tompojevci.
Novi!!: Topola i Mikluševci · Vidi više »
Milkut
Milkut odnosno Miljkut (mađ. Mélykút)Živko Mandić:, Folia onomastica croatica, 14/2005.
Novi!!: Topola i Milkut · Vidi više »
Mrka sjenica
Mrka sjenica (lat. Poecile lugubris; sin.: Parus lugubris) je vrsta ptice koja pripada porodici sjenica (lat. Paridae), red vrapčarki.
Novi!!: Topola i Mrka sjenica · Vidi više »
Nacionalni park Banff
Nacionalni park Banff (engleski: Banff National Park) je najstariji kanadski nacionalni park, osnovan je još 1885.
Novi!!: Topola i Nacionalni park Banff · Vidi više »
Nacionalni park Glacier
Nacionalni park Glacier jedan je od 58 nacionalnih parkova smještenih na području Sjedinjenih Američkih Država.
Novi!!: Topola i Nacionalni park Glacier · Vidi više »
Nacionalni park Nahanni
Nacionalni park i rezervat Nahanni (engleski: Nahanni National Park Reserve) je nacionalni park u jugozapadnoj regiji Dehcho kanadske autonomne terit0rije Sjeverozapadni teritoriji, oko 500 km zapadno od grada Yellowknifea, i svojom površinom od 47.656 km² pokriva većinu prirodnog područja gorja Mackenzie.
Novi!!: Topola i Nacionalni park Nahanni · Vidi više »
Nacionalni park Waterton Lakes
Satelitski snimak Internacionalnog parka mira Waterton-Glacier Turističko naselje Waterton Park, pogled s ''Bears Hump''-a Nacionalni park Waterton Lakes (engleski: Waterton Lakes National Park) je jedan od najstarijih kanadskih nacionalnih parkova, osnovan još 1895.
Novi!!: Topola i Nacionalni park Waterton Lakes · Vidi više »
Ogrjevno drvo
Ogrjevno drvo. Kalorimetar s bombom. Moderni otvoreni kamin. Željezna peć na ogrjevno drvo koristila se nekad i za kuhanje. Ogrjevno drvo je drvo (deblo) namijenjeno za grijanje prostorija.
Novi!!: Topola i Ogrjevno drvo · Vidi više »
Ophodnja
Šuma hrasta lužnjaka ima ophodnju od 140 godina. Ophodnja je životni vijek šumske sastojine odnosno vrijeme koje protekne od nastanka jedne sastojine pa do njene konačne sječe.
Novi!!: Topola i Ophodnja · Vidi više »
Papir
List papira. papirus (lat. ''Cyperus papyrus''). µm. drevnoj Kini. biljaka. Tiskarski stroj iz 1811. Visoka ili obična smreka (lat. ''Picea abies''). Bukova šuma. biljaka. drvenjače. celuloze u pamuku do 98%. Pamučna vlakna predstavljaju najčišći oblik celuloze u prirodi. Lan (lat. ''Linum usitatissimum''). Juta. Konoplja. bagase. staklenih vlakana. suspenzija koja je upravo sakupljena s ravnog dugog sita. Sljedeći korak je pritiskanje i sušenje. proizvodnju papira (1947.). papirnog stroja sa sušnim valjcima iz 1950. Završni dio papirnog stroja gdje se suši cigaretni papir. proizvodnju papira. Različite vrste kartona. novina. Razni proizvodi od papira: knjiga, sanitarni papir, papirni ručnici, karton, kutija za jaja. Papir (njem. Papier od lat. papyrum, papyrus od grč. πάπυρος: papirus; srednjovj. lat. charta papyri, charta damascena, charta bombycina i drugo) je plošni proizvod dobiven iz vodene suspenzije biljnih vlakana na stroju s finim sitom, koje omogućuje njihovo prepletanje i oblikovanje u vrlo tanak list.
Novi!!: Topola i Papir · Vidi više »
Park-šuma Grmoščica
Park-šuma Grmoščica, park-šuma u Hrvatskoj i jedna od 17 park-šuma na prostoru Grada Zagreba.
Novi!!: Topola i Park-šuma Grmoščica · Vidi više »
Park-šuma Lisičina
Park-šuma Lisičina, park-šuma u Hrvatskoj i jedna od 17 park-šuma na prostoru Grada Zagreba.
Novi!!: Topola i Park-šuma Lisičina · Vidi više »
Park-šuma Savska opatovina
Park-šuma Savska opatovina, park-šuma u Hrvatskoj i jedna od 17 park-šuma na prostoru Grada Zagreba.
Novi!!: Topola i Park-šuma Savska opatovina · Vidi više »
Partizanski spomenici
Spomenici posvećeni borbi Titovih partizana i ilegalaca Drugom svjetskom ratu u Jugoslaviji (1941. – 1945.) postavljani su diljem bivše Jugoslavije u formi spomenika, arhitektonskih objekata, spomen-mauzoleja, skulptura, spomen-bisti, spomen-ploča, spomen-zgrada, spomen-groblja i inih.
Novi!!: Topola i Partizanski spomenici · Vidi više »
Pavlovac
Biljni rod.
Novi!!: Topola i Pavlovac · Vidi više »
Pokrajinski park Hamber
Pokrajinski park Hamber (engleski: Hamber Provincial Park) pokrajinski je park na zapadnim obroncima kanadskog Stjenjaka na jugoistoku kanadske pokrajine Britanska Kolumbija.
Novi!!: Topola i Pokrajinski park Hamber · Vidi više »
Razorna čehavka
Razorna čehavka, čehovka, razorna ljuskavica ili topolova ljuskavica (lat. Hemipholiota populnea) je nejestiva gljiva iz porodice Strophariaceae.
Novi!!: Topola i Razorna čehavka · Vidi više »
Salina
Salina je talijanski otok u Tirenskom moru.
Novi!!: Topola i Salina · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: Topola i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Shohopanaiti
Shohopanaiti (Cottonwood Bannock), jedna od pet po imenu poznatih bandi bandi Bannock Indijanaca iz južnog Idaha.
Novi!!: Topola i Shohopanaiti · Vidi više »
Smrčci
Smrčci (Morchella) su rod jestivih i vrlo cijenjenih gljiva.
Novi!!: Topola i Smrčci · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Topola i Srbija · Vidi više »
Stara Drava u Podravini
Rijeka Drava teče kroz Podravinu u duljini oko 80 km.
Novi!!: Topola i Stara Drava u Podravini · Vidi više »
Sulfitni postupak
proizvodnji papira. Drvna sječka za proizvodnju papira. biljaka. vlakana vlaknaste mase za proizvodnju papira. Sulfitni postupak se prije više primjenjivao u proizvodnji papira zbog manje obojenosti proizvoda prije bijeljenja, u kojem se za iskuhavanje sirovine upotrebljavala sumporasta kiselina i kalcijev hidrogensulfit.
Novi!!: Topola i Sulfitni postupak · Vidi više »
Topola (razdvojba)
* Topola, biljka.
Novi!!: Topola i Topola (razdvojba) · Vidi više »
Topola, Srbija
Crkva-mauzolej na Oplencu, Topola Topola je mjesto (grad) u Republici Srbiji.
Novi!!: Topola i Topola, Srbija · Vidi više »
Topole
* Topola - vrsta drveća Slovenija.
Novi!!: Topola i Topole · Vidi više »
Topolje
Hrvatska.
Novi!!: Topola i Topolje · Vidi više »
Turčin (gljiva)
Turčin (Leccinum aurantiacum) jestiva je gljiva iz roda Leccinum s karakterističnim narančastocrvenim klobukom.
Novi!!: Topola i Turčin (gljiva) · Vidi više »
Ungerove grabe
Ungerove grabe su skup devet manjih jezera i bara površine ukupno oko 2,5 hektara ovisno o vodostaju potoka Gliboki i oborinskim vodama.
Novi!!: Topola i Ungerove grabe · Vidi više »
Upojni papir
Upojni papir ili bugačica u roli. Držač upojnog papira. Struktura upojnog papira uvećana 200 puta. Upojni papir ili bugačica (mletački tal.) je bezdrvni ili srednjefini papir s velikom sposobnošću upijanja tekućina (tinte) i širokim granicama gramature (od 35 do 350 g/m2) i debljine (od 0,12 do 0,30 mm).
Novi!!: Topola i Upojni papir · Vidi više »
Usurijsk
Usurijsk (rus. Уссури́йск) je ruski grad koji se nalazi u Primorskom kraju.
Novi!!: Topola i Usurijsk · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Topola i Varaždin · Vidi više »
Vegetacija Hrvatske
Vegetacija Hrvatske obuhvaća oko 4 266 vrsta vaskularnih biljaka, a po svom fitogeografskom položaju Hrvatska spada i kontinentalnim i mediteranskim dijelom u šumsko područje Europe.
Novi!!: Topola i Vegetacija Hrvatske · Vidi više »
Veliki ratni otok
Veliki ratni otok je nenaseljeni riječni otok u Beogradu, nalazi se na ušću Save u Dunav.
Novi!!: Topola i Veliki ratni otok · Vidi više »
Vrbovke
Vrbovke (vrbine, vrbe, lat. Salicaceae), biljna porodica iz reda Malpighiales koja je ime dobila po rodu vrba (Salix).
Novi!!: Topola i Vrbovke · Vidi više »
Zemljopis Srbije
Srbija se nalazi na Balkanskom poluotoku odnosno jugoistočnoj Europi (oko 80% teritorija) te u Panonskoj nizini odnosno srednjoj Europi (oko 20% teritorija).
Novi!!: Topola i Zemljopis Srbije · Vidi više »
