Brže od pregledniku!
62 odnosi: Aksiom, Apolonije iz Perge, Širina, Čvor (teorija grafova), Beskonačno guste krivulje, Brojevni pravac, Brzina oslobađanja, Cantorov skup, Cilindrični koordinatni sustav, Dalekovidnost, Dalmatinski vražemil, Dužina, Duljina, Električni potencijal, Euklid, Federik Grisogono, Feuerbachova kružnica, Fokus (razdvojba), Fraktal, Geometrija, Georg Cantor, Gorući brod (fraktal), Ishodište, Izobata, Izohore, Izolinije, Koordinatni sustav, Kristal, Krivulja, Kružnica, Krug, Kugla, Kut, Luk (matematika), Mnogokut, Mreža, Newtonov zakon gravitacije, Oblik, Os, Parabola, Paralela (zemljopis), Paralelnost, Polarni koordinatni sustav, Poliedar, Polovište, Potencija točke, Presjek dva pravca, Ravnina, Sfera, Sfera (razdvojba), ..., Simetrala dužine, Skener, Tales, Tangenta, Tangram, Théveninov poučak, Točka, Točka (računalna grafika), Zagrade, Zemljopisne karte, Zemljopisne koordinate, Zemljovid. Proširite indeks (12 više) »
Aksiom
Aksiom (grč. aksios - bez) ili postulat je temeljna istina koja se ne dokazuje i služi kao osnova neke matematičke ili logičke teorije.
Novi!!: Točka (geometrija) i Aksiom · Vidi više »
Apolonije iz Perge
Apolonije iz Perge (grč. Ἀπολλώνıος ὁ Περγαĩος, Apollṓnios ho Pergaĩos; ?, 262. pr. Kr. – ?, 190. pr. Kr.), grčki matematičar, nazvan veliki geometar.
Novi!!: Točka (geometrija) i Apolonije iz Perge · Vidi više »
Širina
Širina je veličina kojom se određuje udaljenost između dvije točke u prostoru sa strane od duljine.
Novi!!: Točka (geometrija) i Širina · Vidi više »
Čvor (teorija grafova)
Vrh odnosno čvor, pojam iz teorije grafova.
Novi!!: Točka (geometrija) i Čvor (teorija grafova) · Vidi više »
Beskonačno guste krivulje
Peanove krivulje Beskonačno guste krivulje su fraktalne krivulje koje nakon beskonačnog broja iteracija potpuno prekrivaju dio n-dimenzionalnog prostora u kojem se nalaze, n > 1.
Novi!!: Točka (geometrija) i Beskonačno guste krivulje · Vidi više »
Brojevni pravac
Brojevni pravac je pravac na kojem je svakomu realnom broju (realni brojevi obuhvaćaju i racionalne i iracionalne broje) pridružena jedna jedina točka.
Novi!!: Točka (geometrija) i Brojevni pravac · Vidi više »
Brzina oslobađanja
hiperboli E i napustila bi Zemlju. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. Sunčeve gravitacije i napusti Sunčev sustav. Brzina oslobađanja ili druga kozmička brzina je brzina kojom se moraju lansirati svemirske letjelice (međuplanetarne sonde) na putu od Zemlje k Mjesecu i planetima Sunčeva sustava.
Novi!!: Točka (geometrija) i Brzina oslobađanja · Vidi više »
Cantorov skup
Cantorov skup je skup odvojenih točaka dužine koji se dobije konstantnim izbacivanjem srednje trećine svih preostalih segmenata.
Novi!!: Točka (geometrija) i Cantorov skup · Vidi više »
Cilindrični koordinatni sustav
Cilindrični koordinatni sustav. Cilindrični koordinatni sustav je koordinatni sustav u prostoru i određen je ishodištem O, zrakom p s početkom u ishodištu i pravcem z koji je okomit na zraku p i prolazi kroz ishodište.
Novi!!: Točka (geometrija) i Cilindrični koordinatni sustav · Vidi više »
Dalekovidnost
Shematski prikaz dalekovidnosti Dalekovidnost (grčka riječ "presbus" (πρέσβυς), što znači "stara osoba") stanje je u kojem oko, sa starenjem, pokazuje progresivno smanjenje sposobnosti da se akomodira na objekte u neposrednoj blizini.
Novi!!: Točka (geometrija) i Dalekovidnost · Vidi više »
Dalmatinski vražemil
Dalmatinski vražemil (lat. Goniolimon dalmaticum) je endemska biljka iz porodice Plumbaginaceae.
Novi!!: Točka (geometrija) i Dalmatinski vražemil · Vidi više »
Dužina
Dužina definirana kao presjek dvaju polupravaca Dužina je dio pravca omeđen dvjema različitim točkama.
Novi!!: Točka (geometrija) i Dužina · Vidi više »
Duljina
Dubina naftne bušotine ''a''. magenti. i pripadajući komadić prijeđenog puta \scriptstyle \Delta s postaju jednaki za dovoljno mali vremenski interval. Slobodni put je udaljenost koju pojedina čestica u sustavu čestica prevali između dvaju uzastopnih sudara (sraz) s okolnim česticama. Valna duljina ''λ'' je udaljenost nakon koje se oblik vala ponavlja. Visina. Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora (horizonta). leća. Dužina definirana kao presjek dvaju polupravaca. Duljina (oznaka l) je osnovna fizikalna veličina kojom se opisuje prostorna udaljenost dviju točaka.
Novi!!: Točka (geometrija) i Duljina · Vidi više »
Električni potencijal
elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. naboja. Električni potencijal (oznaka V ili φ) je skalarna fizikalna veličina koja opisuje potencijalnu energiju električki nabijene čestice u statičkom električnom polju.
Novi!!: Točka (geometrija) i Električni potencijal · Vidi više »
Euklid
Euklid (grč., oko 330. pr. Kr. - oko 275. pr. Kr.), starogrčki matematičar.
Novi!!: Točka (geometrija) i Euklid · Vidi više »
Federik Grisogono
Federik Grisogono Bartolačić (Bortolazzi) (Zadar, 1472. – Zadar, 2. siječnja 1538.), hrvatski renesansni liječnik, kozmograf, matematičar i astrolog.
Novi!!: Točka (geometrija) i Federik Grisogono · Vidi više »
Feuerbachova kružnica
Feuerbachova kružnica ili kružnica 9 točaka, ponekad Eulerova kružnica, prolazi kroz ovih 9 točaka.
Novi!!: Točka (geometrija) i Feuerbachova kružnica · Vidi više »
Fokus (razdvojba)
* žarište ili fokus, u geometrijskoj optici, je točka u kojoj se sijeku svjetlosne zrake paralelne optičkoj osi sabirne leće ili udubljenog zrcala;.
Novi!!: Točka (geometrija) i Fokus (razdvojba) · Vidi više »
Fraktal
Mandelbrotov skup Fraktali su geometrijski objekti čija je fraktalna dimenzija strogo veća od topološke dimenzije.
Novi!!: Točka (geometrija) i Fraktal · Vidi više »
Geometrija
Geometrija (grč. γεωμετρία; geo.
Novi!!: Točka (geometrija) i Geometrija · Vidi više »
Georg Cantor
Georg Cantor Georg Cantor (Petrograd, 3. ožujka 1845. — Halle, 6. siječnja 1918.) njemački matematičar, utemeljitelj teorije skupova.
Novi!!: Točka (geometrija) i Georg Cantor · Vidi više »
Gorući brod (fraktal)
Gorući je brod skup bijelih točaka. Uvećan donji lijevi dio slike gore koji prikazuje samosličnost fraktala Gorući brod je fraktal kojeg su opisali Michael Michelitsch i Otto E. Rössler 1992. Konstruira se na sličan način kao i Julijin skup: za svaku se točku kompleksne ravnine z_0.
Novi!!: Točka (geometrija) i Gorući brod (fraktal) · Vidi više »
Ishodište
Ishodište je polazna točka, mjesto ili situacija iz koje se ishodi, početak radnje ili situacije, odakle se neka situacija razvija.
Novi!!: Točka (geometrija) i Ishodište · Vidi više »
Izobata
Sjevernog mora s izobatama u razmaku od 200 metara. Izobate (grč.: jednak,: dubina) su krivulje koje na kartama spajaju mjesta jednake dubine mora, rijeke ili jezera.
Novi!!: Točka (geometrija) i Izobata · Vidi više »
Izohore
p-V (tlak - obujam) dijagram za teoretski Otto proces. Izohore su od 2 - 3 i 4 - 1. Taktovi Otto ciklusa. Izohore (grč. ἴσος: jednak + χώρα: prostor, mjesto) su krivulje koje grafički predočuju odnos između tlaka i temperature nekoga plina ili tekućine, ako se obujam (volumen) sustava održava konstantnim.
Novi!!: Točka (geometrija) i Izohore · Vidi više »
Izolinije
meteorološkoj karti. izobatama u razmaku od 200 metara. Izolinije su linije ili crte na grafičkom prikazu koje spajaju točke jednakih ili pretpostavljeno jednakih iznosa neke mjerne veličine, na primjer tlaka (izobare), dubine vode (izobate), jakosti Zemljina magnetskoga polja (izodiname), rasvjete (izofote), magnetske deklinacije (izogone), slanosti mora i oceana (izohaline), relativne vlažnosti zraka (izohigre), količine oborina (izohijete), nadmorske visine (izohipse), obujma ili volumena (izohore), magnetske inklinacije (izokline), istodobnoga nastupa pojava (izokrone), elemenata Zemaljskoga magnetizma (izomagnetične linije), količine naoblake (izonefe), gustoće (izopikne), brzine strujanja (izotahe), temperature (izoterme), brzine vjetra (izovele).
Novi!!: Točka (geometrija) i Izolinije · Vidi više »
Koordinatni sustav
Brojevni pravac. Kartezijev koordinatni sustav. Pravokutni Kartezijev koordinatni sustav. Primjer kosokutnog koordinatnog sustava. Polarni koordinatni sustav. Cilindrični koordinatni sustav. Sferni koordinatni sustav. Zemljopisne koordinate na sferi. proljetnu točku (magenta) kao polaznu točku. Galaktičke koordinate su na odnosu Galaktičkog centra (žuta točka). Koordinatni sustav je sustav koji omogućuje da se točke na krivulji, pravcu, plohi, u ravnini ili prostoru opišu s pomoću brojeva, takozvanim koordinatama.
Novi!!: Točka (geometrija) i Koordinatni sustav · Vidi više »
Kristal
kristalnu rešetku. Kristal kvarca. Kristal kalcita leži na milimetarskom papiru prikazujući dvolom. željeza su plave boje, a ugljika su crne boje i puno manji. Dijamantna rešetka: struktura kubičnog dijamanta. oktaedra. platine. Kristal (lat. crystallus od grč. ϰρύσταλλος: led, ledac, kremen prozirac) je fizikalno tijelo u čvrstom agregatnom stanju koje je građeno od pravilno trodimenzijski periodički raspoređenih atoma, iona ili molekula, to jest ima kristalnu strukturu.
Novi!!: Točka (geometrija) i Kristal · Vidi više »
Krivulja
Krivulja je neprekidna crta, ili točnije rečeno, jednodimenzionalni skup točaka.
Novi!!: Točka (geometrija) i Krivulja · Vidi više »
Kružnica
Kružnica polumjera ''r'' i promjera ''d'' te središtem u točki ''M'' Kružnica je skup svih točaka u ravnini jednako udaljenih od zadane točke (središta).
Novi!!: Točka (geometrija) i Kružnica · Vidi više »
Krug
Animacija prikaza ploštine kruga Krug je skup svih točaka u ravnini čija je udaljenost od određene točke, koja se zove središte kruga, manja ili jednaka određenomu broju, koji se naziva polumjer kruga.
Novi!!: Točka (geometrija) i Krug · Vidi više »
Kugla
Kugla je skup svih točaka prostora čija je udaljenost od neke čvrste točke (središta) S manja ili jednaka polumjeru r. Omeđena je sferom polumjera r, tj.
Novi!!: Točka (geometrija) i Kugla · Vidi više »
Kut
Kut je dio ravnine omeđen dvama polupravcima koji se sijeku i imaju zajednički vrh.
Novi!!: Točka (geometrija) i Kut · Vidi više »
Luk (matematika)
Luk Luk je u matematici dio kružnice omeđen dvjema točkama i određen pripadnim kutom.
Novi!!: Točka (geometrija) i Luk (matematika) · Vidi više »
Mnogokut
Konkavni šesterokut Samopresječni mnogokut Mnogokut je dio ravnine omeđen zatvorenom izlomljenom linijom ili manje formalno dio ravnine omeđen ravnim dužinama koje možemo nacrtati a da ne podižemo olovku.
Novi!!: Točka (geometrija) i Mnogokut · Vidi više »
Mreža
Ribarska mreža Mreža (od praslavenskog merža, ruski мерёжа) je predmet ispleten od niti vrlo različitih materijala, s jednakim okama.
Novi!!: Točka (geometrija) i Mreža · Vidi više »
Newtonov zakon gravitacije
umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Isaac Newton (1642. – 1728.) Zemlje i Neptuna. općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini. pomrčini Sunca, kad je glavnina snažne Sunčeve svjetlosti zaklonjena. Prvi puta je to mjerenje izvršeno 29. svibnja 1919., čime je bila potvrđena Einsteineva teorija relativnosti. ophodna vremena planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''13/2: ''t''23/2. trenja. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7.91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. hiperboli E i napustila bi Zemlju. Newtonov zakon gravitacije ili opći zakon gravitacije iskazuje da se svaka dva tijela privlače uzajamno silom koja je proporcionalna (u skladu) umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti: gdje je.
Novi!!: Točka (geometrija) i Newtonov zakon gravitacije · Vidi više »
Oblik
Oblik je odnos krivih i ravnih površina u vanjskom izgledu, uobličenost vidljivih dijelova, reljef, konfiguracija, način na koji što percipiramo, uočavamo; obris predmeta, tijela ili osobe (Zemlja ima oblik kugle); vrsta čega, različit lik ili izgled čega, pojavnost.
Novi!!: Točka (geometrija) i Oblik · Vidi više »
Os
Kartezijev ili pravokutni koordinatni sustav. Nebeski polovi, nebeski ekvator i ekliptika. Os je zamišljeni pravac prema kojemu neka točka ili tijelo ima određen položaj ili određena matematička, fizička ili neka druga svojstva.
Novi!!: Točka (geometrija) i Os · Vidi više »
Parabola
Parabola je krivulja koja nastaje na presjeku između stošca i ravnine. Parabola kojoj je tjeme u ishodištu koordinatnog sustava. Getaldićeva konstrukcija parabole Parabolična putanja mlaza vode. Parabola je krivulja u ravnini, jedna od čunjosječnica.
Novi!!: Točka (geometrija) i Parabola · Vidi više »
Paralela (zemljopis)
Paralela Paralelom, ponekad i usporednicom, naziva se kružnica koja spaja sve točke iste zemljopisne širine na površini Zemlje.
Novi!!: Točka (geometrija) i Paralela (zemljopis) · Vidi više »
Paralelnost
Paralelnost ili usporednost u geometriji predstavlja odnos između dva geometrijska objekta.
Novi!!: Točka (geometrija) i Paralelnost · Vidi više »
Polarni koordinatni sustav
Polarni koordinatni sustav. Točka P1 opisana je polumjerom RP.
Novi!!: Točka (geometrija) i Polarni koordinatni sustav · Vidi više »
Poliedar
Poliedar (grč. poli -mnogo, edros - ploha) geometrijsko je tijelo omeđeno ravnim plohama odnosno poligonima.
Novi!!: Točka (geometrija) i Poliedar · Vidi više »
Polovište
U geometriji polovište je točka koja raspolavlja dužinu.
Novi!!: Točka (geometrija) i Polovište · Vidi više »
Potencija točke
PT je crvena. U geometriji, potencija točke govori o udaljenosti neke točke od neke kružnice.
Novi!!: Točka (geometrija) i Potencija točke · Vidi više »
Presjek dva pravca
Za dva pravca koja imaju jednu zajedničku točku kažemo da se sijeku.
Novi!!: Točka (geometrija) i Presjek dva pravca · Vidi više »
Ravnina
Ravnina u 3D prostoru. Ravnina je jedan od osnovnih pojmova u geometriji, ravna površina u trodimenzionalnom prostoru, koja se u svakom smjeru širi do beskonačnosti.
Novi!!: Točka (geometrija) i Ravnina · Vidi više »
Sfera
right Sfera je skup točaka u prostoru jednako udaljenih (za radijus r) od neke točke (središta sfere).
Novi!!: Točka (geometrija) i Sfera · Vidi više »
Sfera (razdvojba)
* Sfera, skup točaka u prostoru jednako udaljenih od neke točke.
Novi!!: Točka (geometrija) i Sfera (razdvojba) · Vidi više »
Simetrala dužine
Simetrala dužine je pravac okomit na dužinu te prolazi njenim polovištem.
Novi!!: Točka (geometrija) i Simetrala dužine · Vidi više »
Skener
Skener Skener je ulazni uređaj za digitalizaciju, tj.
Novi!!: Točka (geometrija) i Skener · Vidi više »
Tales
Tales Milećanin (grč.:; Milet, Mala Azija, 640. ili 624. pr. Kr. – oko 547. pr. Kr.), grčki filozof predsokratovac, tradicionalno se smatra prvim zapadnjačkim filozofom i ocem znanosti.
Novi!!: Točka (geometrija) i Tales · Vidi više »
Tangenta
Tangenta ili dodirnica je pravac koji dodiruje krivulju u jednoj točki.
Novi!!: Točka (geometrija) i Tangenta · Vidi više »
Tangram
"Deva" Tangram je jedna od najstarijih i najpoznatijih slagalica.
Novi!!: Točka (geometrija) i Tangram · Vidi više »
Théveninov poučak
Théveninov poučak je jedna od metoda rješavanja mreža istosmjerne i izmjenične struje, a vrlo je sličan Nortonovom poučku.
Novi!!: Točka (geometrija) i Théveninov poučak · Vidi više »
Točka
Točka može značiti.
Novi!!: Točka (geometrija) i Točka · Vidi više »
Točka (računalna grafika)
Točka u računalnoj grafici označava najmanju (osnovnu) jedinicu od koje je slika sastavljena.
Novi!!: Točka (geometrija) i Točka (računalna grafika) · Vidi više »
Zagrade
Bez opisa.
Novi!!: Točka (geometrija) i Zagrade · Vidi više »
Zemljopisne karte
Flamanski kartograf Gerardus Mercator (1512. – 1594.) bio je prva osoba koja je izumila približno točan način prikazivanja površine zemlje. Joana Blaeua na kojem se vide hrvatske zemlje Zemljopisne karte su grafički prikazi Zemljine površine.
Novi!!: Točka (geometrija) i Zemljopisne karte · Vidi više »
Zemljopisne koordinate
Zemljopisne koordinate na sferi Zemljopisne koordinate su veličine koje određuju položaj neke točke na Zemljinoj površini, tj.
Novi!!: Točka (geometrija) i Zemljopisne koordinate · Vidi više »
Zemljovid
Johannesa Keplera Zemljovid ili zemljopisna karta je umanjeni prikaz Zemljine površine ili nekog dijela Zemljine površine.
Novi!!: Točka (geometrija) i Zemljovid · Vidi više »
