Brže od pregledniku!
23 odnosi: Ignacy Łukasiewicz, Jean Lannes, Kraljevina Poljska, Kraljevina Pruska, Latvija, Lublinska unija, Minsk, Mscislav, Narodni Seimas, Oružane snage Poljsko-Litavske Unije, Poljaci u Njemačkoj, Poljaci u SAD-u, Poljska, Poljsko-Litavska Unija, Ruska nacionalna knjižnica, Sosnowiec, Trećesvibanjski Ustav, Ukrajina, Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika, Utvrda u Malborku, Ventspils, Visla, 23. siječnja.
Ignacy Łukasiewicz
Ignacy Łukasiewicz Jan Józef Ignacy Łukasiewicz (Zaduszniki, Poljska, 8. ožujka 1822. — Chorkówka, Poljska, 7. siječnja 1882.) je bio poljski kemičar i izumitelj prve metode destilacije kerozina iz nafte.
Novi!!: Tri podjele Poljske i Ignacy Łukasiewicz · Vidi više »
Jean Lannes
Jean Lannes, 1.
Novi!!: Tri podjele Poljske i Jean Lannes · Vidi više »
Kraljevina Poljska
Kraljevina Poljska (polj. Królestwo Polskie, lat. Regnum Poloniae) bila je država u srednjoj Europi nastala krunidbom kralja Boleslava I. Hrabrog.
Novi!!: Tri podjele Poljske i Kraljevina Poljska · Vidi više »
Kraljevina Pruska
Kraljevina Pruska (njem. Königreich Preußen) je bilo njemačko kraljevstvo od 1701. do 1918. Od ujedinjenja Njemačke 1871. do poraza u Prvom svjetskom ratu, Pruska je činila gotovo dvije trećine teritorija Njemačkog Carstva.
Novi!!: Tri podjele Poljske i Kraljevina Pruska · Vidi više »
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
Novi!!: Tri podjele Poljske i Latvija · Vidi više »
Lublinska unija
Lublinska unija slika Jana Matejka Lublinska unija (poljski: Unia lubelska; litavski: Liublino unija; ukrajinski: Лю́блінська у́нія; bjeloruski: Лю́блінская у́нія) je bio povijesni akt, zaključen 1569. godine između Poljske i Litve, koji je poslije dugog postojanja personalne unije između ove dvije države (od 1385), doveo do formiranja realne unije Državne zajednice Poljske i Litve.
Novi!!: Tri podjele Poljske i Lublinska unija · Vidi više »
Minsk
Minsk (bjeloruski: Minsk/Мінск, bjeloruski-taraškevica: Менск, ruski: Minsk/Минск) je glavni i najveći grad Bjelorusije (2 milijuna stanovnika).
Novi!!: Tri podjele Poljske i Minsk · Vidi više »
Mscislav
Mscislav ili Mstislav (bjeloruski: Мсці́слаў, ruski: Мстиславль, poljski: Mścisław, litavski: Mstislavlis) je grad u istočnoj Bjelorusiji u Mogilevskoj oblasti.
Novi!!: Tri podjele Poljske i Mscislav · Vidi više »
Narodni Seimas
Narodni seimas (litavski: Liaudies Seimas) bio je marionetski parlament (seimas) Litve, uspostavljen 1940. godine kao opravdanje za sovjetsku okupaciju.
Novi!!: Tri podjele Poljske i Narodni Seimas · Vidi više »
Oružane snage Poljsko-Litavske Unije
Oružane snage Poljsko-Litavske Unije sastojala se od dvije odvojene vojske – Krunske vojske Kraljevine Poljske i Vojske Velike Kneževine Litve nakon Lublinske unije 1569.
Novi!!: Tri podjele Poljske i Oružane snage Poljsko-Litavske Unije · Vidi više »
Poljaci u Njemačkoj
Rodło, simbol njemačkih Poljaka. Poljaci u Njemačkoj su osobe djelomičnog ili potpunog poljskog podijetla koje prebivaju na području Savezne Republike Njemačke.
Novi!!: Tri podjele Poljske i Poljaci u Njemačkoj · Vidi više »
Poljaci u SAD-u
Poljaka i njihovih potomaka u pojedinim saveznim državama SAD-a. Spomenik američkih vojnicima poljskog podrijetla i Poljacima u Američkoj vojsci. Poljaci u SAD-u predstavljaju sve američke državljane djelomičnog ili potpunog poljskog podrijetla, kao i američke državljane poljske narodnosti.
Novi!!: Tri podjele Poljske i Poljaci u SAD-u · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Tri podjele Poljske i Poljska · Vidi više »
Poljsko-Litavska Unija
Poljsko-Litavska Unija (pol. Rzeczpospolita Obojga Narodów, lit. Žečpospolita ili Abiejų tautų respublika, bje. Рэч Паспалітая ili Рэч Паспалітая АбодвухНародаў, ukr. Річ Посполита) povijesna je država nastala 1569. unijom Kraljevine Poljske i Velike Kneževine Litve (u kojoj su pretežni dio stanovništva i vladajuće elite bili Bjelorusi i Ukrajinci).
Novi!!: Tri podjele Poljske i Poljsko-Litavska Unija · Vidi više »
Ruska nacionalna knjižnica
Logo Nacionalne knjižnice Rusije Nevskom prospektu Ruska nacionalna knjižnica (ruski: Российская национальная библиотека) u Sankt Peterburgu, poznat kao Javna državna knjižnica Saltjkov-Ščedrin od 1932.
Novi!!: Tri podjele Poljske i Ruska nacionalna knjižnica · Vidi više »
Sosnowiec
Sosnowiec (njemački: Sosnowitz) je grad u Šleskom vojvodstvu u Poljskoj.
Novi!!: Tri podjele Poljske i Sosnowiec · Vidi više »
Trećesvibanjski Ustav
Prva stranica izvornika Ustava. Trećesvibanjski (Svibanjski) Ustav prvi je europski i drugi svjetski Ustav koji je 3. svibnja 1791. proglasio Veliki Sejm Poljsko-Litavske Unije u današnjoj Predsjedničkoj palači u Varšavi.
Novi!!: Tri podjele Poljske i Trećesvibanjski Ustav · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Tri podjele Poljske i Ukrajina · Vidi više »
Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika
Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika; (ruski: Украинская Советская Социалистическая Республика, ukrajinski: Українська Радянська Соціалістична Республіка); bivša sovjetska komunistička republika službeno nastala 30.
Novi!!: Tri podjele Poljske i Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »
Utvrda u Malborku
Utvrda Malbork dominira gradom Malborkom, na sjeveru Poljske u Pomeranskom vojvodstvu.
Novi!!: Tri podjele Poljske i Utvrda u Malborku · Vidi više »
Ventspils
Ventspils (rus. Vindava, njem. Windau, polj. Windawa), grad i luka na utoku rijeke Vente u Baltičko more na sjeverozapadu Latvije.
Novi!!: Tri podjele Poljske i Ventspils · Vidi više »
Visla
Visla (polj. Wisła, njem. Weichsel, lat. Vistula) najduža je rijeka u Poljskoj i 9.
Novi!!: Tri podjele Poljske i Visla · Vidi više »
23. siječnja
23.
Novi!!: Tri podjele Poljske i 23. siječnja · Vidi više »
