Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Tromost

Indeks Tromost

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. Klizačica kod okretanja smanjuje svoj moment tromosti ili moment inercije skupljajući ruke uz tijelo kako bi se brže okretala. Tromost ili inercija (lat. inertia: tromost) je nepokretnost, negibljivost, nedjelovanje; ustaljenost, nepromjenljivost; pasivnost, lijenost.

94 odnosi: Aerobalistika, Akcelerometar, Žirokompas, Žiroskop, Centralno grijanje, Centripetalna sila, Coriolisov učinak, Dimni plin, Dinamički uzgon, Dinamika, Ekvivalencija mase i energije, Elektron, Eter (fizika), Filtar zraka, Fizika, Foucaultovo njihalo, Galileijevo načelo relativnosti, Gaspard Gustave Coriolis, Gravitacijska konstanta, Henri Bergson, Hidraulički pogon, Hidroelektrana, Hidrofor, Inercijski referentni okvir, Ispirač plinova, James Watt, Jednostavni stroj, Jupiter, Kalistenika, Kauzalnost, Kinematički par, Kinematika, Klasična mehanika, Klipna sisaljka, Kompresijski omjer, Konvekcija, Kotač, Masa, Meandar, Mehanički valovi, Mehanika, Meteoridski oblak, Meteoridsko vlakno, Meteorski potok, Michelson-Morleyjev pokus, Mjerač ubrzanja, Moment inercije, Načelo relativnosti, Nauka o čvrstoći, Nenasilni otpor, ..., Newtonov zakon gravitacije, Newtonovi zakoni gibanja, Njihalo, Opružni čekić, Parni stroj, Pjotr Leonidovič Kapica, Planet, Pneumatika, Polykarp Kusch, Povijest dinamike i kinematike, Povijest fizike, Povijest klasične mehanike, Prenosilo, Radiodifuzija, Radioprijamnik, Referentni sustav, Ruđer Bošković, Savijanje, Seš, Seizmograf, Seizmogram, Seizmometrija, Skladištenje energije iz električne mreže, Spojka, Stirlingov motor, Sustavi skladištenja energije, Televizija, Tenzor, Teorija relativnosti, Toplovodno grijanje, Torzijska vaga, Tresivo prenosilo, Tromost, Ubrzanje Zemljine sile teže, Umjetni horizont, Uvod u kvantnu mehaniku, Uzgon, Vibrometar, Vladimir Kosma Zworykin, Vodna komora, Vodni udar, Willis Eugene Lamb, Zvrk, 1758.. Proširite indeks (44 više) »

Aerobalistika

Aerobalistika (starogrčki, άήρ, zrak, βάλλειν, balein, baciti), grana opće balistike koja proučava kretanje bombe puštene iz zrakoplova.

Novi!!: Tromost i Aerobalistika · Vidi više »

Akcelerometar

Osnovni način rada mehaničkog akcelerometra. Mjerač ubrzanja ili G-metar. piezoelektričnog učinka. Pametni telefon ''Galaxy Nexus'' s ugrađenim akcelerometrom. Izgled jednog poluvodičkog akcelerometra. Akcelerometar (lat. acceler: ubrzati + grč. μέτρον: mjera) ili mjerač ubrzanja je mjerni instrument ili uređaj za mjerenje akceleracije (ubrzanja) tijela u navigaciji, aeronautici, seizmologiji.

Novi!!: Tromost i Akcelerometar · Vidi više »

Žirokompas

Presjek kroz žirokompas. Žirokompas na brodu. Shematski prikaz žiroskopa: A) zvrk ili čigra, B) žiroskop s 2 stupnja slobode gibanja, C) žiroskop s 3 stupnja slobode gibanja. Rastavljeni žirokompas. Žirokompas ili girokompas je vrsta kompasa koji zahvaljujući zvrku koji se vrti velikom brzinom trajno zadržava smjer osi vrtnje.

Novi!!: Tromost i Žirokompas · Vidi više »

Žiroskop

Žiroskop. Shematski prikaz žiroskopa. balističkom projektilu IRBM S3. Precesija zvrka ili žiroskopa. Žiroskop koji je izumio Léon Foucault 1852. Bohnenbergov uređaj iz 1810. Žiroskop ili giroskop (grč. γῦρος: krug ili γυρός: okrugao, zaobljen) je mjerni instrument kojemu je glavni dio zvrk.

Novi!!: Tromost i Žiroskop · Vidi više »

Centralno grijanje

Peć za centralno grijanje na ogrjevno drvo. rimskoj vili u mjestu Vieux-la-Romaine, blizu Caena, Francuska. kućanske aparate. Parno grijanje se uglavnom koristi za daljinsko grijanje. Radijator centralnog grijanja. kotlovima. parne lokomotive. Primjer ekspanzijske posude za centralno grijanje. sivoga lijeva. Centralno grijanje je vrsta grijanja kojemu je svojstveno da se toplina proizvodi centralno u zajedničkom uređaju ili postrojenju (kotlovnici) te pomoću nekog prijenosnika topline (topla voda, para ili zrak) dovodi u pojedine prostorije, a kod daljinskoga grijanja i skupine zgrada ili cijelih gradskih blokova.

Novi!!: Tromost i Centralno grijanje · Vidi više »

Centripetalna sila

Na česticu u gibanju kratko i sve češće djeluju sile koje njenu putanju zakrivljuju prema kružnici. Između djelovanja sila čestica se giba pravocrtno. Centripetalnom silom nazivamo silu koja neprekidno tijelu daje centripetalnu akceleraciju prema središtu kružnice po kojoj se ono giba. Centripetalna sila ime je za svaku silu koja česticu ili tijelo s pravocrtne putanje neprestano skreće prema određenom središtu.

Novi!!: Tromost i Centripetalna sila · Vidi više »

Coriolisov učinak

Putanja kugle na podlozi koja se okreće. Coriolisov učinak ili Coriolisova sila je inercijska sila koja djeluje na sve čestice u rotirajućim sustavima kad se gibaju pod nekim kutom u odnosu na rotacijsku os; okomita je na brzinu gibanja i na rotacijsku os.

Novi!!: Tromost i Coriolisov učinak · Vidi više »

Dimni plin

Termoelektrana Plomin. generatora pare koji koristi ugljen kao gorivo. Shematski prikaz hvatanja ugljikovog dioksida iz termoelektrane na ugljen. Protustrujno mokro otprašivanje s raspršivanjem. Dimni plin je plin nastao kao proizvod izgaranja u peći, generatoru pare (termoelektrana), kotlu ili bilo kojem ložištu, a predstavlja smjesu plinova nastalih oksidacijom gorivih sastojaka u gorivu, te dušika i viška kisika koji ne sudjeluju u toj kemijskoj reakciji.

Novi!!: Tromost i Dimni plin · Vidi više »

Dinamički uzgon

Dinamički uzgon je sila koja djeluje na površinu tijela što se giba u plinu ili tekućini (fluid), a usmjerena je okomito na smjer strujanja.

Novi!!: Tromost i Dinamički uzgon · Vidi više »

Dinamika

centripetalno ubrzanje ''a''. trenja. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. Dinamika (prema grč. δυναμıϰός: snažan, jak; pokretljiv, od δύναμıς: sila, snaga) je grana klasične mehanike koja povezuje gibanje tijela sa silama koje djeluju na tijelo.

Novi!!: Tromost i Dinamika · Vidi više »

Ekvivalencija mase i energije

Šetnji ideja, Njemačka. energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju defekt mase. 2.) jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što je opet defekt mase. 3.) dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Količina energije koja je oslobođena iznosi 22,4 MeV (defekt mase). Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. maglenoj komori, alfa-čestica energije 5,3 MeV iz izvora olova-210 u blizini točke 1 prolazi kroz Rutherfordovo raspršenje u blizini točke 2, odstupajući pod kutom od oko 30°. Još jednom se raspršuje blizu točke 3 i konačno se odmara u plinu. Ciljana atomska jezgra u plinu mogla je biti jezgra dušika, kisika, ugljika ili vodika. Pri elastičnom sudaranju dobio je dovoljno kinetičke energije da uzrokuje kratki vidljivi tragu blizini točke 2 (ljestvica je u centimetrima). Ekvivalencija mase i energije ili Einsteinova relacija kaže da svakomu tijelu, koje miruje, treba pripisati energiju koja je jednaka umnošku mase toga tijela i kvadrata brzine svjetlosti.

Novi!!: Tromost i Ekvivalencija mase i energije · Vidi više »

Elektron

dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.

Novi!!: Tromost i Elektron · Vidi više »

Eter (fizika)

širenje zvuka u zraku). Put zrake svjetlosti kroz Michelsonov interferometar. interferencijskih pruga. interferometra. Uzorak obruba proizveden Michelsonovim interferometrom pomoću bijele svjetlosti. Ovdje je vidljivo da je središnja granica bijela, a ne crna. Eter (grč. αἰϑήρ: čisti gornji zrak; nebo) je hipotetična tvar elastičnih svojstava, ali bez mjerljive mase, za koju se pretpostavljalo da ispunjava prostor i s pomoću koje je objašnjavano širenje svjetlosti i drugih elektromagnetskih valova.

Novi!!: Tromost i Eter (fizika) · Vidi više »

Filtar zraka

Grubi filtar zraka sa zaprljanje strane. Fini filtar za zrak: 1. sabirna posuda (prozirna), 2. tanjurasti štitnik, 3. uložak filtra, 4. slavina, 5. krilca, 6. kondenzat. stlačenog zraka. Filtar zraka ili zračni filtar je filtar koji zadržava grube nečistoće iz zraka, a koristi se za čišćenje zraka koji sadrži manje od 10 g/m³ praha.

Novi!!: Tromost i Filtar zraka · Vidi više »

Fizika

Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.

Novi!!: Tromost i Fizika · Vidi više »

Foucaultovo njihalo

Foucaultovo njihalo. Panteona u Parizu. Putanja kugle na podlozi koja se okreće prikazuje Coriolisov učinak. Foucaultovo njihalo je jedan od najpoznatijih fizikalnih pokusa koji zorno dokazuje da se Zemlja vrti oko svoje osi, a prvi je izgradio fizičar Léon Foucault 1851.

Novi!!: Tromost i Foucaultovo njihalo · Vidi više »

Galileijevo načelo relativnosti

inercijskim referentnim sustavima. Galileijevo načelo relativnosti (po G. Galileiju) je načelo klasične fizike prema kojem svi prirodni zakoni imaju isti matematički oblik u svim inercijskim sustavima, to jest svi su inercijski sustavi međusobno ravnopravni i nije moguće promatranjem mehaničkih procesa u nekom inercijskom sustavu utvrditi giba li se on ili miruje.

Novi!!: Tromost i Galileijevo načelo relativnosti · Vidi više »

Gaspard Gustave Coriolis

Gaspard Gustave Coriolis (Pariz, 21. svibnja 1792. – Pariz, 19. rujna 1843.), francuski fizičar i matematičar.

Novi!!: Tromost i Gaspard Gustave Coriolis · Vidi više »

Gravitacijska konstanta

Newtonovom zakonu univerzalne gravitacije. Gravitacijska konstanta (oznaka G) je prirodna konstanta koja se pojavljuje u općem ili Newtonovom zakonu gravitacije kao čimbenik razmjernosti privlačne sile između dvaju tijela na određenoj udaljenosti i njihovih masa.

Novi!!: Tromost i Gravitacijska konstanta · Vidi više »

Henri Bergson

Henri Bergson (Pariz, 18. listopada 1859. – Pariz, 4. siječnja 1941.), francuski filozof Henri Bergson je filozof koji je ostavio traga u 20. stoljeću.

Novi!!: Tromost i Henri Bergson · Vidi više »

Hidraulički pogon

Hidraulička preša. ventilom za ograničenje tlaka (E) (sigurnosni ventil). Nepovratni ventil (F) sprječava natražno strujanje i pojavu preniskog tlaka u sustavu. Također, uz filtar ulja (G) se često paralelno priključuje nepovratni ventil (H), kojem je potreban izvjestan tlak za otvaranje (ima funkciju ograničenja tlaka), kako bi se izbjegao preveliki pad tlaka zaprljanog filtra ulja. stezanja. Hidraulička preša ili hidraulični tijesak omogućuje da se primijenjena sila (F1) duž nekog puta pretvori u veću silu (F2) duž manjeg puta i da se sila poveća onoliko puta koliko je površina gonjenog hidrauličkog cilindra (A2) veća od površine pogonskog hidrauličkog cilindra (A1). Zupčasta hidraulička pumpa s vanjskim ozubljenjem. Zupčasta hidraulička pumpa s unutarnjim ozubljenjem. hidrauličke pumpe s vanjskim ozubljenjem. Gerotor hidraulički motor. papirni filtar ulja kod automobila Volvo S40. hidrauličke preše kao primjer hidrauličkog pogona s otvorenim optokom. hidrauličkog fluida. Hidraulički cilindri (5 komada) kod hidrauličnog bagera ili kopača osiguravaju velik zahvat materijala koji se kopa. Hidraulički pogon ili hidraulični pogon je pogon zasnivan na prijenosu sile tekućinom (najčešće mineralnim uljem).

Novi!!: Tromost i Hidraulički pogon · Vidi više »

Hidroelektrana

Shema hidroelektrane Niz vodnih turbina u hidroelektrani Los Nihuiles, Mendoza, Argentina Hidroelektrana je postrojenje u kojem se potencijalna energija vode najprije pretvara u kinetičku energiju njezinog strujanja, a potom u mehaničku energiju vrtnje vratila turbine te, konačno u električnu energiju u električnom generatoru.

Novi!!: Tromost i Hidroelektrana · Vidi više »

Hidrofor

Shema hidrauličkog akumulatora s mijehom: 1 – posuda, 2 – mijeh, 3 – tanjurasti ventil. Desno je simbol hidrauličkog akumulatora. Izgled hidrauličkih akumulatora. Hidraulički akumulator. Hidrofor je uređaj koji omogućuje dopremu vode na više visine iz cisterne, bunara ili gradskog vodovoda.

Novi!!: Tromost i Hidrofor · Vidi više »

Inercijski referentni okvir

U fizici, objekt se jednoliko giba ako se na njega ne primjenjuje nikakva vanjska sila.

Novi!!: Tromost i Inercijski referentni okvir · Vidi više »

Ispirač plinova

Protustrujno mokro otprašivanje s raspršivanjem. Mokri otprašivač s pregradama. ciklonskog odvajanja. ciklonskog odvajača (separatora). Ispirač plinova ili skruber je uređaj koji omogućuje prikupljanje krutih čestica zbog dodira onečišćenog plina s odgovarajućom kapljevinom.

Novi!!: Tromost i Ispirač plinova · Vidi više »

James Watt

Crtež iz 1774., koji prikazuje parni stroj konstruiran u tvrtki “Boulton & Watt”. Originalni parni kondenzator koji je napravio James Watt. planetarnog prijenosnika. centrifugalni regulator). James Wattov parni stroj iz 1848. James Watt (Greenock, Škotska, 19. siječnja 1736. – Heathfield kraj Birminghama, 19. kolovoza 1819.), škotski izumitelj i inženjer.

Novi!!: Tromost i James Watt · Vidi više »

Jednostavni stroj

kolima). Vodeničko kolo: voda teče preko drvenog kotača. valjka na koje se namata uže s teretom, naziva se vreteno. Sila potezanja razmjerno je manja u odnosu na silu u teretnom užetu prema omjeru polumjera vretena i kola. Poluga je jedan od 6 jednostavnih strojeva. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.

Novi!!: Tromost i Jednostavni stroj · Vidi više »

Jupiter

Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.

Novi!!: Tromost i Jupiter · Vidi više »

Kalistenika

Zgib s ispruženim nogama. Kalistenika je naziv za vježbe koje se sastoje od raznih čistih motoričkih pokreta kao što su trčanje, stajanje, hvatanje, guranje, skakanje i slično.

Novi!!: Tromost i Kalistenika · Vidi više »

Kauzalnost

centripetalno ili ubrzanje ''a''. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. zakon očuvanja količine gibanja. Kauzalnost (srednjovjekovni lat. causalitas: uzročnost, od lat. causa: uzrok) je ono što biva po uzrocima, slijed od uzroka na posljedicu ili učinak, bez obzira na moguću svrhovitost.

Novi!!: Tromost i Kauzalnost · Vidi više »

Kinematički par

Kinematički par čine dva međusobno povezana člana mehanizma.

Novi!!: Tromost i Kinematički par · Vidi više »

Kinematika

Kinematika (franc. cinématique, prema grč. ϰίνημα, genitiv ϰıνηματος: gibanje) je grana mehanike koja proučava gibanje (kretanje) tijela, bez obzira na njegove uzroke (sila).

Novi!!: Tromost i Kinematika · Vidi više »

Klasična mehanika

centripetalno ubrzanje ''a''. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Klasična mehanika ili Newtonova mehanika je dio klasične fizike koji obuhvaća mehaniku čestica utemeljenu na Newtonovim zakonima mehanike i Galileijevu načelu relativnosti: gravitaciju, mehaniku krutoga tijela, mehaniku fluida, mehaniku titranja i mehaniku širenja valova u elastičnom sredstvu.

Novi!!: Tromost i Klasična mehanika · Vidi više »

Klipna sisaljka

Stapna sisaljka (lijevo) i klipna sisaljka (desno) Stapne i klipne sisaljke su sisaljke s linearno pokretnim dijelovima.

Novi!!: Tromost i Klipna sisaljka · Vidi više »

Kompresijski omjer

Kompresijski omjer (Ψ) predstavlja omjer tlakova u tlačnom (5) i usisnom vodu cilindra (4).

Novi!!: Tromost i Kompresijski omjer · Vidi više »

Konvekcija

Zemljinoj atmosferi. Nastajanje konvekcije zraka oko ljudske ruke. Termohalinska pokretna traka ili termohalinska cirkulacija: dubinski tok tamna, a površinski svijetla traka. granule. Konvekcija ili toplinsko strujanje ili je prijenos topline u tvarima koje mogu strujati, to jest u tekućinama i plinovima (fluidi).

Novi!!: Tromost i Konvekcija · Vidi više »

Kotač

Kotač na vozu. osovinom na svijetu i star je oko 5150 godina. Vodeničko kolo promjera 13 metara. Kotač, točak ili kolo je mehanička naprava okretanjem koje se omogućuje izvršenje nekog rada (pokretanje nekog tijela) uz primjenu manje sile.

Novi!!: Tromost i Kotač · Vidi više »

Masa

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto  masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.

Novi!!: Tromost i Masa · Vidi više »

Meandar

230px Meandar je zemljopisni pojam za zavojito korito rijeke koje krivuda u obliku slova - S -. Naziv je dobio po rijeci Meandri u Turskoj (tur.: Büyük Menderes).

Novi!!: Tromost i Meandar · Vidi više »

Mehanički valovi

moru. Primjer longitudinalnog vala. Primjer transverzalnog vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Mehanički valovi (na primjer zvuk) šire se u elastičnom mediju (na primjer zrak, voda) titranjem čestica povezanih elastičnim silama oko ravnotežnoga položaja; energija valova to je veća što je veća amplituda titranja, a izvor valova svako je tijelo koje titra (na primjer izvor zvuka može biti žica glazbenog instrumenta).

Novi!!: Tromost i Mehanički valovi · Vidi više »

Mehanika

oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.

Novi!!: Tromost i Mehanika · Vidi više »

Meteoridski oblak

Meteoroidski oblak je nebeska pojava.

Novi!!: Tromost i Meteoridski oblak · Vidi više »

Meteoridsko vlakno

Meteoroidsko vlakno je nebeska pojava.

Novi!!: Tromost i Meteoridsko vlakno · Vidi više »

Meteorski potok

Meteorski potok je nebeska pojava pri kojoj se veliki broj meteora može vidjeti u kratkom vremenskom periodu - tipično nekoliko sati do par dana.

Novi!!: Tromost i Meteorski potok · Vidi više »

Michelson-Morleyjev pokus

Put zrake svjetlosti kroz Michelsonov interferometar. interferencijskih pruga. interferometra. širenje zvuka u zraku). žive. Uzorak obruba proizveden Michelsonovim interferometrom pomoću bijele svjetlosti. Ovdje je vidljivo da je središnja granica bijela, a ne crna. Michelson-Morleyjev pokus je najznačajniji i najutjecajniji pokus s takozvanim nultim rezultatom u povijesti znanosti, izveden 1887.

Novi!!: Tromost i Michelson-Morleyjev pokus · Vidi više »

Mjerač ubrzanja

G-metar Mjerač ubrzanja je osjetljiv instrument sa skalom u G-jedinicama koji pokazuje iznos sile proizvedene ubrzanjem zrakoplova Zapravo ovaj instrument pokazuje koliko je puta stvarno ubrzanje veće od ubrzanja Zemljine teže, odnosno pri kojem se koeficjentu opterećenja leti.

Novi!!: Tromost i Mjerač ubrzanja · Vidi više »

Moment inercije

Klizačica kod okretanja smanjuje svoj moment tromosti ili moment inercije skupljajući ruke uz tijelo kako bi se brže okretala. Traktor s vanjskim zamašnjakom (s velikim momentom tromosti) koji služi da ujednačuje okretanje motora (bez trzaja). ravnoteža. Moment tromosti ili moment inercije (znak I ili J) je fizikalna veličina koja opisuje tromost ili inerciju čestice ili krutoga tijela pri promjeni brzine ili smjera vrtnje; jednaka je zbroju umnožaka mase m i kvadrata udaljenosti r od osi rotacije svake čestice koja čini tijelo: Moment inercije je ustvari mjera tromosti za vrtnju ili rotacijsko gibanje.

Novi!!: Tromost i Moment inercije · Vidi više »

Načelo relativnosti

inercijskim referentnim sustavima. referentnim sustavima jednaka. vrijeme će teći sporije. ravnini (primjer Merkurova perihela). Načelo relativnosti ili princip relativnosti je načelo koje tvrdi da je svako gibanje relativno te da su u dvama referentnim sustavima koji se uzajamno gibaju jedan prema drugome položaji i brzine čestica, a u posebnoj teoriji relativnosti i vrijeme, različiti, dok se u ubrzanim sustavima pojavljuju i dodatne inercijske sile.

Novi!!: Tromost i Načelo relativnosti · Vidi više »

Nauka o čvrstoći

naprezanja). ležaje, oslonjena na svojim krajevima (na jednoj strani pomično, na drugoj nepomično). Prema broju ležaja razlikuju se greda s jednim ležajem (konzolna), s dva ležaja (prosto oslonjena, s prepustima), s više ležaja (kontinuirana). Konzola je konstrukcijski element kojemu je jedan kraj ukliješten u zid ili u koji drugi dio konstrukcije, a drugi mu je kraj slobodan. opruge ''x''. kidalici za nestandardni ispitni uzorak. Naprezanje \sigma.

Novi!!: Tromost i Nauka o čvrstoći · Vidi više »

Nenasilni otpor

Nenasilni otpor 1967. Nenasilni otpor (ili nenasilna akcija) naziv je koji se rabi za praksu primjene moći u svrhu postizanja društveno-političkih ciljeva kroz simboličke prosvjede, ekonomska ili politička nesuradnja, građanski neposluh i druge metode koje ne sadrže nasilje.

Novi!!: Tromost i Nenasilni otpor · Vidi više »

Newtonov zakon gravitacije

umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Isaac Newton (1642. – 1728.) Zemlje i Neptuna. općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini. pomrčini Sunca, kad je glavnina snažne Sunčeve svjetlosti zaklonjena. Prvi puta je to mjerenje izvršeno 29. svibnja 1919., čime je bila potvrđena Einsteineva teorija relativnosti. ophodna vremena planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''13/2: ''t''23/2. trenja. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7.91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. hiperboli E i napustila bi Zemlju. Newtonov zakon gravitacije ili opći zakon gravitacije iskazuje da se svaka dva tijela privlače uzajamno silom koja je proporcionalna (u skladu) umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti: gdje je.

Novi!!: Tromost i Newtonov zakon gravitacije · Vidi više »

Newtonovi zakoni gibanja

latinskom Newtonovi zakoni gibanja ili Newtonovi aksiomi su tri zakona klasične mehanike objavljena 1687. godine u djelu Philosophiae naturalis principia mathematica Isaaca Newtona.

Novi!!: Tromost i Newtonovi zakoni gibanja · Vidi više »

Njihalo

gravitacijske sile. Prikazano je i naprezanje u niti ''T''. Kad njihalo pustimo, ono će se gibati pod utjecajem sile ''m∙g∙sin θ''. Foucaultovo njihalo. mehaničkog sata. Zemlji. Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Njihalo je fizikalno tijelo koje se njiše oko ravnotežnoga položaja.

Novi!!: Tromost i Njihalo · Vidi više »

Opružni čekić

Opružni čekić u kovačnici. batom od 50 kilograma. Opružni čekić se primjenjuje za kovanje manjih predmeta u serijskoj proizvodnji ili remontnim radionicama.

Novi!!: Tromost i Opružni čekić · Vidi više »

Parni stroj

stapnoga mehanizma kod parnog stroja: '''1''' – Stap '''2''' – Stapajica '''3''' – Križna glava '''4''' – Ojnica '''5''' – Koljenasto vratilo '''6''' – Bregasto vratilo za usis ili ispuh ventila '''7''' – Zamašnjak '''8''' – Klizni ventil '''9''' – Centrifugalni regulator. Parni stroj u radu. James Wattov parni stroj iz 1848. Heronove kugle ili eolipile. Parni stroj je toplinski stroj koji energiju vodene pare ekspanzijom pretvara u mehanički rad.

Novi!!: Tromost i Parni stroj · Vidi više »

Pjotr Leonidovič Kapica

Pjotr Leonidovič Kapica (Kronštadt, 8. srpnja 1894. – Moskva, 8. travnja 1984.), ruski fizičar.

Novi!!: Tromost i Pjotr Leonidovič Kapica · Vidi više »

Planet

Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.

Novi!!: Tromost i Planet · Vidi više »

Pneumatika

pneumatskim (mehaničkim) čekićem. Stranica o pneumatici iz ''Cyclopaedije''. Sačuvana Porterova lokomotiva na pneumatski pogon iz 1856. Vijčani kompresor zraka. stlačenog zraka. Shema dobivanja i razvoda komprimiranog zraka. Jednostupanjski ventil za ograničavanje tlaka. Dvostupanjski ventil za ograničavanje tlaka. Filtar zraka sa zaprljanje strane. Tlačna posuda: 1) ulazni priključak, 2) izlazni priključak, 3) sigurnosni ventil, 4) tlakomjer ili manometar, 5) slavina za ispuštanje kondenzata, 6) otvor za čišćenje, 7) slavina (protočni ventil), 8) tlačna sklopka ili prekidač. Skica načina rada prstenaste razvodne mreže stlačenog zraka. Način rada automatskog odvajača kondenzata s plovkom: 1. kondenzat, 2. plovak, 3. pilot-ventil, 4. membrana, 5. ventil za ispuštanje, 6. prigušnica, 7. opruga. Simbol jedinice za pripremu zraka: fini filtar za zrak (lijevo), regulator tlaka (u sredini), mazalica ili zauljivač (desno). filtar za zrak: 1. sabirna posuda (prozirna), 2. tanjurasti štitnik, 3. uložak filtra, 4. slavina, 5. krilca, 6. kondenzat. atmosferski zrak, 8. vreteno ventila. Mazalica ili zauljivač. moment ključ za stezanje vijaka. Shema pneumatskog razvodnika i cilindra. oprugom u zatvorenom položaju. Simbol jednosmjernog prigušnog ventila. pneumatskog cilindra. Prikaz rada dvoradnog pneumatskog cilindra. Pneumatika (prema grčkom πνευματιϰός (pneumatikos): koji se odnosi na vjetar, zrak, dah) je tehnička grana koja se bavi iskorištenjem energije stlačenoga (komprimiranog) zraka uz pomoć mehaničkih uređaja.

Novi!!: Tromost i Pneumatika · Vidi više »

Polykarp Kusch

ploštine petlje ''S''. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Polykarp Kusch (Blankenburg (Harz), Saska-Anhalt, Njemačka, 26. siječnja 1911. – Dallas, Teksas, SAD, 20. ožujka 1993.), američki fizičar njemačkog podrijetla.

Novi!!: Tromost i Polykarp Kusch · Vidi više »

Povijest dinamike i kinematike

ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. trenja. kosini. akceleracije (''v'' i ''a''). centripetalno ili ubrzanje ''a''. Kreće li se brod prema nama s određenom brzinom, a neki putnik na brodu trči okomito na smjer vožnje, tada taj putnik ima prema nama brzinu kosu na smjer vožnje. sile. hiperboli E i napustila bi Zemlju. Sunčev sustav. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Povijest dinamike i kinematike započinje zapravo s renesansom koja je imala glavnu zaslugu.

Novi!!: Tromost i Povijest dinamike i kinematike · Vidi više »

Povijest fizike

Povijest fizike započinje još u prapovijesna vremena, kada je pračovjek stjecao prva iskustvena fizikalna znanja.

Novi!!: Tromost i Povijest fizike · Vidi više »

Povijest klasične mehanike

Arhimedov vijak Heronova kugla ili eolipile vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Leonarda da Vincija. Andreasa Cellariusa, iz 1660. Geometrija planetarnog kretanja: planet (M) obilazi oko Sunca (S) po elipsi (P-perihel, A-afel) Centrifugalnu i centripetalnu silu je prvi objasnio Christiaan Huygens. Isaac Newton je objasnio Newtonov zakon gravitacije. Bernoullijevu jednadžbu za mjerenje protoka. Dijagram naprezanja za niskougljični čelik. Hookeov zakon vrijedi u početnom području od 0 do donje granice razvlačenja(2). 1. Vlačna čvrstoća materijala 2. Granica razvlačenja ili ''σ0,2'' 3. Lom materijala 4. Područje plastičnih deformacija 5. Područje klonulosti A: Teoretski dijagram rastezanja B: Stvarni dijagram rastezanja (F/A) Shematski prikaz žiroskopa. svemiskog dizala. centripetalno ubrzanje ''a''. trenja. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Povijest klasične mehanike, kao i drugih grana fizike (Povijest fizike), usko je povezana s razvojem kulture i civilizacije čovječanstva, a sastoji se uglavnom od tri glavna razdoblja: antičke mehanike, srednjovjekovne mehanike i klasične (Newtonove) mehanike, koja obuhvaća i analitičku mehaniku.

Novi!!: Tromost i Povijest klasične mehanike · Vidi više »

Prenosilo

Kružno viseće prenosilo ili transporter: 1. lanac, 2. nosač tereta, 3. tračnica lanca i tereta. L. da Vincija iz 1480. Žičara u La Grave, Francuska. industrijskom okruženju. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1∙D1.

Novi!!: Tromost i Prenosilo · Vidi više »

Radiodifuzija

Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. energije. Pobudimo li takav titrajni krug na titranje, strujnim krugom će poteći struja kao odziv titrajnog kruga na pobudu. Hertzov dipol je osnovna sastavnica mnogih antena. Prednja strana zvučnika. Radiodifuzija je oblik neusmjerenih elektronskih radiokomunikacija s pomoću radijskih, televizijskih ili kabelskih mreža, namijenjenih velikomu broju korisnika koji ispunjavaju prijamne uvjete.

Novi!!: Tromost i Radiodifuzija · Vidi više »

Radioprijamnik

Stariji model radioprijemnika iz 1940. energije. Pobudimo li takav titrajni krug na titranje, strujnim krugom će poteći struja kao odziv titrajnog kruga na pobudu. Hertzov dipol je osnovna sastavnica mnogih antena. kapaciteta. Radioprijemnik ili radio prijemnik je elektronski uređaj sastavljen od niza elektroničkih sklopova s pomoću kojih se iz električnog signala, što ga u anteni inducira modulirani radioval, izdvaja (demodulira) i pojačava dio signala, odnosno informacijski signal koji sadrži željenu informaciju (radioodašiljač).

Novi!!: Tromost i Radioprijamnik · Vidi više »

Referentni sustav

inercijskim referentnim sustavima. Referentni sustav ili referentni okvir je dogovorno određen koordinatni sustav u kojem se određuju (definiraju) položaji fizikalnih tijela (objekata) te promatra i opisuje gibanje.

Novi!!: Tromost i Referentni sustav · Vidi više »

Ruđer Bošković

diplomatske poslove, a u njemu je za života bio samo jedanput (1747.). Bazilika sv. Petra u Rimu. Ruđer Bošković, S.J. ili punim imenom Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.), bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik i filozof; isusovac.

Novi!!: Tromost i Ruđer Bošković · Vidi više »

Savijanje

čeličnog I-profila. ležaje, oslonjena na svojim krajevima (na jednoj strani pomično, na drugoj nepomično). Prema broju ležaja razlikuju se greda s jednim ležajem (konzolna), s dva ležaja (prosto oslonjena, s prepustima), s više ležaja (kontinuirana). Slika opterećenja grede na 2 oslonca, djelovanje sila na gredu, djelovanje momenata savijanja na gredu i progib grede kada okomita sila djeluje u sredini grede. Jacob Bernoulli je uveo pretpostavku da pri savijanju poprečni presjeci ostaju ravni:poprečni se presjeci pri savijanju ne deformiraju, to jest ostaju ravni, i samo se zakreću jedan u odnosu na drugi. Pokusi potvrđuju točnost te pretpostavke! Neka se uzdužna vlakna nosača istežu ili produljuju (na slici ispod crvene neutralne osi) što znači da su prisutna vlačna naprezanja, a neka skraćuju (gornja na slici) što znači da su prisutna tlačna naprezanja. naprezanja ''σ'' koja se zamišljaju razdijeljenima po presjeku razmjerno udaljenosti od neutralne osi. Kod toga vrijedi: *raspodjela normalnog naprezanja po visini poprečnog presjeka linearna; *sve točke presjeka jednako udaljene od neutralne osi presjeka imaju isto normalno naprezanje; *u neutralnoj ravnini normalna naprezanja jednaki su nuli; *najveća normalna naprezanja imaju vlakna najudaljenija od neutralne osi presjeka; *neutralna os presjeka dijeli presjek na zonu vlaka i zonu tlaka. Savijanje ili fleksija (engl. bending, flexure) je opterećenje koje djeluje okomito na uzdužnu os nosača.

Novi!!: Tromost i Savijanje · Vidi više »

Seš

Prikaz nastajanja seša. Stojni val (crni) prikazan kao zbroj (superpozicija) dva pokretna vala koji se kreću u suprotnim smjerovima (plavi i crveni). Pojava seša ili bibavice na jezeru Loch Ness. New York (crveno) i Toledo, Ohio (plavo) za 14. prosinac 2003. Seš (franc. seiches), bibavica, štiga, šćiga je stojni val koji se javlja u jezerima, zaljevima, kanalima, lukama, zatvorenim morima ili njihovim dijelovima, a očituje se u oscilacijama razina vode, te u periodičnim promjenama strujanja.

Novi!!: Tromost i Seš · Vidi više »

Seizmograf

troosni seizmograf. vremenu. Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Seizmograf (grč. σεισμός: potres + graf) je mjerni instrument kojim se mjere i bilježe pomaci tla tijekom potresa.

Novi!!: Tromost i Seizmograf · Vidi više »

Seizmogram

vremenu. troosni seizmograf. Seizmogram (grč. σεισμός: potres + -gram) je zapis gibanja tla tijekom potresa ovisno o vremenu.

Novi!!: Tromost i Seizmogram · Vidi više »

Seizmometrija

troosni seizmograf. vremenu. Seizmometrija (grč σεισμός: potres + -metrija) je dio seizmologije koji se odnosi na konstrukciju i kalibraciju mjernih instrumenata za registriranje potresa – seizmoskopâ, koji bilježe gibanje površine tla, ali bez vremenske osi, i seizmografâ.

Novi!!: Tromost i Seizmometrija · Vidi više »

Skladištenje energije iz električne mreže

Spremanje električne energije Skladištenje energije iz električne mreže odnosi se na postupke za spremanje električne energije unutar elektroenergetskog sustava.

Novi!!: Tromost i Skladištenje energije iz električne mreže · Vidi više »

Spojka

prijenosnika, 7. prsten za otpuštanje, 8. poklopac, 9. diskovi za podršku, 10. noseći vijak, 11. zaustavna ogrlica. tarne spojke. Spojka, u strojarstvu općenito, je rastavljivi spojni strojni dio.

Novi!!: Tromost i Spojka · Vidi više »

Stirlingov motor

regenerator topline. izolator. Radni klip na hladnom (desnom) dijelu cilindra je spojen na zamašnjak. Presjek kroz Stirling motor - beta s rombovskim mehanizmom: * Ružičasto – vruće stijenke cilindra* Tamno sivo – hladne stijenke cilindra (s ulazom i izlazom za rashladno sredstvo)* Tamno zeleno – brtva ili toplinska izolacija koja odvaja dva kraja cilindra* Svijetlo zeleno – potiskivač* Tamno plavo – radni klip* Svijetlo plavo – rombovski mehanizam i zamašnjaci. Stirlingov motor ili motor s toplim zrakom radi kao klipni motor s vanjskim izgaranjem, odnosno s vanjskim dovodom topline i sa zatvorenim kružnim procesom.

Novi!!: Tromost i Stirlingov motor · Vidi više »

Sustavi skladištenja energije

Konvencionalnim izvorima energije, kao što su ugljen, nafta, zemni plin i nuklearna energija, čovječanstvo zadovoljava većinu svojih potreba, kada je riječ o proizvodnji električne energije.

Novi!!: Tromost i Sustavi skladištenja energije · Vidi više »

Televizija

Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.

Novi!!: Tromost i Televizija · Vidi više »

Tenzor

U fizici i matematici, tenzor je poopćenje skalara i vektora.

Novi!!: Tromost i Tenzor · Vidi više »

Teorija relativnosti

fizike. širenje zvuka u zraku). prostorvremena. S obzirom na referentni sustav (plavi sat), u relativno ubrzanom crvenom satu vrijeme će teći sporije. Zemlji. inercijalnom referentnom okviru (u standardnoj konfiguraciji), prikazane su u govornim oblacima. '''Gore''': okvir ''F' '' se kreće brzinom ''v'' duž osi ''x'' okvira ''F''. '''Dolje:''' okvir ''F'' kreće se brzinom −''v'' duž osi ''x'' okvira ''F' ''. ravnini (primjer Merkurova perihela). Einsteineva teorija relativnosti. Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Teorija relativnosti ili relativistička fizika je moderna fizičko-matematička teorija koja potpuno obuhvaća prirodne pojave na razini čestica (iznad kvantne razine koja je opisana Planckovom konstantom) do kozmoloških veličina (razine građe i evolucije svemira).

Novi!!: Tromost i Teorija relativnosti · Vidi više »

Toplovodno grijanje

kućanske aparate. kotlovima. Grijanje toplom vodom gravitacijom - dvocijevna izvedba - gornja razdioba: 1 kotao, 2 radijator, 3. dovodni vod tople vode, 4. povratni vod, 5. termometar, 6. hidrometar, 7, ekspanziona posuda, 8. ekspanziona vod, 9. odzračni vod, 10. preljev. Grijanje toplom vodom gravitacijom - dvocijevna izvedba - donja razdioba: 1. kotao. 2. radijator. 3. dovodni vod tople vode, 4. povratni vod, 5. termometar, 6. hidrometar, 7. ekspanziona posuda, 8. ekspanziona vod, 9. odzračni vod, 10. preljev, 11. odzračni vodovi uzlaznih ogranaka. Grijanje toplom vodom gravitacijom - jednocijevna izvedba: 1. kotao, 2. radijator, 3. dovodni vod tople vode, 4. povratni vod, 5. termometar, 6. hidrometar, 7. ekspanziona posuda, 8. ekspanziona vod, 9. odzračni vod, 10. preljev. Etažno toplovodno grijanje gravitacijom: 1. kotao, 2. dovodni vod, 3. radijator, 4. povratni vod, 5. regulacijski ventil, 6. ventil za punjenje i pražnjenje, 7. ekspanziona posuda, 8. vodokazno staklo, 9. ekspanzioni vod, 10. odzračni vod, 11. preljev, 12. termometar, 13. ventil za pražnjenje radijatora. Etažno toplovodno grijanje s gornjim povratnim vodom: 1. kotao, 2. dovodni vod, 3. radijator, 4. povratni vod, 5. regulacijski ventil, 6. ventil za punjenje i pražnjenje, 7. ekspanziona posuda, 8. vodokazno staklo, 9. ekspanzioni vod, 10. odzračni vod, 11. preljev, 12. termometar, 13. ventil za pražnjenje radijatora. Toplovodno grijanje s prisilnom cirkulacijom – dvocijevna izvedba s gornjom razdiobom i crpkom u dovodnom vodu: 1. kotlovi, 2. cirkulacijska crpka, 3. povratna zaklopka, 4. dovodni vod, 5. povratni vod, 6. radijator, 7. ekspanziona posuda, 8. sigurnosni ekspanzijski vodovi, 9. sigurnosni povratni vod, 10. odzračni vodovi, 11. odzračne posude, 12. preljev, N – neutralna zona (nul točka rasporeda tlaka). Toplovodno grijanje s prisilnom cirkulacijom – dvocijevna izvedba s donjom razdiobom i crpkom u povratnom vodu: 1. kotlovi, 2. cirkulacijska crpka, 3. povratna zaklopka, 4. dovodni vod, 5. povratni vod, 6. radijator, 7. ekspanziona posuda, 8. sigurnosni ekspanzijski vodovi, 9. sigurnosni povratni vod, 10. odzračni vodovi, 11. odzračne posude, 12. preljev, N – neutralna zona. Jednocijevno toplovodno grijanje s prisilnom cirkulacijom i trovodnim regulacijskim ventilima: 1. kotao, 2. crpka, 3. radijator, 4. trovodni regulacijski ventil, 5. ekspanziona posuda, 6. ekspanzioni vod, 7. sigurnosni povratni vod, 8. odzračivanje, 9. preljev. Jednocijevno toplovodno grijanje s prisilnom cirkulacijom s porednim spajanjem radijatora i sa zonskim ventilima: 1. kotao, 2. crpka, 3. radijator, 4. usisni fazonski komad za priključak povratne vode radijatora, 5. ekspanziona posuda, 6. ekspanzioni vod, 7. sigurnosni povratni vod, 8. odzračivanje, 9. preljev, 10. odzračni ventil, 11. zonski regulacijski ventil, 12. termostat. Toplovodno grijanje ili grijanje toplom vodom je način grijanja s pomoću vruće vode koja kruži (cirkulira) toplovodnim sustavom.

Novi!!: Tromost i Toplovodno grijanje · Vidi više »

Torzijska vaga

Coulombovo torzijsko njihalo ili torzijska vaga. grede. Njihova slaba privlačnost prema ostalim loptama postavljenim uzduž grede bila je prepoznatljiva po progibu koji je stvarala. Torzijska vaga je vaga kojom se iznos neke sile određuje putem zakretnoga momenta torzije (uvijanje) napete niti (konstruirao Charles-Augustin de Coulomb, 1777.). Sastoji se od okomite, na jednom kraju učvršćene metalne niti, na drugom kraju koje je obješena transverzalna šipka kao kod torzijskoga njihala.

Novi!!: Tromost i Torzijska vaga · Vidi više »

Tresivo prenosilo

Tresivo prenosilo ili transporter. Način rada tresivih prenosila (transportera): a) oscilacijsko prenosilo s nepromjenivim pritiskom materijala na žlijeb, b) oscilacijsko prenosilo s promjenivim pritiskom materijala na žlijeb. ubrzanju u okomitom smjeru ovisi da li će prenosilo raditi na osnovu klizanja (oscilacijsko prenosilo) ili na osnovu bacanja (vibracijsko prenosilo). Vibracijsko prenosilo (transporter): a) skica vibracijskog sustava, b) presjeci žlijeba; 1. pogonski mehanizam (koljenčasti), 2. žlijeb, 3. podržavajući dio (lisnata opruga; lisnate opruge kao podržavajući dijelovi preuzimaju i ulogu prikupljanja ili akumuliranja energije), 4. protuvibracijski okvir, 5. opružni amortizer. Vibracijsko prenosilo (transporter): a) sustav jedne mase, b) sustav dviju masa s centrifugalnim ili elektromagnetskim pogonskim mehanizmom; 1. okvir, 2. pogonski mehanizam, 3. podržavajući dijelovi (lisnate opruge kao podupore), 4. žlijeb (cijev), 5. opružni amortizer. Vibracijsko prenosilo dviju masa s koljenčastim pogonskim mehanizmom dvije cijevi (žlijeba). Centrifugalni pogonski mehanizam: a) debalansni, b) autobalansni. Tresivo prenosilo ili tresivi transporter je vrsta prenosila koja ima žlijeb koji se giba amo-tamo, pa se materijal zbog inercijske sile (tromosti) kreće uzduž žlijeba.

Novi!!: Tromost i Tresivo prenosilo · Vidi više »

Tromost

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. Klizačica kod okretanja smanjuje svoj moment tromosti ili moment inercije skupljajući ruke uz tijelo kako bi se brže okretala. Tromost ili inercija (lat. inertia: tromost) je nepokretnost, negibljivost, nedjelovanje; ustaljenost, nepromjenljivost; pasivnost, lijenost.

Novi!!: Tromost i Tromost · Vidi više »

Ubrzanje Zemljine sile teže

kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Zemlji. trenja. gravitacijske sile. Prikazano je i naprezanje u niti ''T''. Kad njihalo pustimo, ono će se gibati pod utjecajem sile ''m∙g∙sin θ''. Ubrzanje Zemljine sile teže, ubrzanje sile teže, ubrzanje slobodnog pada ili gravitacijsko ubrzanje (oznaka: g) je ubrzanje slobodnog pada u gravitacijskom polju Zemlje.

Novi!!: Tromost i Ubrzanje Zemljine sile teže · Vidi više »

Umjetni horizont

Shema umjetnog horizonta Umjetni horizont Umjetni horizont je instrument koji pokazuje položaj zrakoplova u odnosu na prirodni horizont, tj.

Novi!!: Tromost i Umjetni horizont · Vidi više »

Uvod u kvantnu mehaniku

Gibanje.

Novi!!: Tromost i Uvod u kvantnu mehaniku · Vidi više »

Uzgon

dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. živi. gustoće. dinamičkog uzgona na krilo zrakoplova. krilo i rep djeluju sile uzgona. Statički uzgon (oznaka Fu) je sila kojom fluid (tekućina ili plin) djeluje na uronjeno fizikalno tijelo suprotno smjeru gravitacije: ovisi o obujmu (volumenu) tijela V, gustoći fluida u koji je tijelo uronjeno ρ i gravitacijskom ubrzanju g. Na tijelo uronjeno u fluid djeluje hidrostatski tlak jednak u svim smjerovima: gdje je: ρ - gustoća tekućine, g - ubrzanje sile teže, h - visina stupca tekućine (fluida).

Novi!!: Tromost i Uzgon · Vidi više »

Vibrometar

mjerenja vibracija kod automobila. Način rada laserskog Doppler vibrometra. eng. ''fatigue''). konzole. konzole koja je opterećena na uvijanje ili torziju. Vibrometar je mjerni instrument za mjerenje vibracija strojeva, vozila, brodova, mostova, zgrada i drugog.

Novi!!: Tromost i Vibrometar · Vidi više »

Vladimir Kosma Zworykin

Zworykinov patent za ikonoskop iz 1931. Kineskop ''PA-302, General Precision Laboratories'' (GPL), (oko 1950. – 1955.). Vladimir Kosma Zworykin (rus.: Влади́мир Козьми́ч Зворы́кин, Vladimir Koz’mič Zvorykin; Murom, Rusija, 30. srpnja 1889. – Princeton, New Jersey, SAD, 29. srpnja 1982.), američki izumitelj ruskoga podrijetla.

Novi!!: Tromost i Vladimir Kosma Zworykin · Vidi više »

Vodna komora

Hidroelektrani Rijeka Presjek kroz Hidroelektranu Rijeka i prikaz vodne komore na kraju dodvodnog tunela HE Dhauliganga (Indija), promjera 30 m i visine 102 m Vodna komora ili vodni spremnik na hidroelektrani Isawa II (Japan) Vodna komora ili vodni spremnik na hidroelektrani Blue Ridge (SAD) Vodna komora ili vodostan se gradi u slučaju da je dovodni tunel dugačak (može biti i 10 do 20 km), te pri pokretanju hidroelektrane se vodna masa ne može u kratkom roku (10-20 sekundi) pokrenuti i dobiti brzinu da bi se na vodnim turbinama stvorila dovoljna snaga za proizvodnju električne energije.

Novi!!: Tromost i Vodna komora · Vidi više »

Vodni udar

Ekspanzioni spojevi na parnim linijama uništeni zbog hidrauličkog (parnog) udara Vodni udar ili hidraulički udar je nagla i značajna promjena tlaka zbog promjene brzine vode na jednom kraju cjevovoda, a obično se dešava na nizvodnom kraju cjevovoda zbog zatvaranja zatvarača.

Novi!!: Tromost i Vodni udar · Vidi više »

Willis Eugene Lamb

nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Willis Eugene Lamb (Los Angeles, Kalifornija, SAD, 12. srpnja 1913. – Tucson, Arizona, SAD, 15. lipnja 2008.), američki fizičar.

Novi!!: Tromost i Willis Eugene Lamb · Vidi više »

Zvrk

Ukrajine koji stvara zvuk dok se dugme okreće. kinetičkoj umjetnosti (O'Fallon (Illinois), SAD). balističkom projektilu IRBM S3. Zvrk ili čigra, u fizici, je svako tijelo određene mase koje se vrti oko svoje osi te zbog momenta tromosti ili inercije tu vrtnju (rotaciju) održava.

Novi!!: Tromost i Zvrk · Vidi više »

1758.

Bez opisa.

Novi!!: Tromost i 1758. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Inercija.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »