Brže od pregledniku!
34 odnosi: Šodolovci, Banovci (Nijemci), Baranja (regija), Borovo, Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, Domovinski rat, Erdutski sporazum, Hrvatska na OI 1992., Hrvatska povijest, IFOR, Ilok, Josip Lucić, Kronologija Domovinskog rata: listopad 1996., Kronologija Domovinskog rata: studeni 1996., Markušica, Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja, Negoslavci, Novosti (samostalni srpski tjednik), Odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske, Operacija Grom (HV), Samostalna demokratska srpska stranka, Slavko Dokmanović, Slavonija, Slovačka, Srpska vojska Krajine, Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja, UNCRO, UNPA, UNPROFOR, Vesna Škare-Ožbolt, Vlak mira, Vojna priznanja u Oružanim snagama Republike Hrvatske, Zajedničko vijeće općina, Zastava srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.
Šodolovci
Šodolovci (srp. ćir. Шодоловци; mađ. Páznán), su naselje i općina u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: UNTAES i Šodolovci · Vidi više »
Banovci (Nijemci)
Banovci (srp. ćir. Бановци / Шидски Бановци; mađ. Forró / Újbánóc; njem. Schider Banovci), također poznati pod starijim nazivom Šidski Banovci, selo je u istočnoj Hrvatskoj, udaljeno 7 kilometara od srpske granice.
Novi!!: UNTAES i Banovci (Nijemci) · Vidi više »
Baranja (regija)
Zemljovid Baranje Baranja (mađarski: Baranya, njemački: Branau, ćirilično: Барања) je zemljopisna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Mađarske.
Novi!!: UNTAES i Baranja (regija) · Vidi više »
Borovo
Rijeka Dunav u Borovu, pogled prema Vukovaru Borovo (srp. ćir. Борово; mađ. Boró; njem. Worow), također poznato kao Borovo Selo (kako bi se razlikovalo od prigradskog naselja Borovo Naselje koje je do 1980. godine također bilo dio katastarske općine Borovo), je selo i općina u Vukovarsko-srijemskoj županiji u istočnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: UNTAES i Borovo · Vidi više »
Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja
Dan mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja spomendan je u Republici Hrvatskoj kojim se obilježava sjećanje na dan dovršetka procesa povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.
Novi!!: UNTAES i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: UNTAES i Domovinski rat · Vidi više »
Erdutski sporazum
U spomen na Erdutski sporazum Erdutski sporazum je naziv za Temeljni sporazum o Istočnoj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Srijemu koji je postignut tijekom pregovora u američkom Daytonu (Daytonski sporazum) između hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i srbijanskoga predsjednika Slobodana Miloševića.
Novi!!: UNTAES i Erdutski sporazum · Vidi više »
Hrvatska na OI 1992.
Olimpijske Igre u Barceloni 1992. godine su prve ljetne Olimpijske igre na kojima su nastupili sportaši pod hrvatskom zastavom.
Novi!!: UNTAES i Hrvatska na OI 1992. · Vidi više »
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Novi!!: UNTAES i Hrvatska povijest · Vidi više »
IFOR
IFOR je akronim za "Implementation FORce" (hr. Snage za provedbuZaštitne snage).
Novi!!: UNTAES i IFOR · Vidi više »
Ilok
Središte grada Ilok je najistočniji grad u Hrvatskoj, a pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Novi!!: UNTAES i Ilok · Vidi više »
Josip Lucić
General zbora Josip Lucić (Posavski Podgajci kod Županje, 26. travnja 1957.), hrvatski general, bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Novi!!: UNTAES i Josip Lucić · Vidi više »
Kronologija Domovinskog rata: listopad 1996.
1.
Novi!!: UNTAES i Kronologija Domovinskog rata: listopad 1996. · Vidi više »
Kronologija Domovinskog rata: studeni 1996.
4.
Novi!!: UNTAES i Kronologija Domovinskog rata: studeni 1996. · Vidi više »
Markušica
Markušica (srp. ćir. Маркушица; mađ. Márkusfalva; njem. Sankt Markus), je naselje i općina u Hrvatskoj, u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Novi!!: UNTAES i Markušica · Vidi više »
Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja
Područje hrvatskoga Podunavlja (istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem) Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja uobičajeni je naziv za proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, južne Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.
Novi!!: UNTAES i Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja · Vidi više »
Negoslavci
Negoslavci (srp. ćir. Негославци; mađ. Negoszlovce), su naselje i općina u Hrvatskoj, u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Novi!!: UNTAES i Negoslavci · Vidi više »
Novosti (samostalni srpski tjednik)
Novosti (srpska ćirilica: Новости) politički su i društveni tjednik Srba u Hrvatskoj sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: UNTAES i Novosti (samostalni srpski tjednik) · Vidi više »
Odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske
Odlikovanja i medalje Republike Hrvatske Odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske dodjeljuju se hrvatskim i stranim državljanima i pravnim osobama te postrojbama i drugim ustrojstvenim jedinicama Oružanih snaga Republike Hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova.
Novi!!: UNTAES i Odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske · Vidi više »
Operacija Grom (HV)
Operacija Grom (radni naziv Vukovarska golubica) bila je planirana vojno-redarstvena operacija HV-a početkom studenog 1995. i polovicom 1996. godine.
Novi!!: UNTAES i Operacija Grom (HV) · Vidi više »
Samostalna demokratska srpska stranka
Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) je hrvatska politička stranka koja zastupa interese srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: UNTAES i Samostalna demokratska srpska stranka · Vidi više »
Slavko Dokmanović
Slavko Dokmanović (Trpinja, 14. prosinca 1949. - Haag, 29. lipnja 1998.), hrvatski Srbin, predsjednik Skupštine Općine Vukovar, gradonačelnik za vrijeme okupacije grada jutarnji.hr (6. rujna 2012.) i optuženik za ratne zločine.
Novi!!: UNTAES i Slavko Dokmanović · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: UNTAES i Slavonija · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: UNTAES i Slovačka · Vidi više »
Srpska vojska Krajine
Srpska vojska Krajine naziv je za paravojsku koja je stvorena 1991. za vrijeme pobune Srba na području Republike Hrvatske koje su pobunjenici prozvali Republika Srpska Krajina.
Novi!!: UNTAES i Srpska vojska Krajine · Vidi više »
Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja
VHS-2, čeka početak mimohoda Svečani mimohod održan je u Zagrebu 4. kolovoza 2015. godine povodom Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 20.
Novi!!: UNTAES i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja · Vidi više »
UNCRO
UNCRO (United Nations Confidence Restoration Operation in Croatia) ili Operacija Ujedinjenih naroda za obnovu povjerenja u Hrvatskoj naziv je za mirovnu operaciju Ujedinjenih naroda u Hrvatskoj.
Novi!!: UNTAES i UNCRO · Vidi više »
UNPA
UNPA je akronim od engl. United Nations Protected Areas, odnosno za Zaštićene zone Ujedinjenih naroda ("UNPA zone/područja/sektori") koje su tijekom Domovinskog rata stvorene na području Republike Hrvatske i na kojima su bile razmještene Zaštitne snage UN-a (United Nations Protection Forces – UNPROFOR).
Novi!!: UNTAES i UNPA · Vidi više »
UNPROFOR
UNPROFOR je akronim za "United Nations PROtection FORces" (hr. Zaštitne snage Ujedinjenih Naroda) osnovane 21. veljače 1992. Rezolucijom 743 Vijeća sigurnosti, a raspuštene 31. ožujka 1995.(formiran je UNCRO) Ti su naoružani "čuvari mira" UN-a bili pod kontrolom Vijeća sigurnosti, a od oko 39.000 UNPROFOR-ovih vojnika iz svih zemalja svijeta, u misiji ih je poginulo 320.
Novi!!: UNTAES i UNPROFOR · Vidi više »
Vesna Škare-Ožbolt
Vesna Škare-Ožbolt (Osijek, 20. lipnja 1961.), hrvatska političarka i pravnica.
Novi!!: UNTAES i Vesna Škare-Ožbolt · Vidi više »
Vlak mira
Vlak mira je naziv za željezničku kompoziciju od 21 vagona kojom se 8. lipnja 1997. godine, tijekom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja, Hrvatska simbolično vratila u Vukovar, u hrvatsko Podunavlje, na svoje istočne granice.
Novi!!: UNTAES i Vlak mira · Vidi više »
Vojna priznanja u Oružanim snagama Republike Hrvatske
Vojna priznanja u Oružanim snagama Republike Hrvatske su vojne medalje, plakete, pohvale i nagrade.
Novi!!: UNTAES i Vojna priznanja u Oružanim snagama Republike Hrvatske · Vidi više »
Zajedničko vijeće općina
Zajedničko vijeće općina (srp. ćir. Заједничко веће општина), izabrano je sui generis tijelo koje usklađuje interese srpske etničke zajednice u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu na području Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, koordinira prava i daje inicijative i prijedloge prema institucijama vlasti.
Novi!!: UNTAES i Zajedničko vijeće općina · Vidi više »
Zastava srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj
Zastava na zgradi općine u Borovu. Zastava srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj (srpski: Застава српске националне мањине у Републици Хрватској) je službena narodna zastava pripadnika srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: UNTAES i Zastava srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj · Vidi više »
