Komunikacija

405 odnosi: Abdullah Al-Salim Al-Sabah, Abdulsalami Abubakar, Abolicionisti, Administrativna podjela Gruzije, Aktivno biračko pravo, Aleksandar I. Karađorđević, Alexandru Ioan Cuza, Alfons XII., Amadeo I., španjolski kralj, Amandman, Američka deklaracija o neovisnosti, Andaluzija, Andrija Hubert Fournet, Anglo-irski sporazum, Antifašistička fronta žena, Argentinske pokrajine, Arhont, Aruba, Atentat, Austro-ugarska nagodba, Španjolska, Španjolske autonomne zajednice, Španjolske pokrajine, Štrajk, Švedska monarhija, Švicarska garda, Županija, Županija Zapadnohercegovačka, Češka, Češko državno pravo, Čehoslovačka, Članak 141. Ustava Republike Hrvatske, Baden-Württemberg, Bantustan, Beatrix od Nizozemske, Belgija, Benito Juárez, Beogradske općine, Bermudi, Biračko pravo, Bjelorusija, Blaise Compaoré, Blanka Vlašić, Božićni Ustav, Borislav Jovanović, Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma, Bosanskohercegovački Hrvati u Drugom svjetskom ratu i Socijalističkoj Jugoslaviji, Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj, Braća Grimm, Branko Smerdel, ..., Brazil, Brđani (Crnogorci), Bremen (pokrajina), Bundestag, Burakumin, Caracas (savezni distrikt), Ceuta, Cevdet Sunay, Chalchiteco, Cortes Generales, Cristero rat, Crna Gora, Crnogorska država 1852. – 1918., Crnogorska povijest, Crnogorski jezik, Danilo I. Petrović Njegoš, Deklaracija o osudi Narodne skupštine Republike Srbije zbog miješanja u unutarnje stvari Republike Hrvatske, Delaware, Demokracija, Demokršćanstvo, Diplomacija, District of Columbia, Dom lordova, Douglas MacArthur, Država, Državna zastava, Državni grb, Državni tajnik, Državni zbor (Slovenija), Druga Francuska Republika, Dvije rasprave o vladi, Eduard Ševardnadze, Egipat, Ekonomska, socijalna i kulturna prava, Engleska, Engleska crkva, Eritrejsko-etiopski rat, Europska unija, Europski federalistički pokret, FAKTIV, Federacija, Fidži, Filipini, Filozofija, Francuska, Francuska revolucija, Fridrik VII. Danski, Fridrik Vilim IV., Fuad I., Gabon, Gaj Grakho, Generalissimus, Genova, Germogen Maksimov, Gitarama, Gordan Lederer, Gospodarstvo Irana, Građanska i politička prava, Građanske slobode, Grčka retorika, Grb Crne Gore, Grb Mađarske, Grb Republike Hrvatske, Grb Socijalističke Republike Crne Gore, Grb Srbije, Grimaldi, Grofovija Barcelona, Grupa TNT, Habeas corpus, Haiti, Hans-Adam II., knez Lihtenštajna, High We Exalt Thee, Realm of the Free, Hindski jezik, Hrvatska, Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini, Hrvatski književni jezik, Hrvatsko novinarsko društvo, Huškanje naroda, Hymno Patriótico, Ilirske pokrajine, Indijski pokret za nezavisnost, Indoktrinacija, Inteligentni dizajn, Irački Kurdistan, Italija, Ivo Josipović, Ja, vi elsker dette landet, Japan, Javni rashodi, Jón Sigurðsson, Jean Bodin, Jerry Rawlings, Joaquim Chissano, John Agyekum Kufuor, Josip Broz Tito, Josip Manolić, Juan Carlos I., Kanada, Karlo Albert, Karlo Feliks, Karlo IV., španjolski kralj, Kasta, Katalonija, Kazneno pravo, Kneževina Bugarska, Kneževina Srbija, Kolonija Aden, Komunistička država, Komunistički zločin (Poljska), Konfederacija, Kostarikanski građanski rat, Kraljevina Crna Gora, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevski pristanak, Kristijan X., Ku Klux Klan, Kurdi, Kvarnerska povelja, Lateranski ugovori, Latvijska banka, Le Droit Humain, Leon Geršković, Leonel Fernández, Liberalizam, Liberalna demokracija, Liberland, Lihtenštajn, Likurg (spartanski zakonodavac), Listopadska diploma, Ljubica Lalić, Lokalna samouprava, Ludvig I. Karlo August Bavarski, Madrid, Magna charta libertatum, Maksimilijan I. Josip Bavarski, Malezija, Margareta II., Massimo D'Alema, Mate Boban, Mauretanija, Münchenski masakr, Milenijalizam, Milton Obote, Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Mohamed Mursi, Moktar Ould Daddah, Monarhija, Moncef Marzouki, Morgan Tsvangirai, Motuproprij, Muhamed, Muhamed VI., Municipalna korporacija, Muslimani (narod), Nacionalna manjina, Nacionalno vijeće Slovačke Republike, Namibija, Napoleon Bonaparte, Napuljsko Kraljevstvo, Narančasta revolucija, Narodna skupština Republike Bjelorusije, Narodni konvent, Nauru, Nelson Mandela, Neoklasična škola, Neslavno desetljeće, Nezavisna Država Hrvatska, Ništetnost, Nikola II., ruski car, Njemački jezik, Norveška, Novi Zeland, Novine (2017.), Nulla poena sine lege, O le Ao o le Malo, Oblasni izbori u Kraljevini SHS 1927., Ohlokracija, Oj, svijetla majska zoro, Oktroirani ustav, Okupacija Japana, Olaf V., Olusegun Obasanjo, Organski zakon, Oružane snage Burkine Faso, Oružane snage Poljsko-Litavske Unije, Osmanska dinastija, Oton I., kralj Grčke, Pad komunizma u Mađarskoj (1989.), Paragvajski građanski rat, Park Chung-hee, Parlament Južnog Sudana, Parlament Moldavije, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, Parlamentarni izbori u Kraljevini Jugoslaviji 1931., Parmenid, Personalna unija, Pilip Orlik, Pobačaj u Mađarskoj, Pokrajina, Pokrajine Madagaskara, Policija, Politika (Aristotel), Politika Bosne i Hercegovine, Politika Sjeverne Makedonije, Ponte della Costituzione, Popis šefova država i vlada, Porezna načela, Porfirio Díaz, Povelja, Povijest Argentine, Povijest Švicarske, Povijest Brazila, Povijest Estonije, Povijest Filipina, Povijest Grčke, Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine, Povijest Jemena, Povijest Kazahstana, Povijest Litve, Povijest Mikronezije, Povijest Nigera, Povijest Nigerije, Povijest Oceanije, Povijest Rumunjske, Povijest Sjedinjenih Američkih Država, Povijest sociologije, Povijest Turske, Povijest Zagreba, Povjeravanje javnih ovlasti, Prava LGBT osoba u Europi, Pravni fakultet u Zagrebu, Pravo, Pravo na život, Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova u Hrvatskoj, Preambula, Prebivalište, Predsjednički sustav, Predsjednik Republike Hrvatske, Prekomorski departmani i regije Francuske, Prevođenje, Prisega na loptalištu, Prosvjetiteljstvo, Protagora, Protukršćanstvo, Pučki pravobranitelj, Pučki pravobranitelj u Hrvatskoj, Realna unija, Referendum, Regije Madagaskara, Religija na Kiribatiju, Religija u Moldaviji, Religija u Surinamu, Republika Gilead, Republika Siena, Revolucija 1848. – 1849., Ruholah Homeini, Rumunjski jezik, Ruska pravda, Ruska revolucija 1905. godine, Ruska ustavna kriza 1993., Sabor Bosne i Hercegovine, Samuel Adams, Samuel Doe, Sarawak, Savez komunističke omladine Jugoslavije, Savezne države Meksika, Schleswig-Holstein, Senat, Seneka Mlađi, Seyni Kountché, Sheikh Mujibur Rahman, Siale ʻAtaongo Kaho, Siena, Sijera Leone, Singman Rhee, Sjedinjene Američke Države, Sjevernonjemačka konfederacija, Skupštinski dom Kiribatija, Slavko Cuvaj, Složene države, Slovačka, Službeni jezik, Smrtna kazna, Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina, Socijalistička Republika Hrvatska, Socijalistička Republika Rumunjska, Socijalno tržišno gospodarstvo, Somalski omladinski savez, Sovjetska Republika Naissaar, Sparta, Sporazum Pavelić-Stojadinović, Starogrčka književnost, Statut općine, Stipe Šuvar, Stjepan Mesić, Sto posto za Hrvatsku, Sudbena vlast, Suverenitet, Sveti kraljevski luk, Svjetski dan mentalnog zdravlja, Talijanska Socijalna Republika, Trećesvibanjski Ustav, Tunis, Turska, U ime obitelji, Ujedinjena Federacija Planeta, Ukrajinska književnost, Umberto II., UN Women, Ured za nacionalnu sigurnost, Uredba, Ustav Bosne i Hercegovine, Ustav druge Jugoslavije, Ustav Estonije, Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije, Ustav Jugoslavije iz 1963. godine, Ustav Jugoslavije iz 1974. godine, Ustav Knjaževine Crne Gore, Ustav Sjedinjenih Američkih Država, Ustavna kriza, Ustavna monarhija, Ustavni sud, Ustavni zakon, Ustavno pravo, Vaps (pokret), Veksilologija, Velika Kolumbija, Veliko Trnovo, Veneto, Venustiano Carranza, Victoria, švedska krunska princeza, Vidovdanski ustav, Viktor Emanuel II., Vlada Republike Hrvatske, Vojska Crne Gore, Weimarska Republika, Wilhelmina, William H. Seward, Zajednica LGBT osoba, Zajednica općina, Zakon, Zakonik Danila I., Zastava Španjolske, Zastava Njemačke, Zimbabve, Zimbabveanski znakovni jezici, 1. siječnja, 15. lipnja, 17. rujna, 1948., 1988., 2009., 22. veljače, 5. listopada, 7. travnja. Proširite indeks (355 više) » « Stisni indeks

Abdullah Al-Salim Al-Sabah

Gamal Abdel Nasser i Abdullah Al-Salim Al-Sabah Abdullah Al-Salim Al-Sabah (1895. – 24. studenog 1965.) bio je prvi emir Kuvajta (1961. – 1965.), zapovjednik Oružanih snaga Kuvajta i sin Salema Al-Mubaraka Al-Sabaha.

Novi!!: Ustav i Abdullah Al-Salim Al-Sabah · Vidi više »

Abdulsalami Abubakar

General Abdulsalami hadžija Abubakar (13. lipnja 1942.), 11.

Novi!!: Ustav i Abdulsalami Abubakar · Vidi više »

Abolicionisti

Abolicinisti su militantni protivnici ropstva u 19.

Novi!!: Ustav i Abolicionisti · Vidi više »

Administrativna podjela Gruzije

Republika Gruzija, upravno je podijeljena na.

Novi!!: Ustav i Administrativna podjela Gruzije · Vidi više »

Aktivno biračko pravo

Aktivno biračko pravo daje odgovor na pitanje tko može birati predstavnike u vlasti?, odnosno tko ima pravo glasa.

Novi!!: Ustav i Aktivno biračko pravo · Vidi više »

Aleksandar I. Karađorđević

Kralj Aleksandar I. Karađorđević, kralj Jugoslavije, poznat i kao Kralj Aleksandar Ujedinitelj (srp. Краљ Александар I Карађорђевић, Cetinje, 16. prosinca 1888. – Marseille, 9. listopada 1934.), bio je iz srpske kraljevske obitelji Karađorđevića, prvi kralj Kraljevine Jugoslavije (1929. – 1934.), a prije toga Regent Kraljevstva SHS (1918. – 1921.), i kralj Kraljevine SHS (1921. – 1929.). Za njegove vladavine kao Regenta Kraljevstva SHS donesena je 1920., Obznana i proglašen Vidovdanski ustav (1921.) (kojime je ozakonjen centralistički sustav i vlada u cijelosti postala ovisna o monarhu) te je ukinuo Ustav i uveo diktaturu 6. siječnja 1929.

Novi!!: Ustav i Aleksandar I. Karađorđević · Vidi više »

Alexandru Ioan Cuza

Alexandru Ioan Cuza ili samo Alexandru Ioan I. (Huşi, 20. ožujka 1820. - Heidelberg, 15. svibnja 1873.), bio je prvi knez (domnitor) Ujedinjenih kneževina Moldavije i Vlaške od 1862. do 1866. godine; začetnik agrarne reforme i emancipacije seljaka.

Novi!!: Ustav i Alexandru Ioan Cuza · Vidi više »

Alfons XII.

Alfons XII. (28. studenog 1857. – 25. studenog 1885.), španjolski kralj, vladao je od 1875. do smrti 1885. godine.

Novi!!: Ustav i Alfons XII. · Vidi više »

Amadeo I., španjolski kralj

Amadeo I., punim imenom Amadeo Ferdinand María od Savoje (Torino, 30. svibnja 1845. – Torino, 18. siječnja 1890.), španjolski kralj (1870. – 1873.) i prvi vojvoda od Aoste.

Novi!!: Ustav i Amadeo I., španjolski kralj · Vidi više »

Amandman

Amandman (francuski: amendement od latinskog emendatio, amendamentumNatuknica ''amendment'' na Wječniku na engleskom jeziku, s odgovarajućim izvorima) je izraz za korekciju nekog pravnog dokumenta, prije svega zakonskih, iako se to može odnositi i na obični trgovački ugovor.

Novi!!: Ustav i Amandman · Vidi više »

Američka deklaracija o neovisnosti

Kopija Deklaracije iz 1832. godine. Američka deklaracija o neovisnosti (engl. The Declaration of Independence) je deklaracija koju je u Philadelphiji potpisalo 13 dotadašnjih britanskih kolonija u Novom svijetu, čime su proglasile svoju nezavisnost i objasnile svoje razloge za to.

Novi!!: Ustav i Američka deklaracija o neovisnosti · Vidi više »

Andaluzija

Andaluzija (špa. Andalucía) je španjolska autonomna zajednica, smještena na jugu Pirenejskog poluotoka.

Novi!!: Ustav i Andaluzija · Vidi više »

Andrija Hubert Fournet

Andrija Hubert Fournet (Saint Pierre-de-Maillé, 6. prosinca 1752. – La Puye, 13. svibnja 1834.), svećenik, svetac Rimokatoličke Crkve i osnivač "Družbe kćeri križa".

Novi!!: Ustav i Andrija Hubert Fournet · Vidi više »

Anglo-irski sporazum

Anglo-irski sporazum je dokument potpisan između vlade Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Irske te izaslanstva Irske Republike kojim je završen Irski rat za neovisnost.

Novi!!: Ustav i Anglo-irski sporazum · Vidi više »

Antifašistička fronta žena

Antifašistička fronta žena (AFŽ), bila je ženska politička organizacija, osnovana 6. prosinca 1942. godine u Bosanskomu Petrovcu na Prvoj zemaljskoj konferenciji žena.

Novi!!: Ustav i Antifašistička fronta žena · Vidi više »

Argentinske pokrajine

Argentinske pokrajine (špa. Provincias de Argentina) osnovne su federalne jedinice Argentine, odnosno administrativne jedinice prve razine.

Novi!!: Ustav i Argentinske pokrajine · Vidi više »

Arhont

Arhont (grčki: arkhon) naslov je najviših dužnosnika u mnogim grčkim antičkim polisima.

Novi!!: Ustav i Arhont · Vidi više »

Aruba

Aruba je otok u Karibima 25 km sjeverno od Venezuele.

Novi!!: Ustav i Aruba · Vidi više »

Atentat

Abrahama Lincolna 1865. Atentat (latinski attentare.

Novi!!: Ustav i Atentat · Vidi više »

Austro-ugarska nagodba

Zastava Austro-Ugarske Monarhije (1869. – 1918.) Austro-ugarska nagodba (njemački: Ausgleich, mađarski: kiegyezés) odnosi se na dogovor iz 1867. godine, kojim je utemeljena Dvojna ili Austro-Ugarska Monarhija.

Novi!!: Ustav i Austro-ugarska nagodba · Vidi više »

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.

Novi!!: Ustav i Španjolska · Vidi više »

Španjolske autonomne zajednice

Zemljovid španjolskih autonomnih zajednica Pedeset španjolskih provincija raspoređeno je u sedamnaest autonomnih zajednica (španjolski comunidades autónomas), te dva afrička autonomna grada (španjolski ciudades autonomas) – Ceuta i Melilla.

Novi!!: Ustav i Španjolske autonomne zajednice · Vidi više »

Španjolske pokrajine

Karta španjolskih provincija Pokrajina (španj. provincia: pokrajina, provincija) španjolska je teritorijalna jedinica, koja je predviđena Ustavom Španjolske iz 1978.

Novi!!: Ustav i Španjolske pokrajine · Vidi više »

Štrajk

Štrajk u Oxfordu 2006. Štrajk u New Yorku. Štrajk (eng. strike, „udar”) ili obustava rada označava kolektivnu obustavu radnih aktivnosti dok se ne ispune određeni zahtjevi stranke u radnom sporu koja je organizirala štrajk.

Novi!!: Ustav i Štrajk · Vidi više »

Švedska monarhija

Kraljevska palača u Stockholmu Švedski kralj Gustav Vasa Švedska monarhija prisutna je u Švedskoj od pamtivijeka.

Novi!!: Ustav i Švedska monarhija · Vidi više »

Švicarska garda

Pripadnici '''Papinske švicarske garde''' na straži Švicarska garda je švicarska plaćenička vojska koja je još od srednjeg vijeka služila u vojskama mnogih europskih zemalja, sukladno ugovorima koje su sklapali pojedini njihovi kantoni.

Novi!!: Ustav i Švicarska garda · Vidi više »

Županija

Županija (lat. comitatus; mađ. megye) je oblik teritorijalno-političke izgradnje hrvatske države u razvijenom smislu pojavile su se u 10. stoljeću, potiskujući župe, najniže oblike udruživanja ljudi temeljenog na krvnom srodstvu.

Novi!!: Ustav i Županija · Vidi više »

Županija Zapadnohercegovačka

Županija Zapadnohercegovačka (boš.: Zapadnohercegovački kanton) osma je od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Ustav i Županija Zapadnohercegovačka · Vidi više »

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: Ustav i Češka · Vidi više »

Češko državno pravo

Češko državno pravo pojam je koji označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja češkoga naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva zemalja Češke krune, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim državno-pravnim okolnostima.

Novi!!: Ustav i Češko državno pravo · Vidi više »

Čehoslovačka

Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.

Novi!!: Ustav i Čehoslovačka · Vidi više »

Članak 141. Ustava Republike Hrvatske

Tuđmanova tvrđava je pojam kojim se označuje ustavna odredba kojom se postavlja visok prag i tri 'cjedila' za ulazak Republike Hrvatske u ekonomske i političke integracije.

Novi!!: Ustav i Članak 141. Ustava Republike Hrvatske · Vidi više »

Baden-Württemberg

Baden-Württemberg (alemanski: Baade-Wiirdebäärg) je savezna pokrajina u jugozapadnom dijelu Njemačke.

Novi!!: Ustav i Baden-Württemberg · Vidi više »

Bantustan

Bantustan Ciskei Bantustani su bili teritoriji (rezervati) dodijeljeni crnačkom domorodačkom stanovništvu od strane bijelih vlastodržaca za vrijeme apartheida po nekadašnjoj Južnoafričkoj Uniji i Namibiji.

Novi!!: Ustav i Bantustan · Vidi više »

Beatrix od Nizozemske

Beatrix, kraljica Nizozemske Beatrix, kraljica Nizozemske (rođena kao Beatrix Wilhelmina Armgard van Oranje-Nassau, Prinses der Nederlanden, Prinses van Oranje-Nassau, Prinses van Lippe-Biesterfeld) (31. siječnja 1938.), vladarica Nizozemske od 30. travnja 1980. do 30. travnja 2013. godine kada je abdicirala.

Novi!!: Ustav i Beatrix od Nizozemske · Vidi više »

Belgija

Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

Novi!!: Ustav i Belgija · Vidi više »

Benito Juárez

Benito Pablo Juárez García Spomenik u čast Benitu Juárezu u Ciudad de Méxicu Benito Pablo Juárez García (San Pablo Guelatao, Oaxaca, 21. ožujka 1806. - Mexico City, 18. srpnja 1872.), meksički političar.

Novi!!: Ustav i Benito Juárez · Vidi više »

Beogradske općine

Beogradske općine (srpski: Београдске општине) su gradske općine Grada Beograda.

Novi!!: Ustav i Beogradske općine · Vidi više »

Bermudi

Bermudski otoci su otočje u Atlantiku i jedno su od Britanskih prekomorskih područja.

Novi!!: Ustav i Bermudi · Vidi više »

Biračko pravo

Biračko pravo je subjektivno pravo građana (državljana) određene države da na izborima daju glas za određenog kandidata, ujedno i pravo da budu kandidati na izborima.

Novi!!: Ustav i Biračko pravo · Vidi više »

Bjelorusija

Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.

Novi!!: Ustav i Bjelorusija · Vidi više »

Blaise Compaoré

Blaise Compaoré (3. veljače 1951.), afrički državnik, predsjednik Burkine Faso od 1987. do 2014. godine.

Novi!!: Ustav i Blaise Compaoré · Vidi više »

Blanka Vlašić

Blanka Vlašić (Split, 8. studenoga 1983.), bivša je hrvatska atletičarka, hrvatska rekorderka na otvorenom (208 cm – drugi rezultat svih vremena) i u dvorani (206 cm) i dvostruka svjetska prvakinja u skoku u vis.

Novi!!: Ustav i Blanka Vlašić · Vidi više »

Božićni Ustav

Ovaj članak govori o povijesnom događaju donošenja Ustava Republike Hrvatske, 22.

Novi!!: Ustav i Božićni Ustav · Vidi više »

Borislav Jovanović

Borislav Jovanović, na crnogor.ćiril. Борислав Јовановић (Bjelopavlići-Danilovgrad, 16. listopada 1941.) crnogorski pisac, pjesnik, esejist, književni kritičar.

Novi!!: Ustav i Borislav Jovanović · Vidi više »

Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma

Razdoblje od 1996. do 2000. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine spada u jedno od boljih vremenskih razdoblja za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Ustav i Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma · Vidi više »

Bosanskohercegovački Hrvati u Drugom svjetskom ratu i Socijalističkoj Jugoslaviji

Nezavisna Država Hrvatska, podjela na velike župe i kotare od 1941. do 1943. Drugi svjetski rat na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koje su bile podijeljene na njemačku i talijansku interesnu sferu, trajao je od 1941. do 1945. godine.

Novi!!: Ustav i Bosanskohercegovački Hrvati u Drugom svjetskom ratu i Socijalističkoj Jugoslaviji · Vidi više »

Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj

Austro-Ugarska Monarhija započela je svoju vlast nad Bosnom i Hercegovinom zaposjedanjem zemlje 1878.

Novi!!: Ustav i Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj · Vidi više »

Braća Grimm

Jakob i Willhelm Grimm.Braća Grimm (Brüder Grimm) su Jacob i Wilhelm Grimm, koji su slavni po objavljivanju zbirka njemačkih bajka, Kinder- und Hausmärchen ("Dječje i obiteljske priče") (1812.), drugog sveska 1814. ("1815" na naslovnici), kao i mnogih drugih izdanja tijekom života.

Novi!!: Ustav i Braća Grimm · Vidi više »

Branko Smerdel

Branko Smerdel (Zagreb, 1949.) je hrvatski sveučilišni profesor koji predaje na Pravnom fakultetu u Zagrebu na Katedri iz Ustavnog prava.

Novi!!: Ustav i Branko Smerdel · Vidi više »

Brazil

Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.

Novi!!: Ustav i Brazil · Vidi više »

Brđani (Crnogorci)

Brđani je do konca 19. st., a kasnije sve rjeđe, naziv za dio kasnijih Crnogoraca koji su de iure ili de facto bili najduže pod Osmanskim Carstvom.

Novi!!: Ustav i Brđani (Crnogorci) · Vidi više »

Bremen (pokrajina)

Slobodni hanzeatski grad Bremen je s 404 km² savezna zemlja u sjeverom dijelu Njemačke, na donjem toku i na utoku Wesera i obuhvaća dva grada koji su međusobno udaljeni 60 km, Bremen i Bremerhaven.

Novi!!: Ustav i Bremen (pokrajina) · Vidi više »

Bundestag

Bundestag Bundestag Bundestag (Deutscher Bundestag) je parlament u SR Njemačkoj sa sjedištem u zgradi Reichstaga u Berlinu.

Novi!!: Ustav i Bundestag · Vidi više »

Burakumin

Burakumin (部落民, ljudi iz zaseoka/sela, oni koji žive u zaseocima/selima) nekadašnja je skupina nedodirljivih ljudi na dnu tradicionalne društvene hijerarhije u Japanu.

Novi!!: Ustav i Burakumin · Vidi više »

Caracas (savezni distrikt)

Distrikt glavnog grada (španjolski: Distrito Capital) je 24 savezna država Venezuele, koja leži u sredini sjevera zemlje.

Novi!!: Ustav i Caracas (savezni distrikt) · Vidi više »

Ceuta

Ceuta je španjolska enklava na sjeveru Afrike, na obali Sredozemnog mora u blizini Gibraltarskog tjesnaca.

Novi!!: Ustav i Ceuta · Vidi više »

Cevdet Sunay

Cevdet Sunay (1899. – 22. svibnja 1982.), turski vojni časnik, politički vođa, i 5.

Novi!!: Ustav i Cevdet Sunay · Vidi više »

Chalchiteco

Chalchiteco, indijanski narod iz Gvatemale, naseljen u Huehuetenangu (prije Chalchitán), u susjedstvu Aguacateca, zbog čega je možda i njihov jezik dugo smatran dijalektom aguakatekskog jezika.

Novi!!: Ustav i Chalchiteco · Vidi više »

Cortes Generales

Cortes Generales je španjolski parlament koji se sastoji iz dva doma: donjeg doma Congreso de los Diputados i gornjeg doma Senado de España.

Novi!!: Ustav i Cortes Generales · Vidi više »

Cristero rat

Cristero rat ili La Cristiada (1926. – 1929.), je naziv za ustanak, odnosno otpor kršćana prema sekularističkoj politici meksičke vlade protiv Katoličke Crkve.

Novi!!: Ustav i Cristero rat · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Ustav i Crna Gora · Vidi više »

Crnogorska država 1852. – 1918.

'''Danilo I. Petrović Njegoš, knez crnogorski''' '''Alaj-barjak, glavna državna i vojna zastava Kneževine Crne Gore''' '''Nikola I. Petrović Njegoš, kralj crnogorski''' '''Grb Kraljevine Crne Gore''' '''Zgrada Crnogorskog kraljevskog kazališta podignuta 1888.''' '''Crnogorski novac iz 1910. godine''' '''Crnogorska topnička postrojba''' Crnogorski Senat je 1. ožujka 1852. odlučio Crna Gora postane nasljedna kneževina s knezom na čelu, čime obavljena razdioba državne i crkvene vlasti koju su od 1696. objedinjavali vladari, ujedno crkveni poglavari autokefalne Crkve iz dinastije Petrovića.

Novi!!: Ustav i Crnogorska država 1852. – 1918. · Vidi više »

Crnogorska povijest

'''Zastava Crne Gore''' Crnogorska povijest (na crnogor.: Crnogorska istorija) kronološki može se pratiti u razdoblju od tisućljeća.

Novi!!: Ustav i Crnogorska povijest · Vidi više »

Crnogorski jezik

Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.

Novi!!: Ustav i Crnogorski jezik · Vidi više »

Danilo I. Petrović Njegoš

Kneževine Crne Gore za doba Danila I. Petrovića Danilo I. Petrović (crnogorska ćiril. Данило I Петровић Његош, Njeguši 6. lipnja 1826. – Kotor 13. kolovoza 1860.) crnogorski knez (orig. knjaz) državni poglavar Kneževine Crne Gore.

Novi!!: Ustav i Danilo I. Petrović Njegoš · Vidi više »

Deklaracija o osudi Narodne skupštine Republike Srbije zbog miješanja u unutarnje stvari Republike Hrvatske

Deklaraciju o osudi Narodne skupštine Republike Srbije zbog miješanja u unutarnje stvari Republike Hrvatske donio je Hrvatski sabor na temelju članka 2.

Novi!!: Ustav i Deklaracija o osudi Narodne skupštine Republike Srbije zbog miješanja u unutarnje stvari Republike Hrvatske · Vidi više »

Delaware

Delaware je savezna država na istočnoj obali SADa.

Novi!!: Ustav i Delaware · Vidi više »

Demokracija

Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.

Novi!!: Ustav i Demokracija · Vidi više »

Demokršćanstvo

Demokršćanstvo ili kršćanska demokracija je naziv za razne političke ideologije, pokrete i stranke koje se zalažu za oživotvorenje kršćanskih vrijednosti u političkom životu društva te nastoje pomiriti kršćanska vjerska, etička i društvena načela s institucijama suvremene demokratske države.

Novi!!: Ustav i Demokršćanstvo · Vidi više »

Diplomacija

Ujedinjeni narodi, sa sjedištem u New Yorku, su najveća međunarodna diplomatska organizacija. Diplomacija je pojam koji ima višestruka značenja, ali svima je zajedničko zadiranje u sferu međunarodnih odnosa i vanjske politike.

Novi!!: Ustav i Diplomacija · Vidi više »

District of Columbia

District of Columbia (obično kratko nazivan DC ili D.C., ili the District).- neovisni savezni distrikt u SAD-u; 177 km² (519,000 st. 1999.), na lijevoj obali rijeke Potomac (38° 47′ do 39°n; 76° 55′ do 77° 07′ w.), duž granice Marylanda (40 km) i Virginije (19 km).

Novi!!: Ustav i District of Columbia · Vidi više »

Dom lordova

Dom lordova (engleski: House of Lords ili House of Peers) je Gornji dom britanskog dvodomnog parlamenta.

Novi!!: Ustav i Dom lordova · Vidi više »

Douglas MacArthur

Douglas MacArthur (26. siječnja 1880. – Washington D.C., 5. travnja 1964.) je bio američki general iz prvog svjetskog, drugog svjetskog i korejskog rata. Jedna od ključnih figura savezničke pobjede u drugom svjetskom ratu. Najodlikovaniji časnik u povijesti vojske SAD-a.

Novi!!: Ustav i Douglas MacArthur · Vidi više »

Država

Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.

Novi!!: Ustav i Država · Vidi više »

Državna zastava

Državni stijegovi u glavnom stožeru UN-a u Beču. Državni stijeg je stijeg ili barjak koji je simbol određene države.

Novi!!: Ustav i Državna zastava · Vidi više »

Državni grb

Državni grb je službeni grb određene države, i kao takav je propisan ustavom, obično u prvim činovima i uz propisivanje zastave.

Novi!!: Ustav i Državni grb · Vidi više »

Državni tajnik

Državni tajnik je naslov (titula) državnog dužnosnika kojemu su povjerene različite dužnosti u raznim političkim sustavima.

Novi!!: Ustav i Državni tajnik · Vidi više »

Državni zbor (Slovenija)

Državni zbor Republike Slovenije (skr. DZ) je opće predstavničko tijelo Slovenije.

Novi!!: Ustav i Državni zbor (Slovenija) · Vidi više »

Druga Francuska Republika

Druga Francuska Republika ili jednostavno Druga Republika bila je republikanska vlada u Francuskoj između revolucije 1848. i državnog udara Luja Napoléona III. Bonapartea koji je osnovao Drugo Francusko Carstvo.

Novi!!: Ustav i Druga Francuska Republika · Vidi više »

Dvije rasprave o vladi

Dvije rasprave o vladi djelo su Johna Lockea iz područja filozofije politike.

Novi!!: Ustav i Dvije rasprave o vladi · Vidi više »

Eduard Ševardnadze

200px Eduard Amvrosijevič Ševardnadze (gruzijski:ედუარდ შევარდნაძე, IPA: ɛduɑrd ʃɛvɑrdnɑdzɛ) (25. siječnja 1928. – 7. srpnja 2014.) bio je gruzijski političar.

Novi!!: Ustav i Eduard Ševardnadze · Vidi više »

Egipat

Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.

Novi!!: Ustav i Egipat · Vidi više »

Ekonomska, socijalna i kulturna prava

Ekonomska, socijalna i kulturna prava su socijalno-ekonomska ljudska prava, poput prava na obrazovanje, prava na stanovanje, prava na odgovarajući životni standard, prava na zdravlje, prava žrtava i prava na znanost i kulturu.

Novi!!: Ustav i Ekonomska, socijalna i kulturna prava · Vidi više »

Engleska

Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.

Novi!!: Ustav i Engleska · Vidi više »

Engleska crkva

260x260px Engleska crkva (eng. Church of England) je službena kršćanska crkva koja je ustanovljena u Engleskoj i središte je svjetski rasprostranjene Anglikanske zajednice te jedan od osnivača Zajednice iz Porvooa.

Novi!!: Ustav i Engleska crkva · Vidi više »

Eritrejsko-etiopski rat

Eritrejsko-etiopski rat bio je oružani sukob između Eritreje i Etiopija između 1998. i 2000. Razlog rata bio je konflikt oko granice između novopriznate države Eritreje i Etiopije, i suprotnosti iz građanskog rata koji je završen 1991.

Novi!!: Ustav i Eritrejsko-etiopski rat · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Novi!!: Ustav i Europska unija · Vidi više »

Europski federalistički pokret

Europski federalistički pokret (talijanski: Movimento Federalista Europeo – MFE) nestranački je politički pokret kojem je cilj stvoriti europsku federaciju.

Novi!!: Ustav i Europski federalistički pokret · Vidi više »

FAKTIV

fAKTIV je feministički kolektiv čije područje djelovanja obuhvaća borbu za radnička i socijalna prava žena, protiv rodno uvjetovanog nasilja prema ženama, te zalaganje za reproduktivna i seksualna prava.

Novi!!: Ustav i FAKTIV · Vidi više »

Federacija

Federacija (od lat. foedus - savez) ili savezna (federativna) država je na ustavnopravnom temelju osnovana zajednica više jedinica, koje se nazivaju države, republike, provincije, zemlje, pokrajine (federalne jedinice).

Novi!!: Ustav i Federacija · Vidi više »

Fidži

Fidži (fidžijski: Viti; fidžijski hindski: फ़िजी), službeno Republika Fidži (fidžijski: Matanitu Tugalala o Viti; fidžijski hindski: फ़िजी गणराज्य), otočna je država u Melaneziji, u Oceaniji, smještena u južnom Pacifiku, oko 2000 kilometara od Sjevernoga otoka Novog Zelanda.

Novi!!: Ustav i Fidži · Vidi više »

Filipini

Republika Filipini (filipinski Repúbliká ng̃ Pilipinas, engleski Republic of the Philippines) je otočna država u Jugoistočnoj Aziji.Ustavno uređenje: predsjednička republika.

Novi!!: Ustav i Filipini · Vidi više »

Filozofija

otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.

Novi!!: Ustav i Filozofija · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Ustav i Francuska · Vidi više »

Francuska revolucija

Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.

Novi!!: Ustav i Francuska revolucija · Vidi više »

Fridrik VII. Danski

Fridrik VII. (Kopenhagen, 6. listopada 1808. – Glücksburg, 15. studenog 1863.), danski kralj i vojvode od Schleswiga, Holsteina i Lanenburga od 1848.

Novi!!: Ustav i Fridrik VII. Danski · Vidi više »

Fridrik Vilim IV.

Fridrik Vilim kao mladi princ Fridrik Vilim IV. (Berlin, 15. listopada 1795. – Potsdam, 2. siječnja 1861.), pruski kralj iz dinastije Hohenzollern.

Novi!!: Ustav i Fridrik Vilim IV. · Vidi više »

Fuad I.

Fuad I. Fuad I. (arapski فؤاد الأول) (Kairo, 26. ožujka 1868. – Kairo, 28. travnja 1936.) - službeni naziv: kralj Egipta i Sudana, suverene Nubije, Kurdufama i Darfura - od 1917. do 1922. sultan, a od 1922. do 1936. prvi kralj modernoga Egipta.

Novi!!: Ustav i Fuad I. · Vidi više »

Gabon

Gabon je država u središnjoj Africi.

Novi!!: Ustav i Gabon · Vidi više »

Gaj Grakho

Gaj Sempronije Grakho (lat. Gaius Sempronius Gracchus) (?, 154. ili 153. pr. Kr. – ?, 121. pr. Kr.), rimski političar, pučki tribun, agrarni reformator, mlađi brat Tiberija Grakha.

Novi!!: Ustav i Gaj Grakho · Vidi više »

Generalissimus

Generalissimus (lat. generalissimus - najglavniji) je vojni čin najvišega stupnja.

Novi!!: Ustav i Generalissimus · Vidi više »

Genova

Genova (ligurski jezik: Zena) je grad u sjevernoj Italiji, glavni grad pokrajine Genova i regije Ligurija.

Novi!!: Ustav i Genova · Vidi više »

Germogen Maksimov

Germogen (rođen Grigorij Ivanovič Maksimov; stanjica Nagavska, Vtoroj Donskoj Orkrug, Oblast Vojska Donskogo, 10. siječnja 1861. – Zagreb, 30. lipnja 1945.), bio je mitropolit zagrebački.

Novi!!: Ustav i Germogen Maksimov · Vidi više »

Gitarama

Gitarama je drugi po veličini grad Ruande.

Novi!!: Ustav i Gitarama · Vidi više »

Gordan Lederer

Gordan Lederer (Zagreb, 21. travnja 1958. – brdo Čukur iznad Hrvatske Kostajnice, 10. kolovoza 1991.), bio je hrvatski fotograf i TV-snimatelj, HTV-ov djelatnik.

Novi!!: Ustav i Gordan Lederer · Vidi više »

Gospodarstvo Irana

Iransko gospodarstvo mješavina je centralno planiranog državnog vlasništva nad naftnim i drugim velikim poduzećima, privatnog poduzetništva i seoske poljoprivrede, orijentiranog k apsolutnoj samodostatnosti u svim gospodarskim granama. Krajem 2000-ih godina iransko gospodarstvo bilo je 18. najveće u svijetuVidi:• • • (s tendencijom rasta na 12. mjesto do 2015. godine), s najrazvijenijom industrijom, poljoprivredom, energetikom, informatičkom tehnologijom i građevinarstvom na Bliskom istoku. Cilj iranske vlade na gospodarskom planu je smanjiti ovisnost o proizvodnji nafte i uvesti raznolikost u gospodarstvo planiranim tržišnim reformama. U pokušaju ostvarenja tog cilja, iranska vlada ulaže u područja automobilske, zračne, elektroničke, petrokemijske i nuklearne industrije. Jako naftno tržište od 1996. godine pomoglo je u smanjenju financijske ovisnosti i redovito otplaćivanje dugova zbog čega je Iran danas treća zemlja svijeta s najmanjim postotkom vanjskog duga u odnosu na BDP (3,7% odnosno 12,8 milijardi USD). Nafta i prirodni plin, nekoć glavni iranski gospodarski aduti, danas sačinjavaju 70% izvoza ali ujedno manje od 10% ukupnog bruto domaćeg proizvoda., str. 15. Posljednjih 20-ak godina cvjeta lokalna proizvodnja najmjenjena domaćnoj potrošnji što uključuje kućanske uređaje, automobile, poljoprivredne proizvode, lijekove, itd. Danas Iran ima razvijenu domaću industriju, a mnogo se ulaže i u napredne znanosti poput nanotehnologije, biotehnologije, farmakologije, svemirske i nuklearne tehnologije, itd. Iran ima i veliki turistički potencijal s obzirom na to da se na temelju atraktivnih prirodnih i povijesnih lokaliteta navodi kao jedna među prvih 10 turističkih zemalja svijeta. Između 2005. i 2010. godine Iran je prošao proces privatizacije zbog čega je državni udjel u bruto domaćem proizvodu smanjen s 80% na 40%, dok se narednih godina planira spuštanje istog na 20%.Vidi:• • Gospodarstvo Irana u 2010. godini procjenjeno je između 858.66 i 863,5 milijardi USD prema paritetu kupovne moći, odnosno na oko 11.396 USD po glavi stanovnika što je četverostruki porast u odnosu na razdoblje prije revolucije 1979. godine unatoč udvostručenju stanovništva. Unatoč sankcijama nametnutih zbog nuklearnog programa, Iran je jedno od rijetkih vodećih svjetskih gospodarstava koje bilježi pozitivan gospodarski rast u vrijeme svjetske financijske krize.Vidi:• • Glavni gospodarski problemi tijekom 2000-ih godina bili su dvoznamenkasti postoci nezaposlenosti i inflacije, koji su 2010. godine iznosili 14,6% odnosno 8%. Vodeći iranski trgovački partneri su Kina, Njemačka, Južna Koreja, Francuska, Japan, Rusija, Turska i Italija, dok je povećana suradnja i sa zemljama u razvoju kao što su Sirija, Indija, Venecuela, Šri Lanka i Južna Afrika. Postotak žena u radnoj snazi je 33% odnosno 28,4% u industriji po čemu je Iran ispred svih vodećih svjetskih gospodarstava. Iranska metropola Teheran najjeftiniji je glavni grad svijeta.

Novi!!: Ustav i Gospodarstvo Irana · Vidi više »

Građanska i politička prava

Građanska i politička prava su vrsta prava koja štite slobodu pojedinca od mogućih povreda vlada, društvenih organizacija i privatnih osoba.

Novi!!: Ustav i Građanska i politička prava · Vidi više »

Građanske slobode

„Slomljena baklja slobode” u Arheološkom muzeju u Istanbulu. Građanske slobode uključuju temeljna prava zajamčena svakomu građaninu, de facto državljaninu neke države (pravo na život, samoobranu, pošteno suđenje, osobnu imovinu, slobodu govora, vjere i okupljanja).

Novi!!: Ustav i Građanske slobode · Vidi više »

Grčka retorika

Retorika (starogrč., govornik, orator) ili govorništvo općenito je umijeće ili tehnika govorne komunikacije s praktičnom svrhom uvjeravanja sugovornika.

Novi!!: Ustav i Grčka retorika · Vidi više »

Grb Crne Gore

Grb Crne Gore Grb Crne Gore čini zlatni dvoglavi orao s lavom na prsima.

Novi!!: Ustav i Grb Crne Gore · Vidi više »

Grb Mađarske

Grb Mađarske Sadašnji grb Mađarske prihvaćen je u srpnju 1990., nakon pada komunističke vlasti.

Novi!!: Ustav i Grb Mađarske · Vidi više »

Grb Republike Hrvatske

Grb Republike Hrvatske povijesni je hrvatski grb, koji se nalazi na hrvatskoj zastavi.

Novi!!: Ustav i Grb Republike Hrvatske · Vidi više »

Grb Socijalističke Republike Crne Gore

Najčešći prikaz grba SR Crne Gore od 1970-ih Grb Socijalističke Republike Crne Gore je ustanovljen 31. prosinca 1946. kao državni grb Narodne Republike Crne Gore – jedan je u nizu državnih grbova Crne Gore.

Novi!!: Ustav i Grb Socijalističke Republike Crne Gore · Vidi više »

Grb Srbije

ministara Grb Srbije je grb određen Zakonom o grbu Kraljevine Srbije od 16. lipnja, 1882. Grb je dvoglavi srebrni orao na crvenom štitu s kraljevskom krunom.

Novi!!: Ustav i Grb Srbije · Vidi više »

Grimaldi

Dinastija Grimaldi je velikaška obitelj talijanskog podrijetla, rodom iz Genove, čiji potomci vladaju Kneževinom Monakom.

Novi!!: Ustav i Grimaldi · Vidi više »

Grofovija Barcelona

Grofovija Barcelona (lat. Comitatus Barcinonensis, kat. Comtat de Barcelona, špa. Condado de Barcelona) bila je grofovija na sjeveroistoku Pirenejskog poluotoka, izvorno smještena u južnom pograničnom području Karolinškog Carstva.

Novi!!: Ustav i Grofovija Barcelona · Vidi više »

Grupa TNT

Grupa TNT (tal. Il Gruppo TNT), izmišljena je organizacija tajnih agenata iz talijanskog stripa "Alan Ford".

Novi!!: Ustav i Grupa TNT · Vidi više »

Habeas corpus

Habeas Corpus (hrvatski imaj tijelo) jest zakon u kaznenom pravu koji štiti osobnu slobodu od samovolje izvršne vlasti.

Novi!!: Ustav i Habeas corpus · Vidi više »

Haiti

Karta Haitia Sjeverni dio Haitia "Tap tap" autobus u gradu Port-Salut Haiti (francuski: Haïti, haićanski kreolski: Ayiti), službeno Republika Haiti (francuski: République d'Haïti, haićanski kreolski: Repiblik d Ayiti) je država na zapadnoj trećini otoka Hispaniola u Karipskom moru, istočno od Kube.

Novi!!: Ustav i Haiti · Vidi više »

Hans-Adam II., knez Lihtenštajna

Hans-Adam II. (Johannes Adam Ferdinand Alois Josef Maria Marco d'Aviano Pius; Zürich, 14. veljače 1945.), petnaesti (sadašnji) knez Lihtenštajna.

Novi!!: Ustav i Hans-Adam II., knez Lihtenštajna · Vidi više »

High We Exalt Thee, Realm of the Free

High We Exalt Thee, Realm of the Free je himna Sijera Leonea.

Novi!!: Ustav i High We Exalt Thee, Realm of the Free · Vidi više »

Hindski jezik

Hindi (हिन्दी; khadi boli, khari boli; ISO 639-3: hin) indoeuropski je jezik koji se uglavnom govori u sjevernoj i središnjoj Indiji.

Novi!!: Ustav i Hindski jezik · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Ustav i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini

Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini "nije nikava teritorijalna jedinica kako se to u javnosti doživljava, već, da ona predstavlja neuspio pokušaj Hrvata u BiH da izbore svoju ravnopravnost" (Ante Jelavić, 6. listopada 2001.). Nastala je kao odgovor na proces dekonstituiranja ili majorizacije Hrvata odnosno hrvatsko pitanje u Bosni i Hercegovini, koje je stvorila međunarodna zajednica.

Novi!!: Ustav i Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini · Vidi više »

Hrvatski književni jezik

Hrvatski književni jezik funkcionalni je stil hrvatskoga standardnog jezika.

Novi!!: Ustav i Hrvatski književni jezik · Vidi više »

Hrvatsko novinarsko društvo

Novinarski dom gdje se nalazi HND. Hrvatsko novinarsko društvo (ili kraće HND) je neovisna udruga profesionalnih novinara sa sjedištem u Zagrebu.

Novi!!: Ustav i Hrvatsko novinarsko društvo · Vidi više »

Huškanje naroda

Huškanje naroda (njem. Volksverhetzung) je kazneno djelo u Saveznoj Republici Njemačkoj na temelju § 130.

Novi!!: Ustav i Huškanje naroda · Vidi više »

Hymno Patriótico

Hymno Patriótico (hrv. Domoljubna himna) bila je prva nacionalna himna Portugala.

Novi!!: Ustav i Hymno Patriótico · Vidi više »

Ilirske pokrajine

Ilirske pokrajine (fra. Les Provinces Illyriennes) naziv je za hrvatske i slovenske zemlje pod francuskom vlašću u doba Napoleona, a dobile su ime po starosjediocima Ilirima.

Novi!!: Ustav i Ilirske pokrajine · Vidi više »

Indijski pokret za nezavisnost

Mahatma Gandhi, vođa Indijskog pokreta za nezavisnost Indijski pokret za nezavisnost bio je niz povijesnih događaja s krajnjim ciljem okončanja britanske vladavine u Indiji, također poznatoj kao Britanska Indija.

Novi!!: Ustav i Indijski pokret za nezavisnost · Vidi više »

Indoktrinacija

Članovi Hitlerove mladeži izvodeći nacistički pozdrav na skupu u Lustgartenu u Berlinu, 1933 Djevojka drži citate Maoa (1968.) Indoktrinacija (iz latinskog: doctrina - "nauk") je proces usađivanja ideja, stavova, kognitivnih strategija ili profesionalne metodologije (vidi doktrina).

Novi!!: Ustav i Indoktrinacija · Vidi više »

Inteligentni dizajn

Inteligentni dizajn je pokret koji promiče tvrdnju da određene značajke svemira i svih živih bića najbolje objašnjava inteligentni uzrok (intervencija izvana), a ne slijepi nevođeni proces kao prirodni odabir.

Novi!!: Ustav i Inteligentni dizajn · Vidi više »

Irački Kurdistan

Irački Kurdistan (kurd. هه‌رێمی کوردستان; Herêmî Kurdistan, arapski كردستان العراق Iqlĩm Kurdistãn) je autonomna regija u Iraku.

Novi!!: Ustav i Irački Kurdistan · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Ustav i Italija · Vidi više »

Ivo Josipović

Ivo Josipović (Zagreb, 28. kolovoza 1957.), treći predsjednik Republike Hrvatske u mandatu od 19. veljače 2010. do 18. veljače 2015. godine.

Novi!!: Ustav i Ivo Josipović · Vidi više »

Ja, vi elsker dette landet

Ja, vi elsker dette landet (hr. Da, volimo ovu zemlju) nacionalna je himna Kraljevine Norveške.

Novi!!: Ustav i Ja, vi elsker dette landet · Vidi više »

Japan

Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.

Novi!!: Ustav i Japan · Vidi više »

Javni rashodi

Javni rashodi su svi izdatci države u najširem smislu radi obavljanja njezinih ustavom i zakonom određenih funkcija.

Novi!!: Ustav i Javni rashodi · Vidi više »

Jón Sigurðsson

Jón Sigurðsson (Hrafnseyri, 17. lipnja 1811. – Kopenhagen, 7. prosinca 1879.) bio je vođa islandskog pokreta za nezavisnost iz 19.

Novi!!: Ustav i Jón Sigurðsson · Vidi više »

Jean Bodin

Jean Bodin Jean Bodin (Angers, 1530. – Laon, 1596.), poznati je francuski pravnik, politički mislilac, filozof, povjesničar i ekonomist.

Novi!!: Ustav i Jean Bodin · Vidi više »

Jerry Rawlings

Jerry John Rawlings (Accra, 22. lipnja 1947.), 10.

Novi!!: Ustav i Jerry Rawlings · Vidi više »

Joaquim Chissano

Joaquim Chissano Joaquim Alberto Chissano (22. listopada 1939.), afrički političar, drugi predsjednik države Mozambik.

Novi!!: Ustav i Joaquim Chissano · Vidi više »

John Agyekum Kufuor

John Kofi Agyekum Kufour (Kumasi, 8. prosinca 1938.), 11.

Novi!!: Ustav i John Agyekum Kufuor · Vidi više »

Josip Broz Tito

Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.

Novi!!: Ustav i Josip Broz Tito · Vidi više »

Josip Manolić

Josip Manolić (Kalinovac kraj Đurđevca, 22. ožujka 1920.), hrvatski (prije jugoslavenski) političar, drugi predsjednik Vlade Republike Hrvatske, a prvi u Republici Hrvatskoj, prvi predsjednik Županijskog doma Hrvatskog sabora, partizanski borac u Drugom svjetskom ratu, hrvatski obavještajac i bivši visokopozicionirani pripadnik UDBA-e.

Novi!!: Ustav i Josip Manolić · Vidi više »

Juan Carlos I.

Juan Carlos I. (kroatizirano Ivan Karlo I.; puno ime Juan Carlos Alfonso Víctor María de Borbón y Borbón-Dos Sicilias) (Rim, 5. siječnja 1938.), kralj Španjolske od 1975.

Novi!!: Ustav i Juan Carlos I. · Vidi više »

Kanada

Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.

Novi!!: Ustav i Kanada · Vidi više »

Karlo Albert

Karlo Albert (tal. Carlo Alberto) (Torino, 2. listopada 1798. – Porto, 28. srpnja 1849.), sardinski kralj i savojski vojvoda od 1831. do 1849. iz sporedne loze Savojske dinastije, Savoja-Carignano.

Novi!!: Ustav i Karlo Albert · Vidi više »

Karlo Feliks

Karlo Feliks (tal. Carlo Felice) (Torino, 6. travnja 1765. – Torino, 27. travnja 1831.), sardinski kralj od 1821. do 1831. godine.

Novi!!: Ustav i Karlo Feliks · Vidi više »

Karlo IV., španjolski kralj

Karlo IV. (Portici, Napulj, 11. studenog 1748. – Rim, 20. siječnja 1819.) bio je kralj Španjolske od 14. prosinca 1788. sve do abdikacije 19. ožujka 1808.

Novi!!: Ustav i Karlo IV., španjolski kralj · Vidi više »

Kasta

Kasta (lat. castus: krjepostan, čist) je hijerarhijska društvena skupina endogenog i nasljednog karaktera božanskog i kozmičkog podrijetla.

Novi!!: Ustav i Kasta · Vidi više »

Katalonija

Katalonija (kat. Catalunya, špa. Cataluña, ara. (dijalekt oksitanskog) Catalonha) je španjolska autonomna zajednica.

Novi!!: Ustav i Katalonija · Vidi više »

Kazneno pravo

Kazneno pravo (u širem smislu) je grana prava koja se odnosi na državnu vlast kažnjavanja (jus puniendi), a u širem smislu obuhvaća: 1) materijalno kazneno pravo, 2) kazneno procesno pravo (formalno, postupovno), 3) izvršno kazneno pravo (penitencijalno). Kazneno pravo kao grana prava ima zaštitnu ulogu, odnosno zaštićuje određene odnose i vrijednosti.

Novi!!: Ustav i Kazneno pravo · Vidi više »

Kneževina Bugarska

Kneževina Bugarska (bugarski: Княжество България) bila je samoupravni entitet, s osmanskim sultanom kao vrhovnim suverenom.

Novi!!: Ustav i Kneževina Bugarska · Vidi više »

Kneževina Srbija

Kneževina Srbija je postojala između 1815. i 1882. godine.

Novi!!: Ustav i Kneževina Srbija · Vidi više »

Kolonija Aden

Kolonija Aden (arapski: مستعمرة عدن) je britanska krunska kolonija koja je trajala od 1937. do 1963. Područje kolonije Aden se sastojalo od svega 194 km², a činilo ju je sam grad i luka Aden te njegova najbliža okolica.

Novi!!: Ustav i Kolonija Aden · Vidi više »

Komunistička država

Komunistička država je termin primjenjiv na države pod jednostranačkim vodstvom koje prate model marksizma-lenjinizma, ideologije koja postoji kao fuzija lenjinizma i političkih ideja Josifa Staljina.

Novi!!: Ustav i Komunistička država · Vidi više »

Komunistički zločin (Poljska)

Spomen ploča u Wroclavu Komunistički zločin (poljski zbrodnia komunistyczna) je pojam u poljskom kaznenom pravu, koji se na sličan način rabi i u drugim javnim ustanovama u zemljama istočne i srednje Europe.

Novi!!: Ustav i Komunistički zločin (Poljska) · Vidi više »

Konfederacija

Konfederacija ili državni savez je na međunarodnom ugovoru osnovana veza više država sa svrhom da se zajednički ostvare određeni ciljevi.

Novi!!: Ustav i Konfederacija · Vidi više »

Kostarikanski građanski rat

Kostarikanski građanski rat bio je najkrvaviji događaj koji se dogodio u Kostariki u 20. stoljeću.

Novi!!: Ustav i Kostarikanski građanski rat · Vidi više »

Kraljevina Crna Gora

Kraljevina Crna Gora (crnogor. ćiril. Краљевина Црнa Горa), bila je ustavna monarhija na području današnje Crne Gore od 1910.

Novi!!: Ustav i Kraljevina Crna Gora · Vidi više »

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.

Novi!!: Ustav i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »

Kraljevski pristanak

Kraljevski pristanak (engl. Royal Assent) je ukaz kojim vladar u ustavnoj monarhiji proglašava (sankcionira) zakon koji je prethodno donio parlament, čime se i formalno ispunjavaju uvjeti za njegovo stupanje na snagu.

Novi!!: Ustav i Kraljevski pristanak · Vidi više »

Kristijan X.

Kristijan X. (Charlottenlund, 26. rujna 1870. – Kopenhagen, 20. travnja 1947.), danski kralj od 1912. do 1947.

Novi!!: Ustav i Kristijan X. · Vidi više »

Ku Klux Klan

Simbol suvremenog Ku Klux Klana Ku Klux Klan (poznat i po akronimu KKK ili samo Klan), osnovan 24. prosinca 1865., je organizacija koja zagovara prevlast bijelih protestanata u SAD-u. Svrstana u stranku ekstremne desnice u američkom političkom spektru, međutim nikada nije djelovala kao stranka, već više kao organizacija za lobiranje i zaštitu interesa i predrasuda tradicionalističkih elemenata i ksenofobije kod bijelih protestanata, White Anglo-Saxon Protestant (WASP), etničko-religiozne zajednice koja je imala glavnu ulogu u naseljavanju i stvaranju države.

Novi!!: Ustav i Ku Klux Klan · Vidi više »

Kurdi

Kurdi (kur.: کورد; Kurd) su iranski narod nastanjen u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Ustav i Kurdi · Vidi više »

Kvarnerska povelja

Kvarnerska povelja (Carta del Carnaro na talijanskom) bila je ustav Talijanske uprave za Kvarner, kratkotrajna države u stvorena u Rijeci, koju je 8.

Novi!!: Ustav i Kvarnerska povelja · Vidi više »

Lateranski ugovori

Državno područje Države Vatikanskog Grada, ustanovljene Lateranskim ugovorima Lateranski ugovori je naziv za tri međunarodna ugovora što su ih sklopile Kraljevina Italija i Sveta Stolica 11. veljače 1929. i time riješile tzv.

Novi!!: Ustav i Lateranski ugovori · Vidi više »

Latvijska banka

Latvijska banka (latvijski: Latvijas Banka) je središnja banka Latvije sa sjedištem u njezinom glavnom gradu Rigi.

Novi!!: Ustav i Latvijska banka · Vidi više »

Le Droit Humain

Međunarodni red slobodnog zidarstva za muškarce i žene "Le Droit Humain" (fran. Ordre Maçonnique Mixte International "Le Droit Humain"; engl. International Order of Freemasonry for Men and Women "Le Droit Humain"), najčešće Le Droit Humain International, je međunarodna organizacija i prva slobodnozidarska institucija koja je prihvatila načela apsolutne jednakosti među muškarcima i ženama svih rasa, narodnosti i religija.

Novi!!: Ustav i Le Droit Humain · Vidi više »

Leon Geršković

Leon Geršković Hrvatski pravnik i političar židovskog podrijetlaIvo Goldstein, 2004., str.

Novi!!: Ustav i Leon Geršković · Vidi više »

Leonel Fernández

Leonel Fernández Leonel Fernández (Santo Domingo, 26. prosinca 1953.) odvjetnik, akademik, bivši predsjednik Dominikanske Republike.

Novi!!: Ustav i Leonel Fernández · Vidi više »

Liberalizam

Liberalizam (lat. liberalis ← liber.

Novi!!: Ustav i Liberalizam · Vidi više »

Liberalna demokracija

Države plave boje su izborne demokracije. Liberalna demokracija također poznata pod nazivima građanska ili buržoaska demokracija je naziv za društveno-političko uređenje, odnosno najčešći oblik moderne demokracije, čija je karakteristika reprezentativnost (predstavnička demokracija) uz slobodu političkog djelovanja (politički pluralizam).

Novi!!: Ustav i Liberalna demokracija · Vidi više »

Liberland

Liberland, službeno Slobodna Republika Liberland (eng. Free Republic of Liberland) je mikronacija koja tvrdi da se nalazi na nenaseljenoj parceli spornog teritorija na desnoj obali Dunava, između Hrvatske i Srbije.

Novi!!: Ustav i Liberland · Vidi više »

Lihtenštajn

Lihtenštajn, službeno Kneževina Lihtenštajn, malena je neobalna država u srednjoj Europi.

Novi!!: Ustav i Lihtenštajn · Vidi više »

Likurg (spartanski zakonodavac)

Likurg Likurg (Grčki:, Lukoûrgos; (950 pr. Kr.) spartanski zakonodavac i začetnik spartanskog vojničkog društva. Prema predaji Spartanci su ga uzeli kao zakonodavca i tvorca ustava kako bi spriječili česte nemire u državi. Građani s jedne strane nisu željeli apsolutnu moć dvaju kraljeva koji su formalno bili na čelu države, a s druge aristokrati nikako ne bi prihvatili demokraciju. Likurg odlazi u Delfe gdje traži mišljenje proročišta. Dobiva odgovor da mu Apolon daje moć i da će imati ustav bolji od bilo kojeg postojećeg. Tako potkrepljeni zakoni nazivaju se retra i smatraju sankcijama ili zakonima od bogova dobivenima. Retra tako zabranjuje pisane zakone pa se cjelokupno zakonodavstvo prenosi usmenom predajom. Cijelo društvo postalo je podređeno disciplini i boljitku države. Spartijatima je bilo zabranjeno baviti se bilo čime doli vještinama koje bi od njih načinile dobre vojnike. U tu svrhu, djecu Spartanaca Likurg nije smatrao vlasništvom očeva već države. Od najranije mladosti djeca Spartanaca oduzimala bi se roditeljima i započinjala agogu, strog državni odgoj kojim su učeni disciplini, pokornosti, vojnoj vještini i neustrašivosti. Jedna retra odnosi se na vojevanje i zabranjuje česte vojne pohode protiv istih neprijatelja kako ovi ne bi postali iskusni u ratovanju sa Spartancima. Neki suvremeni povjesničari smatraju da je ustrojstvo Sparte vrlo blisko ostvarenju komunizma. Ponajprije što jednom od prvih reformi oduzima aristokratima zemljišta i ponovno ga dijeli ravnopravno među svim građanima. Osim te lako je pronaći i druge sličnosti s komunizmom; praktično je ukinut novac. Onaj koji se koristio u Sparti bio je bezvrijedan bilo gdje drugdje. Nije bio izrađen od uobičajenih plemenitih kovina već od običnog željeza, a po lijevanju hladili su ga u octu kako bi bio neupotrebljiv za ponovno pretapanje. Također, da podstakne zajedništvo, Likurg zabranjuje obroke kod kuće. Svi Spartanci hrane se u zajedničkim blagovaonicama bez obzira na status ili ugled otklanjajući dodatno zavist. Zakoni u Sparti omogućili su ženama slobodu neviđenu bilo gdje u tadašnjem grčkom svijetu. Mogle su se baviti sportom (hrvanjem, trčanjem te bacanjem koplja i diska) i to u grčkom stilu, bez odjeće. Ako spartanska žena nakon nekog vremena u braku ne bi zanijela bilo joj je dopušteno da ode od muža i pronađe nekoga s kime će dobiti dijete. Naravno, niti jedno od ovih dopuštanja nije bilo inspirirano feminizmom već željom za dobivanjem što zdravijeg i boljeg potomstva koje će državi omogućiti daljnji napredak. Grčko društvo u potpunosti je bilo robovlasničko, no Sparta je bila posebno okrutna prema svojim robovima - helotima. Nisu pripadali pojedincu već su bili u vlasništvu države i raspoređivani su prema zemljištima. Sa zemlje koju su obrađivali morali su davati utvrđen dio državi, a višak su koristili za vlastitu egzistenciju. Prema Plutarhu, višak je bio itekako teško dostići. Helota je bilo barem deset puta više od Spartanaca pa su ovi držali ih u neprestanom strahu i disciplini, a od tuda dolazi i izreka: "Slobodan čovjek je u Sparti slobodniji više nego igdje, ali je i rob više rob nego igdje." Predaja kaže da Likurg pred kraj života još jednom odlazi do Delfskog proročišta kako bi dobio savjet. Pri odlasku dobiva zakletvu sugrađana kako neće nikako dirati u zakone do njegova povratka. Proročište mu odgovara da su sada zakoni dobri i da se Sparti ništa neće dogoditi dok ih se drži. Tada Likurg odlući ne vratiti se u Spartu već umire u tuđini kako bi Spartance zauvijek obavezala zakletva o nepromjenjivosti zakona. Utjecaj Likurga vidljiv je i u djelima Platona, Diogena i Zenona koji hvale njegove zakone i njihovu čistoću. Kategorija:Starogrčki državnici Kategorija:Sparta.

Novi!!: Ustav i Likurg (spartanski zakonodavac) · Vidi više »

Listopadska diploma

Listopadska diploma (Carska povelja o uredjenju nutrnjega državno-pravnoga odnošenja monarkije) bila je ustavni dokument cara Franje Josipa I., donijet 20. listopada 1860. Ovom diplomom vratio je vladar svojim narodima ustav, te ukinuo Bachov apsolutizam.

Novi!!: Ustav i Listopadska diploma · Vidi više »

Ljubica Lalić

Ljubica Lalić (Slavonski Kobaš, 7. lipnja 1953. – Zagreb, 11. prosinca 2022.) bila je hrvatska pravnica, teologinja, članica Hrvatske seljačke stranke i saborska zastupnica.

Novi!!: Ustav i Ljubica Lalić · Vidi više »

Lokalna samouprava

Lokalna samouprava je autonomni sustav upravljanja lokalnim zajednicama na užim dijelovima državnog teritorija.

Novi!!: Ustav i Lokalna samouprava · Vidi više »

Ludvig I. Karlo August Bavarski

Ludvig I. Karlo August (Strasbourg, 25. kolovoza 1786. – Nica, 29. veljače 1868.), bavarski kralj 1825.

Novi!!: Ustav i Ludvig I. Karlo August Bavarski · Vidi više »

Madrid

Gradski simbol:El oso y el madroño (hrv. - medvjed i planika) Madrid je glavni grad Španjolske od 1561. Grad Madrid ima 3.228.359 stanovnika po popisu stanovništva iz 2005.

Novi!!: Ustav i Madrid · Vidi više »

Magna charta libertatum

Magna carta libertatum (engl. The Great Charter, hrv. Velika povelja sloboda) je povelja koju je engleski kralj Ivan bez Zemlje prihvatio 15. lipnja 1215. primoran oružjem engleskog plemstva.

Novi!!: Ustav i Magna charta libertatum · Vidi više »

Maksimilijan I. Josip Bavarski

Maksimilijan I. Josip Wittelsbach (slika iz 1822.) Maksimilijan I. Josip Bavarski (Mannheim, 27. svibnja 1756. – München, 13. listopada 1825.), bavarski izborni knez (kao Maksimilijan IV. Josip) od 1799.

Novi!!: Ustav i Maksimilijan I. Josip Bavarski · Vidi više »

Malezija

Malezija je država u jugoistočnoj Aziji.

Novi!!: Ustav i Malezija · Vidi više »

Margareta II.

'''Margareta II.''', danska kraljica Margareta II. (Kopenhagen, 16. travnja 1940.), trenutna kraljica Danske.

Novi!!: Ustav i Margareta II. · Vidi više »

Massimo D'Alema

Massimo D'Alema (Rim, 20. travnja 1949.), talijanski političar.

Novi!!: Ustav i Massimo D'Alema · Vidi više »

Mate Boban

Mate Boban (Sovići, Grude, 12. veljače 1940. – Mostar, 7. srpnja 1997.), hrvatski političar iz Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Ustav i Mate Boban · Vidi više »

Mauretanija

Mauretanija ili Mauritanija (službeno Islamska Republika Mauretanija) je država u zapadnoj Africi na obali Atlantskog oceana.

Novi!!: Ustav i Mauretanija · Vidi više »

Münchenski masakr

Zgrada u kojoj su bila smješteni članovi izraelske športske delegacije Münchenski masakr ili Münchenski olimpijski masakr (njem. Geiselnahme von München, engl. Munich massacre) predstavlja teroristički čin koji su izveli palestinski teroristi na predstavnike izraelskog olimpijskog tima tijekom ljetnih Olimpijskih igara 1972.

Novi!!: Ustav i Münchenski masakr · Vidi više »

Milenijalizam

Četiri jahača apokalipse Milenijalizam (od tisućljeća, latinski za "tisuću godina") ili χιλιασμό (iz grčkog ekvivalenta) je vjerovanje, koje su promicale neke kršćanske denominacije, da će na Zemlju doći zlatno doba ili raj u kojem će "Krist vladati" sljedećih 1.000 godina prije Sudnjega dana i budućeg vječnog svijeta ("Dolazećeg svijeta" Novog Neba i Nove Zemlje; Raja na zemlji).

Novi!!: Ustav i Milenijalizam · Vidi više »

Milton Obote

Apollo Milton Obote (Akokoro, 28. prosinca 1924. – Johannesburg, 10. listopada 2005.), ugandski političar.

Novi!!: Ustav i Milton Obote · Vidi više »

Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske

Ministarstvo znanosti i obrazovanja obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: sustav predškolskog odgoja, osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja u zemlji i inozemstvu.

Novi!!: Ustav i Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske · Vidi više »

Mohamed Mursi

Mohamed Mursi Isa el-Ajat (Šarkija, Egipat, 20. kolovoza 1951. – 17. lipnja 2019.) bio je egipatski političar i bivši predsjednik Egipta u službi od lipnja 2012.

Novi!!: Ustav i Mohamed Mursi · Vidi više »

Moktar Ould Daddah

Moktar Ould Daddah (25. prosinca 1924. – 14. listopada 2003.), afrički vođa, državnik i političar, prvi predsjednik Mauritanije.

Novi!!: Ustav i Moktar Ould Daddah · Vidi više »

Monarhija

Monarhije su označene plavo Monarhija (preko francuskog monarchie iz grčkog monarchia – isključiva vladavina), uz republiku drugi osnovni oblik vladavine.

Novi!!: Ustav i Monarhija · Vidi više »

Moncef Marzouki

Moncef Marzouki (rođen 7. srpnja 1945.) tuniski je političar koji je služio kao 4.

Novi!!: Ustav i Moncef Marzouki · Vidi više »

Morgan Tsvangirai

Morgan Richard Tsvangirai (10. ožujka 1952. – 14. veljače 2018.), zimbabveski oporbeni političar, sindikalist, aktivist za ljudska prava, i predsjednik Pokreta za demokratske promjene, većinske stranke u Zimbabveu.

Novi!!: Ustav i Morgan Tsvangirai · Vidi više »

Motuproprij

Motuproprij (latinski: "motu proprio", hrvatski "vlastita inicijativa") je dokument koji donosi papa (ili monarh) na vlastitu inicijativu, a osobno ga je potpisao.

Novi!!: Ustav i Motuproprij · Vidi više »

Muhamed

Muhamed ibn Abdulah (arapski: مُحَمَّد ٱبن عَبْد ٱللَّٰه, romanizirano: Muḥammad ibn ʿAbd Allāh, Meka, c. 570. – Medina, 8. lipnja 632.) bio je arapski religijski, te politički vođa i utemeljitelj svjetske religije islama.

Novi!!: Ustav i Muhamed · Vidi više »

Muhamed VI.

Muhamed VI. (arapski: محمد السادس; berberski jezici: ⴰⴳⵍⵍⵉⴷ ⵎⵓⵃⴰⵎⵎⴷ ⵙⴷⵉⵙ agllid muhammd sdis; rođen 21. kolovoza 1963.) je kralj Maroka.

Novi!!: Ustav i Muhamed VI. · Vidi više »

Municipalna korporacija

Municipalna korporacija je zakonski pojam za tijelo lokalne samouprave koje uključuje, a nije ograničeno samo na gradove, okruge, mjesta, općinama, općinama s poveljom, sela i varoše (city, county, town, township, charter township, village, borough).

Novi!!: Ustav i Municipalna korporacija · Vidi više »

Muslimani (narod)

Muslimani (narod), južnoslavenski narod, konstitutivan u SFRJ od 1971. godine.

Novi!!: Ustav i Muslimani (narod) · Vidi više »

Nacionalna manjina

Rumunjskoj. Nacionalna manjina je dio određenog naroda i/ili nacije koji ne živi u svojoj nacionalnoj državi, već kao manjina u nekoj drugoj državi, zajedno s drugim narodima.

Novi!!: Ustav i Nacionalna manjina · Vidi više »

Nacionalno vijeće Slovačke Republike

Zgrada Nacionalnoga vijeća Slovačke Republike Nacionalno vijeće Slovačke Republike (slovački: Národná rada Slovenskej republiky) je nacionalni parlament Slovačke.

Novi!!: Ustav i Nacionalno vijeće Slovačke Republike · Vidi više »

Namibija

Namibija je država u južnoj Africi na obali Atlantskog oceana.

Novi!!: Ustav i Namibija · Vidi više »

Napoleon Bonaparte

Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.

Novi!!: Ustav i Napoleon Bonaparte · Vidi više »

Napuljsko Kraljevstvo

Napuljsko Kraljevstvo (tal. Regno di Napoli), bila je srednjovjekovna država na krajnjem jugu Apeninskog poluotoka.

Novi!!: Ustav i Napuljsko Kraljevstvo · Vidi više »

Narančasta revolucija

Narančasta vrpca - simbol ukrajinske ''Narančaste revolucije''. Takve su vrpce uobičajeno obilježje mirnih prosvjeda. Narančasta revolucija je naziv za niz prosvjeda i političkih događaja u Ukrajini koji su se odvijali od kraja listopada 2004. godine do siječnja 2005. Uslijedili su nakon drugoga glasačkog kruga za izbor novoga predsjednika, kad su ustanovljene nepravilnosti prilikom brojanja glasačkih listića.

Novi!!: Ustav i Narančasta revolucija · Vidi više »

Narodna skupština Republike Bjelorusije

Zgrada Zastupničkoga doma Narodne skupštine Bjelorusije Narodna skupština Republike Bjelorusije je dvodomni parlament, koji upravlja Bjelorusijom.

Novi!!: Ustav i Narodna skupština Republike Bjelorusije · Vidi više »

Narodni konvent

Narodni konvent (francuski Convention nationale), skraćeno Konvent je naziv za ustavotvornu i zakonodavnu skupštinu Francuske u razdoblju francuske revolucije.

Novi!!: Ustav i Narodni konvent · Vidi više »

Nauru

Republika Nauru je otočna država u Tihom oceanu nedaleko od ekvatora.

Novi!!: Ustav i Nauru · Vidi više »

Nelson Mandela

Nelson Rolihlahla Mandela (18. srpnja 1918. − 5. prosinca 2013.), bio je južnoafrički aktivist za ljudska prava i političar, prvi predsjednik Južnoafričke Republike.

Novi!!: Ustav i Nelson Mandela · Vidi više »

Neoklasična škola

Neoklasična škola razvija se od 1871.

Novi!!: Ustav i Neoklasična škola · Vidi više »

Neslavno desetljeće

Neslavno desetljeće (na španjolskom: Década Infame) ime je razdoblja u Argentini koje je počelo godine 1930.

Novi!!: Ustav i Neslavno desetljeće · Vidi više »

Nezavisna Država Hrvatska

Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.

Novi!!: Ustav i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

Ništetnost

Ništetnost, ništavost  ili ništavnost, (primjerice ugovora), pojam koji označava da sklopljeni ugovor ne proizvodi namjeravane pravne učinke koje bi proizvodio da je valjan.

Novi!!: Ustav i Ništetnost · Vidi više »

Nikola II., ruski car

Nikola II., punim imenom Nikolaj Aleksandrovič Romanov (rus. Николай II Алекса́ндрович Романов) (Moskva, 18. svibnja 1868. – Jekaterinburg, 17. srpnja 1918.), je bio posljednji okrunjeni ruski car, kralj Poljske i vojvoda Finske iz dinastije Romanov.

Novi!!: Ustav i Nikola II., ruski car · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Novi!!: Ustav i Njemački jezik · Vidi više »

Norveška

Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.

Novi!!: Ustav i Norveška · Vidi više »

Novi Zeland

Novi Zeland je otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugoistočno od Australije.

Novi!!: Ustav i Novi Zeland · Vidi više »

Novine (2017.)

Novine (eng. The Post) je američki politički triler iz 2017. godine čiji je producent i redatelj Steven Spielberg, a scenaristi Liz Hannah i Josh Singer.

Novi!!: Ustav i Novine (2017.) · Vidi više »

Nulla poena sine lege

Nulla poena sine lege (hrv. Nema kazne bez zakona) je jedan od pravnih fundamenata koji se tradicionalno izražavaju na latinskom jeziku.

Novi!!: Ustav i Nulla poena sine lege · Vidi više »

O le Ao o le Malo

O le Ao o le Malo titula je koju nosi državni poglavar Nezavisne Države Samoe, a koja u slobodnom prijevodu znači 'poglavica vlade' (ao je na samoanskom titula koja je općenito rezervirana za poglavice, dok malo znači 'vlada').

Novi!!: Ustav i O le Ao o le Malo · Vidi više »

Oblasni izbori u Kraljevini SHS 1927.

Oblasni izbori 1927. su bili izbori za oblasne skupštine u 33 oblasti Kraljevine SHS.

Novi!!: Ustav i Oblasni izbori u Kraljevini SHS 1927. · Vidi više »

Ohlokracija

Ohlokracija (grč.: οχλοκρατια; lat.: ochlocratia) je naziv koji se koristi za vladavinu rulje ili mase ljudi, neoplemenjena demokracija, odnosno njenu sposobnost da utječe na ustavne vlasti.

Novi!!: Ustav i Ohlokracija · Vidi više »

Oj, svijetla majska zoro

Oj, svijetla majska zoro (na crnogor. ćiril.: Ој, свијетла мајска зоро) jest državna himna Crne Gore.

Novi!!: Ustav i Oj, svijetla majska zoro · Vidi više »

Oktroirani ustav

Oktroirani ustav označava ustav neke države koji nije donesen demokratskim putem, nego ga je nametnuo monarh, diktator, oligarhija itd.

Novi!!: Ustav i Oktroirani ustav · Vidi više »

Okupacija Japana

Američki vojnici tijekom okupacije Okupacija Japana bila je okupacija koju su napravili Saveznici (ponajprije Sjedinjene Američke Države) Japanu nakon Drugoga svjetskoga rata s ciljem zaustavljanja imperijalističke ideje Japana te kako bi stvorili protutežu komunističkih zemalja (Sovjetskom Savezu i Kini) na zapadnom Pacifiku.

Novi!!: Ustav i Okupacija Japana · Vidi više »

Olaf V.

Olaf V. ili Olav V. (Appleton House, Norfolk, Engleska, 2. srpnja 1903. – Oslo, 17. siječnja 1991.), norveški kralj od 1957. do 1991.

Novi!!: Ustav i Olaf V. · Vidi više »

Olusegun Obasanjo

Oluṣẹgun Arẹmu Okikiọla Matthew Ọbasanjọ (5. ožujka 1938.), umirovljeni general nigerijske vojske, te 5.

Novi!!: Ustav i Olusegun Obasanjo · Vidi više »

Organski zakon

Organski zakon je zasebna vrsta zakona kojim se uređuju temeljna ustavna pravila o pravima i slobodama čovjeka i građanina te o ustrojstvu državne vlasti.

Novi!!: Ustav i Organski zakon · Vidi više »

Oružane snage Burkine Faso

Oružane snage Burkine Faso čine: kopnena vojska, zrakoplovstvo, nacionalna žandarmerija, policija i narodna policija.

Novi!!: Ustav i Oružane snage Burkine Faso · Vidi više »

Oružane snage Poljsko-Litavske Unije

Oružane snage Poljsko-Litavske Unije sastojala se od dvije odvojene vojske – Krunske vojske Kraljevine Poljske i Vojske Velike Kneževine Litve nakon Lublinske unije 1569.

Novi!!: Ustav i Oružane snage Poljsko-Litavske Unije · Vidi više »

Osmanska dinastija

Grb Osmanskog Carstva i dinastije Osmanska dinastija ili Otomanska dinastija (tur. Osmanlı Hanedanı), vladarska dinastija koja je vladala Osmanskim Carstvom od njegovih početaka krajem 13. stoljeća do pada monarhije 1922. godine.

Novi!!: Ustav i Osmanska dinastija · Vidi više »

Oton I., kralj Grčke

Oton I. (grč. O Όθων, O Óthonʹ) (Salzburg, 1. lipnja 1815. – Bamberg, 26. srpnja 1867.), grčki kralj od 1832. do 1862. godine.

Novi!!: Ustav i Oton I., kralj Grčke · Vidi više »

Pad komunizma u Mađarskoj (1989.)

Pokušaj da se Mađarska pretvori u komunističku zemlju završio je 1957.

Novi!!: Ustav i Pad komunizma u Mađarskoj (1989.) · Vidi više »

Paragvajski građanski rat

Paragvajski građanski rat bio je rat u Paragvaju, koji je trajao od ožujka do kolovoza 1947. Godine 1940., predsjednik Higinio Morínigo suspendirao je ustav i zabranio političke stranke.

Novi!!: Ustav i Paragvajski građanski rat · Vidi više »

Park Chung-hee

Park Chung-hee (14. studenog 1917. – 26. listopada 1979.), južnokorejski političar i državnik, predsjednik od 1962. do 1979. godine.

Novi!!: Ustav i Park Chung-hee · Vidi više »

Parlament Južnog Sudana

Parlament Južnog Sudana je glavno zakonodavno tijelo te novonastale afričke zemlje a osnovan je 2005. godine, shodno odredbama Ustava Južnog Sudana.

Novi!!: Ustav i Parlament Južnog Sudana · Vidi više »

Parlament Moldavije

Zgrada Parlamenta Moldavije Parlament tokom prosvjeda 2009. godine Parlament Moldavije (rumunjski: Parlamentul Republicii Moldova) je jednodomna skupština sa 101 zastupnikom.

Novi!!: Ustav i Parlament Moldavije · Vidi više »

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nositelj je zakonodavne vlasti u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Ustav i Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Parlamentarni izbori u Kraljevini Jugoslaviji 1931.

Parlamentarni izbori u Kraljevini Jugoslaviji 1931. su bili prvi izbori za Narodnu Skupštinu u Kraljevini Jugoslaviji.

Novi!!: Ustav i Parlamentarni izbori u Kraljevini Jugoslaviji 1931. · Vidi više »

Parmenid

Parmenid Parmenid (5. stoljeće pr. Kr.) je bio filoz iz antičke grčke filozof rođen u Eleji, grčkom gradu na jugu Italije.

Novi!!: Ustav i Parmenid · Vidi više »

Personalna unija

Personalna unija je zajednica dviju ili više država koje su vezane samo time što im je ista osoba državni poglavar, i to ne na osnovi ugovora nego prema ustavnim propisima svake od njih.

Novi!!: Ustav i Personalna unija · Vidi više »

Pilip Orlik

Portret ukrajinskog hetmana Pilipa Orlika Pilip Orlik (ukr. Пилип Орлик); (Bjelorusija, Košuta, 11. listopad 1672. - Rumunjska, Iaşi, 26. svibanj 1742.); je ukrajinski vojni i politički dužnosnik, hetman Rusi-Ukrajine, diplomatski dužnosnik i bliski suradnik hetmana Ivana Mazepe.

Novi!!: Ustav i Pilip Orlik · Vidi više »

Pobačaj u Mađarskoj

Pobačaj u Mađarskoj bio je pravno liberaliziran još 1953. godine.

Novi!!: Ustav i Pobačaj u Mađarskoj · Vidi više »

Pokrajina

Pokrajina (lat. provincia), je upravno-administrativna jedinica te druga razina vlasti u većini zemalja.

Novi!!: Ustav i Pokrajina · Vidi više »

Pokrajine Madagaskara

300px Madagaskar je bio administrativno podjeljen na šest Autonomnih pokrajina (malgaški: Faritani mizakatena).

Novi!!: Ustav i Pokrajine Madagaskara · Vidi više »

Policija

Policija je služba javne uprave kojoj je povjereno čuvanje javnog reda i poretka.

Novi!!: Ustav i Policija · Vidi više »

Politika (Aristotel)

'''Aristotel''' (kompjuterski obrađena slika) Politika (grč. Πολιτικά, dosl. "stvari koje se tiču polisa") najvažniji je politički spis grčkog filozofa Aristotela (Stagira, 384. pr. Kr. – Halkida, 322. pr. Kr.) i jedno je od temeljnih djela filozofije politike.

Novi!!: Ustav i Politika (Aristotel) · Vidi više »

Politika Bosne i Hercegovine

Bosna i Hercegovina je jedinstvena u svijetu po svom državnom uređenju.

Novi!!: Ustav i Politika Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Politika Sjeverne Makedonije

Ustavom Republike Sjeverne Makedonije je zajamčen politički pluralizam, osnivanje i djelovanje političkih stranaka je zajamčeno Ustavom, a Zakonom o političkim strankama propisano je osnivanje, registriranje, nadzor, financiranje i prestanak djelovanja političkih stranaka.

Novi!!: Ustav i Politika Sjeverne Makedonije · Vidi više »

Ponte della Costituzione

Ponte della Costituzione (hrvatski jezik: Ustavni most) je najnoviji most od njih četiri preko Kanala Grande na granici sestiera Cannaregio i San Polo u Veneciji, Italija.

Novi!!: Ustav i Ponte della Costituzione · Vidi više »

Popis šefova država i vlada

Ovo je popis državnih vođa, koji sadrži popis svih šefova država i šefova vlada u svijetu.

Novi!!: Ustav i Popis šefova država i vlada · Vidi više »

Porezna načela

Ekonomisti su pokušavali utvrditi na kojim bi se načelima trebao temeljiti porezni sustav.

Novi!!: Ustav i Porezna načela · Vidi više »

Porfirio Díaz

Porfirio Díaz José de la Cruz Porfirio Díaz Mory (15. rujna 1830. – 2. srpnja 1915.) bio je meksički političar, ratni junak i predsjednik koji je vladao kao diktator.

Novi!!: Ustav i Porfirio Díaz · Vidi više »

Povelja

Magna charta, jedna od najpoznatijih povelja Povelja (karta, iz lat. carta) u najširem smislu je dokument koji nekome predaje autoritet ili prava.

Novi!!: Ustav i Povelja · Vidi više »

Povijest Argentine

Karta širenja Argentine Povijest Argentine je niz događaja koji su se dogodili na današnjem teritoriju Republike Argentine od prvih ljudskih naselja do danas.

Novi!!: Ustav i Povijest Argentine · Vidi više »

Povijest Švicarske

desno Povijest Švicarske je povijest prostora današnje Švicarske Konfederacije i naroda Švicaraca od prapovijesti do danas.

Novi!!: Ustav i Povijest Švicarske · Vidi više »

Povijest Brazila

Evolucija administrativne podjele Brazila. Povijest Brazila počinje dolaskom prvih ljudi u Južnu Ameriku prije najmanje 22 000 godina prije Krista.

Novi!!: Ustav i Povijest Brazila · Vidi više »

Povijest Estonije

Zastava Estonije Grb Estonije Glinena posuda iz tzv. sjevernjačke ''Kulture češljastih ukrasa''.Estonski povijesni muzej, Narva. brončanog doba (sjeverna Estonija). Povijest Estonije je povijest prostora današnje Republike Estonije i naroda Estonaca od prapovijesti do danas.

Novi!!: Ustav i Povijest Estonije · Vidi više »

Povijest Filipina

Djevojka iz plemena Ati Povijest Filipina je povijest prostora današnjih Filipina i naroda Filipinaca od prapovijesti do danas.

Novi!!: Ustav i Povijest Filipina · Vidi više »

Povijest Grčke

Povijest Grčke je povijest prostora današnje Republike Grčke, ali i naroda Grka od prapovijesti do danas.

Novi!!: Ustav i Povijest Grčke · Vidi više »

Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine

Ovo je članak o povijesti Hrvata Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Ustav i Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Povijest Jemena

7. stoljeću pr. Kr. Hadramauta Jemen je zemlja na čijem su tlu nastale jedne od najstarijih civilizacija na Bliskom istoku.

Novi!!: Ustav i Povijest Jemena · Vidi više »

Povijest Kazahstana

Zastava Kazahstana Povijest Kazahstana seže još od vremena paleolitika.

Novi!!: Ustav i Povijest Kazahstana · Vidi više »

Povijest Litve

lijevo lijevo Antički "Put jantara" Povijest Litve je povijest prostora današnje Republike Litve i naroda Litvanaca od prapovijesti do danas.

Novi!!: Ustav i Povijest Litve · Vidi više »

Povijest Mikronezije

Mikronezija je naziv za otočne skupine u sjeverozapadnom dijelu Tihog oceana te izolirane otoke Nauru i Banaba.

Novi!!: Ustav i Povijest Mikronezije · Vidi više »

Povijest Nigera

Tuarezi u Nigeru 1997. Povijest Nigera seže daleko u prošlost.

Novi!!: Ustav i Povijest Nigera · Vidi više »

Povijest Nigerije

Palača u Nigeriji oko 1900. godine. Povijest Nigerije može se pratiti do pretpovijesnih doseljenika (Nigerijaca) koji su živjeli na tom području već 1100.

Novi!!: Ustav i Povijest Nigerije · Vidi više »

Povijest Oceanije

Oceanija je naziv za nekoliko grupa otoka koji se nalaze u Tihom oceanu.

Novi!!: Ustav i Povijest Oceanije · Vidi više »

Povijest Rumunjske

Ovaj članak govori o povijesti Rumunjske.

Novi!!: Ustav i Povijest Rumunjske · Vidi više »

Povijest Sjedinjenih Američkih Država

Širenje teritorija SAD-a, 1810. – 1920.

Novi!!: Ustav i Povijest Sjedinjenih Američkih Država · Vidi više »

Povijest sociologije

Stari robovlasnički sustavi u kojima je vladar bio poistovjećen s bogom, nisu ostavljali puno prostora za razmišljanje o društvu, odnosno za čuvanje informacija o razmišljanju o društvu.

Novi!!: Ustav i Povijest sociologije · Vidi više »

Povijest Turske

desno Rekonstrucija unutrašnjosti kuće u Catal Hüyüku (oko 7500. pr. Kr.) najvećeg neolitskog nalazišta na svijetu. Povijest Turske je povijest prostora današnje Republike Turske i naroda Turaka od prapovijesti do danas.

Novi!!: Ustav i Povijest Turske · Vidi više »

Povijest Zagreba

Jelačićev trg 1880. godine Zagrebačka katedrala krajem 19. stoljeća Zagreb je glavni i najveći grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Ustav i Povijest Zagreba · Vidi više »

Povjeravanje javnih ovlasti

Povjeravanje javnih ovlasti je jedan od načina organizacije javne vlasti u kojem država prenosi dio nadležnosti državnih tijela za obavljanje poslova od javnog interesa na subjekt izvan sustava državnih tijela (ustanovu, trgovačko društvo ili drugu pravnu osobu).

Novi!!: Ustav i Povjeravanje javnih ovlasti · Vidi više »

Prava LGBT osoba u Europi

Lezbijska, gay, biseksualna, i transrodna (LGBT) prava vrlo se razlikuju unutar Europe.

Novi!!: Ustav i Prava LGBT osoba u Europi · Vidi više »

Pravni fakultet u Zagrebu

Pravni fakultet u Zagrebu jedan je od najstarijih fakulteta u Hrvatskoj.

Novi!!: Ustav i Pravni fakultet u Zagrebu · Vidi više »

Pravo

180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).

Novi!!: Ustav i Pravo · Vidi više »

Pravo na život

Svako ljudsko biće ima pravo na život. Pravo na život je poštovanje ljudskog života kao središte zaštite ljudskih prava.

Novi!!: Ustav i Pravo na život · Vidi više »

Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova u Hrvatskoj

Republika Hrvatska je uvela instituciju Pravobranitelja/ice za ravnopravnost spolova 2003. godine, sa svrhom zaštite i promicanja ravnopravnosti spolova i seksualnih manjina, kao i temeljnih vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske.

Novi!!: Ustav i Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova u Hrvatskoj · Vidi više »

Preambula

Preambula (srednjovj. lat. praeambulum, prema kasnolat. praeambulus: koji prethodi), obično svečani uvodni tekst pojedinih pravnih akata (ustava, međunarodnih ugovora i dr.) nakon kojega slijedi njihov normativni dio.

Novi!!: Ustav i Preambula · Vidi više »

Prebivalište

Prebivalište (domicil), stalno boravište.

Novi!!: Ustav i Prebivalište · Vidi više »

Predsjednički sustav

Predsjednički sustav ili sustav predsjedničke vlade je ustavno-politički sustav organizacije vlasti u kojem je načelno oštro izvršena dioba vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku te je svaka samostalna u području koje joj je ustavom dodijeljeno.

Novi!!: Ustav i Predsjednički sustav · Vidi više »

Predsjednik Republike Hrvatske

Predsjednik Republike Hrvatske je državni poglavar Republike Hrvatske.

Novi!!: Ustav i Predsjednik Republike Hrvatske · Vidi više »

Prekomorski departmani i regije Francuske

Prekomorski departmani Francuske (départements d'outre-mer - DOM) su ujedno i prekomorske regije (régions d'outre-mer) i imaju apsolutno isti status i prava kao i kontinentalni departmani i regije.

Novi!!: Ustav i Prekomorski departmani i regije Francuske · Vidi više »

Prevođenje

NP Plitvička jezera. Prevođenje je pismeno ili usmeno prenošenje književnih, znanstvenih, obavijesnih tekstova, govora i drugog iz jednoga jezika (jezik izvor) u drugi (ciljni jezik), preko prevoditelja, tumača, elektronskih strojeva.

Novi!!: Ustav i Prevođenje · Vidi više »

Prisega na loptalištu

Narodne skupštine Prisega na loptalištu (fr. serment du jeu de paume) je dokument koji je potpisalo 577 članova francuskog Trećeg staleža (koji se 17. lipnja 1789. prozvao Narodnom skupštinom) na zasjedanju Skupštine državnih staleža 20. lipnja 1789. u Versaillesu.

Novi!!: Ustav i Prisega na loptalištu · Vidi više »

Prosvjetiteljstvo

''Ako postoji nešto što znaš, izreci to. Ako postoji nešto što ne znaš, istraži to.''— Ilustracija na naslovnici francuske ''Encyclopédie'' iz 1772.; Istina u središtu slike okružena je svjetlom, a predstavljaju je dvije figure desno Filozofija i Razum. Prosvjetiteljstvo, iluminizam ili doba razuma razdoblje je i pokret od 1650-ih do 1780-ih tijekom kojega su intelektualne snage u Europi davale naglasak razumu (vidi racionalizam), analizi i individualizmu nasuprot tradicijskim linijama autoriteta.

Novi!!: Ustav i Prosvjetiteljstvo · Vidi više »

Protagora

Protagora iz Abdere (grč., oko 480. pr. Kr. - oko 410. pr. Kr.), grčki filozof, predsokratovac, sofist.

Novi!!: Ustav i Protagora · Vidi više »

Protukršćanstvo

Protukršćanstvo ili kristofobija ili kristijanofobija označava protivljenje nekim ili svim kršćanima, kršćanskoj religiji ili način/ sustav vrijednosti života kršćana.

Novi!!: Ustav i Protukršćanstvo · Vidi više »

Pučki pravobranitelj

Institucija pučkog pravobranitelja, u svijetu poznatija kao ombudsman (riječ švedskog podrijetla; francuski médiateur; njemački Bürgerbeauftragter; španjolski defensor del pueblo), nalazi svoje korijene u skandinavskoj instituciji justitiae ombudsman, parlamentarnog povjerenika za zaštitu prava građana pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti.

Novi!!: Ustav i Pučki pravobranitelj · Vidi više »

Pučki pravobranitelj u Hrvatskoj

Pučki pravobranitelj opunomoćenik je Hrvatskoga sabora koji štiti ustavna i zakonska prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti.

Novi!!: Ustav i Pučki pravobranitelj u Hrvatskoj · Vidi više »

Realna unija

Realna unija je veza više država koje imaju zajedničkog vladara.

Novi!!: Ustav i Realna unija · Vidi više »

Referendum

Referendum je oblik izravnoga odlučivanja, izjašnjavanja građana o nekim pitanjima od osobite važnosti za užu ili širu zajednicu; podvrgavanje prijedloga novog ustava, ustavnih promjena, nekog zakona ili političke odluke od bitnog značenja (na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) glasovanju građana koji odlučuju o tome sa "za" ili "protiv" ili s "da" ili "ne".

Novi!!: Ustav i Referendum · Vidi više »

Regije Madagaskara

Madagaskar je danas podjeljen na 22 regije (faritra), koje su od 4. listopada 2009. i amandmana na malgaški Ustav kojim je dotadašnjih 6 provincija raspušteno - formalno prva razina podjele upravne vlasti u Madagaskaru.

Novi!!: Ustav i Regije Madagaskara · Vidi više »

Religija na Kiribatiju

Katedrala Naše gospe od svete krunice, najveća katolička crkva i vjerska građevina u državi. Religija na Kiribatiju, važan je dio kiribatskoga društva.

Novi!!: Ustav i Religija na Kiribatiju · Vidi više »

Religija u Moldaviji

Pravoslavna crkva u Kišinjevu. Religija Moldavije odvojena je od države po tome što je puno drugačija od bilo koje druge državne religije u zapadnoj Europi.

Novi!!: Ustav i Religija u Moldaviji · Vidi više »

Religija u Surinamu

Crkva u okrugu Coronie U Surinamu zbog velikog broja etničkih skupina ne postoji glavna religija.

Novi!!: Ustav i Religija u Surinamu · Vidi više »

Republika Gilead

Republika Gilead (čitaj Gilijad), kolokvijalno poznata samo kao Gilead, među vodstvom poznata kao i "Božanska Republika", je fiktivna totalitarna teokratska država koja vlada nad većinom teritorija bivših Sjedinjenih Američkih Država u romanu spisateljice Margaret Atwood i istoimenoj televizijskoj seriji Sluškinjina priča. Potaknuta masovnom krizom nataliteta i plodnosti u Sjedinjenim Američkim Državama i šire, Republika Gilead nastala je vojnim udarom na vladu SAD-a (u knjizi oko 2005., a u seriji 2014.), čime je nastupio Drugi američki građanski rat, kojeg poslije nazivaju "Križarski rat".

Novi!!: Ustav i Republika Gilead · Vidi više »

Republika Siena

Grb Republike Siene. Republika Siena (talijanski: Repubblica di Siena) je bila republika na Apeninskom poluotoku.

Novi!!: Ustav i Republika Siena · Vidi više »

Revolucija 1848. – 1849.

Revolucija 1848.

Novi!!: Ustav i Revolucija 1848. – 1849. · Vidi više »

Ruholah Homeini

Ruholah Homeini (perz. موسوی خمینی, Homein, 22. rujna 1902. – Teheran, 3. lipnja 1989.), poznat još kao Ajatolah Homineini i Imam Homeini, iranski političar, ajatolah, osnivač Islamske Republike Iran i njen vrhovni vođa od 3. prosinca 1979. do svoje smrti.

Novi!!: Ustav i Ruholah Homeini · Vidi više »

Rumunjski jezik

Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.

Novi!!: Ustav i Rumunjski jezik · Vidi više »

Ruska pravda

Ruska pravda ili Kijevska pravda najstarija je zbirka staroruskih zakona.

Novi!!: Ustav i Ruska pravda · Vidi više »

Ruska revolucija 1905. godine

Ruska revolucija 1905.

Novi!!: Ustav i Ruska revolucija 1905. godine · Vidi više »

Ruska ustavna kriza 1993.

Ruska ustavna kriza iz jeseni 1993.

Novi!!: Ustav i Ruska ustavna kriza 1993. · Vidi više »

Sabor Bosne i Hercegovine

Bosanski i hercegovački sabor (Sabor Bosne i Hercegovine) je bila institucija u Bosni i Hercegovini, osnovana 1910. godine.

Novi!!: Ustav i Sabor Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Samuel Adams

Samuel Adams Samuel Adams (Boston, 27. rujna / 16. po starom kalendaru 1772. – Cambridge, 2. listopada 1803.), bio je američki državnik i političar, jedan od Očeva osnivača Sjedinjenih Država lider massachusettskih radikala i američke revolucije, delegat Kontinentalnog kongresa (1774. – 1781.) i potpisnik Deklaracije o nezavisnosti.

Novi!!: Ustav i Samuel Adams · Vidi više »

Samuel Doe

Stožerni narednik Samuel Kanyon Doe (Tuzon, 6. svibnja 1951. – 9. rujna 1990.), bivši afrički vođa, liberijski državnik i političar.

Novi!!: Ustav i Samuel Doe · Vidi više »

Sarawak

Sarawak, nekada povijesna regija a sada država Malezije.

Novi!!: Ustav i Sarawak · Vidi više »

Savez komunističke omladine Jugoslavije

Spomen-ploča Zgrada u Zagrebu u kojoj je osnovan SKOJ Savez komunističke omladine Jugoslavije (srp. Савез комунистичке омладине Југославије, slo. Zveza komunistične mladine Jugoslavije), skraćeno SKOJ (srp. СКОЈ, slo. ZKMJ), omladinska organizacija Saveza komunista Jugoslavije.

Novi!!: Ustav i Savez komunističke omladine Jugoslavije · Vidi više »

Savezne države Meksika

Meksiko je federalna republika koja se sastoji od 31 savezne države i jednog federalnog distrikta (México, D. F.). Prema Ustavu iz 1917. godine navodi se da su federacije slobodne i suverene.

Novi!!: Ustav i Savezne države Meksika · Vidi više »

Schleswig-Holstein

Schleswig-Holstein (donjonjemački: Sleswig-Holsteen, sjevernofrizijski: Slaswik-Holstiinj, danski: Slesvig-Holsten) je najsjevernija savezna pokrajina SR Njemačke.

Novi!!: Ustav i Schleswig-Holstein · Vidi više »

Senat

Rimskom forumu Senat je naziv za skupštinu, često za gornji dom ili komoru legislature ili parlamenta.

Novi!!: Ustav i Senat · Vidi više »

Seneka Mlađi

Lucije Anej Seneka (lat. Lucius Annaeus Seneca, Córdoba, oko 4. pr. Kr. – Rim, 65.), poznat i kao Seneka Mlađi ili Seneka Filozof, bio je rimski filozof i književnik, glavni predstavnik modernoga, "novog stila", koji se u rimskoj književnosti razvio u vrijeme Neronove vladavine.

Novi!!: Ustav i Seneka Mlađi · Vidi više »

Seyni Kountché

Seyni Kountché (Fandou, 1. srpnja 1931. – Pariz, 10. studenog 1987.) – nigerski predsjednik i general.

Novi!!: Ustav i Seyni Kountché · Vidi više »

Sheikh Mujibur Rahman

Sheikh Mujibur Rahman (na bengalskom: শেখ মুজিবর রহমান), Tungipara Upazila, Bangladeš, 17. ožujka 1920. - Dhaka, Bangladeš, 15. kolovoza 1975.) - bangladeški političar i državnik, otac nacije Bangladeša, 1. predsjednik i 2. premijer Bangladeša, ubijen u atentatu. Rođen je u istočnom Bengalu. U mladosti su ga jako zanimale socijalističke ideje i sekularni kemalizam primjenjivan u Turskoj. Postupno će postati gorljivi laik. U prosincu 1970. održani su prvi opći izbori u Pakistanu. Bangladeš je tada bio dio Pakistana (Istočni Pakistan). Stranka Awami liga i njezin vođa Sheikh Mujibur Rahman pobjeđuju na izborima (160 od 162 mjesta rezervirana za Istočni Pakistan u pakistanskoj nacionalnoj skupštini), ali general i predsjednik Pakistana Yahya Khan poništava rezultate. Sheikh Mujibur Rahman ima odlučujuću ulogu u proglašenje neovisnosti Bangladeša 26. ožujka 1971. Zbog toga ga je zatvorio Yahya Khan. Od tada počinje građanski rat protiv pakistanske okupacije. Intervencija Indije omogućila je pobjedu bangladeških separatista. Pušten je na slobodu 22. prosinca 1971. i postao je prvi predsjednik Bangladeša. Njegova stranka Awami liga, odnijela je uvjerljivu pobjedu na prvim izborima 7. ožujka 1973. godine. Proglasio je izvanredno stanje u prosincu 1974. i dao izmijeniti ustav. Smanjio je ovlasti Sabora i pravosuđa i uspostavio jednostranački sustav s jedinom političkom strankom Baksal, kojoj su trebali pripadati svi saborski zastupnici. Ustav je službeno učinio Bangladeš sekularističkom demokracijom, čime se odbija svaka državna religija. Tripartitni sporazum potpisan između Indije, Pakistana i Bangladeša radi ublažavanja napetosti doveo je do nemira. Vojska je reagirala i izvela državni udar 15. kolovoza 1975. godine, ubivši Mujibura Rahmana i nekoliko članova njegove obitelji u Dhaki. Njegova kći Sheikh Hasina, bila je premijerka Bangladeša od 1996. do 2001. i od 2009. godine do danas.

Novi!!: Ustav i Sheikh Mujibur Rahman · Vidi više »

Siale ʻAtaongo Kaho

Siale ʻAtaongo Kaho (Niutōua, Tonga, 15. siječnja 1952.) poznatiji kao Lord Tuʻivakanō je premijer Tonge od 22.

Novi!!: Ustav i Siale ʻAtaongo Kaho · Vidi više »

Siena

Siena je grad i sjedište istoimene provincije u talijanskoj regiji Toskani (tal. Toscana) u središnjoj Italiji.

Novi!!: Ustav i Siena · Vidi više »

Sijera Leone

Sijera Leone je država u zapadnoj Africi na obali Atlantskog oceana.

Novi!!: Ustav i Sijera Leone · Vidi više »

Singman Rhee

Singman Rhee, poznat i kao Lee Seungman ili Yee Sung-man (korejski 이승만, Hwanghae, 26. ožujka 1875. – Honolulu, 19. srpnja 1965.), korejski političar i državnik, obnašatelj dužnosti prvog predsjednika Južne Koreje.

Novi!!: Ustav i Singman Rhee · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Ustav i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sjevernonjemačka konfederacija

Sjevernonjemačka konfederacija ili Sjevernonjemački savez (njem. Norddeutscher Bund) bio je njemački vojni savez osnovan u kolovozu 1866. pod vodstvom Kraljevine Pruske, koje je sljedeće godine transformiran u konfederalnu državu (de facto saveznu državu), koja je postojala od srpnja 1867. do prosinca 1870. godine.

Novi!!: Ustav i Sjevernonjemačka konfederacija · Vidi više »

Skupštinski dom Kiribatija

Zgrada Skupštinskog doma na otoku South Tarawa. Skupštinski dom Kiribatija (engl.: House of Assembly of Kiribati, gilb.: Maneaba ni Maungatabu) je zakonodvano jednodomno tijelo u političkom sustavu Kiribatija koje svojom ulogom i vlastima odgovara parlamentu u europskim političkim sustavima.

Novi!!: Ustav i Skupštinski dom Kiribatija · Vidi više »

Slavko Cuvaj

Slavko pl.

Novi!!: Ustav i Slavko Cuvaj · Vidi više »

Složene države

Složene države su države koje tvore više političko-teritorijalnih jedinica, bez obzira na ustavnopravni položaj tih jedinica.

Novi!!: Ustav i Složene države · Vidi više »

Slovačka

Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.

Novi!!: Ustav i Slovačka · Vidi više »

Službeni jezik

Službeni jezik je jezik izričito određen kao takav u ustavu ili zakonu neke zemlje, države ili teritorija.

Novi!!: Ustav i Službeni jezik · Vidi više »

Smrtna kazna

Zakonit oblik kazne za određene prijestupe Smrtna kazna predstavlja krajnju i najstrožu kaznu koja je danas predviđena u određenim pravnim sustavima.

Novi!!: Ustav i Smrtna kazna · Vidi više »

Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina

Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina (SR BiH) je bila jedna od šest republika u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Novi!!: Ustav i Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Socijalistička Republika Hrvatska

Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.

Novi!!: Ustav i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »

Socijalistička Republika Rumunjska

Socijalistička Republika Rumunjska (rum. Republica Socialistă România) odnosi se na period u povijesti Rumunjske kada je tom državom vladao komunizam.

Novi!!: Ustav i Socijalistička Republika Rumunjska · Vidi više »

Socijalno tržišno gospodarstvo

Socijalno tržišno gospodarstvo (njemački Soziale Marktwirtschaft) je gospodarski sustav s ciljem "spajanja tržišnog gospodarstva na temelju konkurentnog gospodarstva i slobodnog poduzetništva sa socijalnom državom".

Novi!!: Ustav i Socijalno tržišno gospodarstvo · Vidi više »

Somalski omladinski savez

Zastava stranke. Somalski omladinski savez (somalski: Ururka Dhalinyarada Soomaaliyeed) bila je prva politička stranka u Somaliji, ujedno i državotvorna stranka koja je odigrala ključnu ulogu u stjecanju somalijske neovisnosti 1960-ih.

Novi!!: Ustav i Somalski omladinski savez · Vidi više »

Sovjetska Republika Naissaar

Sovjetska Republika Naissaar (est.: Naissaare Nõukogude Vabariik), službeno Sovjetska Republika Vojnika i Graditelja Utvrda Naissaar (rus.: Советская республика матросов и строителей),: "nõukogu kuulutab saare soldatite ja kindluseehitajate sotsialistlikuks vabariigiks." bila je kratkotrajna i nepriznata sovjetska republika proglašena na otoku Naissaaru u Estoniji.

Novi!!: Ustav i Sovjetska Republika Naissaar · Vidi više »

Sparta

Teritorij Sparte Sparta (Σπάρτη) je grad na grčkom poluotoku Peloponezu.

Novi!!: Ustav i Sparta · Vidi više »

Sporazum Pavelić-Stojadinović

Sporazum Pavelić—Stojadinović je bio dogovor između poglavnika Nezavisne Države Hrvatske, Ante Pavelića (1889. – 1959.), i srpskog političara iz Kraljevine Jugoslavije, doktora Milana Stojadinovića (1888. – 1961.). Nacrt Sporazuma je sastavio Milan Stojadinović, te je on predviđao rušenje komunističkog režima u Jugoslaviji i stvaranje nezavisnih država, Slovenije, Hrvatske i Srbije, a prema nekim tvrdnjama potpisan je u kolovozu 1954. godine u Buenos Airesu, Argentina.

Novi!!: Ustav i Sporazum Pavelić-Stojadinović · Vidi više »

Starogrčka književnost

Starogrčka književnost obuhvaća književno stvaralaštvo na grčkom jeziku koje započinje Homerovim epovima oko 8. stoljeća pr. Kr., a završava se okvirno 529. godine poslije Krista, kada je bizantski car Justinijan zatvorio Platonovu Akademiju u Ateni, posljednju filozofsku školu u antici.

Novi!!: Ustav i Starogrčka književnost · Vidi više »

Statut općine

Statut općine je “ustav” na lokalnom nivou.

Novi!!: Ustav i Statut općine · Vidi više »

Stipe Šuvar

Stipe Šuvar (Zagvozd kod Imotskog, 17. veljače 1936. – Zagreb, 29. lipnja 2004.), hrvatski političar, komunist, sociolog i sveučilišni profesor.

Novi!!: Ustav i Stipe Šuvar · Vidi više »

Stjepan Mesić

Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).

Novi!!: Ustav i Stjepan Mesić · Vidi više »

Sto posto za Hrvatsku

desno Sto posto za Hrvatsku naziv je prosvjeda 100 %-tnih hrvatskih ratnih vojnih invalida I. skupine koji je započeo 20. listopada 2014.

Novi!!: Ustav i Sto posto za Hrvatsku · Vidi više »

Sudbena vlast

Sudbena vlast ili judikativa je grana vlasti zadužena za provedbu zakona i, u nekim zemljama, za pridržavanje ustavnih odredaba.

Novi!!: Ustav i Sudbena vlast · Vidi više »

Suverenitet

Suverenitet (fra. souverain od lat. superanus) je potpuna vlast vladara, države ili naroda na vlastitu teritoriju (suverenost u odnosu prema političkoj zajednici unutar države, odnosno unutarnji suverenitet), te nezavisnost takve vlasti u odnosu na bilo kakvu izvanjsku, tuđu vlast.

Novi!!: Ustav i Suverenitet · Vidi više »

Sveti kraljevski luk

Trostruki tau (Veliki grb masonerije Kraljevskog luka) Sveti kraljevski luk (engl. Holy Royal Arch) je samostalni stupanj u slobodnom zidarstvu.

Novi!!: Ustav i Sveti kraljevski luk · Vidi više »

Svjetski dan mentalnog zdravlja

Zelena vrpca međunarodni je znak i simbol solidarnosti i potpore mentalnom zdravlju, te cilju smanjenja stigme i diskriminacije.http://www.greenribbon.ie/about-the-green-ribbon Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada svake godine s ciljem podizanja svijesti o problemima mentalnog zdravlja.

Novi!!: Ustav i Svjetski dan mentalnog zdravlja · Vidi više »

Talijanska Socijalna Republika

Talijanska Socijalna Republika ili TSR, (tal. Republica Sociale Italiana ili RSI) je bila marionetska država nacističke Njemačke koju je vodio "Duce" i "ministar vanjskih poslova" Benito Mussolini.

Novi!!: Ustav i Talijanska Socijalna Republika · Vidi više »

Trećesvibanjski Ustav

Prva stranica izvornika Ustava. Trećesvibanjski (Svibanjski) Ustav prvi je europski i drugi svjetski Ustav koji je 3. svibnja 1791. proglasio Veliki Sejm Poljsko-Litavske Unije u današnjoj Predsjedničkoj palači u Varšavi.

Novi!!: Ustav i Trećesvibanjski Ustav · Vidi više »

Tunis

Tunis (arapski: تونس, službeno: Tuniška Republika (الجمهورية التونسية) magrebška je država koja na sjeveru i na istoku graniči sa Sredozemnim morem. Na zapadu ima granicu s Alžirom (965 km) te na jugoistoku s Libijom (459 km). Ime države dolazi od imena njezina glavnog grada, Tunisa, koji se nalazi na sjeveru zemlje. Oko 40 % teritorija zemlje pokriva saharska pustinja, dok je ostatak zemlje vrlo plodan. Ovaj prostor kolijevka je kartaške civilizacije te poslije žitnica Rimskog imperija. Od 1957. godine, Tunis je predsjednička republika. Danas je član brojnih svjetskih i regionalnih organizacija uključujući Arapsku Ligu, Afričku Uniju te Zajednicu sahelo-saharskih država.

Novi!!: Ustav i Tunis · Vidi više »

Turska

Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).

Novi!!: Ustav i Turska · Vidi više »

U ime obitelji

U ime obitelji je hrvatska građanska udruga osnovana s ciljem prikupljanja potpisa za raspisivanje narodnoga ustavotvornoga referenduma kojime bi glasači izravno odlučili o unošenju odredbe u Ustav Republike Hrvatske kojom bi se brak odredio kao životna zajednica muškarca i žene.

Novi!!: Ustav i U ime obitelji · Vidi više »

Ujedinjena Federacija Planeta

Ujedinjena Federacija Planeta (eng. United Federation of Planets), skraćeno Federacija ili UFP je fiktivna međuplanetarna federativna republika opisana u izmišljenom svemiru Zvjezdanih staza.

Novi!!: Ustav i Ujedinjena Federacija Planeta · Vidi više »

Ukrajinska književnost

Ukrajinska književnost je književnost pisana na staroukrajinskom odnosno suvremenom ukrajinskome jeziku.

Novi!!: Ustav i Ukrajinska književnost · Vidi više »

Umberto II.

Umberto II. (Racconigi, 15. rujna 1904. – Ženeva, 18. ožujka 1983.), posljednji kralj Italije, poznat i kao Svibanjski kralj (tal. Re di Maggio), rođen kao princ od Pijemonta.

Novi!!: Ustav i Umberto II. · Vidi više »

UN Women

Entitet Ujedinjenih naroda za ravnopravnost spolova i osnaživanje žena, poznat i kao UN Women, tijelo je Ujedinjenih naroda koje radi na osnaživanju žena.

Novi!!: Ustav i UN Women · Vidi više »

Ured za nacionalnu sigurnost

Ured za nacionalnu sigurnost (UNS) ustrojen je uredbom Predsjednika Republike u svibnju 1993. godine, čime je započelo stvaranje i razvoj koncepta obavještajne zajednice u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Ustav i Ured za nacionalnu sigurnost · Vidi više »

Uredba

Uredba je propis koji može biti donesen u socijalnoj, političkoj, psihološkoj i ekonomskoj domeni a koji može imati različite oblike: zakonska ograničenja koja donosi vladino tijelo, te je opći normativni akt snagom odmah ispod zakona koji donosi tijelo izvršne vlasti tj.

Novi!!: Ustav i Uredba · Vidi više »

Ustav Bosne i Hercegovine

Ustav Bosne i Hercegovine je najviši pravno-politički dokument same države.

Novi!!: Ustav i Ustav Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Ustav druge Jugoslavije

Ustav iz 1946. Socijalistička Jugoslavija je tijekom svog postojanja u nekoliko navrata mijenjala ustave.

Novi!!: Ustav i Ustav druge Jugoslavije · Vidi više »

Ustav Estonije

Ustav Republike Estonije (est.: Eesti Vabariigi põhiseadus, PS) temeljni je zakonski akt (ustav) u Republici Estoniji, koji regulira temeljnu organizaciju i strukturu estonske države, kao i temeljna prava, slobode i društvene odnose.

Novi!!: Ustav i Ustav Estonije · Vidi više »

Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije

Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije iz 1946.

Novi!!: Ustav i Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije · Vidi više »

Ustav Jugoslavije iz 1963. godine

Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz 1963., donesen je 7.

Novi!!: Ustav i Ustav Jugoslavije iz 1963. godine · Vidi više »

Ustav Jugoslavije iz 1974. godine

Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz 1974., donesen je 21.

Novi!!: Ustav i Ustav Jugoslavije iz 1974. godine · Vidi više »

Ustav Knjaževine Crne Gore

Članak 40. Ustava Knjaževine Crne Gore iz 1905.''' Ustav Knjaževine Crne Gore (hrv. Kneževine) je donesen 19. prosinca 1905. kao prvi ustav u povijesti Crne Gore a bio je važeći i nakon što je 28. kolovoza 1910. proglašena Kraljevina Crna Gora.

Novi!!: Ustav i Ustav Knjaževine Crne Gore · Vidi više »

Ustav Sjedinjenih Američkih Država

Original američkog Ustava Ustav SAD-a naziv je za dokument koji je nakon Američkog rata za neovisnost, točnije 1787., donio Ustavotvorni kongres Sjedinjenih Američkih Država.

Novi!!: Ustav i Ustav Sjedinjenih Američkih Država · Vidi više »

Ustavna kriza

Ustavna kriza je najčešće sukob izazvan političkim nesuglasicama između ustavotvornih organa oko nadležnosti ili djelovanja koji nisu u dovoljnoj mjeri razrađeni ustavom.

Novi!!: Ustav i Ustavna kriza · Vidi više »

Ustavna monarhija

Ustavna monarhija je naziv za oblik vladavine čiji je temelj ustavni sustav koji priznaje nasljednog monarha kao državnog poglavara.

Novi!!: Ustav i Ustavna monarhija · Vidi više »

Ustavni sud

Ustavni sud Republike Hrvatske Ustavni sud je posebno državno tijelo čija je glavna zadaća nadzor nad ustavnošću zakona te zaštita ljudskih prava i sloboda građana zajamčenih ustavom.

Novi!!: Ustav i Ustavni sud · Vidi više »

Ustavni zakon

Ustavni zakon je onaj zakon koji je kao takav definiran ustavom i koji se donosi po postupku predviđenom za donošenje i promjenu odredbi samog ustava.

Novi!!: Ustav i Ustavni zakon · Vidi više »

Ustavno pravo

Ustavno pravo je naziv za granu prava koja uređuje osnove društveno-političko uređenje, odnosno organizaciju vlasti neke države, odnosno temeljna prava i dužnosti njenih državljana.

Novi!!: Ustav i Ustavno pravo · Vidi više »

Vaps (pokret)

Vaps (est.: Eesti Vabadussõjalaste Keskliit, kasnije Eesti Vabadussõjalaste Liit), odnosno Savez sudionika Estonskoga rata za neovisnost, bio je u početku organizacija veterana Estonskoga rata za neovisnost, a kasnije i politički pokret koji je djelovao u estonskoj politici u razdoblju između dva svjetska rata.

Novi!!: Ustav i Vaps (pokret) · Vidi više »

Veksilologija

Veksilologija, također i zastavoslovlje ili stjegoslovlje, je znanost koja se bavi proučavanjem svih aspekata zastava i njihove upotrebe i spada u grupu pomoćnih povijesnih znanosti.

Novi!!: Ustav i Veksilologija · Vidi više »

Velika Kolumbija

Zastava Velike Kolumbije (1819. – 1820.) Velika Kolumbija (španjolski: Gran Colombia), službeno Republika Kolumbija (španjolski: República de Colombia), bila je država u Južnoj Americi, koja je obuhvaćala veći dio sjevera tog kontinenta, ali i južne dijelove Srednje Amerike.

Novi!!: Ustav i Velika Kolumbija · Vidi više »

Veliko Trnovo

Veliko Trnovo (bugarski: Велико Търново), do 1965. samo Trnovo (Търново), grad je na sjeveru centralne Bugarske, koji je administrativno sjedište oblasti Veliko Trnovo.

Novi!!: Ustav i Veliko Trnovo · Vidi više »

Veneto

Veneto (latinski: Venetia, venetski: Vèneto) je jedna od 20 talijanskih regija.

Novi!!: Ustav i Veneto · Vidi više »

Venustiano Carranza

Venustiano Carranza Venustiano Carranza Garza (29. prosinca 1859. – 21. svibnja 1920.) bio je jedan od vođa meksičke revolucije i kasnije predsjednik Meksika.

Novi!!: Ustav i Venustiano Carranza · Vidi više »

Victoria, švedska krunska princeza

Victoria, švedska krunska princeza, vojvotkinja od Västergötlanda (punim imenom Victoria Ingrid Alice Désirée; Stockholm, 14. srpnja 1977.), švedska je prijestolonasljednica.

Novi!!: Ustav i Victoria, švedska krunska princeza · Vidi više »

Vidovdanski ustav

Vidovdanski ustav Vidovdanski ustav izglasan je 28. lipnja 1921. godine (po pravoslavnom kalendaru blagdan sv. Vida – Vidovdanski ustav) kao prvi ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

Novi!!: Ustav i Vidovdanski ustav · Vidi više »

Viktor Emanuel II.

Viktor Emanuel II., punim imenom Vittorio Emanuele Maria Alberto Eugenio Ferdinando Tommaso (Torino, 14. ožujka 1820. – Rim, 9. siječnja 1878.), sardinski kralj od 1849. do 1861. godine i kralj Italije od 1861.

Novi!!: Ustav i Viktor Emanuel II. · Vidi više »

Vlada Republike Hrvatske

Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.

Novi!!: Ustav i Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »

Vojska Crne Gore

Vojska Crne Gore predstavlja naoružani dio Snaga sigurnosti za obranu Crne Gore (uz policiju i obalnu stražu), koja djeluje u skladu s ustavom i načelima međunarodnoga prava koja određuju načela porabe sile za samoobranu.

Novi!!: Ustav i Vojska Crne Gore · Vidi više »

Weimarska Republika

Weimarska Republika (njem. Weimarer Republik) je od povjesničara kasnije dan naziv za njemačku državu nastalu nakon Prvog svjetskog rata.

Novi!!: Ustav i Weimarska Republika · Vidi više »

Wilhelmina

Wilhelmina Wilhelmina (Wilhelmina Helena Pauline Marie) (Haag, 31. kolovoza 1880. – Het Loo, Apeldoorn, 28. studenoga 1962.), prva žena na nizozemskom vladarskom tronu i simbol otpora nacističkoj okupaciji Kraljevine Nizozemske.

Novi!!: Ustav i Wilhelmina · Vidi više »

William H. Seward

William Henry Seward, Sr. (16. svibnja 1801. -, 10. listopada 1872.) bio je 12.

Novi!!: Ustav i William H. Seward · Vidi više »

Zajednica LGBT osoba

lezbijskog pokreta Zajednica LGBT osoba, često zvana i gay zajednica, svjetonazorna je i kulturna zajednica homoseksualnih, biseksualnih i transrodnih osoba te osoba, organizacija i supkultura koje ih podržavaju.

Novi!!: Ustav i Zajednica LGBT osoba · Vidi više »

Zajednica općina

Zajednica općina, (složena kratica: ZO) označavala je posebnu društveno-političku zajednicu (DPZ) područnoga značaja koja samostalno obavlja određene poslove iz nadležnosti Republike te općina koje ju tvore.

Novi!!: Ustav i Zajednica općina · Vidi više »

Zakon

Zakon je normativni akt države koji po točno određenom postupku donosi zakonodavni organ, najčešće skupština (parlament).

Novi!!: Ustav i Zakon · Vidi više »

Zakonik Danila I.

Zakonik Danila I., kneza i gospodara slobodne Crne Gore i Brda (također poznat i kao Danilov zakonik), usvojen 23. travnja 1855. na Cetinju ustavno-pravni je akt kojim je knez (izvor. knjaz) Danilo I. Petrović definirao pravni sustav Kneževine Crne Gore do 1870. godine.

Novi!!: Ustav i Zakonik Danila I. · Vidi više »

Zastava Španjolske

20px Civilna, državna i ratna zastava Španjolske. Omjer 2:3 grba. Omjer 2:3 Zastava Španjolske simbolizira španjolsku naciju.

Novi!!: Ustav i Zastava Španjolske · Vidi više »

Zastava Njemačke

Zastava Savezne Republike Njemačke (njem. Flagge der Bundesrepublik Deutschland) ili Savezna zastava (njem. Bundesflagge), trobojnica je koja se sastoji od tri jedna horizontalne trake koje predstavljaju nacionalne boje Njemačke: crnu, crvenu i zlatnu.

Novi!!: Ustav i Zastava Njemačke · Vidi više »

Zimbabve

Republika Zimbabve je zemlja koja se nalazi u južnom dijelu Afričkog kontinenta, između Viktorijinih slapova, jezera Karibe, rijeke Zambezi na sjeveru i rijeke Limpopo na jugu.

Novi!!: Ustav i Zimbabve · Vidi više »

Zimbabveanski znakovni jezici

Zimbabveanski znakovni jezici (zimsign; ISO 639-3: zib) jesu skup znakovnih jezika kojima se služe gluhe osobe u Zimbabveu.

Novi!!: Ustav i Zimbabveanski znakovni jezici · Vidi više »

1. siječnja

1.

Novi!!: Ustav i 1. siječnja · Vidi više »

15. lipnja

15.

Novi!!: Ustav i 15. lipnja · Vidi više »

17. rujna

17.

Novi!!: Ustav i 17. rujna · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

Novi!!: Ustav i 1948. · Vidi više »

1988.

Bez opisa.

Novi!!: Ustav i 1988. · Vidi više »

2009.

2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Ustav i 2009. · Vidi više »

22. veljače

22.

Novi!!: Ustav i 22. veljače · Vidi više »

5. listopada

5.

Novi!!: Ustav i 5. listopada · Vidi više »

7. travnja

7.

Novi!!: Ustav i 7. travnja · Vidi više »

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni