Komunikacija

421 odnosi: Aditivno miješanje boja, Aeronomija, Akridin, Akridinska naranča, Akustička rezonancija, Albedo, Albert Abraham Michelson, Albrecht Kossel, Alexandre-Edmond Becquerel, Amonijak, Amplituda, Anastigmat, Anders Jonas Ångström, Anemometar, Antena, Anticiklona, Antoine Henri Becquerel, Apokromat, Apsorpcija, Apsorpcijska spektroskopija, Apsorpcijski koeficijent, Argonski laser, Arno Allan Penzias, Arnold Sommerfeld, Arthur Holly Compton, Arthur Leonard Schawlow, Astigmatizam (optika), Astronomija, Astronomski instrumenti, Atmosferska refrakcija, Atom, Atomska fizika, Atomska spektrometrija, August Kundt, Auksokromne skupine, Širenje valova, Čandrasekara Venkata Raman, Baadeov prozor, Balmerova serija, Bertram Brockhouse, Biljne boje, Bioluminiscencija, Blu-ray Disc, Bohrov model atoma, Bohrov radijus, Boja, Boja užarenog čelika, Boje tankih listića, Bojilo, Bozoni, ..., Braggov zakon, Bruno Rossi, Charles Glover Barkla, Charles Kao, Christian Doppler, Ciklona, Cirkumhorizontalni luk, Clifford Glenwood Shull, CO2 laser, Comptonov učinak, Crno tijelo, Crno-bijela fotografija, Crveni pomak, Daljinomjer, Dikroizam, Dioptrijska ploha, Dipol, Disperzija, Disperzija (optika), Donna Strickland, Dopplerov efekt, Dozimetar, Drakeova jednadžba, Dualizam (fizika), Dugovalno zračenje, Dugovalno zračenje Zemlje, Ekstrasolarni planeti, Električna peć, Elektroluminiscencija, Elektromagnetsko zračenje, Elektron, Elektronska mikroskopija, Elektronski mikroskop, Emisijski spektar, Energija električnog polja, Energijske razine, EPR paradoks, Ernest Rutherford, Ernst Ruska, Europski južni opservatorij, Fermijev plin, Fizika, Fizika čvrstog stanja, Flokulacija, Fluorescencija, Fosforescencija, Fotodioda, Fotoelektrični učinak, Fotokemijski smog, Fotoluminescencija, Fotometar, Fotometrija, Foton, Fotosfera, Fotosinteza, Franck-Hertzov pokus, Fraunhoferove linije, Frekvencija, Friedrich Paschen, Frits Zernike, Galaktička astronomija, Gama astronomija, Gama-čestica, Gérard Mourou, Georg Hermann Quincke, George Fitzgerald Smoot, George Gabriel Stokes, Gerard Kuiper, Gibanje biljaka, Gibanje valova, Građa lasera, Gravitacijski crveni pomak, Gustav Ludwig Hertz, Harmonijsko titranje, He-Ne laser, Heinrich Rudolf Hertz, Heisenbergovo načelo neodređenosti, Henry Moseley, Herc, Hideki Jukava, Hiperzvuk, Holografija, Horst Ludwig Störmer, HRT – Radio Rijeka, Huygensovo načelo, Indeks loma, Infracrvena astronomija, Infracrveno zračenje, Infragrijalica, Interferencija, Interferencija valova, Interferometar, Ionizirajuće zračenje, IRAS (satelit), Iridescencija, Izotop, Jakost, Jakost zračenja, James Franck, James Gregory, James Peebles, Jan Hendrik Oort, Jezgra kometa, Jocelyn Bell Burnell, Johann Jakob Balmer, Johannes Rydberg, John Cromwell Mather, John Dalton, John Lewis Hall, John Tyndall, John William Strutt Rayleigh, Joseph Hooton Taylor, Joseph von Fraunhofer, Kai Manne Börje Siegbahn, Kandela, Karoten, Karotenoidi, Kemoluminiscencija, Kinetička teorija plinova, Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja, Klasična fizika, Klorofil, Količina gibanja, Koloidni sustav, Kolorimetrija, Koma (astronomija), Koma (optika), Komet, Kompaktni mionski solenoid, Konjugacija (kemija), Kontinuirani spektar, Korona, Korona (optička pojava), Korpuskularna teorija, Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje, Kristalna rešetka, Kristaloluminiscencija, Kromatska aberacija, Kromofor, Ksantofil, Kundtova cijev, Kvant, Kvantna mehanika, Kvantni brojevi, Lambert-Beerov zakon, Laser, Laserska spektroskopija, Leonid Isaakovič Mandeljštam, Linijski spektar, Longitudinalan val, Louis de Broglie, Luks, Lumen, Luminescentna bojila, Luminiscencija, Luminoznost, Lymanova serija, Maglena duga, Magnetska kontrola, Magnetski pol, Magnituda (astronomija), Marsova atmosfera, Max Planck, Max von Laue, Međunarodna standardna atmosfera, Međuzvjezdana tvar, Mehanički valovi, Metalografija, Metar, Metarska konvencija, Meteorološki radar, Meteorološki uređaji, Meteorologija, Mikroskop, Mikrovalovi, Mjerni instrument, Molekularna spektroskopija, Molekularne vibracije, Monokromator, Načelo korespondencije, Nefelometar, Neptun, Neutronska difrakcija, Neutronska spektroskopija, Neutronska zvijezda, Neutronski generator, Neutronsko zračenje, Newtonovi kolobari, Nicolaas Bloembergen, Niels Bohr, Nilsko crvena, Ogib, Opservatorij, Optička aberacija, Optička debljina, Optička rešetka, Optički teleskop, Optičko vlakno, Optika, Optika atmosfere, Orbitalna elektrana, Osvijetljenost, Osvjetljenje, Ozon, Ozonske rupe, Ozonski omotač, Pametna stakla, Parabolična antena, Paul Hermann Scherrer, Paul Villard, Paulijev princip isključenja, Period, Pierre-Gilles de Gennes, Pieter Zeeman, Pigment, Piranometar, Pirometar, Pjotr Nikolajevič Lebedev, Planckov zakon, Plavi pomak, Plinska peć, Polarimetar, Polarizirana svjetlost, Polimerni/organski fotonaponski članci, Polykarp Kusch, Popis osnovnih vrsta lasera, Popis postupaka zavarivanja, Poruka iz Areciba, Povijest astronomije, Povijest fizike, Pramjera, Prirodna radioaktivnost, Prizma (optika), Program Voyager, Prominencije, Pulsar, Quinckeova cijev, Radar, Radio astronomija, Radio galaktika, Radioaktivnost, Radiodifuzija, Radiografska kontrola, Radioizvori u svemiru, Radiokomunikacije, Radioluminiscencija, Radiometrija, Radioodašiljač, Radioprijamnik, Radiotehnika, Radioteleskop, Radiovalovi, Ramanov učinak, Ramanova spektroskopija, Raspršenje, Raspršenje svjetlosti, Raspršeno Sunčevo zračenje, Rayleighovo raspršenje, Razlučivanje, Refleksija, Refrakcija, Refraktometar, Refraktometrija, Rendgenoluminescencija, Rendgenska astronomija, Rendgenska cijev, Rendgenska spektroskopija, Rendgenska strukturna analiza, Rendgenske zrake, Rep kometa, Rezonantna fluorescencija, Riccardo Giacconi, Robert Woodrow Wilson, Rotacijska spektroskopija, Rubinski laser, Rudolf Ludwig Mössbauer, Russell Alan Hulse, Rydbergova formula, Scintilacija, Seš, Sedefasti pigment, Sekstant, Serge Haroche, Sinkrotron, Sinkrotronsko zračenje, Solarna fotonaponska energija, Sparina, Spektar (fizika), Spektralna analiza, Spektrofotometar, Spektrometar, Spektrometrija, Spektroskopija, Spektroskopska vrpca, Staklenički plinovi, Stefan-Boltzmannov zakon, Stojni val, Stokesov pomak, Stupanj iskorištenja raznih izvora svjetlosti, Sunčanje, Sunčev sustav, Sunčeva baklja, Sunčeva konstanta, Sunčeva svjetlost, Sunčevo zračenje, Sunce, Supermasivna crna rupa, Superpozicija titranja, Svjetleća dioda, Svjetljivost, Svjetlosna energija, Svjetlosna jakost, Svjetlosni tok, Svjetlost, Svjetlovod, Sydney Chapman, Tamna tvar, Tankoslojna kromatografija, Tekući kristali, Teleskop, Termografija, Termoluminiscencija, Termosifon, Theodor Wolfgang Hänsch, Thomas Young, Tijelo (fizika), Tintni pisač, Titanijev dioksid, Toplina, Toplinsko zračenje, Transverzalni val, Trenje, Triboluminiscencija, Tuneliranje, Tyndallov učinak, Ultrakratki optički pulsevi velike snage, Ultraljubičasta astronomija, Ultraljubičasto zračenje, Ultrazvuk, Uranovi prstenovi, Usporedba optičkih medija za pohranu podataka, UV tisak, Uvod u kvantnu mehaniku, Val, Valna teorija, Valni broj, Valovi tvari, Veliki atraktor, Venera, Venerina atmosfera, Vibracije, Vibracijska spektroskopija, Vibracijski spektar, Victor Franz Hess, Vodikove spektralne linije, Walther Ritz, Werner Heisenberg, Wienov zakon pomaka, Wienova aproksimacija, William Henry Bragg, William Lawrence Bragg, Willis Eugene Lamb, Zakočno zračenje, Zamućenje, Zavarivanje laserskim snopom, Zeemanov učinak, Zeleni bljesak, Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja, Zračenje crnog tijela, Zvjezdarnica, Zvuk. Proširite indeks (371 više) » « Stisni indeks

Aditivno miješanje boja

Postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. Aditivno miješanje boja. Aditivno miješanje boja je stvaranje osjeta nove boje u oku na temelju zbrajanja dviju ili više svjetlosti različitih valnih duljina (boja).

Novi!!: Valna duljina i Aditivno miješanje boja · Vidi više »

Aeronomija

ozonskim sloju. patuljka. Aeronomija je grana meteorologije koja se bavi proučavanjem viših slojeva atmosfere, iznad 20 do 25 kilometara, i to prirodom njezinih sastojaka, gustoćom, temperaturom te mikrokemijskim procesima kao što su disocijacija molekula plinova na sastavne atome djelovanjem ultraljubičastog zračenja Sunca, te ionizacija ili stvaranje iona i slobodnih elektrona pod utjecajem kozmičkog zračenja, ultraljubičastog zračenja i gama-zraka na visinama od 60 kilometara.

Novi!!: Valna duljina i Aeronomija · Vidi više »

Akridin

Akridin (engl. acridine, od lat. acer, genitiv acris: oštar) je heterociklički aromatski spoj, C13H9N, bijela kristalna tvar osobita mirisa.

Novi!!: Valna duljina i Akridin · Vidi više »

Akridinska naranča

Akridinska naranča je organski spoj koji služi kao fluorescentna boja selektivne nukleinske kiseline s kationskim svojstvima korisna za određivanje staničnog ciklusa.

Novi!!: Valna duljina i Akridinska naranča · Vidi više »

Akustička rezonancija

jakost glasa. Osnovni ton (gore) i 6 viših tonova. Povučemo li gudalom po sredini žice, ona će izvoditi harmonijsko titranje i pri tom ćemo čuti ton. Glazbena viljuška. Akustička rezonancija nastaje kada se na titranje pobudi zračni stupac u određenom prostoru i u njem stvore stojni valovi.

Novi!!: Valna duljina i Akustička rezonancija · Vidi više »

Albedo

reflektira s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo. Apsolutno crno tijelo ne bi odrazilo ništa svjetlosti i imalo bi albedo jednak nuli. Vrijednosti albeda za razne površine. Albedo (lat.: bjelina) je broj koji pokazuje koliko se svjetlosti reflektira s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo.

Novi!!: Valna duljina i Albedo · Vidi više »

Albert Abraham Michelson

Albert Abraham Michelson (Strzelno, Poljska, 19. prosinca 1852. – Pasadena, Kalifornija, 9. svibnja 1931.), američki fizičar poljskog porijekla.

Novi!!: Valna duljina i Albert Abraham Michelson · Vidi više »

Albrecht Kossel

Nukleinske kiseline: RNA (lijevo) i DNA (desno). ionizacije neutralnih atoma. nm. Dipolna molekula vode: ''μ''.

Novi!!: Valna duljina i Albrecht Kossel · Vidi više »

Alexandre-Edmond Becquerel

Alexandre-Edmond Becquerel (Pariz, 24. ožujka 1820. – Pariz, 11. svibnja 1891.), poznat i samo kao Edmond Becquerel, bio je francuski fizičar koji se bavio proučavanjem Sunčeve svjetlosti, magnetizma, elektriciteta i optike.

Novi!!: Valna duljina i Alexandre-Edmond Becquerel · Vidi više »

Amonijak

Amonijak je spoj dušika i vodika formule NH3.

Novi!!: Valna duljina i Amonijak · Vidi više »

Amplituda

Amplituda prikazane valne funkcije označena je kao ''y'' Amplituda je u fizici najveći otklon (elongacija) od srednje vrijednosti veličine kojom se opisuje val ili titranje.

Novi!!: Valna duljina i Amplituda · Vidi više »

Anastigmat

astigmatizam). optičke osi. Anastigmat (grč. στίγμα: ubod, točka, znak) je fotografska leća konstruirana tako da se izbjegne astigmatska aberacija (astigmatizam).

Novi!!: Valna duljina i Anastigmat · Vidi više »

Anders Jonas Ångström

Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Anders Jonas Ångström (Lögdö, 13. kolovoza 1814. – Uppsala, 21. lipnja 1874.), švedski fizičar i astronom.

Novi!!: Valna duljina i Anders Jonas Ångström · Vidi više »

Anemometar

Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Ultrazvučni anemometar. Presjek kroz laser doppler anemometar. Anemometar s ugrijanom žicom. Pitot cijev. Mjerenje brzine vjetra ručnim anemometrom. Anemometar s vrućom žicom. Anemometar je mjerni instrument za mjerenje jačine vjetra i brzinu strujanja zraka.

Novi!!: Valna duljina i Anemometar · Vidi više »

Antena

TV UHF i VHF, te satelitska). električnog polja. ''Yagi-Udine antena''. ''Dipolna antena''. Hertzov dipol je osnovna sastavnica mnogih antena. reflektor. kapaciteta ''C'', gdje titrajni krug ne sadrži radne otpore koji bi uzrokovali gubitke energije. Pobudimo li takav titrajni krug na titranje, strujnim krugom će poteći struja kao odziv titrajnog kruga na pobudu. Antena (lat. antenna: jedreni križ), u elektrotehnici, je aktivni ili pasivni elektromagnetski uređaj ili dio koji u sklopu s nekim elektroničkim uređajima (na primjer radijskim ili radarskim odašiljačima i prijamnicima) pretvara elektromagnetsku energiju, vezanu uz vodove ili valovode, u prostorni elektromagnetski val ili obratno.

Novi!!: Valna duljina i Antena · Vidi više »

Anticiklona

satu i udaljavanje od središta prema rubovima anticiklone. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. meteorološkoj karti. Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Anticiklona ili barički maksimum je područje visoka tlaka u atmosferi.

Novi!!: Valna duljina i Anticiklona · Vidi više »

Antoine Henri Becquerel

Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. Antoine Henri Becquerel (Pariz, 15. prosinca 1852. – Le Croisic, 25. kolovoza 1908.), francuski fizičar, nobelovac i jedan od otkrivača radioaktivnosti.

Novi!!: Valna duljina i Antoine Henri Becquerel · Vidi više »

Apokromat

stakla ili kombinacije leća radi izbjegavanja kromatske aberacije. sabirne leće. kromatske aberacije. Apokromat je optički sustav velikog povećanja napravljen od posebnog stakla ili kombinacije optičkih leća radi izbjegavanja kromatske aberacije.

Novi!!: Valna duljina i Apokromat · Vidi više »

Apsorpcija

Bez opisa.

Novi!!: Valna duljina i Apsorpcija · Vidi više »

Apsorpcijska spektroskopija

Primjer primjene apsorpcione spektroskopije: apsorpcijskog spektar atmosfere planete izvan Sunčevog sustava - vidljiva je natrijova linija. valne duljine 589 nanometara D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i plamena koji se natapa slanom vodom. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Fraunhoferove linije: spektar plavog neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. Apsorpcijska spektroskopija se odnosi na spektroskopske tehnike koje mjere apsorpciju zračenja, nastalu zbog interakcije s uzorkom, kao funkciju frekvencije ili valne duljine.

Novi!!: Valna duljina i Apsorpcijska spektroskopija · Vidi više »

Apsorpcijski koeficijent

otopinu pigmenta rodamina 6B. Zraka svjetlosti postaje sve slabija kako prolazi kroz otopinu. Optička debljina i optička masa atmosfere. masu stupca zraka nego kad je Sunce u zenitu. Apsorpcijski koeficijent, koeficijent apsorpcije, upojnost ili apsorbancija (oznaka α) je radiometrijska fizikalna veličina koja opisuje svojstvo optičkoga sredstva da apsorbira elektromagnetske valove.

Novi!!: Valna duljina i Apsorpcijski koeficijent · Vidi više »

Argonski laser

Argonski laser s izvorom napajanja i vodenim hlađenjem Argonski laser je plinski laser, koji kao aktivni laserski medij koristi jednostruko nabijene katione argona, koji se stvaraju električnim izbojem u plinu argonu.

Novi!!: Valna duljina i Argonski laser · Vidi više »

Arno Allan Penzias

Arno Allan Penzias (München, 26. travnja 1933.), američki astrofizičar njemačkog podrijetla.

Novi!!: Valna duljina i Arno Allan Penzias · Vidi više »

Arnold Sommerfeld

nm. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Arnold Sommerfeld (Königsberg, danas Kalinjingrad, 5. prosinca 1868. – München, 26. travnja 1951.), njemački fizičar i matematičar.

Novi!!: Valna duljina i Arnold Sommerfeld · Vidi više »

Arthur Holly Compton

Arthur Holly Compton (Wooster, Ohio, 10. rujna 1892. – Berkely, Kalifornija, 15. ožujka 1962.), američki fizičar.

Novi!!: Valna duljina i Arthur Holly Compton · Vidi više »

Arthur Leonard Schawlow

Arthur Leonard Schawlow (Mount Vernon, 5. svibnja 1921. – Palo Alto, 28. travnja 1999.), američki fizičar.

Novi!!: Valna duljina i Arthur Leonard Schawlow · Vidi više »

Astigmatizam (optika)

optičke osi. fotografska leća konstruirana tako da se izbjegne astigmatska aberacija (astigmatizam). Astigmatizam ili astigmatska aberacija, u optici, je optička aberacija koja nastaje zbog nemogućnosti određenog područja optičke leće ili sfernoga zrcala da fokusira sliku predmeta kad se nalazi izvan optičke osi.

Novi!!: Valna duljina i Astigmatizam (optika) · Vidi više »

Astronomija

Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.

Novi!!: Valna duljina i Astronomija · Vidi više »

Astronomski instrumenti

reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Njemačka ekvatorska montaža. azimutskoj montaži. Najveći optički teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u Čileu. Čine ga četiri 8,2 metarska teleskopa. Najveći je Sunčev teleskop McMath-Pierce (eng. ''McMath-Pierce Solar Telescope'') promjera 1.6 metra. Najveći refraktorski teleskop, s objektivom promjera 102 cm, ima Zvjezdarnica Yerkes u SAD-u. Meridijanski krug u Kuffnerovoj zvjezdarnici u Beču. Veliki Newtonov reflektor. Najveći je satelitski reflektorski teleskop Hubbleov svemirski teleskop, sa zrcalom promjera 2,4 metra. Svemirski teleskop Hubble je katadiopter tipa Ritchey-Chrétien. Gregorian teleskop iz 1735. Cassegrainov reflektor. Schmidt-Cassegrainov katadiopter. Fotometar. Michelson interferometar. Vrlo jednostavni spektroskop koji se zasniva na prizmi. Najveći upravljivi radio teleskop (radio teleskop s pomičnom antenom) promjera 110 metara, nalazi se u Green Banku, SAD (Green Bank radio teleskop). Socorru, SAD. dozimetru. gama astronomije treba biti iz svemira. gama zračenje za istraživanje svemira. astročestične fizike. Promatračnica Chandra unutar teretnog prostora Space Shuttlea. rendgenskog zračenja. ultraljubičastom području sve do 10 milijardi godina u prošlost. Boeing 747 - zvjezdarnica ili Stratosferska zvjezdarnica za infracrvenu astronomiju (SOFIA). Sateliti za opažanje Sunca SOHO. NASA-in infracrveni svemirski teleskop lansiran 14. prosinca 2009. i ugašen 17. veljače 2011. Astronomski instrumenti su mjerni instrumenti za praćenje položaja nebeskih tijela na nebeskoj sferi i svih vrsta zračenja koja od njih pristižu.

Novi!!: Valna duljina i Astronomski instrumenti · Vidi više »

Atmosferska refrakcija

Zemaljskom refrakcijom vidljivi se obzor proširuje za 5 do 6%. Zalazak Sunca se vidi iako je Sunce već zašlo. Skica pokazuje pomak slike Sunca kod izlaska i zalaska Sunca. refleksije od više izvora i stvara složenu sliku koja se brzo izmjenjuje, rasteže i savija. Zemljinoj atmosferi. Slika Mjeseca djelomično zasjenjena Zemljinskom atmosferom, snimljena iz svemirske letjelice "Discovery". Vidljivi oblik Mjeseca u donjem dijelu više nije kružan zbog atmosferskog loma svjetlosti. access-date.

Novi!!: Valna duljina i Atmosferska refrakcija · Vidi više »

Atom

Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.

Novi!!: Valna duljina i Atom · Vidi više »

Atomska fizika

Thomsonov model atoma ili model pudinga sa šljivama. Rutherfordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno). nm. Atomska fizika grana je fizike koja se bavi proučavanjem atoma.

Novi!!: Valna duljina i Atomska fizika · Vidi više »

Atomska spektrometrija

Atomska spektrometrija je skupni naziv za spektrometrijske tehnike kemijske analize temeljene na energetskim promjenama koje se događaju u atomima kao učinak apsorpcije ili emisije elektromagnetskog zračenja (spektrometrija).

Novi!!: Valna duljina i Atomska spektrometrija · Vidi više »

August Kundt

August Kundt (Schwerin, 18. studenog 1839. – Israelsdorf, 21. svibnja 1894.), njemački fizičar.

Novi!!: Valna duljina i August Kundt · Vidi više »

Auksokromne skupine

Auksokromne skupine (grč. αὔξω: rastem + χρῶμα: boja) su organski supstituenti (zamjenske grupe) sa slobodnim elektronskim parovima koji osposobljavaju obojene kemijske tvari da se mogu upotrebljavati kao tehnička bojila, na primjer supstituenti –OH, –NH2, –COOH.

Novi!!: Valna duljina i Auksokromne skupine · Vidi više »

Širenje valova

longitudinalnih valova u zraku. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz longitudinalnih valova u plinovima i kapljevinama. transverzalnog vala. moru. Prikaz valnih fronti svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. C. Huygens. Huygensovo načelo izriče da se u homogenim sredstvima svaka točka valne fronte može uzeti kao izvorište novog elementarnoga vala. Totalna refleksija: promatramo lom zrake svjetlosti koja dolazi iz optički gušćeg sredstva, na primjer vode, i pada na graničnu plohu rjeđeg sredstva (na primjer zrak). Prikaz valnih fronti pri prijelazu svjetlosti iz gušćeg u rjeđe sredstvo. Širenje valova u prostoru, prema iskustvu, pokazuje da se od izvora šire valovi na sve strane sa stalnom (konstantnom) brzinom.

Novi!!: Valna duljina i Širenje valova · Vidi više »

Čandrasekara Venkata Raman

Spektar benzena koji su vrlo rano objavili Raman i Krishnan. Čandrasekara Venkata Raman (tamilski: சந்திரசேகர வெங்கடராமன; Tiručirapali, 7. studenog 1888. - Bangalore, 21. studenog 1970.), indijski fizičar.

Novi!!: Valna duljina i Čandrasekara Venkata Raman · Vidi više »

Baadeov prozor

Kumovoj slami. Baadeov prozor (eng. Baade's Window, fra. Fenêtre de Baade, rus. Окно Бааде) je dio neba s odnosno malom količinom međuzvjezdane prašine duž crte gledanja sa Zemlje.

Novi!!: Valna duljina i Baadeov prozor · Vidi više »

Balmerova serija

Vidljivi dio spektralnih linija vodika prestavljene Balmerovom serijom. '''H-alfa''' je crvena linija na desno. Dvije krajnje lijeve linije su ultraljubičaste, jer imaju valnu duljinu kraću od 400 nm Bohrovom modelu atoma vodika, Balmerova serija nastaje skokom elektrona na drugu energetsku razinu (n.

Novi!!: Valna duljina i Balmerova serija · Vidi više »

Bertram Brockhouse

Neutronska difrakcija je pojava reflektiranja neutrona od nekih kristalnih ravnina pri prolasku kroz kristal, tako da se pod određenim kutom pojavljuju neutroni onih energija koji zadovoljavaju Braggov odnos. Bertram Brockhouse ili punim imenom Bertram Neville Brockhouse (Lethbridge, Alberta, 15. srpnja 1918. – Hamilton, Ontario, 13. listopada 2003.), kanadski fizičar.

Novi!!: Valna duljina i Bertram Brockhouse · Vidi više »

Biljne boje

Gledano mikroskopom, klorofil se nalazi unutar stanica u strukturama koje se nazivaju kloroplasti - koje su ovdje prikazane grupirane unutar biljnih stanica. valnih duljina (boja) upadaju u pigment. Ovaj pigment upija crvenu i zelenu svjetlost, ali odbija plavu, stvarajući plavu boju pigmenta. boju. životinja. Kod nekih jaglaca flavoni čine svijetle brašnaste prevlake na stabljikama i listovima. cikle. Hematoksilin u prahu. lat. ''Indigofera''). fluorescentnom svjetlošću. Biljne boje su obojene organske tvari, vezane za plastide u biljnim stanicama (na primjer klorofil, karoten, ksantofil) ili za stanične sokove (flavoni, antocijani).

Novi!!: Valna duljina i Biljne boje · Vidi više »

Bioluminiscencija

Bioluminiscencija zamjećuje se osobito ljeti, kada u toplim morima prostrane površine rasvijetli bičaš ''Noctiluca miliaris''. lat. ''Lampyris noctiluca''). lat. ''Aequorea victoria''). Bioluminiscencija je hladno svijetljenje u živih organizama koji procesom izmjene tvari proizvode energiju, što se gotovo potpuno pretvara u svjetlost, a samo se neznatan dio pretvara u toplinu.

Novi!!: Valna duljina i Bioluminiscencija · Vidi više »

Blu-ray Disc

Blu-ray Disc Player BDP 100 tvrtke Panasonic. Prazni Blu-ray Discovi LM-BRM25 tvrtke Panasonic. Single Layer Discs BD-RE s 25 GB kapaciteta u zaštitnom oklopu (cartridge). Prazni Blu-ray Discovi LM-BRM50 tvrtke Panasonic. Dual Layer Discs BD-RE s 50 GB kapaciteta u zaštitnom oklopu (cartridge). Prazni Blu-ray Discovi tvrtke Panasonic. Jednoslojni diskovi s 25 GB kapaciteta bez zaštitnog oklopa (cartridge). Blu-ray Disc (kratica: BD) je optički disk za pohranu podataka.

Novi!!: Valna duljina i Blu-ray Disc · Vidi više »

Bohrov model atoma

nm. Balmerovom serijom. '''H-alfa''' je crvena linija na desno. Dvije krajnje lijeve linije su ultraljubičaste, jer imaju valnu duljinu kraću od 400 nm. Rutherfordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno). broj elektrona po ljuskama. Elektronski uhvat prikazan Bohrovim modelom atoma. atomske jezgre. Bohrov model atoma je dopuna Rutherfordovog modela atoma s dva postulata i time je uspio objasniti strukturu elektronskog omotača i procese emisije i apsorpcije svjetlosti.

Novi!!: Valna duljina i Bohrov model atoma · Vidi više »

Bohrov radijus

nm. Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik. ultraljubičaste, jer imaju valnu duljinu kraću od 400 nm. Bohrov radijus ili Bohrov polumjer je mjerna jedinica je za mjerenje duljine, a upotrebljava se prije svega u atomskoj fizici.

Novi!!: Valna duljina i Bohrov radijus · Vidi više »

Boja

Slikarski krug boja. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz optičke prizme uzrokuje da se bijela svjetlost razloži na dugine boje. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. Boja (tur. boya) je vidni osjet ovisan o frekvenciji svjetlosnog zračenja.

Novi!!: Valna duljina i Boja · Vidi više »

Boja užarenog čelika

valnim duljinama koje ljudsko oko ne može vidjeti. žarenja (od 550 °C do 1300 °C). Boja užarenog čelika nam može poslužiti da bi ocijenili temperaturu, za jednostavnije predmete i s manjim zahtjevima, ako nam nisu dostupni mjerni instrumenti za točno mjerenje temperature.

Novi!!: Valna duljina i Boja užarenog čelika · Vidi više »

Boje tankih listića

uljnog filma. Boje tankih listića odnosno interferencijske boje su pojava interferencije koja se opaža kad snop svjetlosti padne na tanki sloj optičkoga sredstva pri čemu se dio svjetlosti reflektira (odbija) na gornjoj plohi, a ostatak se svjetlosti reflektira na donjoj plohi te se određene frekvencije ponište, a druge pojačaju.

Novi!!: Valna duljina i Boje tankih listića · Vidi više »

Bojilo

Bojila za tekstil (Marrakech, Maroko). Indigo dobiven iz biljke indigovke. Purpurno obojene tkanine. valnih duljina (boja) upadaju u bojilo. Ovo bojilo upija crvenu i zelenu svjetlost, ali odbija plavu, stvarajući plavu boju bojila. organskih molekula. valnim duljinama. Konjugirani lanci s dušikovim i kisikovim atomima. P-nitrotoluen (V) je vrlo slabo svijetložuto obojen, dok je p-nitranilin (VI) narančastožut, a njegov kation (VII) svijetložut. negativnog naboja. pmc.

Novi!!: Valna duljina i Bojilo · Vidi više »

Bozoni

Higgsovim bozonom. nm. standardnim modelom. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Higgsovog bozona. Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Bozon (po S. N. Boseu) je subatomska čestica cjelobrojnoga spina koja se podvrgava Bose-Einsteinovoj statistici.

Novi!!: Valna duljina i Bozoni · Vidi više »

Braggov zakon

zračenja. rendgenskih zraka na atome u kristalu. reflektiranja neutrona od nekih kristalnih ravnina pri prolasku kroz kristal, tako da se pod određenim kutom pojavljuju neutroni onih energija koji zadovoljavaju Braggov odnos. spektrometra. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. rendgenskim zrakama (točke snopa okomito na sredinu detektora). Braggov zakon ili Braggov odnos (prema W. L. Braggu iz 1912.) je pojednostavnjenog izraza koji tu pojavu opisuje ogib rendgenskoga zračenja na kristalu kao refleksiju na usporednim ravninama postavljenima kroz čvorišta kristalne rešetke: gdje je: d - međuravninska udaljenost, λ - valna duljina zračenja, θ - kut refleksije, n - cijeli broj.

Novi!!: Valna duljina i Braggov zakon · Vidi više »

Bruno Rossi

nadmorskom visinom koju je mjerio V. F. Hess 1912. i Kolhörster 1913. i 1914. kozmičkih zraka. beta-čestice). elementarnih čestica. Prva ikad napravljena slika pozitrona. rendgenskog zračenja. Bruno Rossi, punim imenom Bruno Benedetto Rossi (Venecija, 13. travnja 1905. – Cambridge, Massachusetts, 21. studenog 1993.), američki fizičar talijanskoga podrijetla.

Novi!!: Valna duljina i Bruno Rossi · Vidi više »

Charles Glover Barkla

katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. Charles Glover Barkla (Widnes, Lancashire, UK, 7. lipnja 1877. - Edinburgh, Škotska, 23. listopada 1944.), britanski fizičar.

Novi!!: Valna duljina i Charles Glover Barkla · Vidi više »

Charles Kao

Charles Kao (Šangaj, 4. studenoga 1933. – 23. rujna 2018.), hongkonško-britansko-američki fizičar.

Novi!!: Valna duljina i Charles Kao · Vidi više »

Christian Doppler

gibanju njihova izvora ili promatrača. Christian Doppler, punim imenom Christian Johann Doppler (Salzburg, 29. studenog 1803. - Venecija, 17. ožujka 1853.), austrijski fizičar i matematičar.

Novi!!: Valna duljina i Christian Doppler · Vidi više »

Ciklona

Islandska ciklona 4. rujna 2003. Hrvatskoj najviše utječe Genovska ciklona (7. listopada 1996.). Uragan Isabel iz 2003. uragana Katrina krajem kolovoza 2005. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Usporedba između izvantropske (gore) i tropske ciklone (dolje desno). Ciklona (engl. cyclone, prema grč. ϰύϰλος: krug) ili barički minimum je područje relativno sniženog tlaka zraka u izvantropskim zemljopisnim širinama, s promjerom od 500 kilometara do više tisuća kilometara, u kojem postoji vrtložno strujanje zraka koje se može protezati i kroz cijelu troposferu.

Novi!!: Valna duljina i Ciklona · Vidi više »

Cirkumhorizontalni luk

Cirkumhorizontalni luk iznad Himalaja (Nepal). Cirkumhorizontalni luk (dolje) i opisani halo (gore) iznad Oregona (sliku snimila Shayla Doering). Meksika. haloi i rijetke pojave oblika haloa. halo i njegovi oblici: lijevo gore - heksagonalna pločica s 4 naznačene osi, desno gore - heksagonalni stupić, lijevo dolje - stupić s kapicom u obliku heksagonalne pločice, desno dolje - stupić u obliku metka. Put zrake svjetlosti u ledenoj prizmici: lijevo α.

Novi!!: Valna duljina i Cirkumhorizontalni luk · Vidi više »

Clifford Glenwood Shull

Neutronska difrakcija je pojava reflektiranja neutrona od nekih kristalnih ravnina pri prolasku kroz kristal, tako da se pod određenim kutom pojavljuju neutroni onih energija koji zadovoljavaju Braggov odnos. Clifford Glenwood Shull ili Clifford Shull (Pittsburgh, 23. rujna 1915. – Medford, Massachusetts, 31. ožujka 2001.), američki fizičar.

Novi!!: Valna duljina i Clifford Glenwood Shull · Vidi više »

CO2 laser

CO2 laser je plinski laser koji kao aktivni medij koristi molekule ugljikovog dioksida.

Novi!!: Valna duljina i CO2 laser · Vidi više »

Comptonov učinak

valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. nm. raspršenja. ionizacijskom komorom; komora je mogla mjeriti ukupnu energiju taloženu tijekom vremena, a ne energiju pojedinih raspršenih fotona. Comptonov učinak u atomu. Comptonov učinak ili Comptonov efekt (prema A. H. Comptonu) je porast valne duljine elektromagnetskog zračenja raspršenoga na slobodnim elektronima.

Novi!!: Valna duljina i Comptonov učinak · Vidi više »

Crno tijelo

ultraljubičastu katastrofu” Boja (kromatičnost) zračenja idealnog crnog tijela ovisi o temperaturi Crno tijelo lave može biti procjenjena prema boji. Ovdje na slici temperatura lave je od 1 000 do 1 200 K. Crno tijelo je tijelo koje gotovo potpuno upija (apsorbira) vidljivu svjetlost, to jest kojemu je koeficijent apsorpcije za sve valne duljine svjetlosti gotovo jednak broju 1.

Novi!!: Valna duljina i Crno tijelo · Vidi više »

Crno-bijela fotografija

Radničke ruke (Doris Ulmann, 1925.) Crno-bijela fotografija (ili monokromatska fotografija) – fotografija u kojoj slika ima jedan ton, umjesto da registrira boje objekta koji se fotografira.

Novi!!: Valna duljina i Crno-bijela fotografija · Vidi više »

Crveni pomak

Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Sunčevim (lijevo). Dopplerova učinka i radara može odrediti brzina kretanja vozila. Dopplerov učinak se može primijetiti i kod kretanja labuda po vodi (valovi na vodi). Crveni pomak je pomak spektralnih linija svjetlosti (povećanje valnih duljina) prema crvenom dijelu spektra.

Novi!!: Valna duljina i Crveni pomak · Vidi više »

Daljinomjer

geodetska mjerenja. pomorskoj primjeni. Triangulacija se može iskoristiti za mjerenje udaljenosti od broda do obale. Jedan geodet mjeri kut ''α'', a drugi ''β''. Poznavajući udaljenost ''l'', može se izračunati udaljenost ''d''. radio interferometrijom u veliki teleskop. Način rada sonara. Daljinomjer je mjerni instrument za mjerenje udaljenosti između neke točke (cilj) i stajališta promatrača, koji se primjenjuje u geodeziji, navigaciji, vojnoj praksi za određivanje udaljenosti mete, pri fotografskim snimanjima i tako dalje.

Novi!!: Valna duljina i Daljinomjer · Vidi više »

Dikroizam

Dikroizam kod staklenih ukrasa. Dikroizam: 1. upadna svjetlost, 2. vodoravne vibracije potpuno upijene (apsorbirane), 3. okomite vibracije djelomično upijene (apsorbirane), 4. pravocrtno (linearno) polarizirana prolazna svjetlost. Dikroizam (prema grč. δίχροος: dvobojan) je svojstvo nekih kristala da različito upijaju (apsorbiraju) svjetlost koja titra u različitim ravninama, pa time stvaraju polariziranu svjetlost.

Novi!!: Valna duljina i Dikroizam · Vidi više »

Dioptrijska ploha

ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. Dioptrijska ploha ili dioptar je granična ploha između dvaju optičkih sredstava, na primjer zraka i stakla, na kojoj se događaju refleksija ili refrakcija svjetlosti.

Novi!!: Valna duljina i Dioptrijska ploha · Vidi više »

Dipol

Zemljino magnetsko polje približno predstavlja magnetni dipol. Prikaz koji pokazuje električno polje koje stvara elemenarni električni dipol. vode je primjer polarne molekule, a veličina njihove polarnosti određena je električnim dipolnim momentom. Negativni naboj je predstavljen crvenom bojom, pozitivni naboj je prikazan plavom bojom, dok je bijelo neutralno. televizijski prijem. Pojam dipol ima više značenja.

Novi!!: Valna duljina i Dipol · Vidi više »

Disperzija

Diperzija čestica.

Novi!!: Valna duljina i Disperzija · Vidi više »

Disperzija (optika)

dugine boje. vode. Disperzija (lat. dispersio: rasap, raspršenje, rasipanje), disperzija svjetlosti ili optička disperzija, u optici, je razlaganje složene (na primjer bijele) svjetlosti na boje zbog ovisnosti indeksa loma o valnoj duljini svjetlosti koje nastaje prilikom loma svjetlosti (refrakcije), ogiba (interferencije), totalne refleksije i drugo.

Novi!!: Valna duljina i Disperzija (optika) · Vidi više »

Donna Strickland

iznimno kratki optički pulsevi velike snage. Fotografija femtosekundnog lasera s pojačanjem izlazne frekvencije ("Laboratorija primijenjene optike"). valne duljine (plava boja) izlaze prve. Donna Strickland ili Donna Theo Strickland (Guelph, Ontario, 27. svibnja 1959.), kanadska fizičarka.

Novi!!: Valna duljina i Donna Strickland · Vidi više »

Dopplerov efekt

gibanju njihova izvora ili promatrača. Dopplerova učinka i radara može odrediti brzina kretanja vozila. Dopplerov učinak se može primijetiti i kod kretanja labuda po vodi (valovi na vodi). Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Sunčevim (lijevo). Dopplerov učinak ili Dopplerov efekt je promjena frekvencije valova pri relativnom gibanju njihova izvora ili promatrača.

Novi!!: Valna duljina i Dopplerov efekt · Vidi više »

Dozimetar

Primjer modernog osobnog dozimetra (Radex RD1503). Penkala dozimetar za direktno očitavanje. Dozimetar se koristi za zaštitu ljudi koji rade u područjima jakog ionizirajućeg zračenja, prije svega u postrojenjima ili ustanovama gdje se koriste jaki izvori radioaktivnosti.

Novi!!: Valna duljina i Dozimetar · Vidi više »

Drakeova jednadžba

Drakeova jednadžba je jednadžba koja daje procjenu broja civilizacija u našoj galaksiji koje su sposobne i voljne komunicirati sa Zemljanima.

Novi!!: Valna duljina i Drakeova jednadžba · Vidi više »

Dualizam (fizika)

čestice i kao valovi (dualizam). Fotoelektrični učinak pokazuje isto dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. Dualizam (novolatinski dualismus, prema latinskom dualis: dvojan, dvostruk), u fizici, je svojstvo elektromagnetskog zračenja (foton) i osnovnih čestica tvari da pokazuju i valna i čestična svojstva, ovisno o okolnostima opažanja.

Novi!!: Valna duljina i Dualizam (fizika) · Vidi više »

Dugovalno zračenje

stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. dugovalnog zračenja Zemlje od 2003. do 2010. Dugovalno zračenje je dio infracrvenoga zračenja valne duljine veće od 3 μm.

Novi!!: Valna duljina i Dugovalno zračenje · Vidi više »

Dugovalno zračenje Zemlje

stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. dugovalnog zračenja Zemlje od 2003. do 2010. Ugljikov dioksid i vodena para selektivno apsorbiraju infracrveno zračenje u području od 5 do 7 μm i valove duljine od 17 μm, a uopće ne apsorbiraju zračenje u području od 8,5 do 12 μm za koje je atmosfera potpuno propusna. Dugovalno zračenje Zemlje ili dugovalno toplinsko zračenje Zemlje je dio infracrvenoga zračenja valne duljine od 4 do 50 μm, koje nastaje apsorpcijom (upijanjem) Sunčeva kratkovalnog zračenja iz Sunčeve svjetlosti.

Novi!!: Valna duljina i Dugovalno zračenje Zemlje · Vidi više »

Ekstrasolarni planeti

Otkrića ekstrasolarnih planeta. Proksime b. Proksime b. Umjetnički prikaz Gliese 876 b. Umjetnički prikaz Upsilon Andromedae b. Svemirskog teleskopa Hubble). Ekstrasolarni planeti ili egzoplaneti su planeti izvan Sunčeva sustava.

Novi!!: Valna duljina i Ekstrasolarni planeti · Vidi više »

Električna peć

kW. otpora. električnim otporom. zagrijava prostoriju. Kućna infracrvena električna grijalica (infragrijalica). konvektorske grijalice iz 1924. Prenosivi kalorifer. elektrolučne peći. električnim induktivitetom. Električna peć ili električna grijalica je uređaj i industrijsko elektrotoplinsko postrojenje u kojem se električna energija pretvara u toplinsku energiju, a toplina se iskorištava za dobivanje metala, njihovu toplinsku i termokemijsku obradu te općenito za pečenje, zagrijavanje ili sušenje, i to u industriji, ugostiteljstvu i kućanstvu.

Novi!!: Valna duljina i Električna peć · Vidi više »

Elektroluminiscencija

Elektroluminiscencija se primjenjuje i za instrumente vozila. tekućim kristalima LCD koji ima elektroluminiscentno pozadinsko svjetlo. Munja je isto oblik elektroluminiscencije. V napona, iz 1960.; promjera 59 mm). katodom. Elektroluminiscencija je svijetljenje nekih dielektričnih tvari pod utjecajem električne struje (na primjer kada se nalaze u polju izmjenične struje).

Novi!!: Valna duljina i Elektroluminiscencija · Vidi više »

Elektromagnetsko zračenje

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.

Novi!!: Valna duljina i Elektromagnetsko zračenje · Vidi više »

Elektron

dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.

Novi!!: Valna duljina i Elektron · Vidi više »

Elektronska mikroskopija

Transmisijski elektronski mikroskop. Elektronska mikroskopija je vrsta mikroskopije koja za stvaranje slike koristi snop elektrona.

Novi!!: Valna duljina i Elektronska mikroskopija · Vidi više »

Elektronski mikroskop

Transmisijski elektronski mikroskop. Peludi snimljeni skenirajućim elektronskim mikroskopom. Elektronski mikroskop koji je konstruirao Ernst Ruska 1933. malarije (plasmodium) snimljen transmisijskim elektronskim mikroskopom. Snimka mrava snimljena skenirajućim elektronskim mikroskopom. bakra, a mikrostruktura pokazuje taloženje bakra (tamni dijelovi) unutar osnove aluminija. Elektronski mikroskop je uređaj kojim se, s pomoću uskog snopa elektrona, dobiva uvid u mikrostrukturu promatranog uzorka, uz golemo povećanje.

Novi!!: Valna duljina i Elektronski mikroskop · Vidi više »

Emisijski spektar

valne duljine 589 nanometara D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i plamena koji se natapa slanom vodom. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Emisijski spektar koji nastaje raščlanjivanjem (na primjer s pomoću optičke prizme ili optičke rešetke) emitiranoga zračenja užarenih tijela svojstven je za fizikalna i kemijska svojstva izvora zračenja.

Novi!!: Valna duljina i Emisijski spektar · Vidi više »

Energija električnog polja

električna naboja. električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. električnog kondenzatora. nm. Skica uz energiju elektrona. Energija električnog polja je pojava koja nam objašnjava da električno polje u sebi sadržava energiju.

Novi!!: Valna duljina i Energija električnog polja · Vidi više »

Energijske razine

energije, koji se naziva osnovno energijsko stanje, a svako više stanje naziva se pobuđenim energijskim stanjem. Dijagram energijskih razina elektrona u vodikovom atomu. atomske jezgre. Svako stacionarno stanje određuje specifičnu energijsku razinu atoma. Smanjenje energijske razine s ''E2'' na ''E1'' rezultira emisijom (izbacivanjem) fotona predstavljenog crvenom zavijenom strelicom, a čija je energija ''h∙ν''. Povećanje energijske razine s ''E1'' na ''E2'' nastalo zbog apsorpcije (upijanja) fotona predstavljenog crvenom zavijenom strelicom, a čija je energija ''h∙ν''. Zbir svih 14 atomskih jednoelektronskih orbitala za najmanja 3 glavna kvantna broja ''n''. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. nm. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Energijske razine su bliske diskretne razine (nivoi) energije u nekom izoliranom sustavu (atom, molekula) ili u nekome sustavu čestica.

Novi!!: Valna duljina i Energijske razine · Vidi više »

EPR paradoks

EPR paradoks (skraćeno: EPR) ili EPR argument, misaoni je pokus kvantne mehanike, nazvan po prvim slovima prezimena Alberta Einsteina, Borisa Podolskog i Nathana Rosena, koji su 1935. osmislili misaoni eksperiment kako bi osporili Kopenhagensku interpretaciju i time pokazali da je kvantna mehanika nepotpuna teorija.

Novi!!: Valna duljina i EPR paradoks · Vidi više »

Ernest Rutherford

beta-čestice. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. ''Gornja slika'': Očekivani rezultati: alfa-čestice prolaze kroz Thomsonov model atoma. ''Donja slika'': Dobiveni rezultati: samo mali dio alfa-čestice skreće, pokazujući da postoji pozitivan naboj u atomskoj jezgri (treba napomenuti da mjere nisu stvarne, atomska jezgra je još puno manja). To je Rutherfordov model atoma. Rutherfordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno). Ernest Rutherford (Nelson, Novi Zeland, 30. kolovoza 1871. – Cambridge, 19. listopada 1937.) bio je britanski i novozelandski kemičar i fizičar.

Novi!!: Valna duljina i Ernest Rutherford · Vidi više »

Ernst Ruska

Elektronski mikroskop koji je konstruirao Ernst Ruska 1933. Kvadrupol je sustav dvaju dipola (magneta) na maloj udaljenosti. Ernst Ruska (Heidelberg, 25. prosinca 1906. – Berlin, 27. svibnja 1988.), njemački fizičar.

Novi!!: Valna duljina i Ernst Ruska · Vidi više »

Europski južni opservatorij

Najveći teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u Čileu. Čine ga četiri 8,2 m teleskopa. Europski ekstremno veliki teleskop ili E-ELT (engl. ''European Extremely Large Telescope'') se planira završiti 2018. La Silla teleskopi. La Silla u noći. NTT teleskop (engl. ''The New Technology Telescope''). Unutrašnjost VISTA teleskopa Laser se koristi za tehniku adaptivne optike (pobuđeni atomi natrija u Zemljinoj atmosferi stvaraju umjetnu zvijezdu). Europski južni opservatorij ili ESO (engl. European Southern Observatory) izvrstan je primjer međunarodne suradnje koja je tijekom proteklih 50 godina dovela do niza velikih znanstvenih otkrića u području moderne astronomije i astrofizike.

Novi!!: Valna duljina i Europski južni opservatorij · Vidi više »

Fermijev plin

energijskih razina elektrona u vodikovom atomu. Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik. Fermijev plin (prema E. Fermiju) je model elektronskog plina u metalima što ga tvore elektroni koje atomi u kristalnoj rešetki lako otpuštaju (1, 2 ili više valentnih elektrona po atomu).

Novi!!: Valna duljina i Fermijev plin · Vidi više »

Fizika

Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.

Novi!!: Valna duljina i Fizika · Vidi više »

Fizika čvrstog stanja

kubičnog kristalnog sustava. čvrstoću. fotonaponski članak. Valentni pojasevi poluvodiča pokazuju potpuno popunjen valentni pojas i prazan vodljivi pojas. Fermijev nivo leži unutar zabranjenog pojasa. elektronskim mikroskopom. m. provođenja ili kondukcije topline. feromagnet u obliku potkove. Meissnerovog učinka (Walther Meissner). Ukrašena kopija prvog tranzistora otkrivenog u tvrtci Bell Labs 23. prosinca 1947. kada su američki istraživači John Bardeen, Walter Houser Brattain i William Bradford Shockley konstruirali prvi germanijski bipolarni tranzistor. kovalentne. kovalentnoj vezi sa susjedna tri silicijeva atoma, a veza s četvrtim silicijevim atomom ostaje nepopunjena. Nju popunjava elektron susjednog atoma, čime nastaje '''šupljina'''. Takvi trovalentni atomi koji primaju elektrone nazivaju se '''akceptori'''. fotonaponski članak izrađen od pločice monokristalnog silicija. Elektroporculan kao izolator za visoke napone. fotoelektričnog učinka. Svjetleće diode. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Suprafluidni helij koji se nalazi u gornjoj posudi će pomalo isticati iz nje, kap po kap, sve dok se ne isprazni. Fizika čvrstog stanja je grana fizike koja proučava strukturu tvari u čvrstome stanju (krutine) te s pomoću kvantne fizike istražuje svojstva i procese u kristalnome i amorfnome obliku tvari, svojstva kristalizirane tvari i pojave vezane uz promjene fizikalnih veličina (primjerice temperature, tlaka, dimenzija i oblika mikrokristala, broja i vrste defekata u kristalnoj rešetki i drugo).

Novi!!: Valna duljina i Fizika čvrstog stanja · Vidi više »

Flokulacija

bot.

Novi!!: Valna duljina i Flokulacija · Vidi više »

Fluorescencija

ultraljubičastom zračenju. vibracijsko stanje osnovnog elektronskog stanja (''v”''.

Novi!!: Valna duljina i Fluorescencija · Vidi više »

Fosforescencija

Fosforescentni pigmenti (lijevo: cinkov sulfid; desno: stroncijev aluminat). Fosforescentni pigmenti u mraku nakon 1 minute (lijevo: cinkov sulfid; desno: stroncijev aluminat). Fosforescentni pigmenti u mraku nakon 4 minute (lijevo: cinkov sulfid; desno: stroncijev aluminat). Fosforescencija je pojava svijetljenja po prestanku osvjetljavanja.

Novi!!: Valna duljina i Fosforescencija · Vidi više »

Fotodioda

Fotodioda izbliza Oznaka za fotodiodu Fotodioda je poluvodički element strukture slične ispravljačkoj diodi.

Novi!!: Valna duljina i Fotodioda · Vidi više »

Fotoelektrični učinak

Fotoelektrični učinak: fotoni upadaju na metalnu ploču slijeva i izbijaju elektrone. Fotoelektrični učinak, fotoelektrični efekt ili fotoefekt fizikalna je pojava kod koje djelovanjem elektromagnetskog zračenja dovoljno kratke valne duljine, najčešće svjetlosti u ultraljubičastom području spektra, dolazi do izbijanja elektrona iz obasjanog materijala, obično kovine.

Novi!!: Valna duljina i Fotoelektrični učinak · Vidi više »

Fotokemijski smog

Nastaje od produkata motornih vozila: vodena para (H2O), ugljikov dioksid (CO2), ugljikov monoksid (CO), CxHy (neizgoreno gorivo), NOx, olovni spojevi.

Novi!!: Valna duljina i Fotokemijski smog · Vidi više »

Fotoluminescencija

valnim duljinama. Prikaz nastajanja fotoluminiscencije. Fotoluminiscencija je vrsta luminescencije koja nastaje kao posljedica obasjavanja određenih kemijskih tvari svjetlošću svih valnih duljina.

Novi!!: Valna duljina i Fotoluminescencija · Vidi više »

Fotometar

Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. 300px W i svjetlosne snage 470 lumena. W i svjetlosne snage 325 lumena. Fotometar ili svjetlomjer je mjerni instrument za mjerenje jakosti svjetlosti.

Novi!!: Valna duljina i Fotometar · Vidi više »

Fotometrija

Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. svjetlosne snage 470 lumena. svjetlosne snage 325 lumena. Fotometrija je grana optike koja se bavi mjerenjem svojstava svjetlosti (svojstava izvora svjetlosti, svjetlosnoga toka i osvjetljenja površina).

Novi!!: Valna duljina i Fotometrija · Vidi više »

Foton

nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Higgsovim bozonom. spiralom). Foton (prema grč. φῶς, genitiv: φωτός: svjetlοst), svjetlosni kvant, kvant svjetlosti ili kvant elektromagnetskoga zračenja (oznaka γ) je osnovni djelić energije elektromagnetskoga zračenja, elementarna čestica koja je posrednik u prenošenju elektromagnetskoga međudjelovanja.

Novi!!: Valna duljina i Foton · Vidi više »

Fotosfera

Struktura Sunca i položaj njegove fotosfere Fotosfera (grč. φῶς, φωτός.

Novi!!: Valna duljina i Fotosfera · Vidi više »

Fotosinteza

biljke. Proizvedeni ugljikohidrati pohranjuju se ili koriste u biljci. Fotosinteza je biološki proces kojim stanični organizmi pretvaraju energiju svjetlosti u kemijsku energiju.

Novi!!: Valna duljina i Fotosinteza · Vidi više »

Franck-Hertzov pokus

anodi (A) kao električna struja. električnoga napona. Franck-Hertzov pokus je pokus kojim je s pomoću električnoga mjerenja potvrđena kvantna priroda atoma, to jest potvrđena je pretpostavka o postojanju stacionarnih stanja i diskretnih energijskih razina u atomima.

Novi!!: Valna duljina i Franck-Hertzov pokus · Vidi više »

Fraunhoferove linije

Sunčev spektar s Fraunhoferovim linijama Spektar plavog neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu Fraunhoferove linije su spektralne linije, nazvane prema njemačkom fizičaru Joseph von Fraunhoferu, koje se vide kao tamne apsorpcione linije, u vidljivom Sunčevom spektru.

Novi!!: Valna duljina i Fraunhoferove linije · Vidi više »

Frekvencija

Primjer različitih frekvencija. Sinusoidni valovi različitih frekvencija; donji valovi imaju veću frekvenciju od onih iznad njih. Frekvencija (lat. frequentia: mnoštvo; oznaka f ili ν; učestalost, čestota) je fizikalna veličina koja iskazuje broj ponavljanja neke periodične pojave u jedinici vremena (periodično gibanje).

Novi!!: Valna duljina i Frekvencija · Vidi više »

Friedrich Paschen

Friedrich Paschen, punim imenom Louis Carl Heinrich Friedrich Paschen (Schwerin, Mecklenburg-Zapadno Pomorje, Njemačka, 22. siječnja 1865. – Potsdam, Brandenburg, Njemačka, 25. veljače 1947.), njemački fizičar.

Novi!!: Valna duljina i Friedrich Paschen · Vidi više »

Frits Zernike

faznokontrastnim mikroskopom. Frits Zernike (Amsterdam, 16. srpnja 1888. – Amersfoort, 10. ožujka 1966.), nizozemski fizičar.

Novi!!: Valna duljina i Frits Zernike · Vidi više »

Galaktička astronomija

Umjetnički prikaz Mliječne staze Galaktička astronomija proučava galaksiju Mliječni put i sve što ona sadrži.

Novi!!: Valna duljina i Galaktička astronomija · Vidi više »

Gama astronomija

Gama zračenje iz svemira upija Zemljina atmosfera, tako da korištenje gama astronomije treba biti iz svemira. Svemirski opservatorij Compton Gamma Ray Observatory, koji koristi gama zračenje za istraživanje svemira. Dva ogromna balona rendgenskog i gama zračenja zračenja u samom središtu Mliječnog puta (2010.). Komet Lulin snimljen u gama području (2009.) Supernova SN 2005cs snimljena u gama području Teleskop MAGIC za maglovitog dana. Vide se laserske referentne zrake, koje mjere geometriju aktivne površine reflektora. Pulsari u gama području koje je otkrio satelit ''Fermi Gamma-ray Space Telescope''. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Maglica Rakovica. Blazar Markarijan 421. Dvije uzastopne slike Sunčeve baklje. Gama astronomija koristi za promatranje svemira gama zračenje za otkrivanje najaktivnijih zakutka svemira, primjerice pulsare, kvazare i crne rupe.

Novi!!: Valna duljina i Gama astronomija · Vidi više »

Gama-čestica

atomskoj jezgri. nuklearnim eksplozijama. Znak za opasnost od radioaktivnosti. Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Linearni koeficijent za slabljenje mlaza gama zraka (''μ'') zbog prolaza kroz aluminij (atomski broj Z.

Novi!!: Valna duljina i Gama-čestica · Vidi više »

Gérard Mourou

iznimno kratki optički pulsevi velike snage. Fotografija femtosekundnog lasera s pojačanjem izlazne frekvencije ("Laboratorija primijenjene optike"). valne duljine (plava boja) izlaze prve. Gérard Mourou ili Gérard Albert Mourou (Albertville, 22. lipnja 1944.), francuski fizičar.

Novi!!: Valna duljina i Gérard Mourou · Vidi više »

Georg Hermann Quincke

Georg Hermann Quincke (Frankfurt na Odri, 19. studenog 1834. – Heidelberg, 13. siječnja 1924.), njemački fizičar.

Novi!!: Valna duljina i Georg Hermann Quincke · Vidi više »

George Fitzgerald Smoot

umjetnim satelitom COBE. George Fitzgerald Smoot ili George Smoot (Yukon, Florida, 20. veljače 1945.), američki astrofizičar.

Novi!!: Valna duljina i George Fitzgerald Smoot · Vidi više »

George Gabriel Stokes

George Gabriel Stokes (Skreen, 13. kolovoza 1819. – Cambridge, 1. veljače 1903.), irsko-engleski matematičar i fizičar.

Novi!!: Valna duljina i George Gabriel Stokes · Vidi više »

Gerard Kuiper

'''Gerard Kuiper''', oko 1963. Kuiperov pojas. Stratosferska zvjezdarnica za infracrvenu Astronomiju (SOFIA) predstavlja Boeing 747 - zvjezdarnicu Gerard Peter Kuiper, rođen kao Gerrit Pieter Kuiper (Harenkarspel, Nizozemska, 7. prosinca 1905. - Ciudad de México, 23. prosinca 1973.) nizozemsko-američki astronom.

Novi!!: Valna duljina i Gerard Kuiper · Vidi više »

Gibanje biljaka

Samo neke niže biljke ili dijelovi viših biljaka mogu slobodno mijenjati položaj u prostoru.

Novi!!: Valna duljina i Gibanje biljaka · Vidi više »

Gibanje valova

Gibanje valova je pravilno ponavljanje gibanja naprijed-nazad i premještanje s jedne na drugu stranu.

Novi!!: Valna duljina i Gibanje valova · Vidi više »

Građa lasera

Skica tipičnog lasera, koji pokazuje tri njegova osnovna dijela. Laser se sastoji od tri osnovna dijela.

Novi!!: Valna duljina i Građa lasera · Vidi više »

Gravitacijski crveni pomak

Gravitacijski crveni pomak svjetlosnog vala zbog prostiranja prema gore ususret gravitacijskom polju (proizvodi ga žuta zvijezda ispod). Dijagram nesrazmjerno uvećano prikazuje ovaj učinak. Gravitacijski crveni pomak ili Einsteinov pomak je pojam iz astrofizike pojava prividnog smanjenja frekvencije elektromagnetskog zračenja koje odašilje izvor u gravitacijskom polju, promatrano s položaja u slabijem gravitacijskom polju.

Novi!!: Valna duljina i Gravitacijski crveni pomak · Vidi više »

Gustav Ludwig Hertz

električnoga napona. Gustav Ludwig Hertz ili Gustav Hertz (Hamburg, 22. srpnja 1887. - Berlin, 30. listopada 1975.), njemački fizičar.

Novi!!: Valna duljina i Gustav Ludwig Hertz · Vidi više »

Harmonijsko titranje

Ovisnost otklona harmonijskog titranja o vremenu je sinusoidalna. opruge. Harmonijsko titranje ili harmoničko titranje je titranje fizikalnog tijela ili čestice pod djelovanjem harmoničke sile.

Novi!!: Valna duljina i Harmonijsko titranje · Vidi više »

He-Ne laser

He-Ne laser Helij-neonski laser je plinski laser koji kao aktivni laserski medij koristi mješavinu helija i neona.

Novi!!: Valna duljina i He-Ne laser · Vidi više »

Heinrich Rudolf Hertz

Heinrich Rudolf Hertz ili Heinrich Hertz (Hamburg, 22. veljače 1857. – Bonn, 1. siječnja 1894.), njemački fizičar.

Novi!!: Valna duljina i Heinrich Rudolf Hertz · Vidi više »

Heisenbergovo načelo neodređenosti

Werner Karl Heisenberg formulirao je 1927. načelo neodređenosti. superpozicije nekoliko ravnih valova koji formiraju valni paket. Vidimo da valni paket postaje sve više lokaliziran, dodavanjem novih ravnih valova. komori na mjehuriće s tekućim vodikom na Bevatronu. Heisenbergovo načelo neodređenosti ili Heisenbergove relacije neodređenosti su bilo koja inačica nejednakosti koja govori o fundamentalnom ograničenju spoznaje vrijednosti komplementarnih fizikalnih veličina.

Novi!!: Valna duljina i Heisenbergovo načelo neodređenosti · Vidi više »

Henry Moseley

Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. bakra i cinka (poznato kao ''Moseleyeve stepenice''). Henry Moseley (Weymouth, Dorset, UK 23. studenog 1887. – Galipolje, Turska, 10. kolovoza 1915.), engleski fizičar.

Novi!!: Valna duljina i Henry Moseley · Vidi više »

Herc

Tri svjetla s blijeskovima, od najniže frekvencije (gore) do najviše (dolje): f je frekvencija Hertza ("Hz"), tj. broj bljeskanja po sekundi. T je vremensko razdoblje u sekundama ("s"), tj. broj sekundi po bljeskanju. Herc (znak: Hz) mjerna je jedinica za frekvenciju u Međunarodnom sustavu (SI) i ubraja se u izvedene jedinice SI.

Novi!!: Valna duljina i Herc · Vidi više »

Hideki Jukava

elementarnih čestica. V. F. Hess 1912. i Kolhörster 1913. i 1914. kozmičkih zraka. maglenoj komori, snimljena tijekom leta balonom 1. srpnja 1960. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Hideki Jukava ili Hideki Yukawa (湯川 秀樹, Jukava Hideki, Tokio, Japan, 23. siječnja 1907. – Kjoto, Japan, 8. rujna 1981.), japanski teorijski fizičar i prvi Japanac koji je dobio Nobelovu nagradu.

Novi!!: Valna duljina i Hideki Jukava · Vidi više »

Hiperzvuk

Simulacija hiperzvučne brzine (5 maha). Hiperzvuk je područje zvučnih titraja nečujnih ljudskom uhu i frekvencije veće od 1 milijardu herca (109 Hz), dakle iznad ultrazvuka (20 kHz do 109 Hz).

Novi!!: Valna duljina i Hiperzvuk · Vidi više »

Holografija

fotografije istog holograma snimljene iz različitih kutova. Snimanje holograma. €. kreditnim karticama. Dobivanje holograma. Holografski autoportret: Ventseslav Saynov, Belgija, 1995. Izloženo u Nacionalnom politehničkom muzeju, Sofija. Optički stol koji se koristi za izradu holograma. Holografija (grč. hólos: čitav, potpun, sav + gráfos: pišem, crtam") je postupak snimanja i reprodukcije trodimenzionalne slike nekog predmeta uz pomoć koherentne svjetlosti a bez upotrebe optičkih leća.

Novi!!: Valna duljina i Holografija · Vidi više »

Horst Ludwig Störmer

nadmorskom visinom koju je mjerio V. F. Hess 1912. i Kolhörster 1913. i 1914. kozmičkih zraka. beta-čestice). elementarnih čestica. Prva ikad napravljena slika pozitrona. električno i magnetsko polje su obrnuto, tako da je polarizacija naboja obrnuta. Na crtežu '''D''' oba su polja obrnuta, tako da je opet ista polarizacija kao u crtežu '''A'''. Legenda: 1. elektroni, 2. Hallova sonda, 3. magnet, 4. magnetsko polje, 5. izvor električne struje. električnog vodiča. Horst Ludwig Stormer (Frankfurt, 6. travnja 1949.), američki fizičar njemačkoga podrijetla.

Novi!!: Valna duljina i Horst Ludwig Störmer · Vidi više »

HRT – Radio Rijeka

Zgrada Radio Rijeke Radio Rijeka se u eteru prvi put oglasila 16. rujna 1945. godine iz kuće u Voloskom na adresi Štangerova ulica broj 9.

Novi!!: Valna duljina i HRT – Radio Rijeka · Vidi više »

Huygensovo načelo

Lom svjetlosti ili refrakcija kako objašnjava Huygens. Huygensovo načelo izriče da se u homogenim sredstvima svaka točka valne fronte može uzeti kao izvorište novog elementarnoga vala. valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. Huygensovo načelo ili Huygensov princip je postavka koja izriče da se u homogenim sredstvima svaka točka valne fronte može uzeti kao izvorište novog elementarnoga vala.

Novi!!: Valna duljina i Huygensovo načelo · Vidi više »

Indeks loma

Refrakcija ili lom svjetlosti. lomljenja svjetlosti (refrakcije) na granici dvaju sredstava. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Indeks loma (oznaka n) je bezdimenzionalna fizikalna veličina koja opisuje međudjelovanje svjetlosti i optički prozirne tvari, a definirana je kao omjer brzine svjetlosti u vakuumu c i brzine svjetlosti u tvari v: Posljedica je promjene brzine svjetlosti promjena pravca njezina širenja pri prelasku iz jednoga optičkog sredstva u drugo.

Novi!!: Valna duljina i Indeks loma · Vidi više »

Infracrvena astronomija

svemirskog teleskopa Hubble. Stratosferska zvjezdarnica za infracrvenu Astronomiju (SOFIA) predstavlja Boeing 747 - zvjezdarnicu Njem.:''Deutsches Institut SOFIA'').

Novi!!: Valna duljina i Infracrvena astronomija · Vidi više »

Infracrveno zračenje

Sunčevog zračenja emitira se u infracrvenom području. Slika psa u srednjem ("termalnom") infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). Slikarski stalak viđena u infracrvenom spektru. Infracrveno zračenje (lat. infra: ispod; kratica IR od eng. infrared) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina približno između 0,8 μm i nekoliko stotina mikrometara.

Novi!!: Valna duljina i Infracrveno zračenje · Vidi više »

Infragrijalica

električna grijalica (infragrijalica). Infragrijalica, infracrvena grijalica ili grijalica infracrvenim zrakama služi za zagrijavanje prostorija, u medicini za dubinsko grijanje (na primjer paranazalnih sinusa ili dubokih infiltrata) a u industriji za sušenje boja i lakova.

Novi!!: Valna duljina i Infragrijalica · Vidi više »

Interferencija

Interferencija (eng. interference: miješanje, upletanje prema interfere interferencija, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.

Novi!!: Valna duljina i Interferencija · Vidi više »

Interferencija valova

Interferencija dvaju kružnih valova. Interferencija lijevog (zeleni) i desnog (plavi) vala, te rezultirajući val (crveni). Newtonovi kolobari ili prsteni. Interferencija svjetlosti između 2 izvora za različite valne duljine i udaljenosti između njih. ''Very Large Array'', puno malih radio teleskopa se povezuje radio interferometrijom u veliki radio teleskop. Turmalini. Turmalinsku pločicu možemo zamisliti kao neku mehaničku mrežicu koja od svih titraja propušta samo onu komponentu koja leži u izvjesnoj ravnini. Takva se svjetlost kod koje se titranje zbiva samo u jednoj ravnini zove se polarizana svjetlost. turmalina jednu prema drugoj, prozirnost će ovisiti o njihovu međusobnom položaju. polarizirana (ordinarna) ili izvanredna zraka. Nicolovu prizmu. električnog polja ''E'' (crveno) koji oscilira u okomitom smjeru. Magnetsko polje ''B'' (ili ''H'') uvijek je pod pravim kutom (plavo), a obje su okomite na smjer širenja(''z''). Interferencija valova je međudjelovanje dvaju ili više valova (redovito jednake valne duljine) koji istodobno prolaze kroz isti prostor.

Novi!!: Valna duljina i Interferencija valova · Vidi više »

Interferometar

Michelson-Morleyjevog pokusa. Osnova Michelsonovog interferometra. ''Very Large Array'', puno malih radio teleskopa se povezuje radio interferometrijom u veliki radio teleskop. Interferometar je mjerni instrument koji elektromagnetske ili mehaničke valove izvora prima s pomoću dvaju ili više objektiva (detektora) pa se s pomoću pruga interferencije valova provode precizna mjerenja.

Novi!!: Valna duljina i Interferometar · Vidi više »

Ionizirajuće zračenje

Znak za opasnost od radioaktivnosti Ionizirajuće zračenje je pojava prijenosa energije u obliku fotona (kvanti elektromagnetskog zračenja) ili masenih čestica, a koje ima dovoljno energije da u međudjelovanju s kemijskom tvari ionizira tu tvar.

Novi!!: Valna duljina i Ionizirajuće zračenje · Vidi više »

IRAS (satelit)

Infrared Astronomical Satellite (IRAS) bio je prvi opservatorij u svemiru koji je pregledao cijelo nebo u infracrvenim valnim duljinama.

Novi!!: Valna duljina i IRAS (satelit) · Vidi više »

Iridescencija

balonima od sapunice. uljnog filma. Iridescencija (lat. iris, genitiv iridis  iridescencija, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.

Novi!!: Valna duljina i Iridescencija · Vidi više »

Izotop

atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. atomskih jezgri. Fotografska ploča koju je snimio Joseph John Thomson, a u desnom donjem kutu pokazuje oznake udaraca izotopa neona: 20Ne i 22Ne. Dempsterov maseni spektrometar iz 1918. Rutherfordov model atoma. nm. Izotop (grč. isos: isti, topos: mjesto) je atom istoga kemijskog elementa (isti atomski broj Z) koji se međusobno razlikuje po broju neutrona u atomskoj jezgri, pa prema tome i po masenome broju, odnosno masi.

Novi!!: Valna duljina i Izotop · Vidi više »

Jakost

Jakost ili intenzitet (njem. Intensität, od lat. intensus: napregnut: općenito znači snaga, jakost, jačina, žestina; stupanj jačine djelovanja ili učinka) je mjera učinka fizikalnog djelovanja, dio je naziva mnogih fizikalnih veličina.

Novi!!: Valna duljina i Jakost · Vidi više »

Jakost zračenja

Crookesov radiometar u radu. Jakost zračenja ili radijacijski intenzitet (oznaka I) je radiometrijska fizikalna veličina koja opisuje elektromagnetsko zračenje iz točkastoga izvora.

Novi!!: Valna duljina i Jakost zračenja · Vidi više »

James Franck

električnoga napona. James Franck (Hamburg, Njemačka, 26. kolovoza 1882. – Göttingen, Donja Saska, Njemačka, 21. svibnja 1964.), američki fizičar njemačkog podrijetla.

Novi!!: Valna duljina i James Franck · Vidi više »

James Gregory

James Gregory (Drumoak, studeni 1638. – Edinburgh, listopad 1675.), škotski matematičar i astronom.

Novi!!: Valna duljina i James Gregory · Vidi više »

James Peebles

umjetnim satelitom COBE. Andromeda. James Peebles ili Phillip James Edwin Peebles (Winnipeg, 25. travnja 1935.), kanadsko-američki astrofizičar.

Novi!!: Valna duljina i James Peebles · Vidi više »

Jan Hendrik Oort

Jan Hendrik Oort (Franeker, 28. travnja 1900. – Leiden, 5. studenog 1992.), nizozemski astronom.

Novi!!: Valna duljina i Jan Hendrik Oort · Vidi više »

Jezgra kometa

Građa kometa. Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Usporedba jezgri kometa Tempel 1 i Hartley 2. Jezgra kometa Wild 2. infracrvenom svjetlu. Komet Hale-Bopp iz 1995. svemirske letjelice Rosetta. Jezgra kometa je osnovno tijelo kometa, rahla tvorevina smrznutih tvari, leda s prašinom.

Novi!!: Valna duljina i Jezgra kometa · Vidi više »

Jocelyn Bell Burnell

Pulsar PSR B1509-58 je ustvari neutronska zvijezda kola se brzo okreće. Jocelyn Bell Burnell (Belfast, 15. srpnja 1943.), britanska radioastronomkinja.

Novi!!: Valna duljina i Jocelyn Bell Burnell · Vidi više »

Johann Jakob Balmer

Johann Jakob Balmer, (Lausen, Basel-Landschaft, Švicarska, 1. svibnja 1825. – Basel, Švicarska, 12. ožujka 1898.), švicarski fizičar i matematičar.

Novi!!: Valna duljina i Johann Jakob Balmer · Vidi više »

Johannes Rydberg

Johannes Rydberg, punim imenom Johannes Robert Rydberg (Halmstad, 8. studeni 1854. – Lund, 28. prosinac 1919.), švedski fizičar i astronom.

Novi!!: Valna duljina i Johannes Rydberg · Vidi više »

John Cromwell Mather

umjetnim satelitom COBE. John Cromwell Mather (Roanoke, Virginia, 7. kolovoza 1946.), američki astrofizičar i kozmolog.

Novi!!: Valna duljina i John Cromwell Mather · Vidi više »

John Dalton

eng. ''New System of Chemical Philosophy'', I, 1808.). Rutherfordov model atoma. nm. vlage u zraku povećava ukupan tlak zraka. mrežnici oka. Treba primijetiti da mrežnica oka sadrži vrlo malo receptora za plavu boju. John Dalton (Eaglesfield, 6. rujna 1766. - Manchester, 27. srpnja 1844.), engleski prirodoslovac, kemičar i fizičar.

Novi!!: Valna duljina i John Dalton · Vidi više »

John Lewis Hall

John Lewis Hall (Denver, 21. kolovoza 1934.), američki fizičar.

Novi!!: Valna duljina i John Lewis Hall · Vidi više »

John Tyndall

John Tyndall (Leighlinbridge, 2. kolovoza 1820. – Hindhead, 4. prosinca 1893.), irski fizičar.

Novi!!: Valna duljina i John Tyndall · Vidi više »

John William Strutt Rayleigh

neba. John William Strutt Rayleigh (Langford Grove, 12. studenog 1842. - Wirtham, Essex, 30. srpnja 1919.), engleski fizičar.

Novi!!: Valna duljina i John William Strutt Rayleigh · Vidi više »

Joseph Hooton Taylor

Pulsar PSR B1509-58 je ustvari neutronska zvijezda kola se brzo okreće. Joseph Hooton Taylor (Philadelphia, 29. ožujka 1941.), američki astrofizičar.

Novi!!: Valna duljina i Joseph Hooton Taylor · Vidi više »

Joseph von Fraunhofer

Fraunhoferovim linijama. neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. Joseph von Fraunhofer (Straubing, 6. ožujka 1787. - München, 7. lipnja 1826.), njemački fizičar, optičar i izumitelj, utemeljitelj spektroskopije.

Novi!!: Valna duljina i Joseph von Fraunhofer · Vidi više »

Kai Manne Börje Siegbahn

valne duljine 589 nanometara D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i plamena koji se natapa slanom vodom. Kai Manne Börje Siegbahn ili samo Kai Siegbahn (Lund, 20. travnja 1918. – Ängelholm, 20. srpnja 2007.), švedski fizičar.

Novi!!: Valna duljina i Kai Manne Börje Siegbahn · Vidi više »

Kandela

Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. svjetlosne snage 470 lumena. svjetlosne snage 325 lumena. Hefnerova svjetiljka. Kandela (lat. candela: svijeća; oznaka cd) je mjerna jedinica svjetlosne jakosti, osnovna jedinica SI (Međunarodni sustav mjernih jedinica).

Novi!!: Valna duljina i Kandela · Vidi više »

Karoten

Trodimenzionalni dijagram štapića β-karotena. životinja. prehrane - slanih kozica. Ako se hrane prehranom bez karotena, one postaju bijele. α-karoten. β-karoten γ-karoten δ-karoten Australiji, koriste se za proizvodnju β-karotena. Karoten (C40H56) smjesa je karotena α, β i γ.

Novi!!: Valna duljina i Karoten · Vidi više »

Karotenoidi

životinja. Žuta i narančasta boja listova u jesen nastaje zbog karotenoida koji su vidljivi nakon što se klorofil razgradi. Karotenoidi (karoten od fr. carotène, od carotte: mrkva) skupina su prirodnih žutih, narančastih i crvenih pigmenata vrlo raširenih u prirodi, posebno u tamnozelenome lisnatom povrću te u žutonarančastome voću i povrću.

Novi!!: Valna duljina i Karotenoidi · Vidi više »

Kemoluminiscencija

vlažnom zraku svijetli u mraku. Luminol and hemoglobin kao primjeri kemoluminiscencije. Erlenmeyerovoj tikvici. Kemoluminiscencija, kemijska luminiscencija ili kemiluminiscencija je vrsta luminiscencije koja nastaje u vezi s kemijskim promjenama u nekim kemijskim tvarima (na primjer oksidacijom fosfora).

Novi!!: Valna duljina i Kemoluminiscencija · Vidi više »

Kinetička teorija plinova

kinetičke energije molekula. toplinskim gibanjem čestica izjednačuju. Brownovog gibanja za veliku česticu (česticu prašine) kola se sudara s velikim brojem malih čestica (molekule plina) koje se kreću s različitim brzinama i u slučajnim smjerovima. Brownovog gibanja za 5 čestica (žuto) koje se sudaraju s 800 čestica. Žute čestice ostavljaju 5 plavih tragova slučajnog kretanja i jedna od njih ima crveni vektor brzine. gibanja njegovih slojeva. Kinetička teorija plinova je tumačenje makroskopskih svojstava plinova na temelju gibanja njihovih molekula.

Novi!!: Valna duljina i Kinetička teorija plinova · Vidi više »

Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja

Apsolutno ili idealno crno tijelo ne bi odrazilo ništa svjetlosti i imalo bi albedo jednak nuli. ultraljubičastu katastrofu”. K. temperaturi. Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja je fizikalni zakon prema kojemu su emisija i apsorpcija elektromagnetskoga zračenja nekoga tijela jednake na svim temperaturama, u svim uvjetima, na svim valnim duljinama, odnosno tijelo emitira onoliko zračenja koliko apsorbira.

Novi!!: Valna duljina i Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja · Vidi više »

Klasična fizika

fizike. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.

Novi!!: Valna duljina i Klasična fizika · Vidi više »

Klorofil

algama. Postoji nekoliko vrsta klorofila, ali svi dijele ligand magnezija s klorom koji čini desnu stranu ove skice. Gledano mikroskopom, klorofil se nalazi unutar stanica u strukturama koje se nazivaju kloroplasti - koje su ovdje prikazane grupirane unutar biljnih stanica. reflektira) zelenu. Spektri molekula klorofila blago su izmijenjeni ''in vivo'' ovisno o posebnim međudjelovanjima pigmenta i bjelančevine. Klorofil ili biljno zelenilo je zeleni biljni pigment, nužan u procesu fotosinteze, smješten u kloroplastima (plastidi), u svim zelenim dijelovima biljke.

Novi!!: Valna duljina i Klorofil · Vidi više »

Količina gibanja

Newtonovo njihalo. Newton je osmislio ovo njihalo kako bi zorno prikazao prijenos količine gibanja s jedne kuglice na drugu u trenutku sudara (sraza) i predočio zakon očuvanja količine gibanja. Količina gibanja ili zalet (oznaka p) je vektorska fizikalna veličina u klasičnoj mehanici koja opisuje gibanje tijela, a određena je (definirana) kao umnožak mase m i brzine \vec v tijela: Za sustav od više čestica ili tijela, za \vec v se uzima brzina njihovog centra masa.

Novi!!: Valna duljina i Količina gibanja · Vidi više »

Koloidni sustav

Koloidni sustavi heterogene su smjese u kojima je jedna tvar ravnomjerno izmiješana s drugom tvari.

Novi!!: Valna duljina i Koloidni sustav · Vidi više »

Kolorimetrija

plavi izgled. katodnom cijevi. Normale su crte linije korelirane temperaturi boje. otopinu pigmenta rodamina 6B. Zraka svjetlosti postaje sve slabija kako prolazi kroz otopinu. Kolorimetrija (lat. color: boja + grč. metrein: mjeriti) je postupak određivanja i mjerenja boje.

Novi!!: Valna duljina i Kolorimetrija · Vidi više »

Koma (astronomija)

Građa kometa. Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Komet Borrelly (oznake 19P/Borrelly) ima mlazeve plina, iako nema površinskog leda. Komet Holmes (oznake 17P/Holmes) iz 2007., pokazuje svojstveni plavi ionski plinski rep s desne strane. infracrvenom svjetlu. Australije 2007. infracrvenom svjetlu. Koma (lat. coma  koma, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

Novi!!: Valna duljina i Koma (astronomija) · Vidi više »

Koma (optika)

zrcala, različito prelama i slika predmeta izdužuje se u oblik kometa. Usporedba pojave kome na Newtonovom reflektoru (lijevo) i popravak (korekcija) na desnoj strani (''Baader Rowe Coma Corrector''). Koma nastaje kad predmet ne leži na optičkoj osi pa se svjetlost, prolazeći kroz različita područja optičke leće ili zrcala, različito prelama i slika predmeta izdužuje se u oblik kometa.

Novi!!: Valna duljina i Koma (optika) · Vidi više »

Komet

Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Komet C/2011 W3 (Lovejoy) se približava Suncu krajem 2011. Australije 2007. Sunca. Sunca. Građa kometa. Dijelovi repa kometa. Neki kometi kao komet Lovejoy (oznake C/2011 W3) imaju vrlo dugačak rep. Usporedba jezgri kometa Tempel 1 i Hartley 2. Jezgra kometa Wild 2. Komet Borrelly (oznake 19P/Borrelly) ima mlazeve plina, iako nema površinskog leda. Komet Holmes (oznake 17P/Holmes) iz 2007., pokazuje svojstveni plavi ionski plinski rep s desne strane. Halleyjeva kometa u plavoj boji, s obzirom na putanje Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna, koje su u crvenoj boji. infracrvenom svjetlu. Komet (prema grč. ϰομήτης: dugokos; zvijezda repatica) je nestalno nebesko tijelo u Sunčevu sustavu kojima su staze vrlo izdužene, a ravninu ekliptike mogu presijecati pod bilo kojim kutom.

Novi!!: Valna duljina i Komet · Vidi više »

Kompaktni mionski solenoid

LHC-a postavljena su četiri detektora. Dva su općenite namjene, kompaktni mionski solenoid ili CMS, i ATLAS (engl. ''A Toroidal LHC Apparatus''), zatim detektor namijenjen za fiziku b kvarkova, LHCb (engl. ''Large Hadron Collider beauty'') i detektor za fiziku teških iona, ALICE (engl. ''A Large Ion Collider Experiment''). Pogled na stražnji dio kompaktnog mionskog solenoida prilikom gradnje. Polovina hadronskog kalorimetra. Kompaktni mionski solenoid ili CMS (engl. Compact Muon Solenoid) projektiran je kako bi omogućio otkrivanje i proučavanje prvenstveno Higgsovog sektora Standardnog modela.

Novi!!: Valna duljina i Kompaktni mionski solenoid · Vidi više »

Konjugacija (kemija)

Cinamaldehid je prirodni spoj koji ima konjugirani sustav. Izgled cinamaldehida. Penta-1,3-dien je molekula s konjugiranim sustavom. Diazometanov konjugirani π-sustav. organskih molekula. valnim duljinama. Konjugirani lanci s dušikovim i kisikovim atomima. Konjugacija, u kemiji i biokemiji, je povezivanje velikih molekula, na primjer jednostavnih bjelančevina (proteina), s većim ili manjim molekulama drugih kemijskih spojeva (fosfoproteini, lipoproteini, metaloproteini).

Novi!!: Valna duljina i Konjugacija (kemija) · Vidi više »

Kontinuirani spektar

nm. čvrsta tijela emitiraju svjetlost s kontinuirano raspodijeljenim valnim duljinama (toplinsko zračenje). Vodikove spektralne linije, u logaritamskoj skali. Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik (Bohrov model atoma). Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Fraunhoferovim linijama. nm. ultraljubičastom području. emisijskom spektru deuterijeve svjetiljke. željeza. Dijagram energetske razine elektrona u vodikovom atomu. Kontinuirani spektar emitiraju čvrste tvari (krutine), koji sadrži sve frekvencije vidljivog, infracrvenog i ultraljubičastoga područja.

Novi!!: Valna duljina i Kontinuirani spektar · Vidi više »

Korona

Sunčeva korona snimljena posebnim teleskopom - koronagrafom Izbijanje pramenova korone 31. kolovoza 2012. Korona (lat. corona: vijenac, kruna) je vanjski dio atmosfere Sunca i zvijezda koji emitira rendgensko zračenje.

Novi!!: Valna duljina i Korona · Vidi više »

Korona (optička pojava)

Korona ili vijenac oko Mjeseca. Vijenac oko Mjeseca: oko Mjesečeve ploče nalazi se svijetla kružna ploha aureole koja je skoro bez boje. Prsten je s unutrašnje strane obojen ljubičasto, s vanjske crveno. Korona ili vijenac oko Sunca ili Mjeseca je optička pojava koja nastaje kad se Sunce ili Mjesec nalazi iza tankih oblaka, i tad se često mogu vidjeti okruženi prilično jasno obojenim krugovima.

Novi!!: Valna duljina i Korona (optička pojava) · Vidi više »

Korpuskularna teorija

Korpuskularnu teoriju je postavio Isaac Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. Fotoelektrični učinak: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izliječu na desnu stranu. dualizam). Korpuskularna teorija je teorija koja se zasniva na pretpostavci da se svjetlost sastoji od roja sitnih čestica koje se gibaju nekom brzinom.

Novi!!: Valna duljina i Korpuskularna teorija · Vidi više »

Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje

umjetnih satelita Echo 1 i Telstar. umjetnim satelitom COBE. anizotropnosti pozadinskog zračenja snimljena umjetnim satelitom WMAP. Umjetni satelit '''COBE''' (eng. ''Cosmic Background Explorer Satellite''). Pozadinsko zračenje je elektromagnetsko zračenje cijele nebeske sfere, koje se sastoji od zračenja nerazlučenih zvijezda i galaktika, te od zračenja međuzvjezdanog i međugalaktičkoga plina.

Novi!!: Valna duljina i Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje · Vidi više »

Kristalna rešetka

Nastanak natrijeva klorida: elektron s atoma natrija potpuno prelazi na atom klora. Nastanak kristala natrijeva klorida. Kristalna rešetka je pravilan trodimenzijski raspored periodički ponavljanih strukturnih jedinica (atoma, iona, molekula) kao građevnih čestica kristala, koji mu daje karakteristična svojstva i oblik.

Novi!!: Valna duljina i Kristalna rešetka · Vidi više »

Kristaloluminiscencija

Svjetleće diode. Presjek kroz prvi rubinski laser. Kristaloluminiscencija je vrsta luminiscencije koja nastupa kod kristalizacije nekih kemijskih tvari.

Novi!!: Valna duljina i Kristaloluminiscencija · Vidi više »

Kromatska aberacija

sabirne leće. Primjer jake kromatske aberacije. stakla ili kombinacije leća radi izbjegavanja kromatske aberacije. Kromatska aberacija nastaje jer optička leća ne može fokusirati svjetlost različitih boja u jednoj ravnini okomitoj na optičku os, zbog toga što indeks loma optičkoga sredstva leće ovisi o valnoj duljini svjetlosti.

Novi!!: Valna duljina i Kromatska aberacija · Vidi više »

Kromofor

pmc.

Novi!!: Valna duljina i Kromofor · Vidi više »

Ksantofil

žumanjka ukazuje na prisustvo pigmenta ksantofila. oksidacije razgrađuje brže, a na lišću se ukazuje žućkasta boja ksantofila. Ksantofil (grč. ξανϑός: žućkast, smeđ) je žuti do smećkasti pigment, oksidacijski produkt karotena, s kojim zajedno čini skupinu karotenoida.

Novi!!: Valna duljina i Ksantofil · Vidi više »

Kundtova cijev

Crtež iz Kundtova originalnog djela iz 1866. ''Annalen der Physik'', pokazujući Kundtovu cijev (slike 6 i 7 na vrhu) i uzorci sitne prašine (slike 1, 2, 3, 4). Moderni oblik Kundtove cijevi. Kundtova cijev je mjerni instrument kojim se akustični stojni valovi koje proizvodimo kod svih muzičkih instrumenata mogu učiniti vidljivim.

Novi!!: Valna duljina i Kundtova cijev · Vidi više »

Kvant

valne duljine. fotoelektričnog učinka. nm. Kvant (od lat. quantum: koliko) je najmanja količina energije koju neki sustav može dobiti ili izgubiti.

Novi!!: Valna duljina i Kvant · Vidi više »

Kvantna mehanika

valne duljine. Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. nm. kamera će pokazati zračenje. temperature 8 mK. ultraljubičaste zrake. I. Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. dualizam). atomske jezgre. Kvantna mehanika je grana kvantne fizike koja se bavi gibanjima i stacionarnim stanjima elementarnih čestica u fizičkim sustavima najčešće atomskih veličina.

Novi!!: Valna duljina i Kvantna mehanika · Vidi više »

Kvantni brojevi

ultraljubičastu katastrofu". Zbroj svih 14 atomskih jednoelektronskih orbitala za najmanja 3 glavna kvantna broja ''n''. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. nm. Energetska shema atomskog orbitalnog modela. broj elektrona po ljuskama. srebra koji putuju kroz nehomogeno magnetsko polje i odbijaju se prema gore ili dolje, ovisno o svom okretanju; (1) peć, (2) snop atoma srebra, (3) nehomogeno magnetsko polje, (4) klasično očekivani rezultat, (5) uočeni rezultat. P. Zeeman napravio objašnjavajući Zeemanov učinak. interferometrom). Periodni sustav elemenata. Kvantni broj je broj koji opisuje kvantnomehaničko stacionarno stanje subatomskih čestica, elektrona u atomu i nukleona (protona i neutrona) u atomskoj jezgri.

Novi!!: Valna duljina i Kvantni brojevi · Vidi više »

Lambert-Beerov zakon

otopinu pigmenta rodamina 6B. Zraka svjetlosti postaje sve slabija kako prolazi kroz otopinu. Optička debljina i optička masa atmosfere. masu stupca zraka nego kad je Sunce u zenitu. Lambert-Beerov zakon (ponekad i Lambert-Beer-Bougertov zakon) je zakon o apsorpciji monokromatske svjetlosti u obojenim otopinama, po kojem količina svjetlosti koja se apsorbira u obojenom sloju otopine ovisi o debljini tog sloja (Lambertov zakon) i o množinskoj koncentraciji otopljene obojene tvari (Beerov zakon; prema njemačkom fizičaru Augustu Beeru, 1825. – 1863.). Na tom se zakonu temelje kolorimetrijske i spektrofotometrijske metode u analitičkoj kemiji.

Novi!!: Valna duljina i Lambert-Beerov zakon · Vidi više »

Laser

Pokus s laserskom zrakom. Laser (akronim od engl. Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation: pojačanje svjetlosti s pomoću stimulirane emisije zračenja) je uređaj za stvaranje i pojačavanje koherentnog elektromagnetskog, najčešće monokromatskog, usko usmjerenog zračenja.

Novi!!: Valna duljina i Laser · Vidi više »

Laserska spektroskopija

vojsci SAD-a). Skica lasera: 1: laserski medij; 2: energija za pobuđivanje medija (optičko pumpanje); 3: 100% reflektirajuće zrcalo; 4: 99% reflektirajuće zrcalo; 5: laserska zraka. Helij-neon laser. Pokus s laserskom zrakom. Laserska spektroskopija je spektroskopska tehnika u kojoj se kao izvor elektromagnetskoga zračenja koristi laser s kontinuirano promjenljivom valnom duljinom.

Novi!!: Valna duljina i Laserska spektroskopija · Vidi više »

Leonid Isaakovič Mandeljštam

Raman i Krishnan. nm. Leonid Isaakovič Mandeljštam (Mogilev, Bjelorusija, 4. svibnja 1879. – Moskva, 27. rujna 1944.), bjeloruski fizičar.

Novi!!: Valna duljina i Leonid Isaakovič Mandeljštam · Vidi više »

Linijski spektar

Linijski spektar je spektar elektromagnetskoga zračenja koji se sastoji od niza monokromatskih, međusobno odvojenih (diskretnih) spektralnih linija.

Novi!!: Valna duljina i Linijski spektar · Vidi više »

Longitudinalan val

Primjer longitudinalnog vala. Zvuk se širi u obliku prostornih longitudinalnih valova u zraku. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Longitudinalan val je val gdje čestice titraju u smjeru širenja vala.

Novi!!: Valna duljina i Longitudinalan val · Vidi više »

Louis de Broglie

Louis de Broglie ili punim imenom Louis-Victor-Pierre-Raymond, 7.

Novi!!: Valna duljina i Louis de Broglie · Vidi više »

Luks

osvjetljenja (iluminacije) u radnim uvjetima. Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. W i svjetlosne snage 470 lumena. W i svjetlosne snage 325 lumena. Luks (lat. lux: svjetlost; oznaka lx) je mjerna jedinica osvjetljenja, izvedena jedinica SI (Međunarodni sustav mjernih jedinica).

Novi!!: Valna duljina i Luks · Vidi više »

Lumen

Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. W i svjetlosne snage 470 lumena. W i svjetlosne snage 325 lumena. Lumen (lat.: svjetlost) je mjerna jedinica (oznaka lm) za svjetlosni tok u Međunarodnom sustavu jedinica (SI) i ubraja se u izvedene jedinice.

Novi!!: Valna duljina i Lumen · Vidi više »

Luminescentna bojila

ultraljubičastim zračenjem. Fosforescentni pigmenti (lijevo: cinkov sulfid; desno: stroncijev aluminat). Fosforescentni pigmenti u mraku nakon 1 minute (lijevo: cinkov sulfid; desno: stroncijev aluminat). Fosforescentni pigmenti u mraku nakon 4 minute (lijevo: cinkov sulfid; desno: stroncijev aluminat). Luminescentna bojila su neki luminescentni materijali mogu istodobno djelovati i kao bojila ili pigmenti, i kao luminescentni izvor zračenja.

Novi!!: Valna duljina i Luminescentna bojila · Vidi više »

Luminiscencija

Bioluminiscencija zamjećuje se osobito ljeti, kada u toplim morima prostrane površine rasvijetli bičaš ''Noctiluca miliaris''. lat. ''Lampyris noctiluca''). kemoluminiscencije. fluorescenciju nekih tvari. Fosforescentni pigmenti (lijevo: cinkov sulfid; desno: stroncijev aluminat). Fosforescentni pigmenti u mraku nakon 1 minute (lijevo: cinkov sulfid; desno: stroncijev aluminat). Fosforescentni pigmenti u mraku nakon 4 minute (lijevo: cinkov sulfid; desno: stroncijev aluminat). Polarna svjetlost je također radioluminiscencija. ultraljubičastom zračenju. elektronskih stanja o udaljenosti ''R'' među atomima molekula za osnovna i pobuđena stanja. nm pomaka. Svjetleće diode. ultraljubičastim zračenjem. Europi. Fluorescentni zaslon koji se koristio u videorekorderima. Fluorescentne morske ribe. Luminiscencija (engl. luminescence: svijetljenje, svjetlucanje) je emisija elektromagnetskoga zračenja (pretežito svjetlosti, ali i ultraljubičastog i infracrvenoga zračenja) koje nije pobuđeno toplinskim (termičkim) procesom i povišenom temperaturom tvari, nego je posljedica primanja energije u nekom drugom obliku.

Novi!!: Valna duljina i Luminiscencija · Vidi više »

Luminoznost

sunčevoj svjetlosti, koja je predstavljena simbolom ''L⊙''. Zvijezda Sirius ''LS'' 25,4 puta veći od sjaja Sunca. Luminoznost, snaga zračenja ili sjaj (oznaka L), u astronomiji, je energija koju zrači nebesko tijelo (na primjer zvijezda ili galaktika) u jedinici vremena.

Novi!!: Valna duljina i Luminoznost · Vidi više »

Lymanova serija

Lymanova serija Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik Lymanova serija, u fizici i kemiji, je serija ultraljubičastih emisionih linija, koje nastaju prijelazom elektrona iz energetskih razina n ≥ 2 na n.

Novi!!: Valna duljina i Lymanova serija · Vidi više »

Maglena duga

Maglena duga San Franciscu San Franciscu Maglena duga na stanici Summit, Grenland. Maglena duga, koja se ponekad naziva i bijela duga, slična je optička pojava kao i duga; međutim, kako joj samo ime govori, izgleda kao luk u magli, a ne u kiši.

Novi!!: Valna duljina i Maglena duga · Vidi više »

Magnetska kontrola

Barkhausenov učinak (magnetska kontrola) je naziv za šum u izlazu feromagneta, koji nastaje kada se mijenja magnetna sila primijenjena na njega. Dijelovi opreme za ispitivanje su: zeleno - magnetski jaram, crveno – induktivno osjetilo, sivo – uzorak koji se ispituje. Kretanje magnetskog polja kod otkrivanja greške u materijalu. zavaru. Magnetska kontrola kvalitete (kratica: MK) je metoda kontrole bez razaranja, koja se koristi za otkrivanje površinskih i podpovršinskih grešaka (približno do dubine 6 mm) kod feromagnetičnih materijala.

Novi!!: Valna duljina i Magnetska kontrola · Vidi više »

Magnetski pol

željezna pilovina te se ploča lagano potrese. Slova N i S predstavljaju položaje sjevernog i južnog magnetskog pola. Zemljino magnetsko polje približno predstavlja magnetski dipol. Kvadrupol je sustav dvaju dipola (magneta) na maloj udaljenosti. Zemljin magnetski sjeverni pol; '''3''': Zemljin geomagnetski sjeverni pol. Zemljin magnetski južni pol'''3'''. Zemljin geomagnetski južni pol. Magnetski pol je krajnja točka trajnoga magneta ili elektromagneta, mjesto na kojem je najveća magnetska indukcija.

Novi!!: Valna duljina i Magnetski pol · Vidi više »

Magnituda (astronomija)

Magnituda (m) zvijezde, planeta ili drugog nebeskog tijela je mjera njegova sjaja.

Novi!!: Valna duljina i Magnituda (astronomija) · Vidi više »

Marsova atmosfera

Slabašna atmosfera na Marsu - vidljiva na obzoru. Marsova je atmosfera rijetka u usporedbi sa Zemljinom.

Novi!!: Valna duljina i Marsova atmosfera · Vidi više »

Max Planck

crnog tijela (gustoća spektralne energije unutar šupljine idealnog crnog tijela). Jedinice mogu biti kJ/m4, ili nJ/cm3/μm. Pomnoženo s c/4π da se dobije I'(λ,T) elektromagnetskim zračenjem, to jest foton ili '''svjetlosni kvant'''. Max Planck (Kiel, 23. travnja 1858. - Göttingen, 4. listopada 1947.), njemački fizičar, kojeg se smatra osnivačem kvantne teorije, za koju je dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1918.

Novi!!: Valna duljina i Max Planck · Vidi više »

Max von Laue

katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. Max von Laue (Koblenz, 9. listopada 1879. - Berlin, 24. travnja 1960.), njemački fizičar.

Novi!!: Valna duljina i Max von Laue · Vidi više »

Međunarodna standardna atmosfera

Zemljinoj atmosferi. Zemljine atmosfere. Riječkoj luci. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. oblake. Međunarodna standardna atmosfera ili ISA (akronim od engl. International Standard Atmosphere) je međunarodno prihvaćen model stanja Zemljine atmosfere (od 1920.) i okomite raspodjele temperature i tlaka zraka, do 90 kilometara visine, koja se uzima kao svjetski prosjek vrijednosti tih veličina.

Novi!!: Valna duljina i Međunarodna standardna atmosfera · Vidi više »

Međuzvjezdana tvar

Orionova maglica je difuzna maglica koja predstavlja oblake međuzvjezdane tvari. Odrazna maglica je oblak međuzvjezdane prašine koja odražava svjetlost obližnjih zvijezda i zvjezdanih skupova. Svemirskog teleskopa Hubble. Mjerilo u desnom donjem kutu predstavlja 100 AJ. beta-čestice) čime su dokazane kozmičke zrake. Međuzvjezdana tvar (kratica: ISM, prema engleskom InterStellar Medium; rus. межзвёздная среда) je rijetka tvar rasprostrta između zvijezda.

Novi!!: Valna duljina i Međuzvjezdana tvar · Vidi više »

Mehanički valovi

moru. Primjer longitudinalnog vala. Primjer transverzalnog vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Mehanički valovi (na primjer zvuk) šire se u elastičnom mediju (na primjer zrak, voda) titranjem čestica povezanih elastičnim silama oko ravnotežnoga položaja; energija valova to je veća što je veća amplituda titranja, a izvor valova svako je tijelo koje titra (na primjer izvor zvuka može biti žica glazbenog instrumenta).

Novi!!: Valna duljina i Mehanički valovi · Vidi više »

Metalografija

bronce koja pokazuje dendritičku (u obliku jelke) strukturu. Triklinska kristalna rešetka. bakra, a mikrostruktura pokazuje taloženje bakra (tamni dijelovi) unutar osnove aluminija. Galvanizirana površina čelika s vidljivim kristalnim zrnima cinka. Kristalna zrna čelika ispod zaštitnog sloja cinka su mikroskopska (mikrostruktura). željeza su plave boje. Stabilni dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik (cementit). bakra dobiven jetkanjem. Uređaj za umetanje uzorka u polimernu smolu. Skenirajući elektronski mikroskop (SEM) koji se koristi u metalografiji. Metalografija se bavi istraživanjem strukture metala i legura pomoću svjetlosnog (metalografskog) i elektronskog mikroskopa.

Novi!!: Valna duljina i Metalografija · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Valna duljina i Metar · Vidi više »

Metarska konvencija

Izrada međunarodnog prametra 1874. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. platine. Konvencija o metru ili Dogovor o metru (francuski Convention du Mètre) je temeljni dokument svjetskoga mjernog jedinstva.

Novi!!: Valna duljina i Metarska konvencija · Vidi više »

Meteorološki radar

Parabolična antena meteorološkog radara (WF44). Izgled zaslona meteorološkog radara. Snimak modernog meteorološkog radara. Oklahomi). Meteorološki radar je radar koji radi u više frekvencijskih područja, jer se zbog različite reflektivnosti na različitim frekvencijama može dobiti znatno više meteoroloških podataka.

Novi!!: Valna duljina i Meteorološki radar · Vidi više »

Meteorološki uređaji

Automatska meteorološka postaja. Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Tradicionalni barograf (bez kućišta). živom. Živini barometri iz 1890. kardanskim zglobom tako da je cijev uvijek okomita. elastičnih tijela zbog djelovanja tlaka. Celzijevim stupnjevima. Maksimalni i minimalni termometri. termometra smještena na istom stalku. vlagu i da se pri tom produžava. Vjetrulja. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. anemometrom. Anemometar s vrućom žicom. Standardni kišomjer. milimetrima zavisno od vremena. Svaka okomita linija predstavlja vremenski odmak od 10 minuta, a svaka sljedeća vodoravna predstavlja količinu kiše od 0,4 mm. lizimetrima u Kittendorfu, Njemačka. Presjek kroz lizimetarsku postaju. Pirheliometar, istraživački tip. Piranometar. Fotodiodni piranometar (model ''Quantum''). Crookesov radiometar u radu. Campbell–Stokesov heliograf. Nefoskop. izvora svjetlosti za procjenu vidljivosti. zračnim lukama). Meteorološki uređaji ili meteorološki instrumenti služe za opažanje, mjerenje i bilježenje atmosferskih pojava.

Novi!!: Valna duljina i Meteorološki uređaji · Vidi više »

Meteorologija

satelitska snimka uragana Hugo. Dvostruka duga. Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Celzijevim stupnjevima. radiosonde. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Meteorologija ili vremenoslovlje (grč. μετεωρολογία: naučavanje o nebeskim pojavama) je znanost o Zemljinoj atmosferi i promjenama u njoj.

Novi!!: Valna duljina i Meteorologija · Vidi više »

Mikroskop

Dijelovi mikroskopa jesu: (1) okular, (2) objektiv, (4) veliki vijak, (5) mali vijak, (6) stolić s otvorom, (7) povećalo i (8) cijev ili tubus. Optički mikroskop. Mikroskop (od grč. μικρός: malen, sitan + σκοπέω: promatram, gledam; arh. sitnozor) je instrument koji daje uvećane slike bliskih predmeta, koji se ne bi mogli promatrati golim okom.

Novi!!: Valna duljina i Mikroskop · Vidi više »

Mikrovalovi

Mikrovalna pećnica. elektromagnetskog zračenja. Mikrovalovi su elektromagnetski valovi valne duljine od 1 do 300 mm.

Novi!!: Valna duljina i Mikrovalovi · Vidi više »

Mjerni instrument

Sat mjeri vrijeme Kronometar Prikaz vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Promjena energije iz pravocrtnog kretanja u kružno kretanje Toplina je oblik energije, koja je djelomično potencijalna energija, a djelomično kinetička energija Sunčani sat Nogometaš će prenijeti svoju energiju na loptu, koja će izvršiti rad. Kod udarca veće snage, lopta će prije stići do cilja Pješčani sat Mjerni instrument služi za neposredno mjerenje fizikalnih mjerenih veličina.

Novi!!: Valna duljina i Mjerni instrument · Vidi više »

Molekularna spektroskopija

alkohola. Razine energije i položaji spektralnih linija izračunati u aproksimaciji krutog rotora (rotator). Molekularne vibracije kod klorovodika HCl. kvantnim brojevima ''J'', konačnog i početnog stanja, a uvelike je podijeljen djelovanjem spajanja nuklearnog četveropola s jezgrom 127I (jod-127). infracrvenom području. infracrvenom području. Dijagram energetskih razina koji opisuju neke prijelaze koji su uključeni u infracrveni rotacijskotitrajni spektar linearne molekule: R grana (''l'.

Novi!!: Valna duljina i Molekularna spektroskopija · Vidi više »

Molekularne vibracije

Molekularne vibracije kod klorovodika HCl. Razine energije i položaji spektralnih linija izračunati u aproksimaciji krutog rotora (rotator). kvantnim brojevima ''J'', konačnog i početnog stanja, a uvelike je podijeljen djelovanjem spajanja nuklearnog četveropola s jezgrom 127I (jod-127). infracrvenom području. infracrvenom području. Dijagram energetskih razina koji opisuju neke prijelaze koji su uključeni u infracrveni rotacijskotitrajni spektar linearne molekule: R grana (''l'.

Novi!!: Valna duljina i Molekularne vibracije · Vidi više »

Monokromator

Czerny-Turnerov monokromator Monokromator je optički uređaj koji propušta samo jednu valnu duljinu svjetlosti koja na njega pada.

Novi!!: Valna duljina i Monokromator · Vidi više »

Načelo korespondencije

nm. Balmerovom serijom. '''H-alfa''' je crvena linija na desno. Dvije krajnje lijeve linije su ultraljubičaste, jer imaju valnu duljinu kraću od 400 nm. Rutherfordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno). broj elektrona po ljuskama. valne duljine 589 nanometara D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i plamena koji se natapa slanom vodom. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Načelo korespondencije je načelo koje povezuje novu i staru teoriju mehanike, posebno kvantnu i klasičnu mehaniku.

Novi!!: Valna duljina i Načelo korespondencije · Vidi više »

Nefelometar

Nefelometar u mjestu Kosan, otok Cheju, Južna Koreja. optička leća, 3. otvor u objektivu, 4. okrugla kiveta, 5. fotometar s filtrima (fotomultiplikator), 6. raspršene zrake svjetlosti (90º). optička leća, 3. otvor u objektivu, 4. okrugla kiveta, 5. fotometar s filtrima (fotomultiplikator), 6. direktne zrake svjetlosti. Zamućenje vode koje ima vrijednosti 5, 50 i 500 NTU (od lijeve strane na desnu). Nefelometar (gr. nephele – magla) je mjerni instrument za mjerenje zamućenja (mutnoća ili mutež) fluida (tekućina i plinova).

Novi!!: Valna duljina i Nefelometar · Vidi više »

Neptun

Neptun, osmi i od Sunca najudaljeniji planet Sunčevog sustava.

Novi!!: Valna duljina i Neptun · Vidi više »

Neutronska difrakcija

reflektiranja neutrona od nekih kristalnih ravnina pri prolasku kroz kristal, tako da se pod određenim kutom pojavljuju neutroni onih energija koji zadovoljavaju Braggov odnos. neutronskog spektrometra. U smjeru kazaljke na satu s gornje lijeve strane: predpojačalo (bijela kutija), moderatori za cilindre (bijeli cilindri), MCA (siva kutija), He-3 proporcionalni brojač i postolje (metalni cilindar), računalo za prikupljanje podataka (žuto) i razni kablovi (crvena i siva). generatora neutrona. Neutronska difrakcija je pojava reflektiranja neutrona od nekih kristalnih ravnina pri prolasku kroz kristal, tako da se pod određenim kutom pojavljuju neutroni onih energija koji zadovoljavaju Braggov odnos: gdje je: n .

Novi!!: Valna duljina i Neutronska difrakcija · Vidi više »

Neutronska spektroskopija

Dijelovi ugniježđenog neutronskog spektrometra. U smjeru kazaljke na satu s gornje lijeve strane: predpojačalo (bijela kutija), moderatori za cilindre (bijeli cilindri), MCA (siva kutija), He-3 proporcionalni brojač i postolje (metalni cilindar), računalo za prikupljanje podataka (žuto) i razni kablovi (crvena i siva). generatora neutrona. reflektiranja neutrona od nekih kristalnih ravnina pri prolasku kroz kristal, tako da se pod određenim kutom pojavljuju neutroni onih energija koji zadovoljavaju Braggov odnos. Neutronska spektroskopija je tehnika za proučavanje nuklearnih procesa u kojima se pojavljuju slobodni neutroni.

Novi!!: Valna duljina i Neutronska spektroskopija · Vidi više »

Neutronska zvijezda

accessdate.

Novi!!: Valna duljina i Neutronska zvijezda · Vidi više »

Neutronski generator

Nuklearni fizičar u Nacionalnom laboratoriju u Idahu postavlja pokus pomoću elektronskog generatora neutrona. reflektiranja neutrona od nekih kristalnih ravnina pri prolasku kroz kristal, tako da se pod određenim kutom pojavljuju neutroni onih energija koji zadovoljavaju Braggov odnos. neutronskog spektrometra. U smjeru kazaljke na satu s gornje lijeve strane: predpojačalo (bijela kutija), moderatori za cilindre (bijeli cilindri), MCA (siva kutija), He-3 proporcionalni brojač i postolje (metalni cilindar), računalo za prikupljanje podataka (žuto) i razni kablovi (crvena i siva). Neutronski generator ili generator neutrona je ubrzivač čestica (akcelerator čestica) niže energije (nekoliko stotina kiloelektronvolta), koji s pomoću prikladne nuklearne reakcije stvara relativno jak tok brzih neutrona.

Novi!!: Valna duljina i Neutronski generator · Vidi više »

Neutronsko zračenje

alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Neutronsko zračenje je tok brzih neutrona kojima se prema jednadžbi L. de Broglia pridjeljuju valna svojstva.

Novi!!: Valna duljina i Neutronsko zračenje · Vidi više »

Newtonovi kolobari

Newtonovi kolobari ili prsteni. jakosti. Plankonveksna optička leća. Newtonova stakla. Newtonovi kolobari ili prsteni. Newtonovi kolobari ili Newtonovi prstenovi su koncentrični tamni i svijetli kolobari (prstenovi) ili kolobari spektralnih boja, koji se pojavljuju zbog interferencije svjetlosti na Newtonovim staklima.

Novi!!: Valna duljina i Newtonovi kolobari · Vidi više »

Nicolaas Bloembergen

Nicolaas Bloembergen (Dordrecht, Nizozemska, 11. ožujka 1920. – Tucson, Arizona, 5. rujna 2017.), američki fizičar nizozemskoga podrijetla.

Novi!!: Valna duljina i Nicolaas Bloembergen · Vidi više »

Niels Bohr

Niels Bohr (Kopenhagen, 7. listopada 1885. – Kopenhagen, 18. studenog 1962.), danski fizičar.

Novi!!: Valna duljina i Niels Bohr · Vidi više »

Nilsko crvena

Nilska crvena (također poznata i kao nilsko plavi oksazon) lipidno je bojilo koje unutarstanične kapljice lipida boja žutom bojom.

Novi!!: Valna duljina i Nilsko crvena · Vidi više »

Ogib

valnoj duljini vala. valne duljine vala. Ogib crvene laserske zrake kroz kružni otvor. Kružni valovi stvoreni ogibom valova s uskog ulaza u poplavljeni primorski kamenolom. Lom svjetlosti ili refrakcija kako objašnjava Huygens. Huygensovo načelo izriče da se u homogenim sredstvima svaka točka valne fronte može uzeti kao izvorište novog elementarnoga vala. Ako je promjer rupe znatno manji od valne duljine, iza nje se stvaraju kuglasti (sferni) valovi. 3-507-86205-0. optičku rešetku. Halo promjera 22° oko Mjeseca. Glorija na sjeni zrakoplova. Youngov pokus. Ogib, ogib svjetlosti ili difrakcija je fizikalna pojava koja nastaje zbog skretanja valova iza ruba zapreke na koju valovi naiđu.

Novi!!: Valna duljina i Ogib · Vidi više »

Opservatorij

Alpama. Automatska meteorološka postaja. Opservatorij (prema lat. observare: promatrati) je znanstvena ustanova u kojoj se sustavno motre određene prirodne pojave (na primjer astronomski, meteorološki, seizmološki opservatorij).

Novi!!: Valna duljina i Opservatorij · Vidi više »

Optička aberacija

leće (dolje). žarištu zove se sferna aberacija. kromatske aberacije. zrcala, različito prelama i slika predmeta izdužuje se u oblik kometa. Vinske čaše stvaraju distroziju slike na rubovima. Optička aberacija (lat. aberratio: skretanje s puta) je pogreška optičkih leća (ili sustava leća) ili zakrivljenih zrcala koja skreće zrake svjetlosti s putanje prema žarištu i stvara nejasnu ili izobličenu sliku predmeta.

Novi!!: Valna duljina i Optička aberacija · Vidi više »

Optička debljina

Optička debljina i optička masa atmosfere. masu stupca zraka nego kad je Sunce u zenitu. oblake. Optička debljina (točnije rečeno optička debljina atmosfere) je broj koji pokazuje kroz koliko puta veću debljinu Zemljine atmosfere moraju proći Sunčeve zrake kad padaju koso nego kad padaju okomito na površinu Zemlje.

Novi!!: Valna duljina i Optička debljina · Vidi više »

Optička rešetka

Električna žarulja viđena kroz optičku rešetku. Optička rešetka je optička naprava za postizanje i ispitivanje ogiba, fino razdvajanje spektralnih linija i mjerenje valne duljine svjetlosti, a sastoji se od niza uskih pukotina i zapreka.

Novi!!: Valna duljina i Optička rešetka · Vidi više »

Optički teleskop

Sveučilišta u Beču. Najveći optički teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u Čileu. Čine ga četiri 8,2 metarska teleskopa. Najveći refraktorski teleskop, s objektivom promjera 102 cm, ima Zvjezdarnica Yerkes u SAD-u. Meridijanski krug u Kuffnerovoj zvjezdarnici u Beču. Veliki Newtonov reflektor. Najveći je satelitski reflektorski teleskop Hubbleov svemirski teleskop, sa zrcalom promjera 2,4 metra. Svemirski teleskop Hubble je katadiopter tipa Ritchey-Chrétien. Gregorian teleskop iz 1735. Cassegrainov reflektor. Schmidt-Cassegrainov katadiopter. Fotometar. Michelson interferometar. Vrlo jednostavni spektroskop koji se zasniva na prizmi. Njemačka ekvatorska montaža. azimutskoj montaži. Optički teleskop sastoji se od objektiva i okulara povezanih s pomoću cijevi (tubusa) i, po potrebi, od malog dalekozora (tražioca), uređaja za praćenje promjene položaja nebeskih tijela zbog rotacije Zemlje, te od uređaja za snimanje, analiziranje i pretvorbu slike u elektronički oblik.

Novi!!: Valna duljina i Optički teleskop · Vidi više »

Optičko vlakno

Optička vlakna. Presjek svjetlovoda (jednomodnog). µm promjer 2. obloga: 125 µm promjer 3. razdjelnik: 250 µm promjer 4. omot: 400 µm promjer. rasvjetna tijela. Primjer optičkog kabela. Optičko vlakno ili svjetlovod je prozirna nit, najčešće izrađena od vrlo čistoga stakla ili polimernoga materijala, kroz koju se prenosi svjetlost.

Novi!!: Valna duljina i Optičko vlakno · Vidi više »

Optika

Dvostruka duga. disperziju svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. valnoj duljini vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Pokus s laserskom zrakom. Rayleighovo raspršenje jače je nakon zalaska Sunca. Ono uzrokuje plavu nijansu neba u toku dana i crvenu boju Sunca kod zalaska. elektronskim mikroskopom. Optika (prema grč. ὀπτιϰὴ: o vidu) je grana fizike koja se bavi svojstvima i širenjem svjetlosti, te međudjelovanjem svjetlosti i tvari.

Novi!!: Valna duljina i Optika · Vidi više »

Optika atmosfere

Dvostruka duga. Polarna svjetlost ili Aurora borealis. moru. pustinji. Santa Cruzu (Kalifornija), SAD. tangencijalnim lukom. lažna Sunca ili pasunca u mjesto Fargo, Sjeverna Dakota, SAD. San Francisca. deadurl.

Novi!!: Valna duljina i Optika atmosfere · Vidi više »

Orbitalna elektrana

Koncept svemirske solarne elektrane temelji se na prikupljanju sunčeve energije koja se bežično prenosi na Zemlju.

Novi!!: Valna duljina i Orbitalna elektrana · Vidi više »

Osvijetljenost

Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. W i svjetlosne snage 470 lumena. W i svjetlosne snage 325 lumena. Osvijetljenost, svjetlosna izloženost ili ekspozicija (oznaka Hs) je fotometrijska fizikalna veličina koja opisuje ukupnu količinu svjetlosti koja pada na neku plohu (fotografski medij, film ili senzor) u određenom vremenu, a određena je umnoškom osvjetljenja Es i njegova trajanja t, to jest: Mjerna jedinica osvijetljenosti jest lukssekunda (lx s).

Novi!!: Valna duljina i Osvijetljenost · Vidi više »

Osvjetljenje

Luksmetar za mjerenje osvjetljenja (iluminacije) u radnim uvjetima. Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. W i svjetlosne snage 470 lumena. W i svjetlosne snage 325 lumena. Osvjetljenje, jakost rasvjete ili iluminacija (oznaka Es) je fotometrijska fizikalna veličina kojom se opisuje upadanje svjetlosti na neku plohu, a određena je količnikom svjetlosnoga toka Φs i ploštine P te plohe, to jest: Mjerna jedinica osvjetljenja jest luks (lx .

Novi!!: Valna duljina i Osvjetljenje · Vidi više »

Ozon

Ozon (O3) je alotrop kisika čija se molekula sastoji od 3 atoma kisika.

Novi!!: Valna duljina i Ozon · Vidi više »

Ozonske rupe

Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Chapmanov ozonski ciklus. Prosječna svjetska količina ozona. Polarni stratosferski oblaci. Najniže vrijednosti ozona, mjerene sa satelitom TOMS, svake godine u ozonskim rupama. Ozonske rupe su područja izrazito prorijeđena stratosferskog ozona, koja se od kraja 1970-ih pojavljuju iznad polarnoga predjela južne polutke u proljeće (rujan, listopad), a od konca 1980-ih potkraj proljeća i iznad polarnih predjela sjeverne polutke (Kanada, sjever Europe i Azije).

Novi!!: Valna duljina i Ozonske rupe · Vidi više »

Ozonski omotač

Apsorpcija UV zračenja u ozonskim sloju Razina ozona na različitim visinama Chapmanov ozonski ciklus Brewer-Dobsonovo strujanje zraka Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Ozonski omotač ili ozonski sloj je dio Zemljine atmosfere (stratosfera) koji sadrži relativno visoku koncentraciju ozona, a to je između 10 do 50 km iznad Zemljine površine.

Novi!!: Valna duljina i Ozonski omotač · Vidi više »

Pametna stakla

Pametna stakla ili stakla s mogućnošću promjene zatamnjenja, su stakla koja mijenjaju svoja svojstva prijenosa svjetlosti kada su pod utjecajem napona, svjetla ili topline.

Novi!!: Valna duljina i Pametna stakla · Vidi više »

Parabolična antena

Parabolična antena je antena koja koristi parabolični reflektor, površina čiji je poprečni presjek parabola, za usmjeravanje radio valova u jednu točku žarišta.

Novi!!: Valna duljina i Parabolična antena · Vidi više »

Paul Hermann Scherrer

katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. Paul Hermann Scherrer (Sankt Gallen, 3. veljače 1890. – Zürich, 25. rujna 1969.), švicarski fizičar.

Novi!!: Valna duljina i Paul Hermann Scherrer · Vidi više »

Paul Villard

Paul Ulrich Villard. Paul Ulrich Villard (Saint-Germain-au-Mont-d'Or, Francuska, 28. rujna 1860. – Bajona, 13. siječnja 1934.) je bio francuski kemičar i fizičar, koji je najpoznatiji po otkriću gama-čestica, dok je proučavao radioaktivno zračenje radija.

Novi!!: Valna duljina i Paul Villard · Vidi više »

Paulijev princip isključenja

Zbir svih 14 atomskih jednoelektronskih orbitala za najmanja 3 glavna kvantna broja ''n''. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. nm. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Paulijev princip isključenja, Paulijevo načelo, princip isključenja ili Paulijev princip (po W. Pauliju) je kvantnomehaničko načelo prema kojemu se u atomu svaki elektron nalazi u drugome kvantnom stanju, to jest dva elektrona u kvantnom sustavu ne mogu imati jednake sve kvantne brojeve.

Novi!!: Valna duljina i Paulijev princip isključenja · Vidi više »

Period

Animacija promjene perioda Period je u fizici veličina kojom se iskazuje trajanje jednog ciklusa periodične promjene, kao što je npr.

Novi!!: Valna duljina i Period · Vidi više »

Pierre-Gilles de Gennes

Loptice za stolni tenis od celuloida. Pierre-Gilles de Gennes (Pariz, 24. listopada 1932. – Orsay, Île-de-France, 18. svibnja 2007.), francuski fizičar.

Novi!!: Valna duljina i Pierre-Gilles de Gennes · Vidi više »

Pieter Zeeman

Fotografija koju je P. Zeeman napravio objašnjavajući Zeemanov učinak. ploštine petlje ''S''. interferometrom). Zeemanov učinak na spektralnu liniju Sunčeve pjege. Pieter Zeeman (Zonnemaire, 25. svibnja 1865. - Amsterdam, 9. listopada 1943.), nizozemski fizičar.

Novi!!: Valna duljina i Pieter Zeeman · Vidi više »

Pigment

Klorofil daje listovima zelenu boju. Prirodni pigment ultramarin u obliku praha. Sintetski organski pigment ultramarin. Slika konja u okeru iz francuske špilje Lascaux. Željezov(III) oksid ili željezno crvenilo, čisti prah (hrđa). Elizabeta I. je znala koristiti olovno bjelilo da bi dobila blijedi ten. valnih duljina (boja) upadaju u pigment. Ovaj pigment upija crvenu i zelenu svjetlost, ali odbija plavu, stvarajući plavu boju pigmenta. bojama i lakovima. Osušeni nalič zelene boje. ratnom brodu Vasa, a olovno bjelilo je na najdonjoj polici, drugi s lijeva. Pigmenti na prodaji (tržnica Goa, Indija). Vermilion, cinober ili rumenica je narančasto crveni, skarletni pigment, izvorno proizveden u prah usitnjenog minerala cinabarita. Titanijev žuti pigment. Pariško plava ili prusko plava (berlinsko modrilo). nm. Kromov žuti pigment ili kromova žuta. Organski pigment alizarin. anilinskih boja (Tehničko sveučilište u Dresdenu). Ftalocijaninski zeleni pigment. lišajeva (ovdje ''Caloplaca thallincola'') nastaje zbog prisutnosti antrakinona. Perinonski narančasti pigment. Usporedba između aluminijskog pigmenta sa svojstvom isplivavanja (lijevo) i aluminijskog pigmenta s neisplivavajućim česticama (desno). Sedefasti lak za nokte. Manganski ljubičasti pigment je ustvari amonij-manganov(III) pirofosfat. olovnog bjelila. cinkovog žutila, sastavljani 1942. Cinkov fosfat. ultraljubičastim zračenjem. vodu služi i za dobivanje ljepšeg izgleda. Kobaltni ljubičasti pigment je ustvari kobalt(II) fosfat. Kobaltna plava, kobaltni plavi pigment ili kobaltovo modrilo je ustvari kobalt(II) oksid. Kadmijev žuti pigment ili kadmijevo žutilo je ustvari kadmijev sulfid CdS. Kadmijev crveni pigment ili kadmijevo crvenilo je ustvari kadmijev sulfid CdS s dodacima selenija. Umbra je pigment koji sadrži od 45 do 70% Fe2O3 i sa znatnim udjelom manganovog dioksida (od 5 do 20%). žarenja dobije crvenosmeđu boju. Kromoksidna zelena kao pigment. Raspršenje svjetlosti je veće za bijele pigmente što je veći indeks loma svjetlosti. Temeljna boja. Cinkov oksid kao bijeli pigment. gume (više od 90% količina). cm. Željezno crnilo. Pigment (lat. pigmentum: boja) je tvar različita kemijska sastava koja je nositelj boje u živih organizama.

Novi!!: Valna duljina i Pigment · Vidi više »

Piranometar

Piranometar. termo elemenat, (5) staklena kupola, (6) zaštita od Sunca, (7) pokazatelj sušenja, (9) nogare za podešavanje, (10) libela, (11) konektor. Fotodiodni piranometar (model ''Quantum''). Piranometar (grč. πῦρ: vatra, žar) je mjerni instrument za mjerenje količine ukupnog Sunčeva ozračenja, izravnog ili raspršenoga, koje dolazi na jedinicu vodoravne površine u spektralnom opsegu od 0,3 do 3,0 μm.

Novi!!: Valna duljina i Piranometar · Vidi više »

Pirometar

visokoj peći. Mjerenje temperature ventilacijskog sustava s radijacijskim pirometrom. Infracrveni pirometar. Mjerenje temperature na terenu s pirometrom. Mjerenje temperature pirometrom. Pirometar je mjerni instrument za mjerenje visokih temperatura, najčešće u pećima za taljenje materijala ili za pečenje keramike.

Novi!!: Valna duljina i Pirometar · Vidi više »

Pjotr Nikolajevič Lebedev

Pjotr Nikolajevič Lebedev (rus.: Пётр Никола́евич Ле́бедев; Moskva, 8. ožujka 1866. – Moskva, 14. ožujka 1912.), ruski fizičar.

Novi!!: Valna duljina i Pjotr Nikolajevič Lebedev · Vidi više »

Planckov zakon

Spektar idealnog crnog tijela (gustoća spektralne energije unutar šupljine idealnog crnog tijela). Jedinice mogu biti kJ/m4, ili nJ/cm3/μm. Pomnoženo s c/4π da se dobije I'(λ,T) Planckov zakon opisuje intenzitet (specifičnu snagu) zračenja nepolariziranog elektromagnetskog zračenja, kod cijelog raspona valnih duljina, kojeg emitira idealno crno tijelo, ovisno o termodinačkoj temperaturi T:Planck 1914, p. 6 and p. 168 gdje je: |- !Simbol !Značenje !SI jedinice !cgs jedinice |- |I, I' \, | intenzitet zračenja, ili energija po jedinici vremena (snaga), po jedinici površine, s koje se emitira zračenje, po jedinici prostornog kuta, po jedinici frekvencije ili valne duljine |J·s−1·m−2·sr−1·Hz−1, ili J·s−1·m−2·sr−1·m−1 |erg·s−1·cm−2·Hz−1·sr−1, ili erg·s−1·cm−2·sr−1·cm−1 |- |\nu \, |frekvencija |hertz (Hz) |hertz |- |\lambda \, |valna duljina |metar (m) |centimetar (cm) |- |T \, |temperatura idealnog crnog tijela | Kelvina (K) |Kelvina |- |h \, |Planckova konstanta |džul-sekunda(J·s) |erg-sekunda (erg·s) |- |c \, |Brzina svjetlostiu vakuumu |metara u sekundi (m/s) |centimetara u sekundi (cm/s) |- |e \, |e - baza prirodnog logaritma.

Novi!!: Valna duljina i Planckov zakon · Vidi više »

Plavi pomak

Dopplerov crveni i plavi pomak Plavi pomak je skraćivanje valne duljine elektromagnetskog zračenja uzrokovano gibanjem izvora zračenja prema promatraču.

Novi!!: Valna duljina i Plavi pomak · Vidi više »

Plinska peć

Plinska peć na ukapljeni naftni plin (LPG ili UNP) iz 1970-tih. infracrvenim zračenjem. Plinska peć ima prednosti grijanja prostorija plinom, prema grijanju s čvrstim gorivima, a one su sljedeće: posluživanje je jednostavno, brzo ugrijavanje i čisti pogon, otpada doprema goriva i odstranjivanje pepela, regulacija temperature može biti automatska prema vanjskoj temperaturi, te mogućnost točnog određivanja potroška plina pomoću plinomjera.

Novi!!: Valna duljina i Plinska peć · Vidi više »

Polarimetar

Automatski digitalni polarimetar. Zakretanje ravnine polarizacije. Polarimetar je optički mjerni instrument kojim se mjeri kut zakretanja ravnine polarizacije zraka linearno polarizirane svjetlosti koje prolaze optički aktivnom tvari.

Novi!!: Valna duljina i Polarimetar · Vidi više »

Polarizirana svjetlost

Turmalini. U prirodnoj svjetlosti titraji su okomiti na smjer širenja, to jest na zraci u različitim ravninama. Zato takvu svjetlost zovemo nepolarizirana svjetlost. turmalina jednu prema drugoj, prozirnost će ovisiti o njihovu međusobnom položaju. Turmalinsku pločicu možemo zamisliti kao neku mehaničku mrežicu koja od svih titraja propušta samo onu komponentu koja leži u izvjesnoj ravnini. Takva se svjetlost kod koje se titranje zbiva samo u jednoj ravnini zove se polarizana svjetlost. reflektirana) i lomljena zraka okomite. Polarizacija svjetlosti refleksijom. Titranje u upadajućoj zraci može biti u ravnini upadanja ili okomito na tu ravninu. zalaska Sunca. polarizirana (ordinarna) ili izvanredna zraka. Nicolovu prizmu. električnog polja ''E'' (crveno) koji oscilira u okomitom smjeru. Magnetsko polje ''B'' (ili ''H'') uvijek je pod pravim kutom (plavo), a obje su okomite na smjer širenja(''z''). Interferencija dvaju kružnih valova. Interferencija lijevog (zeleni) i desnog (plavi) vala, te rezultirajući val (crveni). Fresnelovih zrcala. Fresnelov ogib). Polarizirana svjetlost je ona vrsta svjetlosti kod koje elektromagnetski valovi titraju samo u jednoj ravnini.

Novi!!: Valna duljina i Polarizirana svjetlost · Vidi više »

Polimerni/organski fotonaponski članci

Slika 1. Shema plastičnog solarno članka. PET – polietilen tereftalat, ITO – indij-kositar oksid, PEDOT:PSS – poli(3,4-etilendiksitiopen), aktivni sloj (obično polimer:mješavina fulerena), Al – aluminij. Polimerni solarni članak vrsta je fleksibilnog solarnog članka, izrađenog od polimera (velikih molekula s dijelovima koji se ponavljaju i tvore dugačke lance) koja proizvodi električnu energiju iz sunca pomoću fotoelektričnog efekta.

Novi!!: Valna duljina i Polimerni/organski fotonaponski članci · Vidi više »

Polykarp Kusch

ploštine petlje ''S''. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Polykarp Kusch (Blankenburg (Harz), Saska-Anhalt, Njemačka, 26. siječnja 1911. – Dallas, Teksas, SAD, 20. ožujka 1993.), američki fizičar njemačkog podrijetla.

Novi!!: Valna duljina i Polykarp Kusch · Vidi više »

Popis osnovnih vrsta lasera

Ovo je popis osnovnih vrsta lasera, njihova valna duljina i njihova primjena.

Novi!!: Valna duljina i Popis osnovnih vrsta lasera · Vidi više »

Popis postupaka zavarivanja

Popis postupaka zavarivanja je svrstan u različite grupe zavarivanja.

Novi!!: Valna duljina i Popis postupaka zavarivanja · Vidi više »

Poruka iz Areciba

Prikaz poruke s dodanim bojama kako bi se razlikovali njeni dijelovi. Poruka inače nije sadržavala nikakve podatke o bojama. Poruka iz Areciba je poruka emitirana u svemir putem FM radio valova na svečanosti obilježavanja obnove radio teleskopa u Arecibu, u Portoriku, 16. studenog 1974. godine.

Novi!!: Valna duljina i Poruka iz Areciba · Vidi više »

Povijest astronomije

Europi su takozvani Gosecki krugovi u Sachsen-Anhaltu (Njemačka), koji su bili izgrađeni prije gotovo 7000 godina (oko 4900 pr.Kr.). Povijest astronomije započinje još u prapovijesno vrijeme, davno prije prvih pisanih dokumenata.

Novi!!: Valna duljina i Povijest astronomije · Vidi više »

Povijest fizike

Povijest fizike započinje još u prapovijesna vremena, kada je pračovjek stjecao prva iskustvena fizikalna znanja.

Novi!!: Valna duljina i Povijest fizike · Vidi više »

Pramjera

Računalno generirana slika pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram (prakilogram). platine. Pramjera ili etalon (franc. étalon  pramjera ili etalon, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.

Novi!!: Valna duljina i Pramjera · Vidi više »

Prirodna radioaktivnost

Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. olovna ploča. Geiger-Müllerovo brojilo. beta-čestice). Prirodna radioaktivnost je otkrivena 1896.

Novi!!: Valna duljina i Prirodna radioaktivnost · Vidi više »

Prizma (optika)

Plastična prizma. Prolaz zrake svjetlosti kroz prizmu s kutom prizme ''α''. Područja 0, 1 i 2 imaju indekse loma ''n0'', ''n1'' i ''n2''. Kut ''θ’'' označuje kut nakon loma svjetlosti. Lom svjetlosti u prizmi. dugine boje. Prizma ili optička prizma, u optici, je obično trostrana prizma, od stakla ili nekoga drugoga prozirnog materijala.

Novi!!: Valna duljina i Prizma (optika) · Vidi više »

Program Voyager

Sunčevog sustava Program Voyager je program za istraživanje Sunčevog sustava koji se je sastojao od dvije letjelice Voyager 1 i Voyager 2.

Novi!!: Valna duljina i Program Voyager · Vidi više »

Prominencije

Prominencije ili protuberance. high resolution) Prominencija (lat. prominentia: izbočina, izdizati se, stršiti uvis) ili protuberancija (prema kasnolat. protuberans, genitiv protuberantis: koji strši) je pojava u Sunčevoj atmosferi nalik oblaku, vidi se kao svijetla pojava u koroni iznad ruba Sunčeva kruga, ili tamna (filament, vrpca), kada se nalazi na rubu Sunčeva kruga.

Novi!!: Valna duljina i Prominencije · Vidi više »

Pulsar

magnetskih polja i čestica iz središnjeg pulsara. Zemlji. Pulsar PSR B1509-58 je ustvari neutronska zvijezda kola se brzo okreće. gama-zrake koje dolaze s pulsara Vela. Pulsar (eng., skraćeno od puls ar: pulsirajuća zvijezda) je vrsta neutronske zvijezde, snažnoga magnetskoga polja (oko 108 T) i brze vrtnje, nazvane po strogo pravilnoj periodičnoj emisiji impulsa elektromagnetskih valova.

Novi!!: Valna duljina i Pulsar · Vidi više »

Quinckeova cijev

Quinckeova cijev. Prikaz uvlačenja cijevi jedne u drugu kod Quinckeove cijevi i odziv zvučnih valova na osciloskopu. Quinckeova cijev je uređaj ili mjerni instrument za mjerenje valne duljine λ zvuka i time brzine zvuka u plinovima.

Novi!!: Valna duljina i Quinckeova cijev · Vidi više »

Radar

Radar. Rad radara. Brodska radarska antena. navigaciji. Zemljinoj atmosferi. gibanju njihova izvora ili promatrača. Izgled zaslona meteorološkog radara. Snimak modernog meteorološkog radara. Velika Britanija je od 1936. do 1939. postavila uzduž južne i istočne obale lanac radarskih postaja za obranu od njemačkih zračnih i pomorskih napada. Venere. Radar (pokrata ili akronim od eng. Radio Detection and Ranging: otkrivanje i određivanje udaljenosti radio valovima) je elektronički uređaj za određivanje udaljenosti, azimuta, elevacije (kutna visina) i brzine nekog predmeta na temelju odbijanja (refleksije) iz uređaja emitiranih elektromagnetskih valova od taj predmet.

Novi!!: Valna duljina i Radar · Vidi više »

Radio astronomija

Novom Meksiku, SAD. Četiri radio antene za Projekt ALMA u Čileu. 300px HST), radio slika iste galaktike korištenjem dugobazične interferometrije (eng. ''Very Large Array'' ili ''VLA''), i slika središnjeg dijela (eng. ''Very Long Baseline Array'' ili ''VLBA'') koja se sastoji od radio teleskopa u SAD, Njemačkoj, Italiji, Švedskoj i Španjolskoj. Za mlaz čestica se pretpostavlja da je crna rupa u centru galaktike. Parkes radio teleskop u Australiji (izvor: CSIRO). Radioteleskop Sardinija u gradnji. Jupiterovi radio-izboji. Radio astronomija ili radioastronomija je grana astronomije koja za ispitivanje nebeskih tijela koristi radio valove valne duljine od 1 milimetar do 30 metara koje propušta Zemljina atmosfera (ionosfera).

Novi!!: Valna duljina i Radio astronomija · Vidi više »

Radio galaktika

sinhrotronskog zračenja. rendgensko zračenje od 0,5 do 5 keV (plava). Radio galaktika ili radiogalaktika je vrsta aktivne galaktike koje snažno zrači radiovalove.

Novi!!: Valna duljina i Radio galaktika · Vidi više »

Radioaktivnost

Znak za opasnost od radioaktivnosti. beta-čestice). Elektronski uhvat. Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. olovna ploča. Geigerov brojač ili Geiger-Müllerovo brojilo. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. električnog polja (žuto). atomskih jezgri. ionizirajućeg zračenja. atomskim brojem Z (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). Radioaktivnost ili radioaktivno zračenje je spontano emitiranje alfa-čestica i beta-čestica iz kemijske tvari, često praćeno i emisijom gama elektromagnetskih valova, pri čemu kemijski elementi prelaze iz jednih u druge te se oslobađa energija u obliku kinetičke energije emitiranih čestica ili energije elektromagnetskih valova.

Novi!!: Valna duljina i Radioaktivnost · Vidi više »

Radiodifuzija

Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. energije. Pobudimo li takav titrajni krug na titranje, strujnim krugom će poteći struja kao odziv titrajnog kruga na pobudu. Hertzov dipol je osnovna sastavnica mnogih antena. Prednja strana zvučnika. Radiodifuzija je oblik neusmjerenih elektronskih radiokomunikacija s pomoću radijskih, televizijskih ili kabelskih mreža, namijenjenih velikomu broju korisnika koji ispunjavaju prijamne uvjete.

Novi!!: Valna duljina i Radiodifuzija · Vidi više »

Radiografska kontrola

zavarenog spoja gdje se vidi da je unutrašnjost materijala pregorjela. Način rada radiografske kontrole. Rendgenska cijev se koristi kao izvor rendgenskog zračenja. Rendgenska snimka ruke. Prenosivi uređaj za stvaranje rendgenskih zraka, napajan s baterijama. Gamagrafski snimak tereta na kamionu. Snimanje unutrašnjosti automobila korištenjem gamagrafske kamere s kobaltom-60. medicini. Radiografska kontrola (kratica: RK) je vrsta kontrole bez razaranja, koja pri kontroli kvalitete metodama prozračavanja u praksi koristi rendgenske zrake ili gama zrake.

Novi!!: Valna duljina i Radiografska kontrola · Vidi više »

Radioizvori u svemiru

Radio-snimak središnjeg područja galaksije Mliječni put. HST), radio slika iste galaktike korištenjem dugobazične interferometrije (eng. ''Very Large Array'' ili ''VLA''), i slika središnjeg dijela (eng. ''Very Long Baseline Array'' ili ''VLBA'') koja se sastoji od radio teleskopa u SAD, Njemačkoj, Italiji, Švedskoj i Španjolskoj. Za mlaz čestica se pretpostavlja da je crna rupa u centru galaktike. Radioizvori u svemiru su nebeska tijela koja emitiraju radiovalove.

Novi!!: Valna duljina i Radioizvori u svemiru · Vidi više »

Radiokomunikacije

Radiokomunikacije su područje elektrotehnike koje razmatra i ostvaruje mogućnosti komunikacije i prijenosa informacija putem radio valova.

Novi!!: Valna duljina i Radiokomunikacije · Vidi više »

Radioluminiscencija

satova. Radioluminiscencija se koristi i kao izvor svjetlosti. Polarna svjetlost je također radioluminescencija. Scintilatorski kristal okružen s raznim scintilatorskim uređajima. Radioluminiscencija je vrsta luminiscencije koja je izazvana ionizirajućim zračenjem.

Novi!!: Valna duljina i Radioluminiscencija · Vidi više »

Radiometrija

Crookesov radiometar u radu. Fotometar. Radiometrija je grana optike koja se bavi mjerenjem svojstavaelektromagnetskih valova.

Novi!!: Valna duljina i Radiometrija · Vidi više »

Radioodašiljač

frekvencijsku modulaciju ili FM. energije. Pobudimo li takav titrajni krug na titranje, strujnim krugom će poteći struja kao odziv titrajnog kruga na pobudu. Hertzov dipol je osnovna sastavnica mnogih antena. Radio odašiljač, radioodašiljač ili radiopredajnik je elektronički uređaj za stvaranje moduliranog električnog signala, koji neki podatak ili informaciju (izvorno često u neelektričnom obliku, na primjer zvuk, slika) predočuje kao promjenu električne veličina (električna struja, električni napon).

Novi!!: Valna duljina i Radioodašiljač · Vidi više »

Radioprijamnik

Stariji model radioprijemnika iz 1940. energije. Pobudimo li takav titrajni krug na titranje, strujnim krugom će poteći struja kao odziv titrajnog kruga na pobudu. Hertzov dipol je osnovna sastavnica mnogih antena. kapaciteta. Radioprijemnik ili radio prijemnik je elektronski uređaj sastavljen od niza elektroničkih sklopova s pomoću kojih se iz električnog signala, što ga u anteni inducira modulirani radioval, izdvaja (demodulira) i pojačava dio signala, odnosno informacijski signal koji sadrži željenu informaciju (radioodašiljač).

Novi!!: Valna duljina i Radioprijamnik · Vidi više »

Radiotehnika

Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. energije. Pobudimo li takav titrajni krug na titranje, strujnim krugom će poteći struja kao odziv titrajnog kruga na pobudu. Hertzov dipol je osnovna sastavnica mnogih antena. Radiotehnika je područje elektronike koje se bavi prijenosom podataka ili informacija s pomoću elektromagnetskih valova.

Novi!!: Valna duljina i Radiotehnika · Vidi više »

Radioteleskop

Opservatorij Parkes u Australiji (izvor: CSIRO). Radioteleskop Green Bank. Jansky dipolne mreže. Radioteleskop Effelsberg. Novom Meksiku, SAD. Radioteleskop Sardinija u gradnji. Radioteleskop je astronomski instrument ili uređaj za prihvat i mjerenje jakosti svemirskih radio valova.

Novi!!: Valna duljina i Radioteleskop · Vidi više »

Radiovalovi

minijatura Radiovalovi ili radijski valovi su veliko područje elektromagnetskih valova s valnom duljinom većom od one infracrvenog zračenja, a zajednička im je osobina da se mogu proizvesti protjecanjem izmjenične električne struje u napravi koja se zove antena.

Novi!!: Valna duljina i Radiovalovi · Vidi više »

Ramanov učinak

Raman i Krishnan. nm. date.

Novi!!: Valna duljina i Ramanov učinak · Vidi više »

Ramanova spektroskopija

Skica jedne moguće disperzivne Ramanove spektroskopije. Raman i Krishnan. Ramanova spektroskopija (po indijskom fizičaru Č. V. Ramanu) je tehnika ispitivanja energetskih stanja molekula u otopinama i energije veza u kristalima, temeljena na Ramanovu efektu.

Novi!!: Valna duljina i Ramanova spektroskopija · Vidi više »

Raspršenje

zalaska Sunca. brašna u vodi izgleda svijetlo plavo zato što se plavo svjetlo bolje reflektira na česticama brašna nego crveno svjetlo. Ovo je poznato kao Tyndallov učinak. zore. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. Rutherfordovog raspršenja. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Neutronsko raspršenje ili neutronska difrakcija je pojava reflektiranja neutrona od nekih kristalnih ravnina pri prolasku kroz kristal, tako da se pod određenim kutom pojavljuju neutroni onih energija koji zadovoljavaju Braggov odnos. Raspršenje, u fizici, je promjena kretanja, odnosno širenja snopa čestica ili zrakâ kada naiđu na neku zapreku.

Novi!!: Valna duljina i Raspršenje · Vidi više »

Raspršenje svjetlosti

raspršivanje svjetlosti na razne strane. zalaska Sunca. brašna u vodi izgleda svijetlo plavo zato što se plavo svjetlo bolje reflektira na česticama brašna nego crveno svjetlo. Ovo je poznato kao Tyndallov učinak. zore. Raspršenje svjetlosti, difuzna refleksija ili difuzija svjetlosti je raspršivanje svjetlosti na razne strane.

Novi!!: Valna duljina i Raspršenje svjetlosti · Vidi više »

Raspršeno Sunčevo zračenje

stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. raspršivanje svjetlosti na razne strane. Sunca kod zalaska. Slika prikazuje veći udio raspršene plave svjetlosti u odnosu na crvenu svjetlost. Raspršeno Sunčevo zračenje ili difuzno Sunčevo zračenje nastaje raspršenjem Sunčevoga zračenja u Zemljinoj atmosferi i do tla dopire iz svih smjerova neba.

Novi!!: Valna duljina i Raspršeno Sunčevo zračenje · Vidi više »

Rayleighovo raspršenje

Rayleighovo raspršenje uzrokuje plavu nijansu neba u toku dana, i crvenu boju Sunca kod zalaska Rayleighovo raspršenje je jače nakon zalaska Sunca Slika prikazuje veći udio raspršene plave svjetlosti u odnosu na crvenu svjetlost mW, je vidljiva po noći zbog Rayleighovog raspršenja i prašine u zraku. Rayleighovo raspršenje u staklu: sa strane vidimo plavu boju, ali svjetlost koja prolazi kroz staklo je narančaste boje. http://www.webexhibits.org/causesofcolor/14B.html webexhibits.org Raspršenje nastaje kad se elektromagnetski val sudari s česticama u atmosferi.

Novi!!: Valna duljina i Rayleighovo raspršenje · Vidi više »

Razlučivanje

* Razlučivanje je sposobnost mjernog instrumenta ili postupka da razlikuje bliska svojstva, stanja ili pojave, ili pak dijelove cjeline.

Novi!!: Valna duljina i Razlučivanje · Vidi više »

Refleksija

ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Refleksija (kasnolat. reflexio: odbijanje) ili refleksija valova (odbijanje valova), u fizici, je odbijanje ravnih valova na graničnoj površini dvaju sredstava (medija).

Novi!!: Valna duljina i Refleksija · Vidi više »

Refrakcija

svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u njima. Refrakcija ili lom svjetlosti. Zbog loma svjetlosti štap postavljen koso u vodu izgleda kao da je prelomljen. Zbog loma svjetlosti čini nam se da je riba uzdignuta i dubina manja nego što je u stvari. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Refrakcija (srednjovj. lat. refractio, prema lat. refractus: slomljen) ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka ili zraka drugog elektromagnetskoga zračenja pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima.

Novi!!: Valna duljina i Refrakcija · Vidi više »

Refraktometar

Refraktometar. vinove loze s refraktometrom. Refrakcija ili lom svjetlosti. lomljenja svjetlosti (refrakcije) na granici dvaju sredstava. Refraktometar je mjerni instrument kojim se određuje indeks loma svjetlosti.

Novi!!: Valna duljina i Refraktometar · Vidi više »

Refraktometrija

Refraktometar. vinove loze s refraktometrom. Refrakcija ili lom svjetlosti. lomljenja svjetlosti (refrakcije) na granici dvaju sredstava. Refraktometrija je određivanje indeksa loma svjetlosti.

Novi!!: Valna duljina i Refraktometrija · Vidi više »

Rendgenoluminescencija

''Philips PW1606'' rendgenoluminescentni spektrometar. Rendgenoluminescencija je luminiscencija pobuđena rendgenskim zračenjem.

Novi!!: Valna duljina i Rendgenoluminescencija · Vidi više »

Rendgenska astronomija

Područje rendgenske astronomije počinje od ~ 0,008 nm i pokriva sve do ~ 8 nm, a to je područje koje upija Zemljina atmosfera, pa je za astronome na površini Zemlje nevidljivo. rendgenskog zračenja. Chandra opservatorij rendgenskih zraka. Mliječnog puta (2010.). Komet Lulin snimljen u rendgenskom i gama području (2009.). Slike s Chandra opservatorija rendgenskih zraka. Rendgenska astronomija je grana astronomije koja istražuje nebeske izvore rendgenskoga zračenja.

Novi!!: Valna duljina i Rendgenska astronomija · Vidi više »

Rendgenska cijev

Coolidgeova rendgenska cijev (William David Coolidge) iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. Pojednostavljeni crtež rendgenske cijevs s rotirajućom anodomA: anodaC: katodaT: meta na anodiW: prozorčić od berilija Spektar rendgenskog zračenja koji zrači rendgenska cijev s anodom (metom) od rodija, koja radi na 60 kV. Glatki, neprekinuti dio nastaje zbog zakočnog rendgenskog zračenja, a vrh je svojstvena K linija rodijevih atoma (karakteristično rendgensko zračenje). Crookesova cijev s početka 20. stoljeća. Katoda je na desno, anoda je u sredini s hladilom topline koji izlazi na lijevu stranu. Elektroda u kosom položaju je antikatoda. Uređaj na vrhu služi za podešavanje tlaka plina u cijevi. Coolidgeova cijevC: katodna žarna nit (-)A: anoda (+)Win i Wout: ulaz i izlaz vode za hlađenje Dvije visokonaponske ispravljačke elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje. Rendgenska cijev je izvor rendgenskog zračenja u današnjim rendgenskim uređajima i strojevima.

Novi!!: Valna duljina i Rendgenska cijev · Vidi više »

Rendgenska spektroskopija

rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Rendgenski spektar molibdena. Rendgenska spektroskopija je opći pojam za nekoliko spektroskopskih tehnika za proučavanje materijala primjenom rendgenskih zraka.

Novi!!: Valna duljina i Rendgenska spektroskopija · Vidi više »

Rendgenska strukturna analiza

fotografski film; d) difrakcijske ili ogibne linije. bibcode.

Novi!!: Valna duljina i Rendgenska strukturna analiza · Vidi više »

Rendgenske zrake

W. C. Röntgena. elektromagnetskog zračenja. zavarenog spoja gdje se vidi da je unutrašnjost materijala pregorjela. Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje. katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). atomske jezgre. Mliječnog puta (2010.). Rendgenske zrake ili rendgenske zrake, poznate i kao X-zrake, područje su elektromagnetskog zračenja s valnim duljinama između 0,001 i 10 nm, što približno odgovara području između ultraljubičastog i gama zračenja.

Novi!!: Valna duljina i Rendgenske zrake · Vidi više »

Rep kometa

Građa kometa. Dijelovi repa kometa. Neki kometi kao komet Lovejoy (oznake C/2011 W3) imaju vrlo dugačak rep. Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Australije 2007. Sunca. Komet Holmes (oznake 17P/Holmes) iz 2007., pokazuje svojstveni plavi ionski plinski rep s desne strane. Rep kometa je sekundarna pojava u kometa, iako pruža veličanstven dojam kojemu promatrači ne mogu odoljeti ("zvijezda repatica").

Novi!!: Valna duljina i Rep kometa · Vidi više »

Rezonantna fluorescencija

Grafički prikaz prijelaza pri rezonantnoj frekvenciji za natrijeve pare pri niskom tlaku. Rezonantna fluorescencija je fotoluminescencija u kojoj pobudno zračenje odgovara frekvenciji, odnosno valnoj duljini za prijelaz iz osnovnog u pobuđeno stanje, a emisija se zbiva s istom frekvencijom.

Novi!!: Valna duljina i Rezonantna fluorescencija · Vidi više »

Riccardo Giacconi

Satelit Uhuru. Satelit i opservatorij Einstein. Chandra opservatorij rendgenskih zraka. Riccardo Giacconi (Genova, 6. listopada 1931. — San Diego, California, 9. prosinca 2018.) bio je američki astronom talijanskog porijekla, pionir i jedan od začetnika rendgenske astronomije.

Novi!!: Valna duljina i Riccardo Giacconi · Vidi više »

Robert Woodrow Wilson

Robert Woodrow Wilson (Houston, 10. siječnja 1936.), američki radioastronom.

Novi!!: Valna duljina i Robert Woodrow Wilson · Vidi više »

Rotacijska spektroskopija

ugljikova dioksida CO2. Razine energije i položaji spektralnih linija izračunati u aproksimaciji krutog rotora (rotator). kvantnim brojevima ''J'', konačnog i početnog stanja, a uvelike je podijeljen djelovanjem spajanja nuklearnog četveropola s jezgrom 127I (jod-127). infracrvenom području. infracrvenom području. Dijagram energetskih razina koji opisuju neke prijelaze koji su uključeni u infracrveni rotacijskotitrajni spektar linearne molekule: R grana (''l'.

Novi!!: Valna duljina i Rotacijska spektroskopija · Vidi više »

Rubinski laser

Rubinski laser je laser s krutom jezgrom.

Novi!!: Valna duljina i Rubinski laser · Vidi više »

Rudolf Ludwig Mössbauer

Rudolf Ludwig Mössbauer (München, 31. siječnja 1929. – München, 14. rujna 2011.), njemački nuklearni fizičar.

Novi!!: Valna duljina i Rudolf Ludwig Mössbauer · Vidi više »

Russell Alan Hulse

gama-zrake koje dolaze s pulsara Vela. Russell Alan Hulse (New York, 28. studenog 1950.), američki astrofizičar.

Novi!!: Valna duljina i Russell Alan Hulse · Vidi više »

Rydbergova formula

Vodikove spektralne serije, u logaritamskoj skali Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik Rydbergova formula se koristi u atomskoj fizici, za određivanje valnih duljina spektralnih linija mnogih kemijskih elemenata.

Novi!!: Valna duljina i Rydbergova formula · Vidi više »

Scintilacija

Scintilatorski kristal okružen s raznim scintilatorskim uređajima. Spektar natrijevog jodida pod utjecajem radioaktivnog cezija-137. Spektar natrijevog jodida pod utjecajem radioaktivnog kobalta-60. Scintilacija ili svjetlucanje je pojava u nuklearnoj fizici i fizici elementarnih čestica da neki materijali (scintilatori), kada su ozračeni ionizirajućim zračenjem stvaraju fotone vidljive svjetlosti.

Novi!!: Valna duljina i Scintilacija · Vidi više »

Seš

Prikaz nastajanja seša. Stojni val (crni) prikazan kao zbroj (superpozicija) dva pokretna vala koji se kreću u suprotnim smjerovima (plavi i crveni). Pojava seša ili bibavice na jezeru Loch Ness. New York (crveno) i Toledo, Ohio (plavo) za 14. prosinac 2003. Seš (franc. seiches), bibavica, štiga, šćiga je stojni val koji se javlja u jezerima, zaljevima, kanalima, lukama, zatvorenim morima ili njihovim dijelovima, a očituje se u oscilacijama razina vode, te u periodičnim promjenama strujanja.

Novi!!: Valna duljina i Seš · Vidi više »

Sedefasti pigment

Ovaj ''TVR Tuscan Speed Six'' u Japanu obojan je ChromaFlair pigmentom (vrsta sedefastog pigmenta), koji se u Japanu prodaje kao maziora. Primjer premaza sa sedefastim pigmentom. Sedefasti pigment je pigment koji se ističe posebnim optičkim učinkom koji se ispoljuje sedefastim sjajem i prelijevajućim, interferentnim bojama.

Novi!!: Valna duljina i Sedefasti pigment · Vidi više »

Sekstant

'''Sekstant'''. Dijelovi sekstanta. Način korištenja sekstanta. Sekstant (prema latinskom sexstans, genitiv sextantis: šesti dio) je ručni mjerni instrument za mjerenje kutne visine nebeskih tijela, najčešće se primjenjuje u navigaciji broda ili zrakoplova.

Novi!!: Valna duljina i Sekstant · Vidi više »

Serge Haroche

Serge Haroche (Casablanca, 11. rujna 1944.), francuski fizičar.

Novi!!: Valna duljina i Serge Haroche · Vidi više »

Sinkrotron

Prvi veliki sinkrotron bio je '''Cosmotron''' u ''Brookhaven National Laboratory'' (BNL), Upton, New York, SAD (1952., energija protona 3 GeV) Shema sinkrotrona '''Soleil''' u Parizu. Victoria). alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). sinkrotronskog zračenja. reflektira iz kristala terbija u ''Synchrotron Radiation Source'' u Daresburyju, 1990. Sinkrotron (V. Veksler i, neovisno, E. M. McMillan, 1945.) ubrzava elektrone i protone.

Novi!!: Valna duljina i Sinkrotron · Vidi više »

Sinkrotronsko zračenje

maglice nastaje zbog sinkrotronskog zračenja. Messier 87: plavo svjetlo mlaza koji izlazi iz svijetle jezgre nastaje zbog sinhrotronskog zračenja. atomske jezgre. Sinkrotronsko zračenje nastaje iz zakretnog magneta u sinkrotronu. Shema sinkrotrona SOLEIL u Parizu. reflektira iz kristala terbija u ''Synchrotron Radiation Source'' u Daresburyju, 1990. Način rada ondulatora: 1: magneti, 2: snop elektrona koji ulazi s gornje lijeve strane, 3: sinkrotronsko zračenje koje izlazi u donju desnu stranu. Sinkrotronsko zračenje su polarizirani elektromagnetski valovi cijeloga kontinuiranog spektra valnih duljina koje emitiraju električki nabijene čestice kada se brzinom bliskom brzini svjetlosti gibaju okomito na smjer magnetskoga polja.

Novi!!: Valna duljina i Sinkrotronsko zračenje · Vidi više »

Solarna fotonaponska energija

Ako električnu energiju dobivamo direktnom pretvorbom energije sunčeva zračenja, tada govorimo o sunčevoj fotonaponskoj (FN) energiji.

Novi!!: Valna duljina i Solarna fotonaponska energija · Vidi više »

Sparina

tropskoj šumi. bocom. atmosferu. atmosferu. Sparina, omara, omorina ili zapara je vrijeme s visokim temperaturama i velikom relativnom vlažnošću zraka.

Novi!!: Valna duljina i Sparina · Vidi više »

Spektar (fizika)

elektromagnetskog zračenja. Dvostruka duga. infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). flourescentna svjetiljka (ultraljubičasto zračenje). Rendgenska snimka ruke. Spektar (lat. spectrum: pojava, priviđenje) je raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, na primjer energiji, frekvenciji, brzini, masi i drugo.

Novi!!: Valna duljina i Spektar (fizika) · Vidi više »

Spektralna analiza

valne duljine 589 nanometara D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i plamena koji se natapa slanom vodom. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Spektralna analiza je skupina postupaka za utvrđivanje sastava kemijskih tvari s pomoću spektra svjetlosti što je one emitiraju ili apsorbiraju.

Novi!!: Valna duljina i Spektralna analiza · Vidi više »

Spektrofotometar

UV-VIS spektrofotometar Spektrofotometar je uređaj za analizu spektra elektromagnetskog zračenja.

Novi!!: Valna duljina i Spektrofotometar · Vidi više »

Spektrometar

Spektrometar. valne duljine 589 nanometara D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i plamena koji se natapa slanom vodom. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Maseni spektrometar. Spektroskop. Spektrometar je uređaj koji izravno elektronskim detektorom snima spektar i mjeri njegovu jakost (intenzitet), dok je spektrofotometar naziv za spektrometar koji se koristi u području takozvane optičke spektrometrije (obuhvaća samo ultraljubičasto, vidljivo i infracrveno zračenje).

Novi!!: Valna duljina i Spektrometar · Vidi više »

Spektrometrija

valne duljine 589 nanometara D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i plamena koji se natapa slanom vodom. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Spektrometar. alkohola. Spektrometrija je grana analitičke kemije koja se isprva temeljila samo na mjerenjima međudjelovanja (interakcije) elektromagnetskoga zračenja s česticama (atomima i molekulama) tvari, a danas je proširena i na izbijanje manjih čestica iz početnih.

Novi!!: Valna duljina i Spektrometrija · Vidi više »

Spektroskopija

optičkom prizmom je primjer spektroskopije. Linijski emisijski spektar vodika. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Fraunhoferove linije: spektar plavog neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. raspršivanje svjetlosti na razne strane. nm. željeza. Spektroskopija je znanstvena djelatnost koja se bavi spektrima kao odrazom energijskih ili strukturnih promjena u atomima i molekulama kemijskih tvari nakon njihova međudjelovanja s elektromagnetskim zračenjem ili sa subatomskim i drugim česticama.

Novi!!: Valna duljina i Spektroskopija · Vidi više »

Spektroskopska vrpca

Spektroskopska vrpca je pojava apsorpcije ili emisije kontinuiranog dijela spektra kod nekih tvari.

Novi!!: Valna duljina i Spektroskopska vrpca · Vidi više »

Staklenički plinovi

Porast količine stakleničkih plinova u atmosferi Uzroci Atmosferska apsorpcija i emisija različitih elektromagnetskih valova. Najveću apsorpciju ima ugljikov dioksid u infracrvenom području Staklenički plinovi su plinovi koji uzrokuju efekt staklenika u atmosferi.

Novi!!: Valna duljina i Staklenički plinovi · Vidi više »

Stefan-Boltzmannov zakon

Graf funkcije ukupne količine zračenja j^\star proporcionalan je temperaturi T\,. Za tirkiznu boju ukupna količina zračenja, prema Wienovoj približnoj formuli, j^\star_W.

Novi!!: Valna duljina i Stefan-Boltzmannov zakon · Vidi više »

Stojni val

Prikaz stojnog vala. Crvene točke označavaju takozvane čvorove. Stojni val (crni) prikazan kao zbroj (superpozicija) dva pokretna vala koji se kreću u suprotnim smjerovima (plavi i crveni). Prikaz nastajanja seša. Stojni val, također i stacionarni val, je val koji nastaje superpozicijom (zbrajanjem) dvaju valova jednake amplitude i frekvencije.

Novi!!: Valna duljina i Stojni val · Vidi više »

Stokesov pomak

nm pomaka. Stokesov pomak se pojavljuje kod emisijskih i apsorpcijskih spektara, gdje je emitirana energija manja od pobudne i emisija se obavlja na većoj valnoj duljini nego fotopobuda, to jest na nižoj frekvenciji.

Novi!!: Valna duljina i Stokesov pomak · Vidi više »

Stupanj iskorištenja raznih izvora svjetlosti

nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. Svjetlosna učinkovitost ili luminacijska efektnost (oznaka η) je fotometrijska fizikalna veličina kojom se opisuje učinak određenih frekvencija elektromagnetskih valova na ljudski osjet vida; omjer je svjetlosnog toka Фs i toka zračenja Ф, to jest: Najveća je svjetlosna učinkovitost (683 lm/W) žutozelene svjetlosti, valne duljine 555 nm.

Novi!!: Valna duljina i Stupanj iskorištenja raznih izvora svjetlosti · Vidi više »

Sunčanje

koži stvara zaštitna tamna boja (pigment). ultraljubičastim zračenjem. Zemlji. Sunčanje je izlaganje tijela djelovanju Sunčevih zraka.

Novi!!: Valna duljina i Sunčanje · Vidi više »

Sunčev sustav

Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.

Novi!!: Valna duljina i Sunčev sustav · Vidi više »

Sunčeva baklja

Dvije uzastopne slike Sunčeve baklje Sunčeva baklja (engl. solar flare) je velika eksplozija u Sunčevoj atmosferi, koja može osloboditi oko 6 × 1025 džula energije,a to je oko 1/6 ukupne energije koja otiđe sa Sunca svake sekunde). Sunčeve baklje utječu na sve slojeve Sunčeve atmosfere (fotosfera, kromosfera i korona), grije plazmu do 10 milijuna Kelvina i ubrzava elektrone, protone i teške ione skoro do brzine svjetlosti. Stvara elektromagnetsko zračenje na svim valnim duljinama, od radio valova do gama-čestica. Većina Sunčevih baklji se pojavljuje u aktivnim područjima oko Sunčevih pjega, gdje snažno magnetsko polje prolazi fotosferu i povezuje se s koronom. Snagu dobiva iznenada (traje minutu do desetak minuta) oslobađanjem magnetske energije iz korone. Ako su Sunčeve baklje izuzetno snažne, one mogu uzrokovati koronalne izbačaje masa. X-zrake i UV zračenje koje emitiraju Sunčeve baklje, mogu utjecati na Zemljinu ionosferu i ometati veliki opseg radio komunikacija. Direktne emisije Sunčevih baklji na decimetarskim valnim duljinama mogu ometati rad radara i ostalih uređaja koji rade na tim frekvencijama. Sunčeve baklje su prvi otkrili Richard Christopher Carrington i neovisno Richard Hodgson 1859. Sunčeve baklje su viđene i na nekim drugim zvijezdama. Učestalost pojavljivanja Sunčevih baklji je različita, od nekoliko na dan kada je Sunce aktivno, do jedna na tjedan kada je mirno Sunce. Više se pojavljuju male Sunčeve baklje od velikih. Kada se u 11 godišnjem ciklusu Sunceve pjege više pojavljuju, onda ima više i Sunčevih baklji. Rijetko se primijete u vidljivom dijelu spektra, možemo ih vidjeti u ekstremnom UV zračenju i sa X-zrakama.

Novi!!: Valna duljina i Sunčeva baklja · Vidi više »

Sunčeva konstanta

atmosfere (na vodoravnoj (horizontalnoj) osi je valni broj). valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Sunčeva konstanta ili solarna konstanta je količina energije dozračene od Sunca na gornjoj granici Zemljine atmosfere u jedinici vremena okomito na jediničnu površinu, pri srednjoj udaljenosti Zemlje od Sunca (AJ).

Novi!!: Valna duljina i Sunčeva konstanta · Vidi više »

Sunčeva svjetlost

Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.

Novi!!: Valna duljina i Sunčeva svjetlost · Vidi više »

Sunčevo zračenje

Zemlji. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Sunčevo zračenje je osnovni energetski izvor za sve procese u Zemljinoj atmosferi.

Novi!!: Valna duljina i Sunčevo zračenje · Vidi više »

Sunce

Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Novi!!: Valna duljina i Sunce · Vidi više »

Supermasivna crna rupa

vidljive svjetlosti.http://chandra.harvard.edu/photo/2004/rxj1242 Chandra X-ray Observatory, Photo Album, RX J1242-11, 18 Feb 04 (pristupljeno 9. studenoga 2012.) Prikaz supermasivne crne rupe i akceleracijskog diska oko nje Supermasivne crne rupe su vrsta crnih rupa koje su izrazito velike u promjeru i izrazito teške.

Novi!!: Valna duljina i Supermasivna crna rupa · Vidi više »

Superpozicija titranja

stojnim valom. Interferencija dvaju kružnih valova. Interferencija lijevog (zeleni) i desnog (plavi) vala, te rezultirajući val (crveni). Osnovni ton (gore) i 6 viših tonova. Povučemo li gudalom po sredini žice, ona će izvoditi harmonijsko titranje i pri tom ćemo čuti ton. Superpozicija titranja različitih frekvencija ili zbrajanje titranja različitih frekvencija je titranje koje nastaje kad na isto sredstvo djeluju dva uzroka titranja različitih frekvencija.

Novi!!: Valna duljina i Superpozicija titranja · Vidi više »

Svjetleća dioda

Svjetleće diode. Plave svjetleće diode. Svjetleća dioda ili LED (skr. od engl. light-emitting diode) je poluvodički elektronički element koji pretvara električni signal u optički (svjetlost).

Novi!!: Valna duljina i Svjetleća dioda · Vidi više »

Svjetljivost

Fotometar. Parametri koji određuju svjetljivost. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. W i svjetlosne snage 470 lumena. W i svjetlosne snage 325 lumena. Svjetljivost ili luminancija (oznaka Ls) je fotometrijska fizikalna veličina, količnik svjetlosne jakosti Is širokoga plošnog izvora svjetlosti i ploštine P projekcije svjetleće plohe izvora okomite na smjer gledanja: Za sekundarne izvore svjetljivost ovisi o faktoru refleksije.

Novi!!: Valna duljina i Svjetljivost · Vidi više »

Svjetlosna energija

Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. svjetlosne snage 470 lumena. Troši oko šestinu električne energije kao električna žarulja jednake svjetlosne snage. Svjetlosna energija ili količina svjetlosti (oznaka Qs) je fotometrijska fizikalna veličina koja opisuje energiju elektromagnetskoga zračenja onih valnih duljina (380 do 780 nm) za koje je ljudsko oko osjetljivo (ljudsko je oko najosjetljivije za valnu duljinu svjetlosti od 555 nm, to jest tada je najveća svjetlosna učinkovitost).

Novi!!: Valna duljina i Svjetlosna energija · Vidi više »

Svjetlosna jakost

Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. svjetlosne snage 470 lumena. svjetlosne snage 325 lumena. Svjetlosna jakost ili luminacijski intenzitet (oznaka Is) je jedna od sedam osnovnih fizikalna veličina koja opisuje snagu elektromagnetskog zračenja točkastog izvora u području frekvencija vidljive svjetlosti.

Novi!!: Valna duljina i Svjetlosna jakost · Vidi više »

Svjetlosni tok

Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. W i svjetlosne snage 470 lumena. W i svjetlosne snage 325 lumena. Svjetlosni tok, luminacijski fluks ili svjetlosna snaga (oznaka Фs) je fotometrijska fizikalna veličina koja opisuje snagu odaslanoga, prenesenoga ili primljenoga svjetlosnog zračenja; određena je kao umnožak svjetlosne jakosti Is i ugla osvjetljenja ω: Mjerna jedinica svjetlosnoga toka jest lumen (lm).

Novi!!: Valna duljina i Svjetlosni tok · Vidi više »

Svjetlost

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.

Novi!!: Valna duljina i Svjetlost · Vidi više »

Svjetlovod

Prerez optičkog kabela (jednomodnog).

Novi!!: Valna duljina i Svjetlovod · Vidi više »

Sydney Chapman

Sydney Chapman (Eccles, 29. siječnja 1888. – Boulder, SAD, 16. lipnja 1970.), britanski geofizičar i matematičar.

Novi!!: Valna duljina i Sydney Chapman · Vidi više »

Tamna tvar

Tamna tvar je naziv za tvar u svemiru koja ne emitira niti reflektira elektromagnetsko zračenje, zbog čega je ne možemo vidjeti.

Novi!!: Valna duljina i Tamna tvar · Vidi više »

Tankoslojna kromatografija

Tankoslojna kromatografija (engl. Thin Layer Chromatography ili TLC) je kromatografska tehnika koja se koristi za razdvajanje kemijskih komponenti u smjesi.

Novi!!: Valna duljina i Tankoslojna kromatografija · Vidi više »

Tekući kristali

Jedan od oblika tekućih kristala. Wikipedijin logotip na LCD zaslonu. Tekući kristal je kemijska tvar koja se može naći u stanju sa svojstvima između tekućine i krutoga kristala, a čine ju donekle pravilno prostorno i orijentacijski uređene duguljaste ili plosnate molekule.

Novi!!: Valna duljina i Tekući kristali · Vidi više »

Teleskop

Refraktorski teleskop opservatorija u Harvardu. Fotometar. Newtonovog reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Messierovu maratonu Višnjan-Rušnjak 2006. Green Bank radio teleskop. astročestične fizike. rendgenskih zraka. Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži. http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Goto-teleskop.jpg Shuttle (izvor: NASA). Teleskop (grč. tele: daleko, skopein: gledati) je mjerni instrument za astronomsko promatranje i proučavanje elektromagnetskoga zračenja dalekih nebeskih tijela, često opremljen dodatnim instrumentima kao što su fotometar, interferometar i spektroskop.

Novi!!: Valna duljina i Teleskop · Vidi više »

Termografija

psa u srednjem infracrvenom pojasu Termogram dva nojaTermogram zmije koju drži čovjekTermogram lava Termogram mačke Termogram tradicionalne zgrade u pozadini i pasivna kuća ispred nje Infracrvena termografija, termalno snimanje, termografsko snimanje, ili termalni video, je tip znanosti infracrvenog snimanja.

Novi!!: Valna duljina i Termografija · Vidi više »

Termoluminiscencija

Termoluminiscencija fluorita. Termoluminiscencija je vrsta luminiscencije koja je izazvana zagrijavanjem materijala do temperature ispod crvenog žara.

Novi!!: Valna duljina i Termoluminiscencija · Vidi više »

Termosifon

Sustav s prirodnim kruženjem ili termosifon na kosom krovu kuće. Termosifon ili sustav s prirodnom kruženjem je najjednostavnija vrsta sunčevog toplovodnog sustava za zagrijavanje tople sanitarne vode.

Novi!!: Valna duljina i Termosifon · Vidi više »

Theodor Wolfgang Hänsch

Theodor Wolfgang Hänsch (Heidelberg, 30. listopada 1941.), njemački fizičar.

Novi!!: Valna duljina i Theodor Wolfgang Hänsch · Vidi više »

Thomas Young

Thomas Young (Milverton, 13. lipnja 1773. – London, 10. svibnja 1829.), engleski fizičar, liječnik i egiptolog.

Novi!!: Valna duljina i Thomas Young · Vidi više »

Tijelo (fizika)

Oprugu smatramo elastičnim tijelom. Kovanjem nastaju plastična tijela. Crno tijelo. Sunce je nebesko tijelo. Tijelo (lat. corpus) ili fizikalno tijelo, u fizici, je skup čestica tvari koje su povezane tako da se zajedno gibaju.

Novi!!: Valna duljina i Tijelo (fizika) · Vidi više »

Tintni pisač

''Epson'' tintni pisač. Prema načinu rada, u osnovi se razlikuju termalni (lijevo) i piezoelektrični tintni pisač (desno). UV tisak na metalu. Tintni pisač (eng. ink-jet) ima pomičnu glavu, koja kod većine današnjih pisača, na određenim mjestima, izravno štrcne kapljicu tinte i tako stvori točku na papiru.

Novi!!: Valna duljina i Tintni pisač · Vidi više »

Titanijev dioksid

Titanijev dioksid ili titanijev(IV) oksid (TiO2) javlja se u tri kristalne modifikacije: tetragonskoj (mineral rutil), romboedarskoj (mineral brukit) i drugoj tetragonskoj (mineral anatas).

Novi!!: Valna duljina i Titanijev dioksid · Vidi više »

Toplina

toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja. Znači, ovdje toplina ne dolazi izvana nego iz unutrašnjosti Zemlje. kemijsku tvar. Toplina, toplinska energija ili količina topline (oznaka Q) je fizikalna veličina kojom se opisuje energija koja prelazi s toplijega tijela na hladnije.

Novi!!: Valna duljina i Toplina · Vidi više »

Toplinsko zračenje

Toplinsko zračenje je elektromagnetsko zračenje svih tijela koja se nalaze na temperaturi iznad termodinamičke temperature (0K), odnosno odzračena energija ovisi samo o temperaturi promatranog tijela i stanju njegove površine.

Novi!!: Valna duljina i Toplinsko zračenje · Vidi više »

Transverzalni val

Primjer transverzalnog vala. Osnovni ton (gore) i 6 viših tonova. Povučemo li gudalom po sredini žice, ona će izvoditi harmonijsko titranje i pri tom ćemo čuti ton. Glazbena viljuška. Transverzalni val je val kod kojeg čestice titraju okomito na smjer širenja vala.

Novi!!: Valna duljina i Transverzalni val · Vidi više »

Trenje

Trenje je sila kojom se površina na kojoj tijelo miruje ili po kojoj se giba opire gibanju ili otpor sredstva kroz koje se tijelo giba.

Novi!!: Valna duljina i Trenje · Vidi više »

Triboluminiscencija

Primjer triboluminiscencije (kristali nikotina). Primjer triboluminiscencije. Triboluminescencija u kvarcu. Triboluminiscencija je vrsta luminiscencije koja nastaje prilikom lomljenja nekih kristala.

Novi!!: Valna duljina i Triboluminiscencija · Vidi više »

Tuneliranje

tuneliranja ili tunelskog učinka. Tuneliranjem postoji vjerojatnost da elementarna čestica svlada prepreku (potencijalnu barijeru) zahvaljujući valnim svojstvima koja kvantna mehanika pridjeljuje elementarnim česticama, valna funkcija čestice ne iščezava ni u samoj barijeri, ni iza nje. kvantno-mehanički izračunanoj vjerojatnosti. pretražnog mikroskopa s tuneliranjem. dualizam). valova tvari u ogibu (difrakciji) elektrona. Refrakcija ili lom svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. moru. Lom svjetlosti u akrilnoj planparalelnoj ploči. Tuneliranje, tunelski efekt ili tunelski učinak je kvantnomehanička pojava pri kojoj postoji vjerojatnost da elementarna čestica svlada prepreku (potencijalnu barijeru) kada to zakoni klasične fizike ne dopuštaju.

Novi!!: Valna duljina i Tuneliranje · Vidi više »

Tyndallov učinak

brašna u vodi izgleda svijetlo plavo zato što se plavo svjetlo bolje reflektira na česticama brašna nego crveno svjetlo. Ovo je poznato kao '''Tyndallov učinak'''. Tyndallov učinak, Tyndallov efekt ili Tyndallovo raspršenje je raspršivanje svjetlosti na česticama koloida (suspenzija).

Novi!!: Valna duljina i Tyndallov učinak · Vidi više »

Ultrakratki optički pulsevi velike snage

Fotografija femtosekundnog lasera s pojačanjem izlazne frekvencije ("Laboratorija primijenjene optike"). Skica nastanka iznimno kratki optički pulsevi velike snage. valne duljine (plava boja) izlaze prve. pojačati najprije se rastegne u vremenu kako bi mu se smanjila vršna snaga. optičkih prizmi. Ultrakratki optički pulsevi velike snage ili iznimno kratki optički pulsevi velike snage (eng. Chirped Pulse Amplification ili CPA tehnika) nastali su u težnji stvaranja laserske svjetlosti što veće snage i jakosti, a to se nastoji još od izuma lasera 60-tih godina 20.

Novi!!: Valna duljina i Ultrakratki optički pulsevi velike snage · Vidi više »

Ultraljubičasta astronomija

Spiralna galaksija Messier 81 (M81 ili NGC 3031), poznata kao i Bodeova maglica u zviježđu Veliki medvjed, snimljena u ultraljubičastom spektru (teleskop GALEX). Ultraljubičasta astronomija je dio astronomije, koja promatra nebeska tijela u području ultraljubičastog zračenja.

Novi!!: Valna duljina i Ultraljubičasta astronomija · Vidi više »

Ultraljubičasto zračenje

energije. flourescentna svjetiljka. Ultraljubičasto zračenje, ultraljubičasta svjetlost ili ultravioletno zračenje (oznaka UV prema eng. ultraviolet) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina od približno 10 do 400 nanometara, to jest između rendgenskoga zračenja i ljubičastoga dijela vidljive svjetlosti, i energiji fotona od 3 eV do 124 eV.

Novi!!: Valna duljina i Ultraljubičasto zračenje · Vidi više »

Ultrazvuk

ljudskog fetusa s 14 tjedana pomoću ultrazvuka. trudnoće četverodimenzionalnim ultrazvukom. Za orijentiranje u okolišu kao i za utvrđivanje položaja lovine tijekom svojih noćnih letova, šišmiši imaju vrlo dobro razvijenu mogućnost korištenja ultrazvuka. magnetostrikcije. elektromagnetska zavojnica i magnetsko kućište koje zatvara cjelokupno magnetsko polje (izvana). Načelo rada sonara. žlijebljenog spoja. zavarenog spoja. Ultrazvuk su zvučni valovi kojima je frekvencija veća od gornje granice osjetljivosti čovječjeg uha, to jest veća od približno 20 000 Hz.

Novi!!: Valna duljina i Ultrazvuk · Vidi više »

Uranovi prstenovi

svemirskog teleskopa James Webb. Uranovi prstenovi su sustav prstenova oko planeta Urana.

Novi!!: Valna duljina i Uranovi prstenovi · Vidi više »

Usporedba optičkih medija za pohranu podataka

Mnogi optički mediji za pohranu podataka izgledaju slično.

Novi!!: Valna duljina i Usporedba optičkih medija za pohranu podataka · Vidi više »

UV tisak

UV tisak na metalu. staklu. UV tisak ili ultraljubičasti tisak je najmodernija vrsta tintnog tiska koja se počela primjenjivati u digitalnom tisku velikih formata u zadnje vrijeme.

Novi!!: Valna duljina i UV tisak · Vidi više »

Uvod u kvantnu mehaniku

Gibanje.

Novi!!: Valna duljina i Uvod u kvantnu mehaniku · Vidi više »

Val

vodi. moru iza trajekta. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje valova. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. gibanju njihova izvora ili promatrača. Novom Meksiku, SAD. stojnog vala. Crvene točke označavaju takozvane čvorove. valnom duljinom. dualizam). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Val je širenje poremećaja kojim se prenosi energija kroz neko sredstvo (medij), a da se sredstvo kao cjelina ne pomiče. Kada se valovi nađu na granici između dvaju različitih sredstava, dolazi do njihova ogiba, refrakcije (loma) ili refleksije (odbijanja) i u posebnim uvjetima do stojnih valova.

Novi!!: Valna duljina i Val · Vidi više »

Valna teorija

valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. Korpuskularnu teoriju je postavio Isaac Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). Fotoelektrični učinak: ulazni fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. dualizam). ravnini (primjer Merkurova perihela), a to se naziva rozeta. energije, koji se naziva osnovno energijsko stanje, a svako više stanje naziva se pobuđenim energijskim stanjem. Prva ikad napravljena slika pozitrona. Valna teorija je grana klasične teorijske mehanike i elektromagnetske teorije (rođene u 19. stoljeću), podloga moderne fizikalne optike i nanofizike te nanotehnologije, kao i klasična sastavnica za fenomenologiju kvantne fizike i pitanja dualnosti kvantne mehanike.

Novi!!: Valna duljina i Valna teorija · Vidi više »

Valni broj

elektromagnetskog zračenja. Valni broj (oznaka k) je fizikalna veličina razmjerna recipročnoj vrijednosti valne duljine λ: jednaka je omjeru kružne frekvencije ω i brzine širenja vala v: Što je valna duljina kraća, valni broj je veći.

Novi!!: Valna duljina i Valni broj · Vidi više »

Valovi tvari

čestice i kao valovi (dualizam). Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. kristalne strukture. nuklearnog udarnog presjeka. Prikaz valova tvari u ogibu (difrakciji) elektrona. Interferencijski uzorak u elektronskoj difrakcijskoj cijevi kao dokaz valnog karaktera elektrona. Interferencija elektrona na dvostrukom prorezu (Claus Jönsson). Valovi tvari ili valovi materije su kvantnomehanički valovi iznimno kratkih valnih duljina koji se uočavaju jedino u krajnjim (ekstremnim) uvjetima pokusa kada tvar uz čestična pokazuje i valna svojstva (dualizam).

Novi!!: Valna duljina i Valovi tvari · Vidi više »

Veliki atraktor

Veliki Atraktor (eng. Great attractor) je naziv za svemirski objekt vrlo velike mase.

Novi!!: Valna duljina i Veliki atraktor · Vidi više »

Venera

Venera je drugi planet po udaljenosti od Sunca, bez satelita, nešto manji od Zemlje (promjer 12 104 kilometara).

Novi!!: Valna duljina i Venera · Vidi više »

Venerina atmosfera

Oblaci u Venerinoj atmosferi Venerina atmosfera je sloj plinova koji okružuje Veneru i koji zadržava Venerina gravitacija.

Novi!!: Valna duljina i Venerina atmosfera · Vidi više »

Vibracije

konzole. konzole koja je opterećena na uvijanje ili torziju. Molekularne vibracije kod klorovodika HCl. Vibracije (kasnolat. vibratio: drhtanje, treperenje) je periodično ili ciklično gibanje mehaničkih sustava (strojevi, građevine i drugo) oko ravnotežnog položaja prouzročeno vanjskom periodičnom silom ili otklonom iz ravnotežnoga položaja.

Novi!!: Valna duljina i Vibracije · Vidi više »

Vibracijska spektroskopija

Apsorpcijski spektar klorovodika. Molekularne vibracije kod klorovodika HCl. vode: ''μ''.

Novi!!: Valna duljina i Vibracijska spektroskopija · Vidi više »

Vibracijski spektar

Molekularne vibracije kod klorovodika HCl. Razine energije i položaji spektralnih linija izračunati u aproksimaciji krutog rotora (rotator). kvantnim brojevima ''J'', konačnog i početnog stanja, a uvelike je podijeljen djelovanjem spajanja nuklearnog četveropola s jezgrom 127I (jod-127). infracrvenom području. infracrvenom području. Dijagram energetskih razina koji opisuju neke prijelaze koji su uključeni u infracrveni rotacijskotitrajni spektar linearne molekule: R grana (''l'.

Novi!!: Valna duljina i Vibracijski spektar · Vidi više »

Victor Franz Hess

V. F. Hess (u sredini) se sprema za let balonom. kozmičkih zraka. nadmorskom visinom koju je mjerio V. F. Hess 1912. i Kolhörster 1913. i 1914. beta-čestice). elementarnih čestica. Prva ikad napravljena slika pozitrona. Victor Franz Hess ili Victor Francis Hess (dvorac Waldstein, Austrija, 24. lipnja 1883. -, 17. prosinca 1964.), austrijsko-američki fizičar i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku.

Novi!!: Valna duljina i Victor Franz Hess · Vidi više »

Vodikove spektralne linije

Vodikove spektralne serije, u logaritamskoj skali Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik Vodikove spektralne linije dijele emisioni spektar atoma vodika u spektralne serije, čije se valne duljine mogu izračunati iz Rydbergove formule.

Novi!!: Valna duljina i Vodikove spektralne linije · Vidi više »

Walther Ritz

Walter Ritz (Sion, Valais, Švicarska, 22. veljače 1878. – Göttingen, Donja Saska, Njemačka, 7. srpnja 1909.), švicarski matematičar i fizičar.

Novi!!: Valna duljina i Walther Ritz · Vidi više »

Werner Heisenberg

dualizam). Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. valnoj duljini vala. valne duljine vala. 3-507-86205-0. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. nm. energijskih razina elektrona u vodikovom atomu. broj elektrona po ljuskama. Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Werner Heisenberg, punim imenom Werner Karl Heisenberg (Würzburg, 5. prosinca 1901. - München, 1. veljače 1976.), njemački fizičar.

Novi!!: Valna duljina i Werner Heisenberg · Vidi više »

Wienov zakon pomaka

Spektar idealnog crnog tijela (gustoća spektralne energije unutar šupljine idealnog crnog tijela) Wienov zakon pomaka tvrdi da je raspored valnih duljina, kod toplinskog zračenja idealnog crnog tijela, vrlo sličnog oblika za sve temperature, osim što se vršna vrijednost pomiče s povećanjem temperature, prema manjim valnim duljinama i ima veću vrijednost.

Novi!!: Valna duljina i Wienov zakon pomaka · Vidi više »

Wienova aproksimacija

Wienova aproksimacija (ponegdje nazvana Wienov zakon ili Wienova razdioba) je zakon fizike koji se koristi za opis spektra toplinskog zračenja (često nazivano funkcija crnog tijela).

Novi!!: Valna duljina i Wienova aproksimacija · Vidi više »

William Henry Bragg

katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. William Henry Bragg (Wigton, Cumberland, UK, 2. srpnja 1862. - London, 12. ožujka 1942.), engleski fizičar.

Novi!!: Valna duljina i William Henry Bragg · Vidi više »

William Lawrence Bragg

spektrometra. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. alfa-čestice na raznim udaljenostima od izvora. William Lawrence Bragg (Adelaide, Australija, 31. ožujka 1890. – Waldringford kod Ipswicha, Suffolk, UK, 1. srpnja 1971.), britanski fizičar.

Novi!!: Valna duljina i William Lawrence Bragg · Vidi više »

Willis Eugene Lamb

nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Willis Eugene Lamb (Los Angeles, Kalifornija, SAD, 12. srpnja 1913. – Tucson, Arizona, SAD, 15. lipnja 2008.), američki fizičar.

Novi!!: Valna duljina i Willis Eugene Lamb · Vidi više »

Zakočno zračenje

Skica rendgenskog kočnog zračenja putem zakočenja brzog elektrona u Coulombovom polju atomske jezgre. elementarnih čestica. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Prva ikad napravljena slika pozitrona. Zakočno zračenje, kočno zračenje ili bijela radijacija je elektromagnetsko zračenje (uključujući sinkrotronsko zračenje) koje nastaje pri ubrzanju slobodne električki nabijene čestice.

Novi!!: Valna duljina i Zakočno zračenje · Vidi više »

Zamućenje

Zamućenje vode koje ima vrijednosti 5, 50 i 500 NTU (od lijeve strane na desnu). riječna voda nakon obilnih kiša. Secchijevog diska. optička leća, 3. otvor u objektivu, 4. okrugla kiveta, 5. fotometar s filtrima (fotomultiplikator), 6. direktne zrake svjetlosti. optička leća, 3. otvor u objektivu, 4. okrugla kiveta, 5. fotometar s filtrima (fotomultiplikator), 6. raspršene zrake svjetlosti (90º). Nefelometar u mjestu Kosan, otok Cheju, Južna Koreja. Zamućenje, mutnoća ili mutež je svojstvo fluida (tekućina i plinova) koje opisuje prisutnost suspendiranih ili koloidalnih tvari u otopini.

Novi!!: Valna duljina i Zamućenje · Vidi više »

Zavarivanje laserskim snopom

Robot izvodi zavarivanje laserskim snopom. Nd:YAG laser s otvorenim kućištem, te se vidi zeleno svjetlo valne duljine 532 nm. Zavarivanje laserskim snopom ili lasersko zavarivanje primjenjuje se uglavnom u elektronici (zavarivanje televizijskih cijevi), medicini (srčani stimulator ili engl. pacemaker), finoj mehanici, automobilskoj industriji (krovovi, vrata, podovi) i drugdje.

Novi!!: Valna duljina i Zavarivanje laserskim snopom · Vidi više »

Zeemanov učinak

Fotografija koju je P. Zeeman napravio objašnjavajući Zeemanov učinak. interferometrom). Razdvajanje spektralnih linija uzrokovano Zeemanovim učinkom: bez prisutnosti magnetskog polja, konfiguracije a, b i c imaju istu energiju, kao i d, e i f. Prisutnost magnetskog polja uzrokuje odvajanje energetskih razina: ono što je prije bila jedna linija povezana s prijelazom iz a, b ili c u d, e ili f postat će skup linija povezanih s određenim prijelazom. Zeemanov učinak na spektralnu liniju Sunčeve pjege. ploštine petlje ''S''. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Zeemanov učinak ili Zeemanov efekt (po P. Zeemanu) je pojava razlaganja spektralnih linija atoma u magnetskom polju.

Novi!!: Valna duljina i Zeemanov učinak · Vidi više »

Zeleni bljesak

visine od oko 20 metara. Razvoj zelenog bljeska kod zalaska Sunca (San Francisco, Kalifornija, SAD). Zrake svijetlosti, dok prolaze iz hladnog u topli i obrnuto, se savijaju, dok ih ljudsko oko vidi da dolaze pod ravnom linijom. Donji miraž je onaj kod kojeg se slika čini da se nalazi ispod objekta. Kod gornjeg miraža slika se čini kao da se nalaze iznad objetka. Prava fatamorgana se sastoji od gornjeg i donjeg miraža, kombinira refleksije od više izvora i stvara složenu sliku koja se brzo izmjenjuje, rasteže i savija. Zeleni bljesak je optička pojava u Zemljinoj atmosferi koja nastaje za vrijeme zalaska ili izlaska Sunca lomom svjetlosti na slojevima zraka različite gustoće, te traje nekoliko sekundi.

Novi!!: Valna duljina i Zeleni bljesak · Vidi više »

Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja

atmosferu. atmosferu. Zemlji. Sunca kod zalaska. masu stupca zraka nego kad je Sunce u zenitu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. energije. raspršivanje svjetlosti na razne strane. Optička debljina i optička masa atmosfere. otopinu pigmenta rodamina 6B. Zraka svjetlosti postaje sve slabija kako prolazi kroz otopinu. Zemljine atmosfere. Pirheliometar. zenitnom daljinom.

Novi!!: Valna duljina i Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja · Vidi više »

Zračenje crnog tijela

valne duljine. potenciji apsolutne temperature. To je Stefan-Boltzmannov zakon. °C. Zračenje crnog tijela (eng. black-body radiation; također potpuno zračenje, temperaturno zračenje) je toplinsko elektromagnetsko zračenje neprozirnog, nereflektirajučeg, idealiziranog crnog tijela u termodinamičkoj ravnoteži s okolinom.

Novi!!: Valna duljina i Zračenje crnog tijela · Vidi više »

Zvjezdarnica

Stonehenge u ljetnjem suncostaju (solsticiju) 2005. Zvjezdarnica Brera koju je sagradio Ruđer Bošković. Teleskopi Keck. Najveći optički teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop ili VLT u Čileu. Čine ga četiri 8,2 m teleskopa. Sardinija radio teleskop u gradnji. Svemirski teleskop Hubble. Mornarička zvjezdarnica u Puli (1869.). Popov toranj s kupolom Zvjezdarnice u Zagrebu. Zvjezdarnica Tičan tijekom izgradnje (2001.). Zvjezdarnica ili astronomski opservatorij je astronomska institucija opremljena za znanstvena opažanja nebeskih tijela; u širem smislu zvjezdarnica je i radioastronomska institucija te svemirska letjelica koja svemir istražuje izvan atmosfere.

Novi!!: Valna duljina i Zvjezdarnica · Vidi više »

Zvuk

longitudinalnih valova u zraku. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Zvuk je mehanički val frekvencija od 16 Hz do 20 kHz, to jest u rasponu u kojem ga čuje ljudsko uho.

Novi!!: Valna duljina i Zvuk · Vidi više »

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni