Komunikacija

261 odnosi: Afel, Aglaonika, Albedo, Alkemijski simbol, Amaterska astronomija, Amori, Ana sa zvijezda, Anahita, Apolonski asteroidi, Apsida (astronomija), Armenski kalendar, Asteroidi, Asteroidni pojas, Astrognozija, Astrološki znakovi, Astronautika u 1985., Astronautika u 1990., Astronomija, Astronomski objekt, Atmosferski bijeg, Audrey Marie Munson, Augustov forum, Švedski Sunčev sustav, Édouard Manet, Baalbek, Babilonska astronomija, Betlehemska zvijezda, Bitka kod Opisa, Bliski susret, Brzina oslobađanja, Carl Sagan, Cassini-Huygens, Chakotay, Cowboy Bebop, Crveni div, Cypripedium, Daljinska istraživanja, Dan kada se Zemlja nasmijala, Danica, Danica (mitologija), Davidova zvijezda, Dawnstar, Dijana i Akteon (Tizian), Dijana i Kalista, Dorifor, Drakeova jednadžba, Dvorska ljubav, Dzelarhons, Edmond Halley, Egzaltacija (astrologija), ..., El Castillo, Elagabal, Elongacija, Erg, Esperos, Europa (mjesec), Fawzia Egipatska, Ferdinand Magellan, Filolaj, Franz Stolze, Galileo (svemirska letjelica), Galileo Galilei, Ganimed (mjesec), Gliese 581 (planetarni sustav), Gospa Fatimska, Gospođice iz Avignona, Grb Republike Hrvatske, Halleyjeva armada, Hermann Oberth, Hipoteza o rijetkoj Zemlji, Hiromantija, Hubbleov zakon, Ištar, Ija (mjesec), Immanuel Velikovsky, Infest the Rats' Nest, Ingenuity, Inklinacija, Izvanzemaljsko nebo, James Cook, Jayanti (božica), Johann Franz Encke, Johannes Kepler, Josip Srebrnić, Jupiter, Jutarnja zvijezda, Kaikilani, Kasiopeja (zviježđe), Kasno teško bombardiranje, Kavyamata, Keleanohoanaʻapiʻapi, Kemijski elementi imenovani po mjestima, Kerbal Space Program, Komet ATLAS, Konjunkcija (astronomija), Kozmogonija, Kozmos: osobno putovanje, Kraljevska palača u Caserti, Kuća grčkih epigrama, Kuća napuljskog princa, Kutni promjer, Kvazisatelit, Lise Meitner, Lucifer, Luna 9, Magični kvadrat, Magnetosfera, Majanski kalendar, Margaretta Riley, Maria Gaetana Agnesi, Maria Margaretha Kirch, Mariner 10, Mariner 2, Marsova astronomija, Maya Indijanci, Megalitski malteški hramovi, Merkur, Merkurov prijelaz, Merkurova orbita, MESSENGER, Messier 1, Mezoamerički kalendari, Minako Aino, Minojska erupcija, Mirko Daniel Bogdanić, Nabonid, NASA, Nebeska mehanika, Neit (hipotetski Venerin mjesec), Newtonov zakon gravitacije, Nikola Kopernik, Noć živih mrtvaca (1968.), Nott Corona, Okultacija, Olimpijski duhovi, Ophodno vrijeme, Opozicija (astronomija), Pale Blue Dot, Pawnee Indijanci, Pentagram, Pepeljasta svjetlost, Perihel, Pitagora, Planet, Planetarna astronomija, Planeti (suita), Planetna jezgra, Planetni sustav, Planetologija, Polarna zvijezda, Polovi astronomskih tijela, Pompeji, Pomrčina, Pomrčina Mjeseca, Pomrčina Sunca, Popis tijela Sunčeva sustava prema promjeru, Portret Simonette Vespucci, Poruka iz Areciba, Povijest astronomije, Pozdrav Suncu, Primavera (Botticelli), Prirodni satelit, Prividna magnituda, Prividno gibanje planeta, Prizemljeni Sunčev sustav, Program Mariner, Projekt Grudge, Projekt Sign, Proton (raketa), Prvi Keplerov zakon, Pučko zvjezdoznanstvo u Hrvatskoj, Quetzalcoatl, Radarska astronomija, Radio astronomija, Radioteleskop Effelsberg, Rat na Veneri, Retrogradno gibanje, Rotacijski period, Ruđer Bošković, Ruska svemirska agencija, Sekundarna atmosfera, Shukra, Siderički dan, Simboli LGBT-a, Sinodički dan, Sizigij, Solarni kalendar, Sopdet, Spiridon Gopčević (astronom), Spomenici u Arlesu, Spore (videoigra), Sputnjik 7, Staklenički efekt, Starohrvatska astrognozija, Stratosferska zvjezdarnica za infracrvenu astronomiju (SOFIA), Sunčev sustav, Sunčeva jedrilica, Sunčeva svjetlost, Supernova, Svemirska utrka, Svemirski trgovci, Tajski solarni kalendar, Tapirapé, Tehnologija drevnih civilizacija, Teja (planet), Tektonika ploča, Teleskop, Teorija relativnosti, Teraformiranje, Terestrički planet, Tibetski kalendar, Titan (mjesec), Tlahuixcalpantecuhtli, Tlak elektromagnetskog zračenja, Transrodnost, Tranzit (astronomija), Treći Keplerov zakon, Triton (mjesec), Tunguska eksplozija 1908., Ukrcavanje za Kiteru, Unutarnji Sunčev sustav, Usnula Venera, Uxmal, Vaga (znak), Vega 1, Vega 2, Velika loža Makedonije, Velika Odaliska, Veliki komet iz 1744., Venera (mitologija), Venera (razdvojba), Venera 1, Venera 11, Venera 12, Venera 13, Venera 14, Venera 2, Venera 7, Venera 8, Venerin pojas, Venerin prijelaz, Venerin snijeg, Venerina atmosfera, Venerina orbita, Venerine mijene, Vrlo veliki teleskop, Vulkanoidi, Walter Baade, Xolotl, Zakret perihela, Zemljopis Irana, Zohre, Zond 1, 15. prosinca, 16. studenoga, 17. kolovoza, 2000., 2004., 2006., 2065., 25. stoljeće. Proširite indeks (211 više) » « Stisni indeks

Afel

Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Afel (grč. apo, tj. aph- ili ap’.

Novi!!: Venera i Afel · Vidi više »

Aglaonika

Aglaonika Aglaonika (grčki Ἀγλαονίκη, Aglaoníkē; Aganika) bila je Grkinja koja je živjela u Tesaliji te ju smatraju prvim ženskim astronomom čije je ime poznato.

Novi!!: Venera i Aglaonika · Vidi više »

Albedo

reflektira s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo. Apsolutno crno tijelo ne bi odrazilo ništa svjetlosti i imalo bi albedo jednak nuli. Vrijednosti albeda za razne površine. Albedo (lat.: bjelina) je broj koji pokazuje koliko se svjetlosti reflektira s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo.

Novi!!: Venera i Albedo · Vidi više »

Alkemijski simbol

Bazileja Valentina (o. 1670.) Alkemijski simboli i znakovi su vrsta stiliziranih piktograma koji su se koristili u alkemiji.

Novi!!: Venera i Alkemijski simbol · Vidi više »

Amaterska astronomija

Perzeida. Malom medvjedu. Zviježđe Orion. Zimski trokut (crveno) i Zimski šesterokut (plavo). Zodijak ili '''životinjski krug''' čine 13 zviježđa kroz koje Sunce prividno prolazi tijekom godine. Astronom amater je osoba koja se bavi astronomijom bez neke izravne novčane naknade, za razliku od profesionalca astronoma koji za isti posao dobiva plaću.

Novi!!: Venera i Amaterska astronomija · Vidi više »

Amori

Skupina planetoida Amori (zeleni pojas). Sunce je u središtu, i planet Merkur (crno), Venera (žuto), Zemlja (plavo) i Mars (crveno). Putanja i položaj planetoida Erosa (433 Eros) na dan 7. svibnja 2013. Eros u prirodnim bojama. Amori su skupina planetoida (asteroida) kojima se perihel nalazi unutar Marsove putanje, a afel u glavnom planetoidnom pojasu (asteroidni pojas).

Novi!!: Venera i Amori · Vidi više »

Ana sa zvijezda

“Ana sa zvijezda” (polj. “Obłok Magellana”) poljski je ZF roman kojeg je 1955. napisao Stanislaw Lem.

Novi!!: Venera i Ana sa zvijezda · Vidi više »

Anahita

Anahita (avest. Aredvi Sura Anahita, perz. Nahid: „Venera“, Ahurani: „Ona koja pripada Ahuri“) je drevna indoiranska boginja vode, plodnosti i biljaka.

Novi!!: Venera i Anahita · Vidi više »

Apolonski asteroidi

Zemljom (plavo) i Marsom (crveno). Pretpostavlja se da je 15. veljače 2013. jedan od Apolona eksplodirao (Pad meteorita nad Uralom 2013.) iznad grada Čeljabinska. Usporedba planetoida DA14 i njegove putanje. Itokawa. Itokawa. Sliku omogućila Japanska aeronautička i svemirska istraživačka agencija JAXA. Apolonski asteroidi, skupina Apollo ili Apoloni je skupina asteroida ili planetoida (Ikar; Itokawa; Sizif) kojima se periheli nalaze unutar Zemljine putanje, a afeli u glavnom planetoidnom pojasu (asteroidni pojas).

Novi!!: Venera i Apolonski asteroidi · Vidi više »

Apsida (astronomija)

Zemlje) 2. Perihel planeta 3. Sunce. Sunčevog sustava. hiperboli E i napustila bi Zemlju. Apsida (kasnolat. absida, apsida apsida, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

Novi!!: Venera i Apsida (astronomija) · Vidi više »

Armenski kalendar

Armenski kalendar je tradicionalni kalendar Armenije.

Novi!!: Venera i Armenski kalendar · Vidi više »

Asteroidi

Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Najveći planetoid s gornje slike 4 Vesta (lijevo), s patuljastim planetom 1 Ceres (u sredini) i Zemljinim Mjesecom (desno) prikazanim u mjerilu. Hubbleove snimke 1 Ceresa. 951 Gaspra je prvi planetoid koji je bio uslikan iz blizine. Veličina prvih 10 otkrivenih planetoid u usporedbi s Mjesecom: 1 Ceres, 2 Pallas, 3 Juno, 4 Vesta, 5 Astraea, 6 Hebe, 7 Iris, 8 Flora, 9 Metis i 10 Hygiea. Površina planetoida 4 Vesta izbrazdana kraterima. 253 Mathilde je C - planetoid ili ugljikov planetoid, duljine je ono 50 kilometara, koji na sebi ima krater velik skoro polovicu duljine. Fotografija je snimljena 1997. sa svemirske letjelice ''NEAR Shoemaker''. date.

Novi!!: Venera i Asteroidi · Vidi više »

Asteroidni pojas

Glavni planetoidni pojas ili asteroidni pojas (prikazan bijelim točkicama) nalazi se između putanja Marsa i Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Hubbleove snimke 1 Ceresa. 951 Gaspra je prvi planetoid koji je bio uslikan iz blizine. Veličina prvih 10 otkrivenih planetoid u usporedbi s Mjesecom: 1 Ceres, 2 Pallas, 3 Juno, 4 Vesta, 5 Astraea, 6 Hebe, 7 Iris, 8 Flora, 9 Metis i 10 Hygiea. Površina planetoida 4 Vesta izbrazdana kraterima. 253 Mathilde je C - planetoid ili ugljikov planetoid, duljine je ono 50 kilometara, koji na sebi ima krater velik skoro polovicu duljine. Fotografija je snimljena 1997. sa svemirske letjelice ''NEAR Shoemaker''. Kirkwoodove pukotine u asteroidnom pojasu. svemirske letjelice Dawn. Nekoliko pogleda na planetoid 433 Eros u prirodnim bojama. Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. date.

Novi!!: Venera i Asteroidni pojas · Vidi više »

Astrognozija

Malom medvjedu. Zviježđe Orion. Zimski trokut (crveno) i Zimski šesterokut (plavo). Zodijak ili '''životinjski krug''' čine 13 zviježđa kroz koje Sunce prividno prolazi tijekom godine. galaktike s dvama dugačkim zvjezdanim krakovima i prečkom. Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenoga 2003. α Kentaura. Astrognozija (od starogrč. ἀστήρ: zvijezda i γνῶσις: znanje) je grana astronomije koja se bavi prepoznavanjem zvijezda i zviježđa te drugih nebeskih tijela na nebu, orijentacijom s pomoću zvijezda, a i vještina u uočavanju odabranih tijela (dvojnih zvijezda, maglica, zvjezdanih skupina i drugog).

Novi!!: Venera i Astrognozija · Vidi više »

Astrološki znakovi

Natalna karta Astrološki znakovi - zapadna astrologija tumači ljudske sudbine i karakter ljudi u odnosu na položaj nebeskih tijela kao što su Sunce, Mjesec i ostali planeti u astrološkim znacima i kućama, a točan položaj planeta i kuća izračunava se pomoću vremena i mjesta rođenja neke osobe.

Novi!!: Venera i Astrološki znakovi · Vidi više »

Astronautika u 1985.

Bez opisa.

Novi!!: Venera i Astronautika u 1985. · Vidi više »

Astronautika u 1990.

Svemirski teleskop Hubble.

Novi!!: Venera i Astronautika u 1990. · Vidi više »

Astronomija

Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.

Novi!!: Venera i Astronomija · Vidi više »

Astronomski objekt

Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.

Novi!!: Venera i Astronomski objekt · Vidi više »

Atmosferski bijeg

temperaturu nekih objekata Sunčevog sustava koji pokazuju koji se plinovi zadržavaju. Objekti su nacrtani u mjerilu, a točke podataka nalaze se na crnim točkama u sredini. Atmosferski bijeg je gubitak planetarnih atmosferskih plinova u svemir.

Novi!!: Venera i Atmosferski bijeg · Vidi više »

Audrey Marie Munson

200px Audrey Marie Munson, američki umjetnički model i filmska glumica, poznata i pod nadimcima "Gospođica Manhattan" i "Američka Venera".

Novi!!: Venera i Audrey Marie Munson · Vidi više »

Augustov forum

Augustov forum. Na slici se vide ostaci Hrama Marsa Ultora: visoki podij s pristupnim stubama i tri sačuvana korintska stupa. Na desnom dijelu fotografije vidi se dio južne eksedre s nišama za statue znamenitih ličnosti iz rimske povijesti. Augustov forum drugi je po starosti među carskim forumima u Rimu.

Novi!!: Venera i Augustov forum · Vidi više »

Švedski Sunčev sustav

Švedski Sunčev sustav je najveći svjetski model Sunčevog sustava izrađen u stvarnim omjerima veličine i udaljenosti planeta.

Novi!!: Venera i Švedski Sunčev sustav · Vidi više »

Édouard Manet

Édouard Manet (Pariz, 23. siječnja 1832. – Pariz, 30. travnja 1883.), francuski slikar i grafičar, realist i impresionist; jedna od prvih osoba moderne umjetnosti.

Novi!!: Venera i Édouard Manet · Vidi više »

Baalbek

Baalbek (arapski: بعلبك‎) je grad u dolini Bekaa u Libanonu, na sjeverozapadnom obronku planina Antilibanona i istočno od rijeke Litani, oko 85 km sjeveroistočno od Bejruta i 75 km sjeverno od Damaska.

Novi!!: Venera i Baalbek · Vidi više »

Babilonska astronomija

Amisadukina Venerina tablica iz Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Klaudije Ptolomej Hiparh Ploča s klinastim pismom Aleksandar Veliki Babilonska astronomija se smatra, prema nekim znanstvenicama, kolijevkom moderne astronomije.

Novi!!: Venera i Babilonska astronomija · Vidi više »

Betlehemska zvijezda

Giotto: Poklon kraljeva. Vidi se i betlehemska zvijezda Betlehemska zvijezda, rjeđe i Božićna zvijezda, nebeska je pojava, koja se spominje u Evanđelju po Mateju (Mt 2, 1-13), kada su se tri kralja s istoka pojavila u Jeruzalemu raspitujući se, gdje se rodio Isus.

Novi!!: Venera i Betlehemska zvijezda · Vidi više »

Bitka kod Opisa

Bitka kod Opisa (listopad 539. pr. Kr.) bila je glavna bitka između vojski Perzijskog Carstva predvođenih Kirom Velikim i Babilonije pod Nabonidom u doba perzijske invazije na Mezopotamiju.

Novi!!: Venera i Bitka kod Opisa · Vidi više »

Bliski susret

Ilustracija bliskog susreta četvrte vrste Bliski susret (eng. Close encounter), prema ufološkoj terminologiji i klasifikaciji koju je razvio američki astronom i ufolog Josef Allen Hynek (1910. – 1986.), naziv za događaj u kojem neka osoba doživljava susret s neindentificiranim letećim objektom na razdaljini manjoj od 150 metara.

Novi!!: Venera i Bliski susret · Vidi više »

Brzina oslobađanja

hiperboli E i napustila bi Zemlju. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. Sunčeve gravitacije i napusti Sunčev sustav. Brzina oslobađanja ili druga kozmička brzina je brzina kojom se moraju lansirati svemirske letjelice (međuplanetarne sonde) na putu od Zemlje k Mjesecu i planetima Sunčeva sustava.

Novi!!: Venera i Brzina oslobađanja · Vidi više »

Carl Sagan

Dr.

Novi!!: Venera i Carl Sagan · Vidi više »

Cassini-Huygens

Letjelica Cassini je svemirska letjelica koja je istraživala Saturn, njegove prstene i mjesece.

Novi!!: Venera i Cassini-Huygens · Vidi više »

Chakotay

Chakotay je lik iz Zvjezdanih staza: Voyager.

Novi!!: Venera i Chakotay · Vidi više »

Cowboy Bebop

Cowboy Bebop (japanski katakana: カウボーイビバップ, romaji: kaubōi bibappu) je slavna japanska anime ZF serija snimljena 1998. godine koju je režirao Shinichiro Watanabe.

Novi!!: Venera i Cowboy Bebop · Vidi više »

Crveni div

Usporedba dimenzija crvenog diva Arktura i našeg Sunca. Crveni div je zvijezda s malom ili umjerenom masom koja se nalazi na kraju svoje evolucije.

Novi!!: Venera i Crveni div · Vidi više »

Cypripedium

Gospina papučica (lat. Cypripedium), rod trajnica iz porodice kaćunovki.

Novi!!: Venera i Cypripedium · Vidi više »

Daljinska istraživanja

polarimetrije. Daljinsko istraživanje (daljinsko pronicanje, teledetekcija, daljinska detekcija), metoda prikupljanja informacija o nekom objektu ili fenomenu u većem ili manjem opsegu pomoću uređaja za snimanje ili istraživanje u realnom vremenu koji je bežičan ili nije u fizičkom ili bliskom kontaktu s objektom (to jest pomoću zrakoplova, svemirske letjelice, satelita, bove ili broda).

Novi!!: Venera i Daljinska istraživanja · Vidi više »

Dan kada se Zemlja nasmijala

Mozaik fotografija koje je snimila letjelica Cassini 19. srpnja 2013. Zemlja se može vidjeti kao plava točka ispod Saturnovih prstenova, na fotografiji koju je snimila letjelica Cassini 19. srpnja 2013. Fotomozaik iz NASA-ine kampanje "Mahnite Saturnu". Kolaž uključuje oko 1600 fotografija snimljenih širom svijeta na "Dan kada se Zemlja nasmijala". Dan kada se Zemlja nasmijala (engl. The Day the Earth Smiled) odnosi se na 19.

Novi!!: Venera i Dan kada se Zemlja nasmijala · Vidi više »

Danica

* Danica (mitologija), lik iz slavenske mitologije Časopisi.

Novi!!: Venera i Danica · Vidi više »

Danica (mitologija)

Danica je istaknuti lik narodnog pjesništva i slavenske pretkršćanske mitologije, opažajno vezan za osvit (također i kao Jutrenjica).

Novi!!: Venera i Danica (mitologija) · Vidi više »

Davidova zvijezda

Davidova zvijezda Davidova zvijezda (hebr. magen David: Davidov štit), simbol u obliku dva trokuta koji su spojeni u heksagram koji u judaizmu simboliziraju − baš kao i kineski znak jin i janga ili kršćanski križ − prožimanje i pomirenje dvije suprotne strane života: neba i zemlje, duha i materije, svjetlosti i tame, muškarca i žene, vremena i prostora, duše i tijela, noći i dana, nevidljivog i vidljivog svijeta.

Novi!!: Venera i Davidova zvijezda · Vidi više »

Dawnstar

Dawnstar (Zora Zvijezda) su indie rock sastav iz Mađarske, Budimpešte.

Novi!!: Venera i Dawnstar · Vidi više »

Dijana i Akteon (Tizian)

Dijana i Akteon je renesansno ulje na platnu koje je naslikao Tizian oko 1556. – 1559.; jedna od njegovih ponajboljih slika iz niza od osam mitoloških slika (tzv. poeme) koje je Tizian naslikao za Filipa II. Španjolskog.

Novi!!: Venera i Dijana i Akteon (Tizian) · Vidi više »

Dijana i Kalista

Dijana i Kalista je renesansno ulje na platnu koje je naslikao Tizian oko 1556. – 1559.; jedna od njegovih ponajboljih slika iz niza od osam mitoloških slika (tzv. poeme) koje je Tizian naslikao za Filipa II. Španjolskog.

Novi!!: Venera i Dijana i Kalista · Vidi više »

Dorifor

Dorifor (grčki: Doriforos) ili Kopljonoša je prije svega motiv iz starogrčkog kiparstva koji prikazuje mladića s kopljem.

Novi!!: Venera i Dorifor · Vidi više »

Drakeova jednadžba

Drakeova jednadžba je jednadžba koja daje procjenu broja civilizacija u našoj galaksiji koje su sposobne i voljne komunicirati sa Zemljanima.

Novi!!: Venera i Drakeova jednadžba · Vidi više »

Dvorska ljubav

Edmund Blair Leighton, 1900: kasnoviktorijanski pogled na dvorsku ljubav. Dvorska ljubav ili kurtoazna ljubav (od francuskog: cour - dvor) bila je način izražavanja viteške i plemenite ljubavi i divljenja spram voljene osobe u Srednjem vijeku.

Novi!!: Venera i Dvorska ljubav · Vidi više »

Dzelarhons

Dzelarhons (Dzalarhons; engleski: Volcano Woman) je planinski duh u mitologiji naroda Haida.

Novi!!: Venera i Dzelarhons · Vidi više »

Edmond Halley

Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Edmond Halley (Haggerston kraj Londona, 8. studenog 1656. – Greenwich, 14. siječnja 1742.), engleski astronom i geodet.

Novi!!: Venera i Edmond Halley · Vidi više »

Egzaltacija (astrologija)

Stupnjevi egzaltacije planeta u Zodijaku Egzaltacija, u astrologiji, stanje nekog planeta u kojem je njegovo djelovanje najjače.

Novi!!: Venera i Egzaltacija (astrologija) · Vidi više »

El Castillo

El Castilo nakon obnove 2009. god. El Castillo je piramida u gradu Chichen Itzi.

Novi!!: Venera i El Castillo · Vidi više »

Elagabal

Elagabal Marko Aurelije Antonin znan pod imenom Elagabal ili Heliogabal (lat. Elagabalus ili Heliogabalus) rimski car (203. – 11. ožujka 222.). Rođen kao Avit Varije Basijan, bio je podrijetlom Sirijac, sin Julije Simiamire i Seksta Varija Marcela iz dinastije Severa, te je već od najranijih dana služio orijentalnom bogu El-gabalu u svome rodnome gradu Emesi (današnji Homs u Siriji).

Novi!!: Venera i Elagabal · Vidi više »

Elongacija

kvadraturu. Venere, koja se pojavljuje iznad Mjeseca (snimljeno na zvjezdarnici Paranal). Elongacija (kasnolat. elongatio), u astronomiji, je kut između Sunca i planeta, Mjeseca ili nekog drugog nebeskog tijela, gledano sa Zemlje, uzduž ekliptike (razlika njihovih ekliptičkih dužina).

Novi!!: Venera i Elongacija · Vidi više »

Erg

Erg Blima u pustinji Tenere (Niger) Erg (arapski: عرق, arq, što znači "more dina") ili pješčano more je uglavnom ravno područje pustinje prekriveno pješčanim dinama oblikovanima vjetrom, bez biljnog pokrivača'.

Novi!!: Venera i Erg · Vidi više »

Esperos

Esperos: grčka riječ, ime za najsjajniju "zvijezdu" koja se pojavljiva na nebu nakon zalaza Sunca (esperas), za Veneru.

Novi!!: Venera i Esperos · Vidi više »

Europa (mjesec)

Europa je satelit Jupitera. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 670 900 km. Europin polumjer iznosi 1569 km, a masa 4.80 × 1022kg.

Novi!!: Venera i Europa (mjesec) · Vidi više »

Fawzia Egipatska

Fawzia Egipatska Fawzia Egipatska (poznata i kao Fawzia Fuad ili Fawzia Shirin) (arapski: فوزية بنت الملك فؤاد) (Aleksandrija, 5. studenog 1921. - Aleksandrija, 2. srpnja 2013.) – egipatska princeza i iranska kraljica.

Novi!!: Venera i Fawzia Egipatska · Vidi više »

Ferdinand Magellan

'''Ferdinand Magellan''' Ferdinand Magellan (proljeće 1480. – otok Mactan, 27. travnja 1521.), portugalski pomorac i istraživač.

Novi!!: Venera i Ferdinand Magellan · Vidi više »

Filolaj

Filolaj iz Krotona (grč., 470. – 390. pr. Kr.), južnoitalski grčki filozof, astronom, fizičar i matematičar, pripadnik pitagorejske škole, učenik mu je bio Arhita.

Novi!!: Venera i Filolaj · Vidi više »

Franz Stolze

Venere Franz Stolze (Berlin, 14. svibnja 1836. – Berlin, 13. siječnja 1910.), njemački izumitelj, fotograf, iranolog, stenograf i pisac.

Novi!!: Venera i Franz Stolze · Vidi više »

Galileo (svemirska letjelica)

Galileo, NASA-ina svemirska letjelica namijenjena istraživanju Jupitera i njegovih mjeseca, aktivna od 1995. do 2003. Ime je dobila po talijanskom astronomu Galileju Galilei.

Novi!!: Venera i Galileo (svemirska letjelica) · Vidi više »

Galileo Galilei

tijela. Rimskom inkvizicijom. Galileo Galilei, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei (Pisa, 15. veljače 1564. – Arcetri, 8. siječnja 1642.), bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom, polihistor i filozof.

Novi!!: Venera i Galileo Galilei · Vidi više »

Ganimed (mjesec)

Ganimed (grč. Γανυμήδης) je sedmi satelit Jupitera i najveći prirodni satelit u Sunčevu sustavu. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 1 070 400 km. Polumjer Ganimeda je 2631 km, a masa 1.48 × 1023kg.

Novi!!: Venera i Ganimed (mjesec) · Vidi više »

Gliese 581 (planetarni sustav)

Planetarni sustav Gliese 581 je gravitacijski vezan sustav koji sadrži zvijezdu Gliese 581 i objekte koji je okružuju.

Novi!!: Venera i Gliese 581 (planetarni sustav) · Vidi više »

Gospa Fatimska

Gospa Fatimska je naziv, koji su katolici dali Blaženoj Djevici Mariji.

Novi!!: Venera i Gospa Fatimska · Vidi više »

Gospođice iz Avignona

Gospođice iz Avignona (francuski:Les Demoiselles d'Avignon) je revolucionarno ulje na platnu Pabla Picassa, koje je naslikao od lipnja do srpnja 1907. godine, a koje se smatra prvom kubističkom, avangardnom, i općenito modernom slikom 20.

Novi!!: Venera i Gospođice iz Avignona · Vidi više »

Grb Republike Hrvatske

Grb Republike Hrvatske povijesni je hrvatski grb, koji se nalazi na hrvatskoj zastavi.

Novi!!: Venera i Grb Republike Hrvatske · Vidi više »

Halleyjeva armada

Halleyjev komet 1986. godine Halleyjeva armada naziv je svemirskih sondi, od kojih je pet bilo uspješno, poslano da ispita Halleyjev komet tijekom njegova prolaska 1986.

Novi!!: Venera i Halleyjeva armada · Vidi više »

Hermann Oberth

'''Hermann Julius Oberth''' Hermann Oberth kao dječak 1901. V-2 raketa V-2 raketa postavljena na lanser V-2 raketa Postavljanje na lanser Wernher von Braun, 1970. Hermann Julius Oberth (Nagyszeben, Austro-Ugarska, 25. lipnja 1894. – Nürnberg, 28. prosinca 1989.) je bio njemački fizičar i inženjer, kojega mnogi smatraju jednim od začetnika raketarstva i astronautike.

Novi!!: Venera i Hermann Oberth · Vidi više »

Hipoteza o rijetkoj Zemlji

Hipoteza smatra da su planeti na kojima je život moguć, kao što je Zemlja, rijetki u svemiru Hipoteza o rijetkoj Zemlji u planetologiji i astrobiologiji zagovara tezu da nastanak složenijih višestaničnih organizama (te stoga i inteligencije) zahtijeva vrlo rijetku kombinaciju astrofizičkih i geoloških događaja i uvjeta.

Novi!!: Venera i Hipoteza o rijetkoj Zemlji · Vidi više »

Hiromantija

Michelangela Caravaggija iz 1594. Proricanje iz dlana, hiromantija ili hiromancija (grč. χειρομαντεία) je vještina proricanja sudbine i karaktera osobe iz praćenja rasporeda linija na dlanu ruke.

Novi!!: Venera i Hiromantija · Vidi više »

Hubbleov zakon

Edwin Hubble (1888. – 1953.), otkrio je 1929. proporcionalnost između udaljenosti pojedine galaksije i njenog crvenog pomaka.

Novi!!: Venera i Hubbleov zakon · Vidi više »

Ištar

'''Kraljica noći''' (vjerojatno Ištar ili Ereškigal), 49,5 x 37 x 4,8 cm, ploča od terakote koja je izvorno bila obojena u crveno. Britanski muzej, London. '''Ištarine dveri''' (vrata grada Babilona), pocakljena opeka, 5. st. pr. Kr. Altesmuseum, Berlin. Ištar (sumeranski: Innana DINGIR) je vrhovno žensko božanstvo drevne Mezopotamije, božica zaštitnica gradova Ninive i Arbele u središnjem dijelu Asirije, te nakon Ašura, glavno božanstvo Asiraca.

Novi!!: Venera i Ištar · Vidi više »

Ija (mjesec)

Ija (ili Iona, engl i lat. Io) je satelit Jupitera.

Novi!!: Venera i Ija (mjesec) · Vidi više »

Immanuel Velikovsky

Immanuel Velikovsky Immanuel Velikovsky (Vitebsk, Bjelorusija, 10. lipnja 1895., - Princeton, New Jersey, 17. studenog 1979.) bio je psihijatar ruskog podrijetla koji je najpoznatiji po svojim kontroverznim hipotezama koje je zasnivao na nekim biblijskim knjigama i starim mitovima.

Novi!!: Venera i Immanuel Velikovsky · Vidi više »

Infest the Rats' Nest

Infest the Rats' Nest petnaesti je studijski album australskog rock-sastava King Gizzard & the Lizard Wizard.

Novi!!: Venera i Infest the Rats' Nest · Vidi više »

Ingenuity

Dijagram dijelova helikoptera ''Ingenuity'' Ingenuity (hrv. Domišljatost, Dovitljivost) malen je solarni helikopter koji trenutno djeluje na Marsu i dio je NASA-ine misije Mars 2020. To je prvi zrakoplov na Marsu koji je 19. travnja 2021. uspješno izveo prvi kontrolirani let na drugom planetu uzlijećući okomito lebdeći i slijetajući. Sa sedam uspješnih letova, ova rotacijska, suosovinska i bespilotna letjelica na baterije rabi se kao demonstrator tehnologije i operacije za potencijalnu upotrebu budućih zrakoplova na Marsu i na drugim svjetovima, s potencijalom za izviđanje lokacija od interesa i kao podrška budućem planiranju ruta vožnje za marsovske rovere. Dave Lavery je izvršni direktor helikoptera Ingenuity, MiMi Aung je voditelj projekta, Håvard Fjær Grip je glavni pilot, a Bob Balaram glavni je inženjer. Među ostalim suradnicima su AeroVironment Inc., J. (Bob) Balaram, Timothy Canham, Courtney Duncan, Matt Golombek, Håvard Fjær Grip, Wayne Johnson, Justin Maki, Amelia Quon, Ryan Stern, and David Zhu; American Institute of Aeronautics and Astronautics (AIAA) SciTech Forum Conference 8–12 January 2018 Kissimmee, Florida NASA-in istraživački centar Ames i NASA-in istraživački centar Langley., Witold J. F. Koning, Wayne Johnson, Brian G. Allan; NASA 2018 Ingenuity, sada na površini Marsa, bio je pričvršćen na donju stranu rovera Perseverance. Rover se odvojio od sletača 3. travnja 2021., otprilike 60 dana nakon slijetanja Perseverancea na mjestu slijetanja Octavia E. Butler u krateru Jezero. Prvo polijetanje je izvedeno 19. travnja 2021. u 08:30 (CET). Rezultati su uspješno potvrđeni u 12:15 popodne (CET), a prva slika helikoptera iznad površine snimljena je od Perseverance i samog Ingenuityja. Ingenuity je letio pet puta tijekom svoje probne kampanje koja je bila zakazana za ranu misiju rovera. Nakon istovara helikoptera, rover Perseverance odvezao se otprilike 100 m kako bi mu omogućio sigurnu tampon zonu u kojoj je izvršio prvi let. Prvenstveno tehnološkim demonstracijama,, Jeff Fout, SpaceNews 4 May 2018 planirano je da svaki let leti na visinama u rasponu od 3-5 m iznad tla, a svaki bi trajao do 90 sekundi. Tijekom četvrtog leta Ingenuity je prešao 133 m niže, a zatim se vratio na polazno područje, rabio je autonomnu kontrolu tijekom svojih kratkih letova koje su operateri u Laboratoriju za mlazni pogon (JPL) telerobotski planirali i izradili po scenariju. Komunicirao je izravno s roverom Perseverance nakon svakog slijetanja. Lopatice rotora uspješno su uključene 8. travnja 2021., nekoliko dana nakon što se odvojio od Perseverancea. Očekivani bočni domet premašen je u trećem letu, a trajanje leta u četvrtom letu. To je kasnije označeno kao prva faza njegove misije kako bi se pokazala mogućnost leta. Druga je faza kasnije određena (nakon uspješnog završetka te misije) kao demonstracija operativnih mogućnosti istraživanja Marsa. Ingenuity nosi komad tkanine s krila Wright Flyera iz 1903., zrakoplova braće Wright, prvog kontroliranog leta na Zemlji, a potom je i mjesto polijetanja i slijetanja nazvano Wright Brothers Field (hrv. Polje braće Wright). Prije nego što je Ingenuity postigao prvi let s motorom na drugom planetu, prvi let na planetu izvan Zemlje bio je let balonom na Veneri sovjetske svemirske letjelice Vega 1 1985. godine. Uspjehom svojega četvrtog leta 30. travnja 2021. Ingenuity je postigao sve svoje prvotne ciljeve nadmašivši očekivanja. NASA je tada planirala buduće letove ne kao čisto tehničke demonstracije, nego kao operativne demonstracije s Perseveranceom. S ovim novim ciljevima, Ingenuity će pokazati kako buduće misije mogu raditi zajedno u namjenskoj i robusnijoj suradnji. Tijekom svojeg leta istog dana je Ingenuity postao prva međuplanetarna svemirska letjelica čiji je zvuk snimio rover Perseverance. Dana 7. svibnja 2021. Ingenuity je postala prva međuplanetarna svemirska letjelica koja je sletjela na drugo mjesto od mjesta lansiranja.

Novi!!: Venera i Ingenuity · Vidi više »

Inklinacija

Inklinacija (lat. inclinatio: naginjanje) može značiti.

Novi!!: Venera i Inklinacija · Vidi više »

Izvanzemaljsko nebo

William Anders dok je Apollo bio u Mjesečevoj orbiti, 24. prosinca 1968. U astronomiji, izvanzemaljsko nebo je pogled na svemir s površine astronomskog tijela koje nije Zemlja.

Novi!!: Venera i Izvanzemaljsko nebo · Vidi više »

James Cook

James Cook James Cook (Marton kod Middlesbrougha, 27. listopada 1728. – Kealakekua Bay, Havaji, 14. veljače 1779.), bio je engleski pomorac i istraživač.

Novi!!: Venera i James Cook · Vidi više »

Jayanti (božica)

U hinduističkoj mitologiji, Jayanti je božica te kći Indre (kralj bogova) i njegove supruge Shachi.

Novi!!: Venera i Jayanti (božica) · Vidi više »

Johann Franz Encke

Venerinog prijelaza da bi se odredila Sunčeva paralaksa. Johann Franz Encke (Hamburg, 23. rujna 1791. – Spandau, 26. kolovoza 1865.), njemački astronom i matematičar.

Novi!!: Venera i Johann Franz Encke · Vidi više »

Johannes Kepler

Johannes Kepler (Weil der Stadt kraj Stuttgarta, 27. prosinca 1571. – Regensburg,15. studenog 1630.), njemački astronom, matematičar i astrolog.

Novi!!: Venera i Johannes Kepler · Vidi više »

Josip Srebrnić

Msgr.

Novi!!: Venera i Josip Srebrnić · Vidi više »

Jupiter

Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.

Novi!!: Venera i Jupiter · Vidi više »

Jutarnja zvijezda

* Venera, planet Sunčeva sustava.

Novi!!: Venera i Jutarnja zvijezda · Vidi više »

Kaikilani

Kaikilani (o. 1550. – 1605.) bila je 17.

Novi!!: Venera i Kaikilani · Vidi više »

Kasiopeja (zviježđe)

Kasiopeja (lat. Cassiopeia) je zviježđe sjeverne polutke, nazvano po Kasiopeji, liku iz grčke mitologije.

Novi!!: Venera i Kasiopeja (zviježđe) · Vidi više »

Kasno teško bombardiranje

Umjetnikov dojam o Mjesecu tijekom kasnog teškog bombardiranja (iznad) i danas (ispod) Kasno teško bombardiranje ili lunarna kataklizma (engl. Late Heavy Bombardment, LHB), hipotetski je događaj za koji se misli da se dogodio prije otprilike 4,1 do 3,8 milijardi godina, u vremenu koje odgovara neohadanskoj i eoarhejskoj eri na Zemlji.

Novi!!: Venera i Kasno teško bombardiranje · Vidi više »

Kavyamata

Kavyamata — također poznata kao Usanas — lik je iz hinduističke mitologije.

Novi!!: Venera i Kavyamata · Vidi više »

Keleanohoanaʻapiʻapi

Keleanohoanaʻapiapi je bila havajska princeza otoka Mauija, po kojoj je nazvan jedan krater na Veneri.

Novi!!: Venera i Keleanohoanaʻapiʻapi · Vidi više »

Kemijski elementi imenovani po mjestima

Ovo je popis kemijskih elemenata imenovanih po mjestima.

Novi!!: Venera i Kemijski elementi imenovani po mjestima · Vidi više »

Kerbal Space Program

Kerbal Space Program, poznat i kao KSP, je računalni aeronautički i astronautički simulator/videoigra kojeg je razvila meksička multimedijalna tvrtka Squad za Microsoft Windows, macOS, Linux, PlayStation 4 i Xbox One.

Novi!!: Venera i Kerbal Space Program · Vidi više »

Komet ATLAS

C/2019 Y4 (ATLAS) je komet koji je otkriven ATLAS istraživanjem 28. prosinca 2019.

Novi!!: Venera i Komet ATLAS · Vidi više »

Konjunkcija (astronomija)

kvadraturu. Venere. accessdate.

Novi!!: Venera i Konjunkcija (astronomija) · Vidi više »

Kozmogonija

Umjetničko viđenje prasunčeve maglice. Sunčevog sustava. Sunca ili manjim. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Kozmogonija je dio astronomije koji istražuje podrijetlo i razvoj svemira u cjelini ili nebeskih tijela, a posebno Sunčeva sustava.

Novi!!: Venera i Kozmogonija · Vidi više »

Kozmos: osobno putovanje

Kozmos: osobno putovanje (engl. Cosmos: A Personal Voyage) je američka znanstvena dokumentarna televizijska serija koju su napisali Carl Sagan, Ann Druyan i Steven Soter, sa Saganom kao predstavljačem.

Novi!!: Venera i Kozmos: osobno putovanje · Vidi više »

Kraljevska palača u Caserti

Kraljevska palača u Caserti (talijanski: Reggia di Caserta) je bivša kraljevska rezidencija u gradu Caserta, izgrađena za burbonske kraljeve Napulja.

Novi!!: Venera i Kraljevska palača u Caserti · Vidi više »

Kuća grčkih epigrama

Kuća grčkih epigrama (Casa degli Epigrammi Greci, V 1,18) rimska je rezidencija u drevnom gradu Pompeji koji je uništen erupcijom planine Vezuv 79.

Novi!!: Venera i Kuća grčkih epigrama · Vidi više »

Kuća napuljskog princa

Kuća napuljskog princa je rimski domus (gradska kuća) smješten u Pompejima blizu Napulja, južna Italija. Građevina je tako nazvana jer su princ i princeza od Napulja prisustvovali svečanom iskapanju odabranih soba 1898. Kuća je u cijelosti oslikana u pompejskom četvrtom stilu i značajna je jer je u cijelosti uređena u jednom stilu i iz jednog razdoblja, za razliku od mnogih drugih koje su često mješavina stilova iz različitih razdoblja. Nalazi se u Regio VI, Insula XV grada Pompeja.

Novi!!: Venera i Kuća napuljskog princa · Vidi više »

Kutni promjer

Skica za određivanje kutnog promjera. Kutni promjer ili kutna udaljenost (oznaka θ ili δ) je udaljenost između dviju točaka mjerena s pomoću kuta između dviju zraka koje iz zajedničke točke (vrh kuta) prolaze kroz te točke.

Novi!!: Venera i Kutni promjer · Vidi više »

Kvazisatelit

3753 Kruitne i Zemlja slijede jedno drugo u svojim orbitama. Kvazisatelit je objekt posebne koorbitalne konfiguracije u orbitalnoj rezonanciji od 1:1 u odnosu na planet oko kojeg ostaje u neposrednoj blizini tijekom velikog broja orbitalnih razdoblja.

Novi!!: Venera i Kvazisatelit · Vidi više »

Lise Meitner

nuklearnu reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Lise Meitner (Beč, 7. studenog 1878. – Cambridge, 27. listopada 1968.), austrijsko-švedska fizičarka.

Novi!!: Venera i Lise Meitner · Vidi više »

Lucifer

Lucifer (lat. lucem ferre, svjetlonoša) je, u Bibliji, prema proroku Izaiji, sin Zore (zvijezde Danice) koji je srušen u podzemlje.

Novi!!: Venera i Lucifer · Vidi više »

Luna 9

Replika Lune 9. Luna 9 bila je sovjetska i prva letjelica koja se meko spustila na Mjesec 1966. Luna 9 bila je lansirana 31. siječnja 1966.

Novi!!: Venera i Luna 9 · Vidi više »

Magični kvadrat

Primjer magičnog kvadrata Magični kvadrat dimenzije n je skup n² brojeva u kvadratu ispunjenim cijelim brojevima tako da svaki stupac, red ili dijagonala daju pri zbrajanju isti iznos.

Novi!!: Venera i Magični kvadrat · Vidi više »

Magnetosfera

Umjetnička vizija magnetosfere. Magnetosfera je područje oko planeta i njihovih prirodnih satelita u kojem je magnetsko polje vretenasto oblikovano međudjelovanjem sa Sunčevim vjetrom.

Novi!!: Venera i Magnetosfera · Vidi više »

Majanski kalendar

Majanski kalendar ili kalendar Maja (Mayanski kalendar ili kalendar Maya), sustav različitih kalendara i almanaha koje je rabila civilizacija Maja u pretkolumbovskoj Mezoamerici.

Novi!!: Venera i Majanski kalendar · Vidi više »

Margaretta Riley

Margaretta Riley, rođena Hopper (4. svibnja 1804. – 16. srpnja 1899.) bila je engleska botaničarka.

Novi!!: Venera i Margaretta Riley · Vidi više »

Maria Gaetana Agnesi

Maria Gaetana Agnesi (Milano, 16. svibnja 1718. – Milano, 9. siječnja 1799.) je bila talijanska matematičarka.

Novi!!: Venera i Maria Gaetana Agnesi · Vidi više »

Maria Margaretha Kirch

Maria Margaretha Kirch (r. Winckelmann, u povijesnim izvorima zvana Maria Margaretha Kirchin; 25. veljače 1670. — Berlin, 29. prosinca 1720.) bila je njemačka astronomkinja.

Novi!!: Venera i Maria Margaretha Kirch · Vidi više »

Mariner 10

Mariner 10 je američka automatska svemirska letjelica iz programa Mariner, lansirana 3. studenog 1973. prema Merkuru i Veneri.

Novi!!: Venera i Mariner 10 · Vidi više »

Mariner 2

Mariner 2 (Mariner-Venus 1962) je američka sonda koja je prva proletjela kraj Venere i poslala podatke.

Novi!!: Venera i Mariner 2 · Vidi više »

Marsova astronomija

Mozaik dviju različitih fotografija Zemlje, Mjeseca i Jupitera iz 2003. (snimio Mars Global Surveyor) Marsovo nebo ljubičaste boje zbog vodenih oblaka leda Krupni plan Marsovog neba pri zalasku sunca, pokazujući više varijacija boja, snimio ''Mars Pathfinder'' U mnogim su slučajevima astronomske pojave promatrane s Marsa jednake ili slične promatranima sa Zemlje, ali ponekad (kao što je pogled na Zemlju kao večernju/jutarnju zvijezdu) mogu biti prilično različiti.

Novi!!: Venera i Marsova astronomija · Vidi više »

Maya Indijanci

Mayanski grad Uxmal Maya ili Maja, jedan od najciviliziranijih indijanskih naroda domorodačke Amerike nastanjen na poluotoku Yucatán u Meksiku, Hondurasu, Salvadoru i Belizeu, te susjednoj Gvatemali.

Novi!!: Venera i Maya Indijanci · Vidi više »

Megalitski malteški hramovi

Megalitski malteški hramovi je skupina prapovijesnih megalitskih spomenika na Malti od kojih je sedam upisano na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi 1980.

Novi!!: Venera i Megalitski malteški hramovi · Vidi više »

Merkur

Merkur je planet najbliži Suncu; vrlo izdužene staze, kojoj numerički ekscentricitet iznosi 0,206, pa pokazuje relativistički zakret perihela.

Novi!!: Venera i Merkur · Vidi više »

Merkurov prijelaz

Merkurov prijelaz koji se dogodio 8. studenog 2006. (vide se i Sunčeve pjege br. 921, 922, i 923). Merkurov prijelaz iz 2006. izbliza. Merkurov prijelaz ili Merkurov tranzit prijelaz je Merkura preko Sunčeva kruga (viđeno sa Zemlje).

Novi!!: Venera i Merkurov prijelaz · Vidi više »

Merkurova orbita

Merkur ima najekscentričniju orbitu od svih planeta; njegova ekscentričnost iznosi 0,21, a njegova udaljenost od Sunca kreće se od 46.000.000 to 70.000.000 km.

Novi!!: Venera i Merkurova orbita · Vidi više »

MESSENGER

MErcury Surface, Space ENvironment, GEochemistry and Ranging (MESSENGER), NASA-ina letjelica namijenjena istraživanju Merkura.

Novi!!: Venera i MESSENGER · Vidi više »

Messier 1

M1, Maglica Rakovica snimljena 80 milimetarskim teleskopom. Messier 1 (M1) ili Maglica Rakovica (katalogizirana još kao NGC 1952 i Taurus A) je ostatak supernove iz 1054.

Novi!!: Venera i Messier 1 · Vidi više »

Mezoamerički kalendari

Mezoamerički kalendar je tip kalendara kojim su narodi pretkolumbovske Mezoamerike pratili prolazak vremena.

Novi!!: Venera i Mezoamerički kalendari · Vidi više »

Minako Aino

Sailor Venus i njezin napad Venus Love-Me Chain Minako Aino ili Sailor Venus (Venerina ratnica) je lik u anime seriji "Sailor Moon".

Novi!!: Venera i Minako Aino · Vidi više »

Minojska erupcija

Minojska erupcija (grčki: Μινωική έκρηξη) odnosi se na vulkansku erupciju otoka There u Egejskom moru u 2. tisućljeću pr. Kr. Precizno datiranje ovog događaja predmetom je spora.

Novi!!: Venera i Minojska erupcija · Vidi više »

Mirko Daniel Bogdanić

Mirko Danijel Bogdanić, matematičar, astronom, geodet Mirko Danijel Bogdanić, (Virovitica, 5. studenog 1760. – Budim, 31. siječnja 1802.), bio je hrvatski znanstvenik.

Novi!!: Venera i Mirko Daniel Bogdanić · Vidi više »

Nabonid

Veneri Sîn, British Museum Nabonid (akad. Nabû-nāʾid) bio je posljednji kralj Novobabilonskog Carstva koji je vladao od 556. do 539. pr. Kr. O Nabonidovom podrijetlu se ne zna mnogo.

Novi!!: Venera i Nabonid · Vidi više »

NASA

Svemirski centar John F. Kennedy. 50 godina NASA-e. NASA (akronim od engl. National Aeronautics and Space Administration) je državna civilna uprava SAD-a za zrakoplovna i svemirska istraživanja i razvoj, sa sjedištem u Washingtonu.

Novi!!: Venera i NASA · Vidi više »

Nebeska mehanika

Sunca služio za pogon. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). ophodna vremena planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''13/2: ''t''23/2. hiperboli E i napustila bi Zemlju. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7.91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. baricentra (centra mase) s eliptičnim putanjama (tipično za dvojne zvijezde). eliptičnoj stazi oko Sunca. problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Nebeska mehanika je grana astronomije koja proučava gibanje nebeskih tijela pod djelovanjem sile, te stanje ravnoteže samih tijela.

Novi!!: Venera i Nebeska mehanika · Vidi više »

Neit (hipotetski Venerin mjesec)

Francesca Fontane pretpostavljenih satelita Venere. Bakrorezi iz Fontaninog djela (1646.). Mrlje svjetlosti oko Venere nastaju optičkim učincima. Neit je hipotetički prirodni satelit Venere koji je navodno ugledao Giovanni Cassini 1672.

Novi!!: Venera i Neit (hipotetski Venerin mjesec) · Vidi više »

Newtonov zakon gravitacije

umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Isaac Newton (1642. – 1728.) Zemlje i Neptuna. općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini. pomrčini Sunca, kad je glavnina snažne Sunčeve svjetlosti zaklonjena. Prvi puta je to mjerenje izvršeno 29. svibnja 1919., čime je bila potvrđena Einsteineva teorija relativnosti. ophodna vremena planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''13/2: ''t''23/2. trenja. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7.91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. hiperboli E i napustila bi Zemlju. Newtonov zakon gravitacije ili opći zakon gravitacije iskazuje da se svaka dva tijela privlače uzajamno silom koja je proporcionalna (u skladu) umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti: gdje je.

Novi!!: Venera i Newtonov zakon gravitacije · Vidi više »

Nikola Kopernik

geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. lat.''De revolutionibus orbium coelestium'') tiskanog 1566. g. u Baselu. lat.''De revolutionibus orbium coelestium''). Zemlje u odnosu na Sunce. sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. brzinom po stazi. Nikola Kopernik (lat. Nicolaus Copernicus, njem. Nikolaus Kopernikus, polj. Mikołaj Kopernik; Thorn (''Toruń''), 19. veljače 1473. – Frauenburg (''Frombork''), 24. svibnja 1543.), pruski astronom iz Kraljevske Pruske koja je od 1466. pripadala Poljskom Kraljevstvu.

Novi!!: Venera i Nikola Kopernik · Vidi više »

Noć živih mrtvaca (1968.)

Noć živih mrtvaca (eng. Night of the Living Dead) je utjecajni crno-bijeli američki horor film 1967. kojeg je režirao George A. Romero.

Novi!!: Venera i Noć živih mrtvaca (1968.) · Vidi više »

Nott Corona

Nott Corona je korona, geološka formacija u obliku krune, koja se nalazi na planetu Veneri na.

Novi!!: Venera i Nott Corona · Vidi više »

Okultacija

Jupiter (svijetla točka desno), prije nego što će ga zakloniti Mjesec (2005.) Ioa. Okultacija (lat. occultatio: sakrivanje, prikrivanje, tajenje) je astronomska pojava na nebu pri kojoj je jedno nebesko tijelo zakriveno drugim, na primjer zvijezde Mjesecom ili prirodni sateliti matičnim planetom.

Novi!!: Venera i Okultacija · Vidi više »

Olimpijski duhovi

Olimpijski duhovi, duhovi spomenuti u nekoliko knjiga ceremonijalne magije, a detaljno u srednjovjekovnom grimoriju Knjiga Arbatela.

Novi!!: Venera i Olimpijski duhovi · Vidi više »

Ophodno vrijeme

sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Venera i Ophodno vrijeme · Vidi više »

Opozicija (astronomija)

kvadraturu. Mjesec je u opoziciji za uštapa ili ''punog Mjeseca''. nebeskoj sferi (desno): Mars je u opoziciji u položaju 3. Opozicija (lat. oppositio: suprotstavljenost), u astronomiji, je položaj nebeskog tijela u Sunčevu sustavu, kada se ono, promatrano sa Zemlje, na nebeskoj sferi nalazi na strani suprotnoj od Sunca.

Novi!!: Venera i Opozicija (astronomija) · Vidi više »

Pale Blue Dot

archivedate.

Novi!!: Venera i Pale Blue Dot · Vidi više »

Pawnee Indijanci

Govorno područje jezika plemena Pawnee Pawnee i plemena Dhegiha Borba Pawneeja s članovima ekspedicije Pedro De Villasura 1720. Petalesharo (c. 1797—1832) na litografiji Charles Bird Kinga iz 1838. Polupodzemna zemljana koliba Pawneeja Zastava Vučjeg naroda. Pawnee (Chahiksichahiks, Pani, Pana, Panana, Panamaha, Panimaha).

Novi!!: Venera i Pawnee Indijanci · Vidi više »

Pentagram

Pentagram Šesta Mojsijeva knjiga'' (19. stoljeće) Pentagram (grč. πεντάγραμμος, lat. pentagrammum) je petokraka zvijezda koja se sastoji od pet ravnih linija.

Novi!!: Venera i Pentagram · Vidi više »

Pepeljasta svjetlost

Pepeljasta svjetlost je pretpostavljeni suptilni sjaj za kojeg se tvrdi da se vidi na noćnoj strani planeta Venere.

Novi!!: Venera i Pepeljasta svjetlost · Vidi više »

Perihel

Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Perihel (grč. peri: blizina + ἥλιος ili helios.

Novi!!: Venera i Perihel · Vidi više »

Pitagora

'''Pitagora''' Pitagora (grč. Πυθαγόρας, otok Sam, oko 582. – Mezopotamija oko 496. pr. Kr.) često se prikazuje kao prvi "pravi" matematičar.

Novi!!: Venera i Pitagora · Vidi više »

Planet

Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.

Novi!!: Venera i Planet · Vidi više »

Planetarna astronomija

Planetarna astronomija specifično je polje unutar astronomije koje se usredotočuje na planetarne sustave i povezane objekte, poput prirodnih satelita i asteroida.

Novi!!: Venera i Planetarna astronomija · Vidi više »

Planeti (suita)

Planeti, op.

Novi!!: Venera i Planeti (suita) · Vidi više »

Planetna jezgra

unutarnjih planeta. Unutarnja struktura vanjskih planeta. Planetna jezgra sastoji se od najunutarnjih slojeva (slojeva) planeta.

Novi!!: Venera i Planetna jezgra · Vidi više »

Planetni sustav

Umjetnički koncept planetarnog sustava Planetarni sustav je skup gravitacijski vezanih nezvjezdanih objekata u ili izvan orbite oko zvijezda ili zvijezdanih sustava.

Novi!!: Venera i Planetni sustav · Vidi više »

Planetologija

Planetologija je znanost o planetima, mjesecima i planetarnim sustavima, posebice onome u Sunčevu sustavu.

Novi!!: Venera i Planetologija · Vidi više »

Polarna zvijezda

Sjevernjače na snimci koja je bila izložena svjetlosti 45 minuta. Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Na južnom nebeskom polu trenutno nema tako sjajne zvijezde u blizini da bi se mogla nazvati Južna Polarna zvijezda (vidi + 2014.). Polarna zvijezda je zvijezda najbliža nebeskom polu.

Novi!!: Venera i Polarna zvijezda · Vidi više »

Polovi astronomskih tijela

Polovi astronomskih tijela određuju se na temelju njihove rotacijske osi u odnosu na nebeske polove nebeske sfere.

Novi!!: Venera i Polovi astronomskih tijela · Vidi više »

Pompeji

Pompeji (latinski: Pompeii, talijanski: Pompei) su grad smješten na obali mora u blizini rijeke Sarno, kraj Napulja u talijanskoj pokrajini Kampaniji, te na sjecištu putova prema morskoj luci.

Novi!!: Venera i Pompeji · Vidi više »

Pomrčina

Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Potpuna i djelomična pomrčina Sunca. Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenog 2003. Djelomična, potpuna i prstenasta pomrčina Mjeseca. Pomrčina (ili eklipsa, gr. ἔκλειψις, ékleipsis - izostavljanje, izostajanje) je pojava pri kojoj jedno nebesko tijelo tijelo u potpunosti ili većim dijelom zaklanja drugo ili ulazak jednoga nebeskog tijela u sjenu drugoga.

Novi!!: Venera i Pomrčina · Vidi više »

Pomrčina Mjeseca

Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenog 2003. Pomrčina Mjeseca nastaje ulaskom Mjeseca u Zemljinu sjenu, vidi se s cijele Zemljine noćne polutke, pritom je Mjesec obasjan zagasitocrvenom svjetlošću koja se raspršila prolazeći kroz Zemljinu atmosferu.

Novi!!: Venera i Pomrčina Mjeseca · Vidi više »

Pomrčina Sunca

Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Pomrčina Sunca nastaje kada se Mjesec ispriječi između Sunca i Zemlje, pa djelomično ili potpuno zakloni Sunce.

Novi!!: Venera i Pomrčina Sunca · Vidi više »

Popis tijela Sunčeva sustava prema promjeru

Ovo je popis tijela Sunčeva sustava prema polumjeru, složen u silaznom slijedu srednjeg volumetrijskog polumjera.

Novi!!: Venera i Popis tijela Sunčeva sustava prema promjeru · Vidi više »

Portret Simonette Vespucci

Portret Simonette Vespucci je ulje na drvu koje je od oko 1480.

Novi!!: Venera i Portret Simonette Vespucci · Vidi više »

Poruka iz Areciba

Prikaz poruke s dodanim bojama kako bi se razlikovali njeni dijelovi. Poruka inače nije sadržavala nikakve podatke o bojama. Poruka iz Areciba je poruka emitirana u svemir putem FM radio valova na svečanosti obilježavanja obnove radio teleskopa u Arecibu, u Portoriku, 16. studenog 1974. godine.

Novi!!: Venera i Poruka iz Areciba · Vidi više »

Povijest astronomije

Europi su takozvani Gosecki krugovi u Sachsen-Anhaltu (Njemačka), koji su bili izgrađeni prije gotovo 7000 godina (oko 4900 pr.Kr.). Povijest astronomije započinje još u prapovijesno vrijeme, davno prije prvih pisanih dokumenata.

Novi!!: Venera i Povijest astronomije · Vidi više »

Pozdrav Suncu

Zadru, 2008. Pozdrav Suncu je instalacija arhitekta Nikole Bašića postavljena u Zadru.

Novi!!: Venera i Pozdrav Suncu · Vidi više »

Primavera (Botticelli)

Sandro Botticelli (1445. – 1510.) je svoju sliku Proljeće (talijanski: Primavera), poznatu i kao Alegorija proljeća, naslikao u seriji mitoloških slika za obitelj Medici koji su se zanimali za "pogansku" tematiku (kojoj između ostalih pripada i Rođenje Venere).

Novi!!: Venera i Primavera (Botticelli) · Vidi više »

Prirodni satelit

Mjeseci Sunčevog sustava u usporedbi s našim planetom, Zemljom Prirodni satelit je nebesko tijelo koje kruži oko većeg nebeskog tijela, obično planeta.

Novi!!: Venera i Prirodni satelit · Vidi više »

Prividna magnituda

Prividna magnituda (m) zvijezde, planeta ili drugog nebeskog tijela je mjera njegova prividna sjaja, tj.

Novi!!: Venera i Prividna magnituda · Vidi više »

Prividno gibanje planeta

nebeskoj sferi (desno). Prividno gibanje planeta po našem nebu rezultat je gibanja kako samih planeta, tako i Zemlje.

Novi!!: Venera i Prividno gibanje planeta · Vidi više »

Prizemljeni Sunčev sustav

Prizemljeni Sunčev sustav, ambijentalna umjetnička instalacija koju tvore Prizemljeno sunce Ivana Kožarića i Devet pogleda Davora Preisa.

Novi!!: Venera i Prizemljeni Sunčev sustav · Vidi više »

Program Mariner

Mariner je porodica američkih interplanetarnih svemirskih letjelica, kojima je cilj bilo istraživanje sljedećih planeta: Merkura, Venere, i Marsa.

Novi!!: Venera i Program Mariner · Vidi više »

Projekt Grudge

Projekt Grudge (hr. zamjerka), kratkotrajni službeni projekt Američkog ratnog zrakoplovstva, koji je imao za cilj istražiti i dokumentirati neidentificirane leteće objekte, ali bio je mnogo kritičniji, čak i negativan prema predmetu istraživanja, jer je za polazište ispitivanja imao tvrdnju kako takve neidentificirane pojave ne mogu postojati, odnosno, vjerujući da su one u svakom slučaju objašnjive.

Novi!!: Venera i Projekt Grudge · Vidi više »

Projekt Sign

"Project Sign" je bio službeni program za istraživanje NLO-a kojeg je poduzeo SAD-e kasne 1947.

Novi!!: Venera i Projekt Sign · Vidi više »

Proton (raketa)

Poljetanje Protona s modulom ISS-a Zvezda Proton (rus. Прото́н) je ruska raketa za lansiranje svemirskih letjelica.

Novi!!: Venera i Proton (raketa) · Vidi više »

Prvi Keplerov zakon

Prvi Keplerov zakon glasi: Sunca (S) po elipsi (P-perihel, A-afel) Na prikazanoj slici elipsa predstavlja putanju nekog planeta.

Novi!!: Venera i Prvi Keplerov zakon · Vidi više »

Pučko zvjezdoznanstvo u Hrvatskoj

Pored suvremenog znanstvenog nazivlja, koje nebeskim tijelima i pojavama daje imena i slovnobrojčane oznake, zvjezdoznanstvo (astronomija) poznaje i tradicionalne, pučke nazive i objašnjenja pojedinih prijeopisanih pojava.

Novi!!: Venera i Pučko zvjezdoznanstvo u Hrvatskoj · Vidi više »

Quetzalcoatl

Quetzalcoatl i Tezcatlipoca Quetzalcoatl ("pernata zmija") na jeziku astečkog naroda Nahuatl naziv je za pernato zmijoliko božanstvo antičke srednjoameričke kulture.

Novi!!: Venera i Quetzalcoatl · Vidi više »

Radarska astronomija

Radar Millstone Hill 1958. Pluton, SSSR, 1960. Zemljinoj atmosferi. Venere. (216) Kleopatra, temeljen na radarskoj analizi. Radarske slike i računalni model asteroida 1999 JM8. Radarska astronomija je dio radio astronomije koji uključuje aktivno istraživanje tijela Sunčeva sustava s pomoću radara; mjerenjem vremena potrebnoga za povrat radio vala koji se odrazio od ispitivanoga nebeskog tijela, kao i mjerenjem jakosti i polarizacije odraženoga radio vala.

Novi!!: Venera i Radarska astronomija · Vidi više »

Radio astronomija

Novom Meksiku, SAD. Četiri radio antene za Projekt ALMA u Čileu. 300px HST), radio slika iste galaktike korištenjem dugobazične interferometrije (eng. ''Very Large Array'' ili ''VLA''), i slika središnjeg dijela (eng. ''Very Long Baseline Array'' ili ''VLBA'') koja se sastoji od radio teleskopa u SAD, Njemačkoj, Italiji, Švedskoj i Španjolskoj. Za mlaz čestica se pretpostavlja da je crna rupa u centru galaktike. Parkes radio teleskop u Australiji (izvor: CSIRO). Radioteleskop Sardinija u gradnji. Jupiterovi radio-izboji. Radio astronomija ili radioastronomija je grana astronomije koja za ispitivanje nebeskih tijela koristi radio valove valne duljine od 1 milimetar do 30 metara koje propušta Zemljina atmosfera (ionosfera).

Novi!!: Venera i Radio astronomija · Vidi više »

Radioteleskop Effelsberg

Radioteleskop Effelsberg Radioteleskop Effelsberg Radioteleskop Effelsberg radioteleskop je u mjestu Bad Munstereifel, oblast Euskirchen, Sjeverna Rajna-Vestfalija, Njemačka.

Novi!!: Venera i Radioteleskop Effelsberg · Vidi više »

Rat na Veneri

"Rat na Veneri" (japanski "ヴイナス戦記"/"Vinasu Senki") je japanska manga i anime ZF ratni akcijski film iz 1989. kojeg je režirao sam autor stripa Yoshikazu Yasuhiko.

Novi!!: Venera i Rat na Veneri · Vidi više »

Retrogradno gibanje

Retrogradno gibanje (lat. retro - unatrag, gradus - korak) je gibanje tijela u smjeru suprotnom od gibanja matičnog tijela oko kojeg promatrano tijelo orbitira.

Novi!!: Venera i Retrogradno gibanje · Vidi više »

Rotacijski period

sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. Period rotacije je vrijeme potrebno da neko tijelo napravi jedan cijeli okret oko svoje rotacijske osi.

Novi!!: Venera i Rotacijski period · Vidi više »

Ruđer Bošković

diplomatske poslove, a u njemu je za života bio samo jedanput (1747.). Bazilika sv. Petra u Rimu. Ruđer Bošković, S.J. ili punim imenom Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.), bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik i filozof; isusovac.

Novi!!: Venera i Ruđer Bošković · Vidi više »

Ruska svemirska agencija

Logo Ruske svemirske agencije. Kaćuša BM-13 na podvozju kamiona Studebaker US6. Maketa Sputnjika 1. Primjerak rakete R-7 u Ruskom muzeju. Raketa Sojuz na lansirnoj platformi. Lansirno vozilo Sojuz je najupotrebljivanije lansirno vozilo u povijesti. Svemirska postaja Mir Buran na aeromitingu 1989. u Parizu Mir'' (gore lijevo). Ruska svemirska agencija ili RKA (ruski: Федеральное космическое агентство России), odnosno ruski Государственная корпорация по космической деятельности «Роскосмос», kraće Roskosmos, osnovana 25. veljače 1992., je ključno tijelo u novoj organizaciji ruskog (civilnog) svemirskog programa.

Novi!!: Venera i Ruska svemirska agencija · Vidi više »

Sekundarna atmosfera

Sekundarna atmosfera je atmosfera nekog planeta koja nije nastala nakupljanjem tijekom stvaranja matične zvijezde.

Novi!!: Venera i Sekundarna atmosfera · Vidi više »

Shukra

Shukra kao bog Venere Shukra (sanskrt शुक्र, Śukra) sanskrtska je riječ koja se prevodi kao „bistar/sjajan”.

Novi!!: Venera i Shukra · Vidi više »

Siderički dan

sinodičkog (sunčanog) dana koji traje 24 sata i sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Venera i Siderički dan · Vidi više »

Simboli LGBT-a

Simboli LGBT-a različitog su porijekla i značenja, a njihova ključna uloga je izražavanje vidljivosti, jedinstva, ponosa, zajedničkih vrijednosti i međusobne povezanosti zajednice LGBT-a. Danas najpoznatiji simboli su zastava duginih boja i ružičasti trokut.

Novi!!: Venera i Simboli LGBT-a · Vidi više »

Sinodički dan

kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Venera i Sinodički dan · Vidi više »

Sizigij

work.

Novi!!: Venera i Sizigij · Vidi više »

Solarni kalendar

Solarni kalendar jest kalendar čiji datumi kazuju poziciju Zemlje tijekom njezine revolucije oko Sunca ili ekvivalentnu prividnu poziciju Sunca tijekom njegova puta po nebeskoj sferi.

Novi!!: Venera i Solarni kalendar · Vidi više »

Sopdet

Sopdet s morskom zvijezdom na glavi Sopdet (Sopd, Sopdu, Sothis) je u egipatskoj mitologiji božica s morskom zvijezdom na glavi.

Novi!!: Venera i Sopdet · Vidi više »

Spiridon Gopčević (astronom)

Spiridon Gopčević (Leo Brenner) Spiridon Gopčević (pseudonim Leo Brenner), (Trst, 9. srpnja 1855. – Berlin, 1937.) srpski pustolov, astronom, pisac i jedna od najkontroverznijih figura svjetske astronomije.

Novi!!: Venera i Spiridon Gopčević (astronom) · Vidi više »

Spomenici u Arlesu

Spomenici u Arlesu su skupina spomenika iz vremena antičkog Rima i srednjeg vijeka koji se nalaze na području od 65 hektara u gradu Arlesu, a došli su na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi 1981. godine.

Novi!!: Venera i Spomenici u Arlesu · Vidi više »

Spore (videoigra)

Spore je multižanrovska "masivna online single-player igra" koju je razvio Maxis i dizajnirao Will Wright.

Novi!!: Venera i Spore (videoigra) · Vidi više »

Sputnjik 7

Sputnjik 7 je bio prvi sovjetski pokušaj lansiranja sonde prema Veneri.

Novi!!: Venera i Sputnjik 7 · Vidi više »

Staklenički efekt

stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se '''staklenički učinak''' ili '''efekt staklenika'''. Onečišćavanje zraka pojačava staklenički učinak. ugljikovog dioksida (CO2) u zadnjih 50 godina. infracrvenom području. °C. Titanu posljedica je metana. Kyoto protokol, žutom one koje ga planiraju ratificirati, a plavom one koje su to odbile. Staklenički efekt, staklenički učinak, efekt staklenika ili učinak staklenika je zagrijavanje Zemljine površine i donjih slojeva Zemljine atmosfere selektivnim propuštanjem toplinskog zračenja: atmosfera propušta velik postotak vidljive Sunčeve svjetlosti koja zagrijava Zemlju, a dio te energije reemitira se u obliku dugovalnoga toplinskog zračenja natrag u atmosferu.

Novi!!: Venera i Staklenički efekt · Vidi više »

Starohrvatska astrognozija

Velika kola i Mala kola u odnosu na Sjevernjaču. Plejade ili Vlašići. Starohrvatska astrognozija naziv je za sva skupna imena astronomskih objekata (nebeskih tijela) koji su se koristili u starohrvatskoj prošlosti.

Novi!!: Venera i Starohrvatska astrognozija · Vidi više »

Stratosferska zvjezdarnica za infracrvenu astronomiju (SOFIA)

Boeing 747 - zvjezdarnica Stratosferska zvjezdarnica za infracrvenu Astronomiju (Stratospheric Observatory for Infrared Astronomy, SOFIA je zajednički projekt NASA-e i "Njemačkog zrakoplovnog centera" (njem.: Deutsches Zentrum für Luft- und Raumfahrt) na izgradnji i održavanju jednog teleskopa koji svoju ulogu vrši iz aviona tijekom leta. NASA je 1996. godine potpisala ugovor s "Američkim sveučilištem za istraživanje svemira" (Eng.: Universities Space Research Association) za razvoj, rad i upravljanje američkim dijelom zvjezdarnice dok njemačkim dijelom projekta upravlja Njemački institut SOFIA (Njem.:Deutsches Institut SOFIA).

Novi!!: Venera i Stratosferska zvjezdarnica za infracrvenu astronomiju (SOFIA) · Vidi više »

Sunčev sustav

Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.

Novi!!: Venera i Sunčev sustav · Vidi više »

Sunčeva jedrilica

Sonda IKAROS sa sunčevim jedrom u letu (umjetnički prikaz) Umjetnički prikaz svemirske letjelice Cosmos 1 u orbiti Sunčeva jedrilica ili solarno jedro oblik je pogona svemirskih letjelica koji se služi tlakom elektromagnetskog zračenja Sunca ili lasera za potisak vrlo tanke zrcalne površine, do velikih brzina.

Novi!!: Venera i Sunčeva jedrilica · Vidi više »

Sunčeva svjetlost

Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.

Novi!!: Venera i Sunčeva svjetlost · Vidi više »

Supernova

Supernova je katastrofična eksplozija zvijezde pri kojoj se oslobađa dovoljno energije da supernova svojim sjajem zasjeni ostatak galaksije.

Novi!!: Venera i Supernova · Vidi više »

Svemirska utrka

Raketa Titan 2 Svemirska utrka je bila neslužbeno natjecanje između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza koje je trajalo od 1957. do 1975. godine.

Novi!!: Venera i Svemirska utrka · Vidi više »

Svemirski trgovci

Svemirski trgovci (naslov originala: The Space Merchants) je znanstvenofantastični roman koji su 1952.

Novi!!: Venera i Svemirski trgovci · Vidi više »

Tajski solarni kalendar

Tajski ili tajlandski solarni kalendar, suriyakati (tajlandski: สุริยคติ), službeni i pretežiti kalendar u Tajlandu od kako ga je prihvatio kralj Chulalongkorn 1888. godine, premda se zapadni kalendar ponekad koristi u poslovne svrhe i prilično često u bankarstvu.

Novi!!: Venera i Tajski solarni kalendar · Vidi više »

Tapirapé

Tapirapé djevojka. Tapirapé (Tappi’irape, Tapi’irape), pleme ameriičkih Indijanaca koji se jezično klasificireaju među Tenetehara govornike, naseljeni na ušću Tapirapé i Araguaie u brazilskoj državi Mato-Grosso.

Novi!!: Venera i Tapirapé · Vidi više »

Tehnologija drevnih civilizacija

navodnjavanja. Venere u razdoblju od oko 21 godine. Semiramidinih visećih vrtova; u pozadini se vidi Babilonska kula. kormila na staroegipatskom riječnom brodu (između 1422–1411 pr.Kr.) Civilizacije Doline Inda (3000–1500 pr.Kr.). drevne Kine (2. stoljeće pr. Kr.). stare Grčke. osovinom na svijetu i star je oko 5150 godina. Prikaz rala iz drevnog Egipta (oko 1200 pr.Kr.). piva iz drevnog Egipta. Rumunjskoj. kovanja, a konačni proizvod je bio kovano željezo. šljake koja se kasnije uklanjala kovanjem. Zigurat Dur Untaš, 13. stoljeće pr. Kr. Piramide u Gizi. Kineski zid. Kraljevskom cestom. Kotač iz drevne Mezopotamije star oko 4000 godina. Rekonstrukcija Keopsovog broda. Ramses II na bojnim kolima u bitci kod Kadeša. Mikene u Grčkoj, 14. st. pr. Kr. Tehnologija drevnih civilizacija se odnosi na urbanu revolucija, koja označava kraj kamenoga doba i početak brončanoga doba, kraj prapovijesti i početak povijesti, koja je započela prije otprilike 6000 godina na Bliskom istoku i u konačnici je dovela do prvih civilizacija, sa svim društvenim i povijesnim posljedicama koje ih prate: visoka gustoća stanovništva (veće populacije), gradovi, razvoj složenih i raslojenih društava (specijalizacija struka i oštrija podjela rada), centralizirana politička i gospodarska vlast (nastanak i organiziranje regionalnih država), institucije prisile (vojska, prikupljanja poreza, policija), vjerske institucije i klasa svećenika, monumentalna arhitektura (palače, hramovi, spomenici), širenje trgovine, novac, standardizirani utezi i mjere, kontrola nad mineralnim izvorima, nastanak pisma, matematike i astronomije.

Novi!!: Venera i Tehnologija drevnih civilizacija · Vidi više »

Teja (planet)

Teja ili Orfej je pretpostavljeni drevni planet u ranom Sunčevom sustavu koji se, prema hipotezi velikog udara, sudario s ranom Zemljom prije oko 4,5 milijarde godina, s time da se izbačeni materijal ponovno skupio i stvorio Mjesec.

Novi!!: Venera i Teja (planet) · Vidi više »

Tektonika ploča

Najvažnije Zemljine litosferne ploče Tektonika ploča geološka je teorija koja objašnjava pomicanje Zemljine kore velikih razmjera.

Novi!!: Venera i Tektonika ploča · Vidi više »

Teleskop

Refraktorski teleskop opservatorija u Harvardu. Fotometar. Newtonovog reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Messierovu maratonu Višnjan-Rušnjak 2006. Green Bank radio teleskop. astročestične fizike. rendgenskih zraka. Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži. http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Goto-teleskop.jpg Shuttle (izvor: NASA). Teleskop (grč. tele: daleko, skopein: gledati) je mjerni instrument za astronomsko promatranje i proučavanje elektromagnetskoga zračenja dalekih nebeskih tijela, često opremljen dodatnim instrumentima kao što su fotometar, interferometar i spektroskop.

Novi!!: Venera i Teleskop · Vidi više »

Teorija relativnosti

fizike. širenje zvuka u zraku). prostorvremena. S obzirom na referentni sustav (plavi sat), u relativno ubrzanom crvenom satu vrijeme će teći sporije. Zemlji. inercijalnom referentnom okviru (u standardnoj konfiguraciji), prikazane su u govornim oblacima. '''Gore''': okvir ''F' '' se kreće brzinom ''v'' duž osi ''x'' okvira ''F''. '''Dolje:''' okvir ''F'' kreće se brzinom −''v'' duž osi ''x'' okvira ''F' ''. ravnini (primjer Merkurova perihela). Einsteineva teorija relativnosti. Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Teorija relativnosti ili relativistička fizika je moderna fizičko-matematička teorija koja potpuno obuhvaća prirodne pojave na razini čestica (iznad kvantne razine koja je opisana Planckovom konstantom) do kozmoloških veličina (razine građe i evolucije svemira).

Novi!!: Venera i Teorija relativnosti · Vidi više »

Teraformiranje

Umjetnička vizija teraformiranja Marsa u različitim fazama. Teraformiranje (eng. Terraforming od Earth-forming) hipotetski je proces atmosferskog, temperaturnog, topografskog ili ekološkog prilagođavanja nekog nebeskog tijela kako bi bio što sličniji Zemlji i tako omogućio životne uvjete.

Novi!!: Venera i Teraformiranje · Vidi više »

Terestrički planet

Terestrički planeti Sunčevog sustava: Merkur, Venera, Zemlja i Mars Terestrički ili stjenoviti planet jest planet s čvrstom površinom, za razliku od plinovitih divova.

Novi!!: Venera i Terestrički planet · Vidi više »

Tibetski kalendar

Tibetski kalendar lunisolarni je kalendar, srodan kineskom kalendaru.

Novi!!: Venera i Tibetski kalendar · Vidi više »

Titan (mjesec)

Titan (također Saturn VI) je prirodni satelit Saturna.

Novi!!: Venera i Titan (mjesec) · Vidi više »

Tlahuixcalpantecuhtli

Tlahuixcalpantecuhtli u kodeksu Telleriano-Remensis. Tlahuixcalpantecuhtli (Tlahuixcalpantec, Tlahuixcalpantecuhtli, Tlahuizcalpantecutli; "señor de la aurora").- astečki bog čiji su simboli bili planet Venera i 'Pernata Zmija' (Quetzalcoatl ili Feathered Serpent).

Novi!!: Venera i Tlahuixcalpantecuhtli · Vidi više »

Tlak elektromagnetskog zračenja

sunčevog vjetra na repove prašine i plina jasno se vide. Sunca služio za pogon. Maglica Orao: "magla" oblikovana tlakom elektromagnetskog zračenja i zvjezdanim vjetrovima. Tlak elektromagnetskog zračenja, radijacijski tlak ili svjetlosni tlak je tlak kojim svjetlost ili drugo elektromagnetsko zračenje djeluje na plohu na koju pada.

Novi!!: Venera i Tlak elektromagnetskog zračenja · Vidi više »

Transrodnost

Zastava pokreta transrodnih osoba Znak transrodnih osoba Transrodnost je pojava kod koje rodni identitet osobe nije u skladu sa spolno uvjetovanim tradicionalnim rodnim ulogama; često se koristi kao sveobuhvatni termin za različite načine iskazivanja rodnih identiteta koji su drukčiji od tradicionalno uvjetovanih uloga.

Novi!!: Venera i Transrodnost · Vidi više »

Tranzit (astronomija)

Slika Venerinog prijelaza ili tranzita 2012. koji je trajao 6 sati i 40 minuta. °, pa je Venera najčešće iznad ili ispod Sunčeva diska. mjeseca Io preko Jupitera, viđeno sa svemirske letjelice Cassini-Huygens. Tranzit (njemački transit  tranzit, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

Novi!!: Venera i Tranzit (astronomija) · Vidi više »

Treći Keplerov zakon

sinodičkog perioda (S-Sunce, Z-Zemlja, P-gornji planet) Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1.88 godina) zbog jednostavnosti. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Venera (žuta kružnica) obiđe Sunce za 0.615 godine ili 224.65 dana. Prosječna udaljenost Venereod Sunca je ono 108 milijuna kilometara (ono 0.7 AJ). Zemlje i Neptune. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini. Treći Keplerov zakon glasi: \frac.

Novi!!: Venera i Treći Keplerov zakon · Vidi više »

Triton (mjesec)

Triton (također Neptun I) je najveći prirodni satelit planeta Neptun, iz grupe nepravilnih satelita, s oko 2707 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od -5,877 dana.

Novi!!: Venera i Triton (mjesec) · Vidi više »

Tunguska eksplozija 1908.

Karta lokacije eksplozije u Rusiji. Tunguska eksplozija 1908. je naziv za nerazjašnjenu eksploziju koja se je dogodla 1908. u Rusiji, u Sibiru, u blizini rijeke Tunguske.

Novi!!: Venera i Tunguska eksplozija 1908. · Vidi više »

Ukrcavanje za Kiteru

Ukrcavanje za Kiteru ili Hodočašće na otok Kiteru (francuski: Pèlerinage à l'île de Cythère) je slavno ulje na platnu, naslikano u tri verzije, rokoko slikara Jean-Antoinea Watteaua.

Novi!!: Venera i Ukrcavanje za Kiteru · Vidi više »

Unutarnji Sunčev sustav

Glavni planetoidni pojas ili asteroidni pojas (prikazan bijelim točkicama) nalazi se između putanja Marsa i Jupitera. Unutarnji Sunčev sustav je dio Sunčeva sustava koji obuhvaća četiri terestrička planeta najbliža Suncu i asteroidni pojas, dok je iza Glavnog asteroidnog pojasa vanjski Sunčev sustav u kojemu su četiri velika planeta.

Novi!!: Venera i Unutarnji Sunčev sustav · Vidi više »

Usnula Venera

Usnula Venera (talijanski: Venere dormiente), poznata i kao Dresdenska Venera (Venere di Dresda), je jedna od posljednjih slika velikog mletačkog renesansnog slikara Giorgionea iz oko 1510.

Novi!!: Venera i Usnula Venera · Vidi više »

Uxmal

Uxmal (jukatanski majanski: Óoxmáal, što znači „triput građen”) je bio veliki pretkolumbovski grad Maya, danas ruševine na Yucatánu (Meksiko), 78 km južno od Méride i 110 km sjeverno od grada Campechea.

Novi!!: Venera i Uxmal · Vidi više »

Vaga (znak)

'''Vaga''' '''Vaga''' Vaga (lat. Libra) je jedan od 12 horoskopskih znakova.

Novi!!: Venera i Vaga (znak) · Vidi više »

Vega 1

Vega 1 (zajedno s blizankom Vegom 2) sovjetska je svemirska sonda, dio programa Vega.

Novi!!: Venera i Vega 1 · Vidi više »

Vega 2

Vega 2 (zajedno s Vegom 1) bila je sovjetska svemirska sonda dio programa Vega za istraživanje Halleyjeve komete i Venere.

Novi!!: Venera i Vega 2 · Vidi više »

Velika loža Makedonije

Velika loža Makedonije (mak. Голема Ложа На Македонија), skraćeno GLM, je regularna velika loža u Sjevernoj Makedoniji.

Novi!!: Venera i Velika loža Makedonije · Vidi više »

Velika Odaliska

Velika Odaliska (fra. Grande Odalisque) je ulje na platnu francuskog slikara Jeana Augustea Dominiquea Ingresa i predstavnika neoklasicizma koji se ovim djelom približio romantizmu.

Novi!!: Venera i Velika Odaliska · Vidi više »

Veliki komet iz 1744.

Repovi C/1743 X1, Velikog kometa iz 1744., koji se protežu iznad obzora prije izlaska Sunca 9. ožujka 1744. Veliki komet iz 1744., čija je službena oznaka C/1743 X1, a poznat je i kao Comet de Chéseaux ili Comet Klinkenberg-Chéseaux, bio je spektakularni komet koji je promatran tijekom i 1744. godine.

Novi!!: Venera i Veliki komet iz 1744. · Vidi više »

Venera (mitologija)

Sandro Botticelli: Rođenje Venere, mit prisutan i u grčkoj mitologiji Venera je rimska božica ljubavi, ljepote i braka.

Novi!!: Venera i Venera (mitologija) · Vidi više »

Venera (razdvojba)

* Venera, planet Sunčeva sustava.

Novi!!: Venera i Venera (razdvojba) · Vidi više »

Venera 1

Postanska marka koja komemorira misiju Venera 1 Venera 1 (Ruski: Венера-1) je prva sonda iz sovjetskog svemirskog programa "Venera", upućena prema planetu Veneri.

Novi!!: Venera i Venera 1 · Vidi više »

Venera 11

Venera 11 je bila sovjetska svemirska letjelica za istraživanje Venere.

Novi!!: Venera i Venera 11 · Vidi više »

Venera 12

Venera 12 je bila sovjetska svemirska letjelica za istraživanje Venere.

Novi!!: Venera i Venera 12 · Vidi više »

Venera 13

Venera 13 je bila robotska sonda sovjetskog programa Venere namijenjena za istraživanje Venere.

Novi!!: Venera i Venera 13 · Vidi više »

Venera 14

Venera 14 je bila sonda sovjetskog programa Venere namijenjena za istraživanje Venere.

Novi!!: Venera i Venera 14 · Vidi više »

Venera 2

Venera 2 (Ruski: Венера-2) je sonda iz sovjetskog svemirskog programa "Venera", upućena prema planetu Veneri.

Novi!!: Venera i Venera 2 · Vidi više »

Venera 7

Venera 7 (oznaka proizvođača: 3V (V-70)) je bila sovjetska svemirska letjelica, dio serijala sondi Venera za misije prema Veneri.

Novi!!: Venera i Venera 7 · Vidi više »

Venera 8

Venera 8 (oznaka proizvođača: 3V (V-72)) je bila svemirska sonda sovjetskog programa Venera za istraživanje Venere.

Novi!!: Venera i Venera 8 · Vidi više »

Venerin pojas

vidnog polja, što znači da Sunce mora biti iza kamere. Venerin pojas (antisumrak) atmosferski je fenomen vidljiv malo prije izlaska sunca ili nakon zalaska sunca, tijekom građanskog sumraka.

Novi!!: Venera i Venerin pojas · Vidi više »

Venerin prijelaz

Slika Venerinog prijelaza 2012. koji je trajao 6 sati i 40 minuta. °, pa je Venera najčešće iznad ili ispod Sunčeva diska. Venerin prijelaz ili Venerin tranzit prijelaz je Venere ispred Sunca i zakrivanje dijela njegova kruga.

Novi!!: Venera i Venerin prijelaz · Vidi više »

Venerin snijeg

accessdate.

Novi!!: Venera i Venerin snijeg · Vidi više »

Venerina atmosfera

Oblaci u Venerinoj atmosferi Venerina atmosfera je sloj plinova koji okružuje Veneru i koji zadržava Venerina gravitacija.

Novi!!: Venera i Venerina atmosfera · Vidi više »

Venerina orbita

Prikaz Venerine (žuta) i Zemljine (plava) putanje ono Sunca. Venera ima '''orbitu''' s velikom poluosi od 0.723 AJ, a ekscentričnost orbite iznosi 0,007.

Novi!!: Venera i Venerina orbita · Vidi više »

Venerine mijene

Venerine faze i promjena njenog prividnog promjera Dijagram venerine orbite u odnosu na Zemlju Oblik Venerinog diska, gledan sa Zemlje, varira od tankog srpa do pune faze u 584 dana (oko 19 mjeseci).

Novi!!: Venera i Venerine mijene · Vidi više »

Vrlo veliki teleskop

Najveći teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u Čileu. Čine ga četiri 8,2 m teleskopa. adaptivne optike (pobuđeni atomi natrija u Zemljinoj atmosferi stvaraju umjetnu zvijezdu). Unutrašnjost jednog od teleskopa (''Antu''). Vrlo veliki teleskop ili VLT (akronim od engl. Very Large Telescope: vrlo velik teleskop) je najveći optički teleskop na svijetu, smješten u Čileu, u pustinji Atacama.

Novi!!: Venera i Vrlo veliki teleskop · Vidi više »

Vulkanoidi

Umjetnikov dojam vulkanoida. Vulkanoidi su hipotetska populacija asteroida koji orbitiraju oko Sunca u dinamički stabilnoj zoni unutar orbite planeta Merkura.

Novi!!: Venera i Vulkanoidi · Vidi više »

Walter Baade

Walter Baade (Schröttinghausen, 24. ožujka 1893. – Göttingen, 25. lipnja 1960.), njemački astronom.

Novi!!: Venera i Walter Baade · Vidi više »

Xolotl

Xolotl U astečkoj i toltečkoj mitologiji, Xolotl ("Životinja", "Gospodar Večernje zvijezde", "Gospodar Podzemlja") bio je bog munje i psihopomp (vodič duša) — što znači da je vodio mrtve na njihovo putovanje u Mictlan, zagrobni život.

Novi!!: Venera i Xolotl · Vidi više »

Zakret perihela

elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (Merkurov zakret perihela). relativističkom učinku prozvanom zakret perihela. Zemljina godišnja doba. Zakret perihela, apsidna precesija ili precesija perihela je vrsta precesije planetarne putanje.

Novi!!: Venera i Zakret perihela · Vidi više »

Zemljopis Irana

Zemljopis Irana u orografskom smislu karakteriziraju visoki planinski lanci koji zauzimaju zapad i sjever zemlje, prostrana unutrašnja visoravan, te relativno uska ravničarska područja uz obale.

Novi!!: Venera i Zemljopis Irana · Vidi više »

Zohre

Zohre (perz. زهره, dosl. Venera; ranije Hendidžan) je rijeka u jugozapadnom Iranu.

Novi!!: Venera i Zohre · Vidi više »

Zond 1

Zond 1 je bila prva letjelica iz sovjetske serije Zond.

Novi!!: Venera i Zond 1 · Vidi više »

15. prosinca

15.

Novi!!: Venera i 15. prosinca · Vidi više »

16. studenoga

16.

Novi!!: Venera i 16. studenoga · Vidi više »

17. kolovoza

17.

Novi!!: Venera i 17. kolovoza · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Venera i 2000. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Venera i 2004. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Venera i 2006. · Vidi više »

2065.

Bez opisa.

Novi!!: Venera i 2065. · Vidi više »

25. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Venera i 25. stoljeće · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Venera (planet).

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni