Brže od pregledniku!
82 odnosi: Aleksandar Vučić, Amarcord 1, Amarcord 2, Antihrvatstvo, Atentat na Zorana Đinđića, Đuro Vilović, Živa istina (razgovorna emisija), Četnici, Četnici u NDH, Baja Mali Knindža, Batajnica, Bela Tonković, Beli orlovi, Bitka za Vukovar, Bitka za Zadar, Borislav Pekić, Borislav Pelević, Crta Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica, Dada Vujasinović, Domovinski rat, Dražen Kühn, Dragan Todorović, Dubrovački srbokatolički pokret, Filip David, Hamdija Pozderac, Hrtkovci, Hrvati u Vojvodini, Jelena Diković, Komšije, KPD Zenica, Kroatofobija, Kronologija Domovinskog rata: travanj 1990., Kukujevci, Logor Velepromet, Maja Gojković, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Milan Milutinović, Milan Paroški, Miroljub Petrović, Momčilo Đujić, Narodna radikalna stranka, Nenad Čanak, Nikinci, Operacija Orkan '91., Ovčara, Pansrpstvo, Pokolj u Škabrnji 18. studenoga 1991., Pokolj u Borovu Selu, Pokolj u Lovincu 8. kolovoza 1991., Pokolj u Voćinu 12. i 13. prosinca 1991., ..., Protjeravanje Hrvata iz Srijema 1990-ih godina, Prva gimnazija u Sarajevu, Rat u Bosni i Hercegovini, Ratni zločini u Kosovskom ratu, Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije, Sarajevo, Skupština AP Vojvodine, Smrt Jugoslavije, Snežana Čongradin, Srijemska Kamenica, Srpska mafija, Srpska napredna stranka, Srpska narodna obnova, Srpska radikalna stranka, Srpski sokolovi, Stane Dolanc, Tomislav Žigmanov, Tomislav Nikolić, Udruženi zločinački pothvat, Velika Srbija, Velika Srbija (časopis), Velikosrpska ideologija, Vesna Bosanac, Vuk Drašković, Zavala (Ravno, BiH), Zemun, Zemunski klan, 2003., 2007., 2009., 2014., 2016.. Proširite indeks (32 više) »
Aleksandar Vučić
Aleksandar Vučić (Beograd, 5. ožujka 1970.) srbijanski je pravnik i političar, 7.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Aleksandar Vučić · Vidi više »
Amarcord 1
Amarcord 1991.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Amarcord 1 · Vidi više »
Amarcord 2
Amarcord 2 je dokumentarni film autora Pavla Vranjicana.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Amarcord 2 · Vidi više »
Antihrvatstvo
Postrojavanje četnika na Peristilu u Splitu 1920.-ih godina. Velikosrpska ideja je svoje pobornike uspijevala između dva svjetska rata naći diljem Hrvatske - pa i među etničkim Hrvatima, od kojih se nemali broj kasnije borio u četničkim postrojbama tijekom Drugog svjetskog rata. Antihrvatstvo ili protuhrvatstvo je termin koji opisuje nastojanja usmjerena protiv interesa i samog opstanka hrvatskog naroda i države, često poričući smislenost postojanja hrvatskog naroda, samobitnost njegovog jezika i povijesti i pravo na svoju državu.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Antihrvatstvo · Vidi više »
Atentat na Zorana Đinđića
Dana 12. ožujka 2003. godine u 12:25 ispred zgrade Vlade Republike Srbije u Beogradu, izvršen je atentat na Zorana Đinđića, tadašnjeg srbijanskog premijera.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Atentat na Zorana Đinđića · Vidi više »
Đuro Vilović
Vilovićeva knjiga ''Međimurje iz 1923. god.'' Đuro Vilović (Brela, 1889. – Bjelovar, 1958.), hrvatski književnik.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Đuro Vilović · Vidi više »
Živa istina (razgovorna emisija)
Živa istina (crn. ćiril. Жива истина) najpoznatiji, najdugotrajniji i najgledaniji crnogorski TV talk show.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Živa istina (razgovorna emisija) · Vidi više »
Četnici
Tradicionalna četnička zastava s ćiriličnim natpisom ''Za Kralja i otadžbinu - sloboda ili smrt'' Četnik je izraz kojim se označavaju pripadnici srpskog nacionalističko-šovinističkog pokreta velikosrpske ideologije.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Četnici · Vidi više »
Četnici u NDH
Tijekom Drugog svjetskog rata, četničke postrojbe su ubrzo nakon kapitulacije i raspada Kraljevine Jugoslavije 1941. osnovane i počele djelovati također i na području Nezavisne Države Hrvatske.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Četnici u NDH · Vidi više »
Baja Mali Knindža
Baja Mali Knindža, pravim imenom Mirko Pajčin (Gubin, općina Livno, BiH; 13. listopada 1966.), srbijanski je glazbenik.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Baja Mali Knindža · Vidi više »
Batajnica
Batajnica, naselje u beogradskoj općini Zemunu.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Batajnica · Vidi više »
Bela Tonković
Bela Tonković (Subotica, 16. lipnja 1944.), hrvatski je političar iz Vojvodine, dugogodišnji predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini te kulturni i javni djelatnik vojvođanskih Hrvata.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Bela Tonković · Vidi više »
Beli orlovi
Amblem Belih orlova Beli orlovi (srp. Бели oрлови), poznati još i kao šešeljevci ili osvetnici, bili su četnička paravojna formacija koja je sudjelovala u oružanim sukobima na teritorijima Hrvatske i BiH za vrijeme rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Beli orlovi · Vidi više »
Bitka za Vukovar
Bitka za Vukovar, također i Obrana Vukovara i Vukovarska tragedija, bila je najveća i najkrvavija bitka u Domovinskom ratu.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Bitka za Vukovar · Vidi više »
Bitka za Zadar
Bitka za Zadar je bila bitka u Domovinskom ratu.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Bitka za Zadar · Vidi više »
Borislav Pekić
Borislav Pekić (Podgorica, 4. veljače 1930. – London, 2. srpnja 1992.) bio je srpski književnik.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Borislav Pekić · Vidi više »
Borislav Pelević
Borislav Pelević (Bublje, Peć, 22. studenoga 1956. — Beograd, 25. listopada 2018.) bio je srbijanski političar, doktor znanosti i samostalni zastupnik u srbijanskoj skupštini.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Borislav Pelević · Vidi više »
Crta Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica
Jedan od planova širenja Srbije na susjedne republike bivše SFRJ; crta Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica. Crta Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica je zemljopisna crta poznata kao jedna od "zapadnih granica" projekta Velike Srbije, nešto manjih zahtjeva od drugih (radikalniji zahtjevi su uključivali među ostalim i Rijeku).
Novi!!: Vojislav Šešelj i Crta Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica · Vidi više »
Dada Vujasinović
Radislava Dada Vujasinović (Čapljina, 10. veljače 1964. – Beograd, 8. travnja 1994.) bila je srbijanska novinarka, koja je od 1990.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Dada Vujasinović · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Domovinski rat · Vidi više »
Dražen Kühn
Dražen Kühn (Špišić Bukovica, 1965.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Dražen Kühn · Vidi više »
Dragan Todorović
Dragan Todorović Dragan Todorović (Gornji Milanovac, 1953.) je srbijanski političar, predsjednik Izvršnog odbora Srpske radikalne stranke, i bivši šef zastupničke skupine SRS u Skupštini Srbije.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Dragan Todorović · Vidi više »
Dubrovački srbokatolički pokret
Spomenik srbokatoliku Baltazaru Bogišiću u Cavtatu Pokret Srba katolika javlja se u Dubrovniku krajem 19. i početkom 20. stoljeća.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Dubrovački srbokatolički pokret · Vidi više »
Filip David
Filip David (Kragujevac, 4. srpnja 1940.) srbijanski je književnik židovskog porijekla.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Filip David · Vidi više »
Hamdija Pozderac
Hamdija Pozderac (Cazin, 15. siječnja 1924. – Sarajevo, 7. travnja 1988.), bosanskohercegovački sociolog i političar.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Hamdija Pozderac · Vidi više »
Hrtkovci
Hrtkovci (mađarski: Herkóca) naselje su u Srijemu, Srbija.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Hrtkovci · Vidi više »
Hrvati u Vojvodini
Hrvati u Vojvodini su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Hrvati u Vojvodini · Vidi više »
Jelena Diković
Jelena Diković (srp.: Јелена Диковић; Užice, 9. svibnja 1981.), srbijanska je novinarka i feministica, jedno od najznačajnih imena tiskanog novinarstva u Srbiji.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Jelena Diković · Vidi više »
Komšije
Komšije je dokumentarni film autora Pavla Vranjicana.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Komšije · Vidi više »
KPD Zenica
Kazneno-popravni dom Zenica, kazneno-popravni zavod zatvorenog tipa u Zenici.
Novi!!: Vojislav Šešelj i KPD Zenica · Vidi više »
Kroatofobija
Srbijanski političar, četnički vojvoda i velikosrpski ideolog Vojislav Šešelj je tijekom dugotrajnog suđenja za ratne zločine u Haagu napisao čak dvije knjige - svaka opsega većeg od 1.000 stranica - u kojima potpiruje kroatofobiju i raspreda zašto Hrvatska ne smije postojati i kako postići da ona više ne postoji. 2007. godine objavljuje Šešelj svoje "kapitalno" djelo "Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije", koja ponavlja i razrađuje sve elemente povijesnih antihrvatskih koncepcija. U objavljivanju i raspačavanju knjige odlučnu ulogu je imao Tomislav Nikolić, dugogodišnji Šešeljev najbliži suradnik, a kasnije (2012.) predsjednik Republike Srbije Kroatofobija ili hrvatofobija je termin koji se koristi za opisivanje iracionalnog straha ili mržnje prema Hrvatima, hrvatskoj kulturi, hrvatskoj povijesti i svemu što je povezano s Hrvatskom i Hrvatima.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Kroatofobija · Vidi više »
Kronologija Domovinskog rata: travanj 1990.
1.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Kronologija Domovinskog rata: travanj 1990. · Vidi više »
Kukujevci
Kukujevci su selo u Srijemu, u Vojvodini, Srbija.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Kukujevci · Vidi više »
Logor Velepromet
Logor Velepromet bio je sabirni logor u Veleprometu, u Vukovaru, pod srpskom upravom od 1991. gdje su držani hrvatski zarobljenici, vojnici i civili, tijekom Domovinskog rata.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Logor Velepromet · Vidi više »
Maja Gojković
Maja Gojković, predsjednica Narodne Skupštine Republike Srbije Maja Gojković (Novi Sad, 22. svibnja 1963.) je srbijanska pravnica i političarka, bivša gradonačelnica Novog Sada i aktualna predsjednica Narodne Skupštine Republike Srbije.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Maja Gojković · Vidi više »
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) osnovan je od Vijeća sigurnosti UN-a 1992., a počeo je djelovati 1993.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije · Vidi više »
Milan Milutinović
Milan Milutinović (Beograd, 19. prosinca 1942. – Beograd, 2. srpnja 2023.), bio je srbijanski političar i bivši predsjednik Srbije.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Milan Milutinović · Vidi više »
Milan Paroški
Milan Paroški (Turija, 5. ožujka 1957.), srbijanski je političar.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Milan Paroški · Vidi više »
Miroljub Petrović
Miroljub Petrović (Odžaci, 22. veljače 1965.) srpski je pseudoznanstvenik, publicist, youtuber i teoretičar urote.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Miroljub Petrović · Vidi više »
Momčilo Đujić
Momčilo Đujić (Kovačić kraj Knina, 27. veljače 1907. – Chicago, 11. rujna 1999.), bio je četnički vojvoda.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Momčilo Đujić · Vidi više »
Narodna radikalna stranka
Narodna radikalna stranka je politička stranka koja je djelovala od 1881. do 1929. godine u Srbiji i Jugoslaviji.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Narodna radikalna stranka · Vidi više »
Nenad Čanak
Nenad Čanak Nenad Čanak (Pančevo, Srbija, 2. studenog 1959.), srbijanski je političar iz Vojvodine, bivši zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srbije i bivši predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSDV).
Novi!!: Vojislav Šešelj i Nenad Čanak · Vidi više »
Nikinci
Nikinci (srp. Никинци, mađ. Nyékinca) su selo u Srijemu, u autonomnoj pokrajini Vojvodini, Republika Srbija.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Nikinci · Vidi više »
Operacija Orkan '91.
Operacija Orkan '91 bila je prva značajnija pobjeda HV-a u Domovinskom ratu.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Operacija Orkan '91. · Vidi više »
Ovčara
Pokolj na Ovčari, odnosno pokolj u Vukovaru, bio je ratni zločin koji su počinili pripadnici JNA i srpskih paravojnih postrojba u noći s 20. na 21. studenoga 1991. godine tijekom srpske okupacije Vukovara.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Ovčara · Vidi više »
Pansrpstvo
Pansrpstvo ili Pansrbizam označava srpski nacionalističko orijentiran poseban oblik panslavizma.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Pansrpstvo · Vidi više »
Pokolj u Škabrnji 18. studenoga 1991.
Pokolj u Škabrnji bio je ratni zločin koji su počinile srpske snage u doba srpsko-crnogorske agresije na Hrvatsku.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Pokolj u Škabrnji 18. studenoga 1991. · Vidi više »
Pokolj u Borovu Selu
Pokolj u Borovu Selu je zločin koji su 2. svibnja 1991. godine počinili pobunjeni hrvatski Srbi.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Pokolj u Borovu Selu · Vidi više »
Pokolj u Lovincu 8. kolovoza 1991.
Pokolj u Lovincu 5. kolovoza 1991. - Pripadnici pobunjenih Srba izveli (su) kombinirani minobacačko-pješački napad na Lovinac.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Pokolj u Lovincu 8. kolovoza 1991. · Vidi više »
Pokolj u Voćinu 12. i 13. prosinca 1991.
Pokolj u Voćinu 12.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Pokolj u Voćinu 12. i 13. prosinca 1991. · Vidi više »
Protjeravanje Hrvata iz Srijema 1990-ih godina
Protjerivanje Hrvata iz Srijema 1990-ih godina bila je prisilna migracija izazvana zločinačkih pritiskom velikosrpskih političkih snaga podržanih tadašnjim srbijanskim režimom Slobodana Miloševića, dijelom i u organizaciji specijalnih postrojbi srbijanske Službe državne bezbednosti "Crvene beretke".
Novi!!: Vojislav Šešelj i Protjeravanje Hrvata iz Srijema 1990-ih godina · Vidi više »
Prva gimnazija u Sarajevu
Prva gimnazija u Sarajevu najstarija je srednja škola u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Prva gimnazija u Sarajevu · Vidi više »
Rat u Bosni i Hercegovini
Rat u Bosni i Hercegovini je opće prihvaćeni naziv za međunarodni oružani sukob na području Bosne i Hercegovine, koji se vodio između 18. rujna 1991. i 14. prosinca 1995. godine.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Rat u Bosni i Hercegovini · Vidi više »
Ratni zločini u Kosovskom ratu
Kanadski forenzičari iskopavaju masovnu grobnicu na Kosovu. Ratni zločini u Kosovskom ratu uključuju progone stanovništva, pokolje, etničko čišćenje, silovanja, pljačke, trovanje bunara i uništavanje čitavih naselja.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Ratni zločini u Kosovskom ratu · Vidi više »
Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije
Vojislav Šešelj na suđenju za ratne zločine u Haagu. Knjigu "Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije" je on napisao i objavio iz pritvora, tijekom suđenja za ratne zločine Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije je pseudohistoriografsko djelo Vojislava Šešelja, srpskog političara i predsjednika Srpske radikalne stranke.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Sarajevo · Vidi više »
Skupština AP Vojvodine
Zgrada Skupštine Vojvodine (Banovina Palača) Skupština Vojvodine je najviši predstavnički organ Vojvodine.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Skupština AP Vojvodine · Vidi više »
Smrt Jugoslavije
Smrt Jugoslavije (eng. The Death of Yugoslavia) je dokumentarni serijal koju je napravio BBC 1995., kao i ime knjige koju su napisali Allan Little i Laura Silber po kojoj je serijal snimljen.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Smrt Jugoslavije · Vidi više »
Snežana Čongradin
Snežana Čongradin (srp.: Снежана Чонградин; Kikinda, 25. siječnja 1978.), srbijanska je novinarka i kolumnistica, jedno od najznačajnih imena tiskanog novinarstva u Srbiji.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Snežana Čongradin · Vidi više »
Srijemska Kamenica
Srijemska Kamenica (srpski: Сремска Каменица/Sremska Kamenica, mađarski Kamanc, njemački Kamenitz) je gradsko naselje pored Dunava.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Srijemska Kamenica · Vidi više »
Srpska mafija
Srpska mafija (srp. Cpпска мафија) je naziv koji se koristi za različite kriminalne organizacije iz Srbije ili sastavljene od osoba srpske narodnosti u srpskoj dijaspori.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Srpska mafija · Vidi više »
Srpska napredna stranka
Srpska napredna stranka je nacional konzervativna politička stranka desnog centra u Srbiji, trenutačno vladajuća stranka u Srbiji nakon općih izbora u travnju 2022. Na čelu stranke je Miloš Vučević.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Srpska napredna stranka · Vidi više »
Srpska narodna obnova
Srpska narodna obnova (skraćeno SNO) je nacionalistička stranka u Srbiji.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Srpska narodna obnova · Vidi više »
Srpska radikalna stranka
Zgrada SRS-a u Beogradu Srpska radikalna stranka (SRS) je neofašistička, ekstremno nacionalistička i socijalno konzervativna politička stranka u Srbiji.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Srpska radikalna stranka · Vidi više »
Srpski sokolovi
Srpski sokolovi su srpske četničke dobrovoljačke jedinice koje su djelovale u srpskom ratu protiv Hrvatske i BiH devedesetih godina.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Srpski sokolovi · Vidi više »
Stane Dolanc
Stane Dolanc Stane Dolanc (Hrastnik, 16. studenoga 1925. – Ljubljana, 13. prosinca 1999.), slovenski i jugoslavenski komunistički političar iz Slovenije, jedan od najbližih suradnika predsjednika Josipa Broza Tita i jedan od najutjecajnijih ljudi u jugoslavenskoj politici tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Stane Dolanc · Vidi više »
Tomislav Žigmanov
Tomislav Žigmanov (Tavankut, 12. svibnja 1967.Hrvatsko slovo, Razgovor: Tomislav Žigmanov, književnik, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (razgovor vodio Krešimir Bušić), str. 3.,4., 9., 28. listopada 2011.) je hrvatski književnik i publicist iz Vojvodine.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Tomislav Žigmanov · Vidi više »
Tomislav Nikolić
Tomislav Nikolić (Kragujevac, 15. veljače 1952.), srbijanski je političar, bivši predsjednik Republike Srbije i četnički vojvoda.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Tomislav Nikolić · Vidi više »
Udruženi zločinački pothvat
Udruženi zločinački pothvat (eng. joint criminal enterprise (JCE)) legalna je doktrina koju koristi Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije prilikom suđenja političkim i vojnim rukovoditeljima za ratne zločine, uključujući i genocid, koji su bili počinjeni u sukobima na teritoriju bivše SFRJ između 1991. i 1999. Doktrina smatra svaku osobu koja je pripadala nekoj organizaciji ili skupini pojedinačno odgovorna za zločine koji su bili počinjeni od te skupine ili organizacije unutar plana ili svrhe.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Udruženi zločinački pothvat · Vidi više »
Velika Srbija
Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Velika Srbija · Vidi više »
Velika Srbija (časopis)
Naslovna strana časopisa Velika Srbija iz 2006. Velika Srbija je časopis koji objavljuje Srpska radikalna stranka.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Velika Srbija (časopis) · Vidi više »
Velikosrpska ideologija
Velikosrpska ideologija ili velikosrpska ideja označava ideju teritorijalne ekspanzije Srbije daleko od granica koje je imala Kraljevina Srbija u 19.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Velikosrpska ideologija · Vidi više »
Vesna Bosanac
Odjeća i predmeti dr. Vesne Bosanac koje je imala na sebi u trenutku puštanja iz zatočeništva Vesna Bosanac (Subotica, 9. ožujka 1949. – Vukovar, 21. ožujka 2022.) bila je hrvatska liječnica, specijalistica pedijatrije i ravnateljica Opće bolnice u Vukovaru, junakinja Domovinskog rata.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Vesna Bosanac · Vidi više »
Vuk Drašković
Vuk Drašković, 2006. godine Velike Srbije. Vuk Drašković (Međa (općina Žitište), Vojvodina, Srbija, 29. studenog 1946.), nekadašnji srbijanski političar i predsjednik nekada najjače srpske oporbene stranke - Srpski pokret obnove.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Vuk Drašković · Vidi više »
Zavala (Ravno, BiH)
Zavala je naseljeno mjesto u općini Ravno, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Zavala (Ravno, BiH) · Vidi više »
Zemun
Zemun (srpski: Земун, mađarski: Zimony, njemački: Semlin, latinski: Taurunum) je beogradska općina koja zauzima površinu od 15.356 ha, na kojoj živi 168.170 stanovnika.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Zemun · Vidi više »
Zemunski klan
Zemunski klan je jedan od klanova srpske mafije u Beogradu.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Zemunski klan · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 2003. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 2007. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 2009. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 2014. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 2016. · Vidi više »
