Brže od pregledniku!
75 odnosi: Ante Pavelić, Šubići, Švicarski franak, Želimir Puljić, Bog i Hrvati!, Bojna Čavoglave, Branko Borković, Danica (časopis), Domovinski rat, Dražen Zečić, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Drugi svjetski rat, Evo zore, evo dana (album Dražena Zečića), FIFA, Filozofski fakultet u Zagrebu, Hitlerov pozdrav, Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati, Hrvatske obrambene snage, Hrvatski narod (Zagreb), Hrvatski radio, Hrvoje Hitrec, Hrvoje Klasić, Island, Ivan Zajc, Josip Šimunić, Josip Jelačić, Jure Francetić, Kistanje, Knin, Kolinda Grabar-Kitarović, Koncentracijski logor Jasenovac, Krilatica, Lijepa naša domovino, Mađari, Marko Perković, Mišo Kovač, Mile Budak, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Nezavisna Država Hrvatska, Nikola Šubić Zrinjski (opera), Nikola Šubić Zrinski, Opsada Sigeta, Pavao Ritter Vitezović, Pero Kovačević, Popularna kultura, Prekršaj (pravo), Referendum, Sarajevo, Siniša Vuco, Slobodna Dalmacija, ..., Stadion Maksimir, Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014., Telegram (2015.), Tomislav Karamarko, Tvrtko Jakovina, Ustaše, Ustav Republike Hrvatske, Ustavni sud Republike Hrvatske, Varaždin, Varaždinska županija, Večernji list, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, Zlatko Hasanbegović, 10. travnja, 1684., 1876., 19. stoljeće, 1932., 1941., 1950-ih, 2011., 2016., 27. siječnja, 5. studenoga, 8. studenoga. Proširite indeks (25 više) »
Ante Pavelić
Ante Pavelić (Bradina kod Konjica, 14. srpnja 1889. – Madrid, 28. prosinca 1959.) bio je hrvatski fašistički političar i odvjetnik, revolucionar, osnivač i vođa Ustaškoga pokreta te poglavnik i diktator Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koja je u Drugom svjetskom ratu bila protektorat fašističke Italije i nacističke Njemačke.
Novi!!: Za dom spremni i Ante Pavelić · Vidi više »
Šubići
Šubići, jedno od dvanaest starohrvatskih plemena i hrvatska velikaška obitelj proistekla iz plemenskog starješinskog ustroja.
Novi!!: Za dom spremni i Šubići · Vidi više »
Švicarski franak
Švicarski franak (ISO 4217 kod: CHF ili 756) je valuta Švicarske i Lihtenštajna.
Novi!!: Za dom spremni i Švicarski franak · Vidi više »
Želimir Puljić
mons.
Novi!!: Za dom spremni i Želimir Puljić · Vidi više »
Bog i Hrvati!
Hrvatskog Domobranstva kod Kulačkova, okolica Kolmeje, 1916., uz poklič „Bog i Hrvati” Bog i Hrvati! je krilatica Stranke prava koju je prigrlio Ante Starčević.
Novi!!: Za dom spremni i Bog i Hrvati! · Vidi više »
Bojna Čavoglave
Bojna Čavoglave prva je i jedna od najpoznatijih pjesama pjevača Marka Perkovića Thompsona.
Novi!!: Za dom spremni i Bojna Čavoglave · Vidi više »
Branko Borković
Branko Borković (Prečno, 14. ožujka 1961.), umirovljeni brigadir Hrvatske vojske.
Novi!!: Za dom spremni i Branko Borković · Vidi više »
Danica (časopis)
Danica (Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka) bio je prvi hrvatski književni i kulturni list.
Novi!!: Za dom spremni i Danica (časopis) · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Za dom spremni i Domovinski rat · Vidi više »
Dražen Zečić
Dražen Zečić (Split, 24. srpnja 1967.) je hrvatski pjevač zabavne glazbe i tekstopisac.
Novi!!: Za dom spremni i Dražen Zečić · Vidi više »
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske je prema Ustavu Republike Hrvatske samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona.
Novi!!: Za dom spremni i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Za dom spremni i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Evo zore, evo dana (album Dražena Zečića)
Evo zore, evo dana je drugi album pjevača Dražena Zečića.
Novi!!: Za dom spremni i Evo zore, evo dana (album Dražena Zečića) · Vidi više »
FIFA
FIFA ili Fédération Internationale de Football Association najviša je svjetska nogometna organizacija.
Novi!!: Za dom spremni i FIFA · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Za dom spremni i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Hitlerov pozdrav
Hitlerove mladeži salutiraju u Berlinu, 1933. Nacistički pozdrav, poznat kao Hitlerov pozdrav, unutar nacističke stranke nazvan Njemačkim pozdravom (njem. deutscher Gruß), ili jednostavno pozdrav Sieg Heil, gesta koja se koristila kao pozdrav u Njemačkoj pod vlašću Adolfa Hitlera.
Novi!!: Za dom spremni i Hitlerov pozdrav · Vidi više »
Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati
Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati hrvatska je parlamentarna politička stranka.
Novi!!: Za dom spremni i Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati · Vidi više »
Hrvatske obrambene snage
Hrvatske obrambene snage (kratica HOS, ponekad zvane i Hrvatske oružane snage) bile su među prvim organiziranim vojnim postrojbama koje su djelovale u Domovinskom ratu, te su uz Hrvatsko vijeće obrane (HVO), i Teritorijalnu obranu BiH (TO BiH), činile okosnicu otpora velikosrpskim snagama u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Za dom spremni i Hrvatske obrambene snage · Vidi više »
Hrvatski narod (Zagreb)
Hrvatski narod je bio hrvatski tjednik iz Zagreba.
Novi!!: Za dom spremni i Hrvatski narod (Zagreb) · Vidi više »
Hrvatski radio
Jedna od tonskih režija Hrvatskoga radija Hrvatski radio je sljednik negdašnje Radio-stanice Zagreb, koja je emitiranje započela 15. svibnja 1926. kao prva radiostanica na jugoistoku Europe.
Novi!!: Za dom spremni i Hrvatski radio · Vidi više »
Hrvoje Hitrec
Hrvoje Hitrec (Zagreb, 14. srpnja 1943.) suvremeni je hrvatski književnik, romanopisac, dramski pisac, filmski i televizijski scenarist, posebice poznat po brojnim knjigama za djecu i mladež.
Novi!!: Za dom spremni i Hrvoje Hitrec · Vidi više »
Hrvoje Klasić
Hrvoje Klasić (Sisak, 6. prosinca 1972.), hrvatski povjesničar.
Novi!!: Za dom spremni i Hrvoje Klasić · Vidi više »
Island
Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.
Novi!!: Za dom spremni i Island · Vidi više »
Ivan Zajc
Ivan Dragutin Stjepan Zajc, znan kao Ivan pl. Zajc (Rijeka, 3. kolovoza 1832. – Zagreb, 16. prosinca 1914.), bio je hrvatski skladatelj, dirigent i pedagog.
Novi!!: Za dom spremni i Ivan Zajc · Vidi više »
Josip Šimunić
Josip "Joe" Šimunić (Canberra, 18. veljače 1978.) bivši je hrvatski nogometni reprezentativac, bivši igrač zagrebačkog Dinama i bivši pomoćni trener hrvatske nogometne reprezentacije.
Novi!!: Za dom spremni i Josip Šimunić · Vidi više »
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Novi!!: Za dom spremni i Josip Jelačić · Vidi više »
Jure Francetić
Jure Francetić (Prozor kraj Otočca, 3. srpnja 1912. – Slunj, 27. prosinca 1942.), hrvatski vojnik i političar.
Novi!!: Za dom spremni i Jure Francetić · Vidi više »
Kistanje
Ostaci rimske građevine u Kistanjama Željeznički kolosjek u Kistanjama Kistanje je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Za dom spremni i Kistanje · Vidi više »
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Za dom spremni i Knin · Vidi više »
Kolinda Grabar-Kitarović
Kolinda Grabar-Kitarović (Rijeka, 29. travnja 1968.) hrvatska je političarka i diplomatkinja, predsjednica Republike Hrvatske od 2015.
Novi!!: Za dom spremni i Kolinda Grabar-Kitarović · Vidi više »
Koncentracijski logor Jasenovac
Ulaz u logor Jasenovac Koncentracijski logor Jasenovac ili Sabirni logor Jasenovac bio je najveći koncentracijski logor i logor za istrebljenje u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Za dom spremni i Koncentracijski logor Jasenovac · Vidi više »
Krilatica
Krilaticom (također geslo, moto ili parola) se naziva izraz ili skup riječi koje predstavljaju određenu društvenu skupinu ili organizaciju.
Novi!!: Za dom spremni i Krilatica · Vidi više »
Lijepa naša domovino
Natpis na spomeniku himni Lijepa naša domovino (često tek Lijepa naša), himna Republike Hrvatske od 1991. godine.
Novi!!: Za dom spremni i Lijepa naša domovino · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Za dom spremni i Mađari · Vidi više »
Marko Perković
Crikvenici, 2013. godine Marko Perković, poznatiji kao Thompson (Čavoglave, 27. listopada 1966.), hrvatski je glazbenik i izvođač pjesama domoljubne, ljubavne i vjerske tematike.
Novi!!: Za dom spremni i Marko Perković · Vidi više »
Mišo Kovač
Mate Mišo Kovač (Šibenik, 16. srpnja 1941.), hrvatski je pjevač zabavne glazbe.
Novi!!: Za dom spremni i Mišo Kovač · Vidi više »
Mile Budak
Mile Budak (Sveti Rok, 30. kolovoza 1889. – Zagreb 7. lipnja 1945.), bio je hrvatski političar, odvjetnik, jedan od ideologa ustaškoga pokreta, ministar u vladi NDH, prozaik, romanopisac i novelist.
Novi!!: Za dom spremni i Mile Budak · Vidi više »
Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske
Ministarstvo kulture i medija je središnje tijelo državne uprave u Republici Hrvatskoj koje obavlja upravne i druge poslove u području kulture koji se odnose na: razvitak i unapređenje kulture, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, kulturnog života i kulturnih djelatnosti; osnivanja ustanova i drugih pravnih osoba u kulturi.
Novi!!: Za dom spremni i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Za dom spremni i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Nikola Šubić Zrinjski (opera)
Nikola Šubić Zrinjski Ivana pl. Zajca zacijelo je najpopularnije hrvatsko glazbeno-scensko djelo.
Novi!!: Za dom spremni i Nikola Šubić Zrinjski (opera) · Vidi više »
Nikola Šubić Zrinski
Vlastoručni potpis Nikole Šubića Zrinskog Stari portret Zrinskog s kraja 16. stoljeća Grof Nikola Šubić Zrinski ili Nikola IV.
Novi!!: Za dom spremni i Nikola Šubić Zrinski · Vidi više »
Opsada Sigeta
Spomenik Nikoli Šubiću Zrinskom i Sulejmanu I. na mjestu čuvene bitke kod Sigeta. Opsada Sigeta trajala je od 5. kolovoza do 7. rujna 1566. godine.
Novi!!: Za dom spremni i Opsada Sigeta · Vidi više »
Pavao Ritter Vitezović
''Kronika aliti spomen vsega svijeta vikov'' (1744.) Pavao Ritter Vitezović (Senj, 7. siječnja 1652. – Beč, 20. siječnja 1713.), hrvatski polihistor, književnik, povjesničar, jezikoslovac i nakladnik.
Novi!!: Za dom spremni i Pavao Ritter Vitezović · Vidi više »
Pero Kovačević
Pero Kovačević, (rođen 22. ožujka 1957. u Bosanskoj Dubici), hrvatski je političar i pravnik.
Novi!!: Za dom spremni i Pero Kovačević · Vidi više »
Popularna kultura
Popularna kultura naziv je za zbroj određenih kulturalnih praksi, proizvoda i fenomena čije se zajedničko značenje konstituira u načelnoj opoziciji prema visokoj kulturi.
Novi!!: Za dom spremni i Popularna kultura · Vidi više »
Prekršaj (pravo)
Prekršaj je kažnjivo djelo koji se povređuje javni poredak, društvena disciplina ili druge društvene vrijednosti koje nisu zaštićene kaznenim zakonom i drugim zakonima u kojima su propisana kaznena djela.
Novi!!: Za dom spremni i Prekršaj (pravo) · Vidi više »
Referendum
Referendum je oblik izravnoga odlučivanja, izjašnjavanja građana o nekim pitanjima od osobite važnosti za užu ili širu zajednicu; podvrgavanje prijedloga novog ustava, ustavnih promjena, nekog zakona ili političke odluke od bitnog značenja (na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) glasovanju građana koji odlučuju o tome sa "za" ili "protiv" ili s "da" ili "ne".
Novi!!: Za dom spremni i Referendum · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Za dom spremni i Sarajevo · Vidi više »
Siniša Vuco
Siniša Vuco (Split, 29. travnja 1971. Hrt.hr (1. rujna 2010.)), hrvatski pjevač, skladatelj pop i rock glazbe i heavy metala.
Novi!!: Za dom spremni i Siniša Vuco · Vidi više »
Slobodna Dalmacija
Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.
Novi!!: Za dom spremni i Slobodna Dalmacija · Vidi više »
Stadion Maksimir
Stadion Maksimir je nogometni stadion u Zagrebu.
Novi!!: Za dom spremni i Stadion Maksimir · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.
Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014. je bilo 20.
Novi!!: Za dom spremni i Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014. · Vidi više »
Telegram (2015.)
Telegram je hrvatski tjednik za politiku i kulturu koji je izlazio od 2015. do 2016. godine.
Novi!!: Za dom spremni i Telegram (2015.) · Vidi više »
Tomislav Karamarko
Tomislav Karamarko (Zadar, 25. svibnja 1959.), hrvatski povjesničar i političar, predsjednik HDZ-a od 2012.
Novi!!: Za dom spremni i Tomislav Karamarko · Vidi više »
Tvrtko Jakovina
Tvrtko Jakovina (Požega, 2. ožujka 1972.), hrvatski povjesničar, politički savjetnik, autor, sveučilišni pedagog.
Novi!!: Za dom spremni i Tvrtko Jakovina · Vidi više »
Ustaše
Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.
Novi!!: Za dom spremni i Ustaše · Vidi više »
Ustav Republike Hrvatske
Ustav Republike Hrvatske jedinstveni je opći pravni akt s najvišom pravnom snagom u Republici Hrvatskoj u kojem je sadržan pretežit broj ustavnopravnih normi.
Novi!!: Za dom spremni i Ustav Republike Hrvatske · Vidi više »
Ustavni sud Republike Hrvatske
Ustavni sud Republike Hrvatske je institucija koja je ustanovljena Ustavom Republike Hrvatske, a koja jamči njegovo poštovanje i primjenu.
Novi!!: Za dom spremni i Ustavni sud Republike Hrvatske · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Za dom spremni i Varaždin · Vidi više »
Varaždinska županija
Varaždinska županija nalazi se na sjeverozapadu Hrvatske.
Novi!!: Za dom spremni i Varaždinska županija · Vidi više »
Večernji list
Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Za dom spremni i Večernji list · Vidi više »
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je specijalizirani sud ustanovljen za područje Republike Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Za dom spremni i Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske · Vidi više »
Zlatko Hasanbegović
Zlatko Hasanbegović (Zagreb, 14. lipnja 1973.) hrvatski je povjesničar i političar.
Novi!!: Za dom spremni i Zlatko Hasanbegović · Vidi više »
10. travnja
10.
Novi!!: Za dom spremni i 10. travnja · Vidi više »
1684.
Bez opisa.
Novi!!: Za dom spremni i 1684. · Vidi više »
1876.
Bez opisa.
Novi!!: Za dom spremni i 1876. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Za dom spremni i 19. stoljeće · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: Za dom spremni i 1932. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Za dom spremni i 1941. · Vidi više »
1950-ih
Bez opisa.
Novi!!: Za dom spremni i 1950-ih · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Za dom spremni i 2011. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Za dom spremni i 2016. · Vidi više »
27. siječnja
27.
Novi!!: Za dom spremni i 27. siječnja · Vidi više »
5. studenoga
5.
Novi!!: Za dom spremni i 5. studenoga · Vidi više »
8. studenoga
8.
Novi!!: Za dom spremni i 8. studenoga · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Za dom, Za dom spremni!, Za dom!.
