Brže od pregledniku!
70 odnosi: Antiratni prosvjedi u Sarajevu 1992., Žene u crnom, B92, Beograd, Beogradski krug, Bileća, Boris Tadić, Cetinje, Dobrica Ćosić, Domovinski rat, Drugi svjetski rat, Dubrovnik, Ekatarina Velika, Električni orgazam, Filozofski fakultet Sveučilišta u Beogradu, Fotografija, Hercegovina, Hrvati, Ivan Stambolić, Jugoslavenska narodna armija, Ksenofobija, Liberalni savez Crne Gore, Lovćen, Mediji, Milan Mladenović, Mir, Mirjana Karanović, Mirotvorstvo, Mobilizacija, Mržnja, Musliman, Muslimani (narod), Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije, Obrana Dubrovnika, Opsada Sarajeva, Partibrejkers, Politika (novine), Popovo polje, Rade Šerbedžija, Radiotelevizija Srbije, Radomir Konstantinović, Rat, Rat u Bosni i Hercegovini, Ratni zločin, Satira, Slobodan Milošević, Smrtna kazna, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Soli, Srbi, ..., Srbija, Srbija i Crna Gora, Srpska akademija znanosti i umjetnosti, Stjepan Mesić, Strah, Tenk, Uljene boje, Uroš Predić, Ustaše, Večernje novosti, Vojni bjegunac, Vojska, Vukovar, Zoran Kostić, 15. srpnja, 1888., 1991., 1992., 1994., 2010.. Proširite indeks (20 više) »
Antiratni prosvjedi u Sarajevu 1992.
Sarajlije pod snajperima ispred Skupštine Antiratni prosvjedi u Sarajevu 1992. godine su započeli kao reakcija na političku situaciju u Bosni i Hercegovini koja se iz dana u dan sve više zaoštravala i prijetila otvorenim ratom.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Antiratni prosvjedi u Sarajevu 1992. · Vidi više »
Žene u crnom
Žene u crnom na jednom prosvjedu "Žene u crnom" (hebrejski:נשים בשחור, Našim Bešahor) je ženski protu-ratni pokret koji okuplja oko 10.000 aktivista u svijetu.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Žene u crnom · Vidi više »
B92
Bivše sjednište B92 u Beogradu B92 je medijska kuća iz Srbije sa sjedištem u Beogradu, koja obuhvaća radio produkciju, TV produkciju iz koje je kasnije nastala Televizija B92, izdavačku djelatnost (časopise, knjige, kompakt diskove), kulturni centar „Reks“, pružanje usluga interneta i web portal.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i B92 · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Beograd · Vidi više »
Beogradski krug
Beogradski krug je bilo udruženje neovisnih intelektualaca raznih profesionalnih profila u Beogradu u vrijeme raspada Jugoslavije.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Beogradski krug · Vidi više »
Bileća
Bileća je općina u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Bileća · Vidi više »
Boris Tadić
Boris Tadić (Sarajevo, 15. siječnja 1958.), srbijanski političar, bivši predsjednik Republike Srbije i Demokratske stranke.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Boris Tadić · Vidi više »
Cetinje
Cetinje Cetinje (talijanski: Cettigne; albanski: Cetina), službena je prijestolnica Crne Gore, općina i povijesno središte crnogorske nacije.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Cetinje · Vidi više »
Dobrica Ćosić
Dobrica Ćosić (rođen kao Dobrosav Ćosić, poznat kao Otac nacije; Velika Drenova, Trstenik, 29. prosinca 1921. – Beograd, 18. svibnja 2014.), srbijanski književnik, akademik, političar i politički teoretičar, smatra se ocem modernog srpskog nacionalizma.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Dobrica Ćosić · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Domovinski rat · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Dubrovnik · Vidi više »
Ekatarina Velika
Ekatarina Velika ili EKV bila je jedna od najpoznatijih i najuspješnijih srbijanskih rock grupa.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Ekatarina Velika · Vidi više »
Električni orgazam
Električni orgazam, glazbena skupina iz Beograda, osnovana 1980. godine.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Električni orgazam · Vidi više »
Filozofski fakultet Sveučilišta u Beogradu
Plan Filozofskog fakulteta, Aleksandar Deroko i Petar Anagnosti Filozofski fakultet Sveučilišta u Beogradu (srpski: Филозофски факултет Универзитета у Београду, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu) je najstariji fakultet Sveučilišta u Beogradu.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Filozofski fakultet Sveučilišta u Beogradu · Vidi više »
Fotografija
osnovni dijelovi digitalnog fotoparata fotografija dvoje fotografa pri fotografiranju Fotografija je tehnika kemijskoga ili digitalnoga elektroničkog zapisivanja prizora iz stvarnosti na sloju materijala koji je osjetljiv na svjetlost koja na nj pada.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Fotografija · Vidi više »
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Hercegovina · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Hrvati · Vidi više »
Ivan Stambolić
Ivan Stambolić, svibnja 1986., foto: Stevan Kragujević Ivan Stambolić (selo Brezova kod Ivanjice, 5. studenoga 1936. – Fruška Gora, 25. kolovoza 2000.), bivši visoki državni i partijski dužnosnik Srbije u doba Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Ivan Stambolić · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Ksenofobija
Ksenofobija označava strah ili anksioznost prema strancima ili nepoznatom, etimološki riječ dolazi od grčkih riječi ξένος (ksenos), što znači stranac i φόβος (fobos) - strah.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Ksenofobija · Vidi više »
Liberalni savez Crne Gore
'''Skup LSCG (2001.)''' Liberalni savez Crne Gore – LSCG (crnog.ćiril. Либерални савез Црне Горе – ЛСЦГ) osnovan 26. siječnja 1990. godine, jedan od najvažnijih političkih čimbenika novije crnogorske povijesti.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Liberalni savez Crne Gore · Vidi više »
Lovćen
Njegošev mauzolej Lovćen je najznamenitija planina u Crnoj Gori.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Lovćen · Vidi više »
Mediji
Sredstva društvenog priopćavanja odnosno mediji, također i priopćajnice je složen pojam koji označava sustave javnog informiranja, koji služe za raspršivanje (diseminaciju) vijesti i audio-vizualnih sadržaja u svrhu informiranja, obrazovanja i zabave najširih slojeva stanovništva.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Mediji · Vidi više »
Milan Mladenović
Milan Mladenović (Zagreb, 21. rujna 1958. – Beograd, 5. studenoga 1994.) bio je srbijanski rock-glazbenik, najpoznatiji kao pjevač i gitarist beogradske rock skupine Ekatarina Velika.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Milan Mladenović · Vidi više »
Mir
Najčešće korišten znak mira maslinovu grančicu. Mir se obično definira kao razdoblje bez ratova.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Mir · Vidi više »
Mirjana Karanović
Mirjana Karanović (Beograd, 28. siječnja 1957.) je srbijanska kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Mirjana Karanović · Vidi više »
Mirotvorstvo
Simbol mirotvorstva Mirotvorstvo ili pacifizam je uvjerenje koje se protivi ratu, ili bilo kakvom nasilju.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Mirotvorstvo · Vidi više »
Mobilizacija
Mobilizacija ili vojačenje, čin je okupljanja i dovođenja vojne sile i zaliha u stanje spremnosti za rat.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Mobilizacija · Vidi više »
Mržnja
Mržnja je ljudski osjećaj jake antipatije.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Mržnja · Vidi više »
Musliman
Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Musliman · Vidi više »
Muslimani (narod)
Muslimani (narod), južnoslavenski narod, konstitutivan u SFRJ od 1971. godine.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Muslimani (narod) · Vidi više »
Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije
Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, punim nazivom Narodnooslobodilačka partizanska i dobrovoljačka vojska Jugoslavije (NOP DVJ) ili Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOV i POJ), kraće i popularnije partizani, naziv je za oružane snage koje su vodile narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije tijekom Drugoga svjetskoga rata pod vodstvom tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije · Vidi više »
Obrana Dubrovnika
Obrana Dubrovnika skupni je naziv ratnih vojnih operacija koje su se tijekom Domovinskog rata, od rujna 1991. godine do konca rata u Hrvatskoj, odvijale na području nekadašnje općine Dubrovnik, od graničnog prijelaza Debeli Brijeg i Prevlake na istoku do Neuma i pelješkog mjesta Zamasline na zapadu, Čepikuća na sjeverozapadu, Osojnika u dubrovačkom zaleđu te graničnog prijelaza u Gornjem Brgatu na sjeveru općine.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Obrana Dubrovnika · Vidi više »
Opsada Sarajeva
Opsada Sarajeva bila je jedna od najdužih opsada u povijesti modernog ratovanja i najduža opsada jednog glavnog grada ikada.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Opsada Sarajeva · Vidi više »
Partibrejkers
Partibrejkers je srpska rock skupina s prizvukom garage punka osnovana u kolovozu 1982. godine.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Partibrejkers · Vidi više »
Politika (novine)
Politika (srpska ćirilica: Политика), srbijanske su novine čije je prvo izdanje izašlo 25. siječnja 1904. godine.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Politika (novine) · Vidi više »
Popovo polje
Popovo polje. Popovo polje je krško polje na jugu Bosne i Hercegovine, u jadranskoj ili niskoj Hercegovini.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Popovo polje · Vidi više »
Rade Šerbedžija
Rade Šerbedžija (Bunić kod Korenice, 27. srpnja 1946.) hrvatski je filmski, televizijski i kazališni glumac, pjesnik i glazbenik.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Rade Šerbedžija · Vidi više »
Radiotelevizija Srbije
Sjedište RTS-a u Beogradu Radiotelevizija Srbije (skrać. RTS) je nacionalna medijska kuća u Srbiji, osnovana 1. siječnja 1992. godine.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Radiotelevizija Srbije · Vidi više »
Radomir Konstantinović
Radomir Konstantinović (Subotica, 27. ožujka 1928. – Beograd, 27. listopada 2011.), srpski književnik i filozof, član ANUBiH.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Radomir Konstantinović · Vidi više »
Rat
Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Rat · Vidi više »
Rat u Bosni i Hercegovini
Rat u Bosni i Hercegovini je opće prihvaćeni naziv za međunarodni oružani sukob na području Bosne i Hercegovine, koji se vodio između 18. rujna 1991. i 14. prosinca 1995. godine.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Rat u Bosni i Hercegovini · Vidi više »
Ratni zločin
Pokolj u Vukovaru. Ubijeni zarobljenik Barutana Bjelovar Ratni zločin predstavlja kršenje međunarodnog prava koji su tijekom ratovanja počinile sukobljene strane.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Ratni zločin · Vidi više »
Satira
Charlesa Darwina iz 1871. Satira je književni oblik u kojem se ismijava pojedinac, skupina, država ili vlast.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Satira · Vidi više »
Slobodan Milošević
Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Slobodan Milošević · Vidi više »
Smrtna kazna
Zakonit oblik kazne za određene prijestupe Smrtna kazna predstavlja krajnju i najstrožu kaznu koja je danas predviđena u određenim pravnim sustavima.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Smrtna kazna · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Soli
Soli su kemijski spojevi kristalne građe s ionskom vezom građeni od kationa (metalnih atoma) i aniona kiselinskog ostatka.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Soli · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Srbi · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Srbija · Vidi više »
Srbija i Crna Gora
Srbija i Crna Gora (SCG) je ime bivšeg saveza država Srbije i Crne Gore, državne zajednice u Europi koja je naslijedila bivšu Saveznu Republiku Jugoslaviju.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Srbija i Crna Gora · Vidi više »
Srpska akademija znanosti i umjetnosti
Beogradu Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) je najviša znanstvena i umjetnička institucija u Srbiji.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Stjepan Mesić
Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Stjepan Mesić · Vidi više »
Strah
Strah je intenzivan i neugodan negativni osjećaj koji čovjek doživljava kad vidi ili očekuje opasnost, bila ona realna ili nerealna (nestvarna, tj. opasnost zapravo ne postoji).
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Strah · Vidi više »
Tenk
Tenk M-84A4 Tenk je oklopno vojno vozilo na gusjenicama koje služi za potporu pješaštvu ili djeluje samostalno.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Tenk · Vidi više »
Uljene boje
Johannes Vermeer, '''''Pogled na Delft''''', c. 1661., ulje na platnu, 97 x 116 cm, Mauritshuis, Den Haag. Uljene boje nastaju kad se pigment miješa s različitim sušivim uljima.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Uljene boje · Vidi više »
Uroš Predić
Uroš Predić (Orlovat, 7. prosinca 1857. – Beograd, 11. veljače 1953.), jedan od najvećih srpskih slikara realizma.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Uroš Predić · Vidi više »
Ustaše
Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Ustaše · Vidi više »
Večernje novosti
* Večernje novosti (dnevni list, Osijek), hrv.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Večernje novosti · Vidi više »
Vojni bjegunac
Naziv vojni bjegunac ili dezerter označava vojnika odsutnog bez odobrenja nadređenih za napuštanje svoje jedinice i izbjegavanje vojnih obveza u ratu ili miru.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Vojni bjegunac · Vidi više »
Vojska
Vojska je izraz koji se u najširem smislu koristi za stalne oružane snage neke države sastavljene od profesionalnih vojnika.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Vojska · Vidi više »
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Vukovar · Vidi više »
Zoran Kostić
Zoran Kostić 2019. Zoran Kostić poznatiji kao Cane (17. kolovoza 1964. u Beogradu), Dejan Vlaški, veb magazin Integralac, april 2009.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i Zoran Kostić · Vidi više »
15. srpnja
15.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i 15. srpnja · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i 1888. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i 1992. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i 1994. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Antiratni prosvjedi u Beogradu 1991. – 1992. i 2010. · Vidi više »
