Brže od pregledniku!
25 odnosi: Ahemenidsko Carstvo, Artakserkso III., Babilonija, Cilicija (satrapija), Cipar, Deset tisuća, Drevni Egipat, Faraon, Fenicija, Kir Mlađi, Ksenofont, Mala Azija, Mazej, Mentor s Rodosa, Nektanebo II., Novogrčki jezik, Perzijanci, Rodos, Satrap, Sidon, Sirija, Stara Grčka, Tenej, 4. stoljeće pr. Kr., 401. pr. Kr..
Ahemenidsko Carstvo
Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).
Novi!!: Belez i Ahemenidsko Carstvo · Vidi više »
Artakserkso III.
Artakserkso III. (staroperz. Artaxšaçrā, grč. Ἀρταξέρξης) bio je veliki kralj Perzijskog Carstva od 358. do 338. pr. Kr.; jedanaesti šah iranske dinastije Ahemenida te prvi faraon XXXI. dinastije u Egiptu.
Novi!!: Belez i Artakserkso III. · Vidi više »
Babilonija
Babilonija, 1792. pr. Kr. – 1750. pr. Kr. Babilonija (asirski: Karduniaš, staroegipatski: Sangar) bila je država i kulturno područje u Mezopotamiji u razdoblju između 1900. pr. Kr. ili 1800. pr. Kr. pa do propasti 539. pr. Kr. Nalazila se na donjem toku rijeka Eufrat i Tigris, otprilike između današnjeg iračkog grada Bagdada i Perzijskog zaljeva.
Novi!!: Belez i Babilonija · Vidi više »
Cilicija (satrapija)
Anatolije s '''Cilicijom''' na jugu Cilicija (tur. Çukurova) je antička satrapija (pokrajina) Perzijskog Carstva.
Novi!!: Belez i Cilicija (satrapija) · Vidi više »
Cipar
Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Gospodarstvo Cipra je gospodarstvo s visokim dohotkom prema Svjetskoj banki. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.
Novi!!: Belez i Cipar · Vidi više »
Deset tisuća
Pohod Ksenofonta i ''Deset tisuća'' Deset tisuća je naziv koji povjesničari koriste za grupu plaćeničkih vojnika uglavnom iz Grčke, koje je unajmio Kir Mlađi u svom pokušaju da preotme perzijsko prijestolje svomu bratu Artakserksu II. Njihov pohod u bitci kod Kunakse i povratak natrag u Grčku (401. – 399. pr. Kr.) zabilježio je Ksenofont (jedan od vođa pohoda) u svom djelu „Anabaza“.
Novi!!: Belez i Deset tisuća · Vidi više »
Drevni Egipat
Gizi najprepoznatljiviji su simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.
Novi!!: Belez i Drevni Egipat · Vidi više »
Faraon
Dvostruka faraonska kruna, simbol vladanja ujedinjenim Gornjim i Donjim Egiptom Riječju faraon u Bibliji grčko-rimski autori misle na vladare Egipta.
Novi!!: Belez i Faraon · Vidi više »
Fenicija
Fenicija (grč. Phoinike - purpurna zemlja) je bila područje istočnog Sredozemlja, na teritoriju današnjeg Libanona, Izraela i Sirije.
Novi!!: Belez i Fenicija · Vidi više »
Kir Mlađi
Kir Mlađi ili Cir Mlađi, drugi od četiri sinova Darija II, perzijski princ i satrap Lidije.
Novi!!: Belez i Kir Mlađi · Vidi više »
Ksenofont
Ksenofont Ksenofont (grč. Ξενοφῶν, Atena, oko 428. pr. Kr. – ? Korint, oko 354. pr. Kr.), sin Grila iz Atene, bio je grčki vojnik, plaćenik, filozof i književnik povjesničar najpoznatiji po svojim povijesnim djelima o Grčkoj i Perzijskom Carstvu tijekom 4. stoljeća pr. Kr.
Novi!!: Belez i Ksenofont · Vidi više »
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Novi!!: Belez i Mala Azija · Vidi više »
Mazej
Cilicijom Mazej (grč. Μαζαῖος; Mazaeus, rođ. 385. pr. Kr. - 328. pr. Kr.) je bio satrap Cilicije i kasnije Babilonije u službi Perzijskog Carstva, te upravitelj grada Babilona pod Aleksandrom Makedonskim.
Novi!!: Belez i Mazej · Vidi više »
Mentor s Rodosa
Mentor s Rodosa (grč. Μέντωρ ὁ Ῥόδιος) (oko 385. – 340. pr. Kr.) bio je grčki vojskovođa, najpoznatiji po tome što se kao plaćenik borio protiv, a potom u službi perzijskog kralja Artakserksa III. Mentor je karijeru počeo godine 358. pr. Kr. kada ga je, zajedno s bratom Memnonom, angažirao satrap Artabaz II. od Frigije.
Novi!!: Belez i Mentor s Rodosa · Vidi više »
Nektanebo II.
Nektanebo II. Nektanebo II. (360. – 343. pr. Kr.), također poznat po imenu Nakhthoreb, bio je treći i posljednji faraon Tridesete egipatske dinastije, odnosno posljednji domaći vladar Egipta u antičko doba.
Novi!!: Belez i Nektanebo II. · Vidi više »
Novogrčki jezik
Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.
Novi!!: Belez i Novogrčki jezik · Vidi više »
Perzijanci
Perzijanci su najmnogoljudniji iranski narod, kojeg karakterizira upotreba perzijskog jezika.
Novi!!: Belez i Perzijanci · Vidi više »
Rodos
* Rod (otok), (Rodos), grčki otok.
Novi!!: Belez i Rodos · Vidi više »
Satrap
Satrap (perz.: ساتراپ) je naziv za namjesnika određene provincije koji se koristio u doba antičke Medije, Perzijskih Carstava u doba Ahemenida i Sasanida, te helenističkih carstava.
Novi!!: Belez i Satrap · Vidi više »
Sidon
Sidon Sidon (hebr. צִידוֹן; današnji arapski naziv: صيدا Saida) je grad u drevnoj Feniciji, smješten sjeverno od Tira.
Novi!!: Belez i Sidon · Vidi više »
Sirija
Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.
Novi!!: Belez i Sirija · Vidi više »
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Novi!!: Belez i Stara Grčka · Vidi više »
Tenej
Tenej je bio feničanski kralj grada Sidona (Libanon) u 4. stoljeću pr. Kr.
Novi!!: Belez i Tenej · Vidi više »
4. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Belez i 4. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
401. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Belez i 401. pr. Kr. · Vidi više »
