Brže od pregledniku!
53 odnosi: ACI Marina Dubrovnik, Afrodita, Antička Teba (Grčka), Anton Schönfeld, Antun Bečić, Antun Kojović, Ares, Bazilika u Budvi, Bečići, Benediktinci, Budvanska biskupija, Budvanska rivijera, Budvanski statut, Crkva sv. Ivana Krstitelja u Budvi, Crna Gora, Crnogorci, Crnogorski jezik, Crnogorsko primorje, Danilo Petrović Njegoš, Drač, Fenicija, FK Mogren Budva, Grad, Harmonija (mitologija), Hrvati, Hrvatski jezik, Jadransko more, Katič, Katoličanstvo, Klement VI., Kristofor Ivanović, Marko Medin, Mato Janković, Miroslav Luketić, Općina, Petrovac (Budva, Crna Gora), Pravoslavlje, Prijevor (Budva, Crna Gora), Samostan Praskvica, Slobodan Slovinić, Srbi, Sredozemlje, Srpski jezik, Stevan Luketić, Stjepan Mitrov Ljubiša, Sveti Stefan, Talijanski jezik, Vlora, 1923., 2003., ..., 2011., 5. stoljeće pr. Kr., 841.. Proširite indeks (3 više) »
ACI Marina Dubrovnik
ACI Marina ACI Marina Dubrovnik Dvorac Sorkočević u dubrovačkoj marini ACI Marina Dubrovnik jedna je od najljepših i najsigurnijih marina za privez, čuvanje i održavanje jahti na Jadranu.
Novi!!: Budva i ACI Marina Dubrovnik · Vidi više »
Afrodita
Afrodita (Aphrodítê) u grčkoj mitologiji boginja je ljubavi, ljepote, požude i spolnosti.
Novi!!: Budva i Afrodita · Vidi više »
Antička Teba (Grčka)
Teba (Θῆβαι) je bila beotski grad-država (polis), smješten na južnom dijelu Beotske nizine, sjeverno od Kiteronskih planina, koje dijele Beotiju od Atike.
Novi!!: Budva i Antička Teba (Grčka) · Vidi više »
Anton Schönfeld
Anton Maria Emmerich Wilhelm von Schönfeld (Prag, 3. srpnja 1827. – Beč, 7. siječnja 1898.), general topništva austrijske carske vojske.
Novi!!: Budva i Anton Schönfeld · Vidi više »
Antun Bečić
Antun Bečić (Budva, 1698. — Rim, 1761.), pjesnik, biskup skradinski i hvarski.
Novi!!: Budva i Antun Bečić · Vidi više »
Antun Kojović
Antun Kojović (Budva, 8. ožujka 1751. – Budva, 22. siječnja 1845.), hrv.
Novi!!: Budva i Antun Kojović · Vidi više »
Ares
Ares, Villa Hadriana, Tivoli Ares (grč., Arês ili, Areôs) u grčkoj mitologiji bog je rata, najstariji sin Zeusa i Here.
Novi!!: Budva i Ares · Vidi više »
Bazilika u Budvi
Bazilika u Budvi je ranokršćanska crkva.
Novi!!: Budva i Bazilika u Budvi · Vidi više »
Bečići
Bečići su mjesto u Paštrovićima kod Budve.
Novi!!: Budva i Bečići · Vidi više »
Benediktinci
Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu.
Novi!!: Budva i Benediktinci · Vidi više »
Budvanska biskupija
Budvanska biskupija (lat. Dioecesis Buduanensis) je rimokatolička biskupija.
Novi!!: Budva i Budvanska biskupija · Vidi više »
Budvanska rivijera
Budvanska rivijera je 35 km dugi dio obale Jadranskog mora u Crnoj Gori oko gradića Budve.
Novi!!: Budva i Budvanska rivijera · Vidi više »
Budvanski statut
Budvanski statut je srednjovjekovni statut grada Budve.
Novi!!: Budva i Budvanski statut · Vidi više »
Crkva sv. Ivana Krstitelja u Budvi
Crkva sv.
Novi!!: Budva i Crkva sv. Ivana Krstitelja u Budvi · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Budva i Crna Gora · Vidi više »
Crnogorci
Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Novi!!: Budva i Crnogorci · Vidi više »
Crnogorski jezik
Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.
Novi!!: Budva i Crnogorski jezik · Vidi više »
Crnogorsko primorje
'''Boka kotorska''' Crnogorsko primorje (crnogor. ćiril. Црногорско приморје, eng. Montenegrin Littoral, njem. Montenegrinische Küste) je naziv za jadranski obalni pojas Crne Gore.
Novi!!: Budva i Crnogorsko primorje · Vidi više »
Danilo Petrović Njegoš
Danilo Petrović Njegoš (crnog. ćiril. Данило Петровић Његош), poznat i kao Danilo Šćepčević (Njeguši, oko 1670. – Manastir Podmaine 11. siječnja 1735.), crnogorski vladika od 1697. do 1735. godine; utemeljitelj crnogorske dinastije Petrović Njegoš, četvrte i posljednje dinastije u nacionalnoj povijesti Crnogoraca.
Novi!!: Budva i Danilo Petrović Njegoš · Vidi više »
Drač
Drač (albanski Durrës) grad je i luka na obali Jadranskoga mora, glavni grad distrikta Durrës i Dračkog okruga te drugi po veličini grad u Albaniji.
Novi!!: Budva i Drač · Vidi više »
Fenicija
Fenicija (grč. Phoinike - purpurna zemlja) je bila područje istočnog Sredozemlja, na teritoriju današnjeg Libanona, Izraela i Sirije.
Novi!!: Budva i Fenicija · Vidi više »
FK Mogren Budva
Fudbalski klub "Mogren" (FK Mogren Budva; FK Mogren; Mogren Budva; Mogren, ćirilica Фудбалскли клуб Могрен) je bio nogometni klub iz Budve, Crna Gora.
Novi!!: Budva i FK Mogren Budva · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Budva i Grad · Vidi više »
Harmonija (mitologija)
Harmonija je boginja iz grčke mitologije.
Novi!!: Budva i Harmonija (mitologija) · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Budva i Hrvati · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Budva i Hrvatski jezik · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Budva i Jadransko more · Vidi više »
Katič
Pogled na otoke Katič i Sveta Nedjelja Katič (u nekim izvorima Katić) je otočić u Jadranskom moru, u općini Budva.
Novi!!: Budva i Katič · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Budva i Katoličanstvo · Vidi više »
Klement VI.
Klement VI., papa od 7. svibnja 1342. do 6. prosinca 1352. godine.
Novi!!: Budva i Klement VI. · Vidi više »
Kristofor Ivanović
Kristofor (Krsto) Ivanović (Budva, 1618. /1628. – Venecija, prije 6. siječnja 1689.),* hrvatski književnik, libretist i povjesničar.
Novi!!: Budva i Kristofor Ivanović · Vidi više »
Marko Medin
Marko Medin (Budva, 4. svibnja 1824. – Butte, Montana, 24. lipnja 1901.), hrvatski iseljenik iz Crne Gore u Ameriku, Medin, Marko (pristupljeno 11. srpnja 2015.) vlasnik rudnika srebra i zlata u Nevadi i jedan od prvih Slavena koji je došao u Nevadu.
Novi!!: Budva i Marko Medin · Vidi više »
Mato Janković
Mato Janković, (Budva, 29. lipnja 1909. – Zagreb, 27. svibnja 1991.), hrvatski geodet.
Novi!!: Budva i Mato Janković · Vidi više »
Miroslav Luketić
Miroslav Luketić (Budva, 3. kolovoza 1927. – Budva, 18. lipnja 2022.), bio je crnogorski povjesničar i publicist.
Novi!!: Budva i Miroslav Luketić · Vidi više »
Općina
Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.
Novi!!: Budva i Općina · Vidi više »
Petrovac (Budva, Crna Gora)
Petrovac (poznat i kao: Petrovac na Moru) na ćiril.
Novi!!: Budva i Petrovac (Budva, Crna Gora) · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Budva i Pravoslavlje · Vidi više »
Prijevor (Budva, Crna Gora)
Prijevor je naselje u općini Budva u Crnoj Gori.
Novi!!: Budva i Prijevor (Budva, Crna Gora) · Vidi više »
Samostan Praskvica
Samostan Praskvica u Paštrovićima. Samostan Praskvica je samostan u Crnoj Gori.
Novi!!: Budva i Samostan Praskvica · Vidi više »
Slobodan Slovinić
Slobodan Slovinić (Budva, 1943.), crnogorski akademski slikar.
Novi!!: Budva i Slobodan Slovinić · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Budva i Srbi · Vidi više »
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Novi!!: Budva i Sredozemlje · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Budva i Srpski jezik · Vidi više »
Stevan Luketić
Stevan Luketić (Budva, 8. studenoga 1925. – Zagreb, 1. listopada 2002.), Stevan Luketić (pristupljeno 11. srpnja 2015.) Luketić, Stevan (pristupljeno 11. srpnja 2015.) hrvatski i crnogorski kipar, glavni predstavnik enformela.
Novi!!: Budva i Stevan Luketić · Vidi više »
Stjepan Mitrov Ljubiša
'''Stjepan Mitrov Ljubiša''' Stjepan Mitrov Ljubiša (crnog. ćiril. Стјепан Митров Љубиша, Budva, 29. veljače 1824. – Beč, 23. studenog 1878.), crnogorski književnik i političar iz Paštrovića, suradnik i hrvatskih književnih časopisa.
Novi!!: Budva i Stjepan Mitrov Ljubiša · Vidi više »
Sveti Stefan
Sveti Stefan (ćir. Свети Стефан) je gradsko naselje u općini Budva, Crna Gora.
Novi!!: Budva i Sveti Stefan · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Budva i Talijanski jezik · Vidi više »
Vlora
Vlora (Valona; alb. Vlora, Vlorë; tal. Valona), grad na jugu Albanije i druga luka po veličini u Albaniji.
Novi!!: Budva i Vlora · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: Budva i 1923. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Budva i 2003. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Budva i 2011. · Vidi više »
5. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Budva i 5. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
841.
Bez opisa.
Novi!!: Budva i 841. · Vidi više »
