Brže od pregledniku!
47 odnosi: Šleska, Beograd, Biskup, Elizabeta Báthory, Giurgiu, Grof, Gut-Keled, Habsburg, Hajduci, Hrvatska, Hrvatski vladari, Kardinal, Kraljevina Ugarska, Križevačka županija, Mađari, Matija Korvin, Moldavija, Morovići, Nijemci, Osmansko Carstvo, Palatin, Plemstvo, Prag, Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva, Sava, Srednji vijek, Srijemska Rača, Srijemski Karlovci, Stjepan Báthory, Transilvanija, Turci, Vampir, Varaždin, Vlaška, 11. stoljeće, 13. stoljeće, 1479., 1521., 1526., 1575., 1584., 1587., 1595., 1599., 1605., 1608., 1637..
Šleska
Šlezija Šleska ili Šlezija (poljski: Śląsk, njemački Schlesien, češki: Slezsko, šleski: Ślůnsk) povijesna je regija u Srednjoj Europi koja se danas većim dijelom nalazi u Poljskoj, a manjim dijelom u Češkoj Republici i Njemačkoj.
Novi!!: Báthory i Šleska · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Báthory i Beograd · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Báthory i Biskup · Vidi više »
Elizabeta Báthory
Grofica Elizabeth Bathory Grofica Elizabeta Bathory (Báthory Erzsébet na mađarskom, Alžběta Báthoryová na češkom, Alžbeta Bátoriová(-Nádasdy) na slovačkom, Elżbieta Batory na poljskom) rođena je 1560. u jednoj od najstarijih i najbogatijih obitelji u Nyirbatoru, Mađarskoj.
Novi!!: Báthory i Elizabeta Báthory · Vidi više »
Giurgiu
Rumunjska.
Novi!!: Báthory i Giurgiu · Vidi više »
Grof
Grofovska heraldička kruna Grof ili grofica (njem. Graf; lat. comes; tal. conte; mađ. Gróf; eng. Count, ekvivalent earl) plemićki je naslov koji je u srednjem i novom vijeku označavao čast nižu od vojvode ili kneza.
Novi!!: Báthory i Grof · Vidi više »
Gut-Keled
Gut-Keled (Cletgud, Gledguth, Guthkeled, Gutkeled, Gwthkeleth), ugarski velikaški rod njemačkog podrijetla s matičnim posjedom Gut u Ugarskoj, sjeverozapadno od Stolnog Biograda.
Novi!!: Báthory i Gut-Keled · Vidi više »
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Novi!!: Báthory i Habsburg · Vidi više »
Hajduci
Crtež hajduka iz 1703. Hajduci (od mađarskog hajdu za naoružanog vojnika-plaćenika bez zemlje) bili su odmetnici u zemljama Osmanskog Carstva.
Novi!!: Báthory i Hajduci · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Báthory i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski vladari
Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.
Novi!!: Báthory i Hrvatski vladari · Vidi više »
Kardinal
Odjeća kardinala Kardinal (lat. cardinalis – stožerni), skraćeno od Kardinal Svete Rimske Crkve, također i stožernik, u katoličkoj je hijerarhiji, nakon papinske, najviša crkvena služba.
Novi!!: Báthory i Kardinal · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Báthory i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Križevačka županija
Križevačka županija (povijesni naziv: Comitatus Crisiensis) osnovana je 1102.
Novi!!: Báthory i Križevačka županija · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Báthory i Mađari · Vidi više »
Matija Korvin
Grb Matije Korvina Matija Korvin, poznat i kao Matijaš (Kolozsvár, 23. veljače 1443. – Beč, 6. travnja 1490.), hrvatsko-ugarski kralj (1458. – 1490.), protukralj Češke (1469. – 1490.). Osvojio je dio habsburških nasljednih zemalja, kojima je vladao iz Beča s naslovom austrijskog vojvode (1485. – 1490.). Bio je jedan od najznačajnijih ugarskih i hrvatskih vladara te posljednji koji je uspješno oslabio moć velikaša i ojačao središnju kraljevsku vlast.
Novi!!: Báthory i Matija Korvin · Vidi više »
Moldavija
Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske. Službeni jezik u Moldaviji je Rumunjski, ali je područje došlo 1812. godine pod vlast Ruskog Carstva, te je do danas ostalo pod snažnim utjecajem Ruske Federacije - koja se oštro protivi idejama za priključenje područja Moldavije Rumunjskoj. I 30 godina nakon odvajanja od SSSR-a, Ruska Federacija ostaje glavni gospodarski partner Moldavije, te ostvaruje snažan utjecaj na njen politički život. 2022. godine, moldavska predsjednica Maia Sandu naznačuje kako je priključenje Rumunjskoj (uključenoj u Europsku uniju i znatno prosperitetnijoj) ipak moguće "ako to narod podrži". Nakon odvajanja od SSSR-a, na području Pridnjestrovlja je nastala pobuna u redovima gradskog stanovništva ruskog jezika, te je od ožujka do lipnja 1992. godine vođen Rat u Pridnjestrovlju, s nešto više od 1.000 poginulih. Nakon sklapanja primirja, ostaju u Pridnjestrovlju trajno raspoređene vojne snage Ruske Federacije s oko 1.500 vojnika, a Moldavija u cjelosti ostaje znatno gospodarski ovisna o Rusiji; nakon 30 godina neovisnosti bilježi se da je Moldavija s vremenom ipak uspjela ostvariti značajniju suradnju također i s Rumunjskom i drugim zemljama.
Novi!!: Báthory i Moldavija · Vidi više »
Morovići
Morovići ili Morovićki (lat. de Maroth; mađ. Maróthy, Maróti), ugarska plemićka obitelj iz velikaškog roda Gut-Keleda, koji svoje porijeklo vuku od njemačkih vitezova, koji su u razvijenom srednjem vijeku stigli u Ugarsko kraljevstvo.
Novi!!: Báthory i Morovići · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Báthory i Nijemci · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Báthory i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Palatin
Palatin (lat. palatinus: dvorjanik), u Bizantu, naziv za carskog dvorjanika, u prvom redu za predstojnika carske riznice (ministra financija).
Novi!!: Báthory i Palatin · Vidi više »
Plemstvo
Dvorac Trakošćan, rezidencija hrvatske plemićke obitelji Drašković Viteški oklopi, Dvorac Trakošćan Plemstvo označava poseban društveni sloj.
Novi!!: Báthory i Plemstvo · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Báthory i Prag · Vidi više »
Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva
Rudolf II.
Novi!!: Báthory i Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Novi!!: Báthory i Sava · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Báthory i Srednji vijek · Vidi više »
Srijemska Rača
Srijemska Rača (srpski: Сремска Рача, mađarski: Racsa) je naselje u općini Srijemska Mitrovica u Srijemskom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Báthory i Srijemska Rača · Vidi više »
Srijemski Karlovci
website.
Novi!!: Báthory i Srijemski Karlovci · Vidi više »
Stjepan Báthory
Stjepan Báthory mađarski István Báthory (Şimleu Silvaniei, 27. rujna 1533. - Grodno, 12. prosinca 1586.), bio je transilvanijski Veliki vojvoda od 1571. do 1576. i poljski kralj od 1575. – 1586. Stjepan se uspješno othrvao habsburgškoj konkurenciji kod izbora za poljskog kralja, nakon toga branio poljske istočne baltičke pokrajine od ruskih nasrtaja, i pokušao utemeljiti veliku državnu zajednicu od Poljaka, Rusa i Transilvanaca.
Novi!!: Báthory i Stjepan Báthory · Vidi više »
Transilvanija
Transilvanija na karti Rumunjske right right right U povijesti su se za Transilvaniju (rumunjski Transilvania) upotrebljavala još i imena Sedmogradska (njemački Siebenbürgen) i Erdelj (mađarski Erdély).
Novi!!: Báthory i Transilvanija · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Báthory i Turci · Vidi više »
Vampir
vampirica Vampir (prasl. ǫpyrь), u pučkom vjerovanju, mrtvac koji ustaje noću iz groba i siše ljudima krv, a također posjeduje čarobne i nadnaravne moći.
Novi!!: Báthory i Vampir · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Báthory i Varaždin · Vidi više »
Vlaška
Vlaška može biti.
Novi!!: Báthory i Vlaška · Vidi više »
11. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Báthory i 11. stoljeće · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Báthory i 13. stoljeće · Vidi više »
1479.
Bez opisa.
Novi!!: Báthory i 1479. · Vidi više »
1521.
Bez opisa.
Novi!!: Báthory i 1521. · Vidi više »
1526.
Bez opisa.
Novi!!: Báthory i 1526. · Vidi više »
1575.
Bez opisa.
Novi!!: Báthory i 1575. · Vidi više »
1584.
Bez opisa.
Novi!!: Báthory i 1584. · Vidi više »
1587.
Bez opisa.
Novi!!: Báthory i 1587. · Vidi više »
1595.
Bez opisa.
Novi!!: Báthory i 1595. · Vidi više »
1599.
Bez opisa.
Novi!!: Báthory i 1599. · Vidi više »
1605.
Bez opisa.
Novi!!: Báthory i 1605. · Vidi više »
1608.
Bez opisa.
Novi!!: Báthory i 1608. · Vidi više »
1637.
Bez opisa.
Novi!!: Báthory i 1637. · Vidi više »
