Brže od pregledniku!
49 odnosi: Švedsko Carstvo, Bečki kongres, Britansko Carstvo, Danska, Danski jezik, Farski otoci, Flota, Fridrik III. Danski, Grenland, Hrvatski jezik, Island, Islandski jezik, Kalmarska unija, Katoličanstvo, Kopenhagen, Kralj, Kristijan IV., Latinski jezik, Luterani, Napoleon Bonaparte, Napoleonski ratovi, Njemački jezik, Norveška, Norveški jezik, Novi vijek, Personalna unija, Republika, Ujedinjeno Kraljevstvo, Vlast, 13. kolovoza, 14. listopada, 14. siječnja, 14. studenoga, 1523., 1524., 1533., 1536., 1588., 1645., 1648., 1658., 1660., 1665., 1670., 1808., 1814., 1815., 1904., 26. veljače.
Švedsko Carstvo
Švedsko Carstvo odnosi se na osvojene teritorije Kraljevine Švedske u baltičkoj regiji tijekom 17.
Novi!!: Danska-Norveška i Švedsko Carstvo · Vidi više »
Bečki kongres
„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.
Novi!!: Danska-Norveška i Bečki kongres · Vidi više »
Britansko Carstvo
Kasnija zastava Britanskoga Carstva Britansko Carstvo 1921. godine Britansko Carstvo je naziv za zajednicu dominiona, kolonija, protektorata, mandata i drugih ovisnih područja kojima je upravljalo Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske.
Novi!!: Danska-Norveška i Britansko Carstvo · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Danska-Norveška i Danska · Vidi više »
Danski jezik
Danski jezik (ISO 639-3: dan) jezik je istočnoskandinavske podskupine u sjevernogermanskoj skupini germanskih jezika kojim govori otprilike šest milijuna ljudi.
Novi!!: Danska-Norveška i Danski jezik · Vidi više »
Farski otoci
Farski, Ferojski, Farerski, Ovčji ili Farežanski otoci (ferojski: Føroyar, danski: Færøerne) autonomna je pokrajina u sklopu Kraljevine Danske.
Novi!!: Danska-Norveška i Farski otoci · Vidi više »
Flota
Omanskom zaljevu za vrijeme Operacije ''Enduring Freedom''Flota je ukupnost ratnih brodova jedne države, odnosno trgovačkih, putničkih ili riječnih brodova u vlasništvu neke kompanije (brodara) ili države.
Novi!!: Danska-Norveška i Flota · Vidi više »
Fridrik III. Danski
Fridrik III. (Haderslev, 18. ožujka 1609., – Kopenhagen, 9. veljače 1670.), danski i norveški kralj (1648. – 1670.) iz dinastije Oldenburg.
Novi!!: Danska-Norveška i Fridrik III. Danski · Vidi više »
Grenland
Grenland (grenlandski: Kalaallit Nunaat, danski: Grønland) je autonomni teritorij Danske.
Novi!!: Danska-Norveška i Grenland · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Danska-Norveška i Hrvatski jezik · Vidi više »
Island
Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.
Novi!!: Danska-Norveška i Island · Vidi više »
Islandski jezik
Islandski jezik (isl. íslenska) jezik je zapadnoskandinavske podskupine sjevernogermanskih jezika kojim govori oko 320 000 ljudi na otoku Islanda i manje skupine islandskih iseljenika.
Novi!!: Danska-Norveška i Islandski jezik · Vidi više »
Kalmarska unija
Kalmarska unija (norveški, danski, švedski: Kalmarunionen) bila je serija personalnih unija između 1397. i 1523. godine, koja je ujedinila Norvešku, Dansku i Švedsku pod jednim monarhom.
Novi!!: Danska-Norveška i Kalmarska unija · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Danska-Norveška i Katoličanstvo · Vidi više »
Kopenhagen
Kopenhagen (danski København, od "Købmandshavn" – trgovačka luka) je glavni i najveći grad Danske.
Novi!!: Danska-Norveška i Kopenhagen · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: Danska-Norveška i Kralj · Vidi više »
Kristijan IV.
Kristijan IV. (dvorac Frederiksborg, 12. travnja 1577. – Kopenhagen, 28. veljače 1648.), danski i norveški kralj (1588. – 1648.) iz dinastije Oldenburg.
Novi!!: Danska-Norveška i Kristijan IV. · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Danska-Norveška i Latinski jezik · Vidi više »
Luterani
Martin Luther Luterova ruža, simbol luteranizma Luteranizam je grana protestantizma koje se zasniva na učenju njemačkog redovnika, teologa i reformatora iz 16.
Novi!!: Danska-Norveška i Luterani · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Danska-Norveška i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
Napoleonski ratovi
Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih od 18. svibnja 1803. do 20. studenoga 1815. godine između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I. Bonaparteom, zajedno s njegovim marionetama i saveznicima, te Protunapoleonske koalicije na čelu s Britanskim Carstvom, Ruskim Carstvom, Austrijskim Carstvom, Svetim Rimskim Carstvom (do 1806.) i Kraljevinom Pruskom. Bilo je sedam Napoleonskih ratova, od kojih je pet nazvano po koalicijama koje su se borile protiv Napoleona: (1) Rat Treće koalicije (1803. – 1806.), (2) Rat Četvrte koalicije (1806. – 1807.), (3) Rat Pete koalicije (1809.), (4) Rat Šeste koalicije (1813. – 1814.), (5) Rat Sedme koalicije/Sto dana (1815.), (6) Pirenejski rat/Španjolski rat za neovisnost (1807. – 1814.) i (7) Napoleonova invazija na Rusiju (1812.). Ratovi su proizašli iz političkih sila koje su se uzdigle iz Francuske revolucije (1789.
Novi!!: Danska-Norveška i Napoleonski ratovi · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Danska-Norveška i Njemački jezik · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Danska-Norveška i Norveška · Vidi više »
Norveški jezik
Norveški jezik (norveški: norsk; ISO 639-3: nor) sjevernogermanski je jezik i makrojezik indoeuropskoga podrijetla koji se pretežito govori u Norveškoj.
Novi!!: Danska-Norveška i Norveški jezik · Vidi više »
Novi vijek
Novi vijek je razdoblje u ljudskoj povijesti.
Novi!!: Danska-Norveška i Novi vijek · Vidi više »
Personalna unija
Personalna unija je zajednica dviju ili više država koje su vezane samo time što im je ista osoba državni poglavar, i to ne na osnovi ugovora nego prema ustavnim propisima svake od njih.
Novi!!: Danska-Norveška i Personalna unija · Vidi više »
Republika
Republika (od lat. res publica.
Novi!!: Danska-Norveška i Republika · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Danska-Norveška i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Vlast
Vlast je snaga podčinjavanja ljudi određenim naredbama uspostavljena nekim oblikom legitimnosti.
Novi!!: Danska-Norveška i Vlast · Vidi više »
13. kolovoza
13.
Novi!!: Danska-Norveška i 13. kolovoza · Vidi više »
14. listopada
14.
Novi!!: Danska-Norveška i 14. listopada · Vidi više »
14. siječnja
14.
Novi!!: Danska-Norveška i 14. siječnja · Vidi više »
14. studenoga
14.
Novi!!: Danska-Norveška i 14. studenoga · Vidi više »
1523.
Bez opisa.
Novi!!: Danska-Norveška i 1523. · Vidi više »
1524.
Bez opisa.
Novi!!: Danska-Norveška i 1524. · Vidi više »
1533.
Bez opisa.
Novi!!: Danska-Norveška i 1533. · Vidi više »
1536.
Bez opisa.
Novi!!: Danska-Norveška i 1536. · Vidi više »
1588.
Bez opisa.
Novi!!: Danska-Norveška i 1588. · Vidi više »
1645.
Godina 1645. je godina drugog tisućljeća, sedamnaestog stoljeća i spada u 1640-e.
Novi!!: Danska-Norveška i 1645. · Vidi više »
1648.
Bez opisa.
Novi!!: Danska-Norveška i 1648. · Vidi više »
1658.
Bez opisa.
Novi!!: Danska-Norveška i 1658. · Vidi više »
1660.
Bez opisa.
Novi!!: Danska-Norveška i 1660. · Vidi više »
1665.
Bez opisa.
Novi!!: Danska-Norveška i 1665. · Vidi više »
1670.
Bez opisa.
Novi!!: Danska-Norveška i 1670. · Vidi više »
1808.
Bez opisa.
Novi!!: Danska-Norveška i 1808. · Vidi više »
1814.
Bez opisa.
Novi!!: Danska-Norveška i 1814. · Vidi više »
1815.
Bez opisa.
Novi!!: Danska-Norveška i 1815. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Danska-Norveška i 1904. · Vidi više »
26. veljače
26.
Novi!!: Danska-Norveška i 26. veljače · Vidi više »
