Brže od pregledniku!
34 odnosi: Andrija Ottenheimer, Atletika, Beograd, Biciklizam, Boris Brnad, Brzo hodanje, Dane Korica, Drago Štritof, Dunja Jutronić, Hrvati, Hrvatska, Ivan Gubijan, Josip Kotnik, JSD Partizan Beograd, Jugoslavija (razdvojba), Jutarnji list, Krešimir Račić, Kros, Kutina, Maraton, Nediljko Farčić, Nogomet, Pero Zlatar, Petar Šegedin (atletičar), Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srbija, Stjepan Ljubić, XVI. Olimpijske igre – Melbourne 1956., Zdravko Ceraj, Zvonimir Sabolović, 14. veljače, 1920., 2015., 9. ožujka.
Andrija Ottenheimer
Andrija Ottenheimer (Vinkovci, 16. listopada 1926. Beograd, 26. ožujka 1999.), hrvatski atletičar, trkač kratkoprugaš i srednjoprugaš.
Novi!!: Franjo Mihalić i Andrija Ottenheimer · Vidi više »
Atletika
Atletika Atletika je jedna od temeljnih i najraširenijih sportskih grana koja obuhvaća trkačke, bacačke i skakačke discipline.
Novi!!: Franjo Mihalić i Atletika · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Franjo Mihalić i Beograd · Vidi više »
Biciklizam
Biciklizam (koturaštvo)http://tehnika.lzmk.hr/bicikl/ je način kretanja kopnom korištenjem bicikla, prijevoznog sredstva na ljudski pogon.
Novi!!: Franjo Mihalić i Biciklizam · Vidi više »
Boris Brnad
Boris Brnad, hrvatski atletičar.
Novi!!: Franjo Mihalić i Boris Brnad · Vidi više »
Brzo hodanje
Brzohodač na amaterskom natjecanju Brzo hodanje (drugi naziv sportsko hodanje) je atletska disciplina koja podrazumijeva utrku osnovnim korakom, tj.
Novi!!: Franjo Mihalić i Brzo hodanje · Vidi više »
Dane Korica
Dane Korica (Slatina, Kutina, 10. lipnja 1945.), hrvatski i srbijanski atletičar, trkač dugoprugaš, savezni trener u doba SFRJ, danas visoki srbijanski atletski dužnosnik.
Novi!!: Franjo Mihalić i Dane Korica · Vidi više »
Drago Štritof
Drago Štritof (Vučilčevo kod Zaprešića, 1. kolovoza 1923. – Beograd, 2. studenoga 2014.), hrvatski atletičar.
Novi!!: Franjo Mihalić i Drago Štritof · Vidi više »
Dunja Jutronić
Dunja Jutronić (Split, 1943.), hrvatska je jezikoslovka.
Novi!!: Franjo Mihalić i Dunja Jutronić · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Mihalić i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Franjo Mihalić i Hrvatska · Vidi više »
Ivan Gubijan
Ivan Gubijan (Bjelovar, 14. lipnja 1923. – Beograd, 4. siječnja 2009.), hrvatski atletičar u disciplini bacanje kladiva, osvajač srebrne medalje na Olimpijskim igrama u Londonu 1948. Rođen je u Bjelovaru.
Novi!!: Franjo Mihalić i Ivan Gubijan · Vidi više »
Josip Kotnik
Josip Kotnik (Plaški, pokraj Karlovca, 21. ožujka 1923. – Rijeka, 20. kolovoza 1990.) bio je sudionik narodnooslobodilačke borbe, visoki časnik JNA, inženjer elektrotehnike i stručnjak za aeronutiku.
Novi!!: Franjo Mihalić i Josip Kotnik · Vidi više »
JSD Partizan Beograd
Jugoslovensko sportsko društvo Partizan Beograd je osnovano 4.
Novi!!: Franjo Mihalić i JSD Partizan Beograd · Vidi više »
Jugoslavija (razdvojba)
Jugoslavija kroz povijest Države.
Novi!!: Franjo Mihalić i Jugoslavija (razdvojba) · Vidi više »
Jutarnji list
Jutarnji list je hrvatski dnevnik, treći je dnevni list po nakladi (podaci AZTN-a) u Hrvatskoj (nakon 24sata i Večernjeg lista) s nakladom od oko 25.000 primjeraka.
Novi!!: Franjo Mihalić i Jutarnji list · Vidi više »
Krešimir Račić
Krešimir (Krešo) Račić (Karlovac, 15. kolovoza 1932. Zagreb, 19. lipnja 1994.), hrvatski atletičar, bacač kladiva.
Novi!!: Franjo Mihalić i Krešimir Račić · Vidi više »
Kros
Kros ili kros-trčanje (engleski: cross country running) jedna je od trkačkih disciplina atletike.
Novi!!: Franjo Mihalić i Kros · Vidi više »
Kutina
Kutina je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Franjo Mihalić i Kutina · Vidi više »
Maraton
Kenijac Samuel Wanjiru, aktualni olimpijski pobjednik u maratonu Maraton je najduža trkačka atletska disciplina.
Novi!!: Franjo Mihalić i Maraton · Vidi više »
Nediljko Farčić
Nediljko (Nedo) Farčić (Vela Luka, 12. listopada 1941.), hrvatski atletičar, trkač dugoprugaš.
Novi!!: Franjo Mihalić i Nediljko Farčić · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: Franjo Mihalić i Nogomet · Vidi više »
Pero Zlatar
Pero Zlatar (Skoplje, 26. listopada 1934. – Beograd, 23. srpnja 2020.)LZMK / Hrvatska enciklopedija:.
Novi!!: Franjo Mihalić i Pero Zlatar · Vidi više »
Petar Šegedin (atletičar)
Petar Šegedin (Orebić, 14. rujna 1926. Dubrovnik, 14. listopada 1994.), hrvatski atletičar, trkač srednjeprugaš i dugoprugaš.
Novi!!: Franjo Mihalić i Petar Šegedin (atletičar) · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Franjo Mihalić i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Franjo Mihalić i Srbija · Vidi više »
Stjepan Ljubić
Stjepan Ljubić, zvan Vojvoda (Virje, 11. kolovoza 1906. – Zagreb, 14. kolovoza 1986.), hrvatski biciklist.
Novi!!: Franjo Mihalić i Stjepan Ljubić · Vidi više »
XVI. Olimpijske igre – Melbourne 1956.
XVI.
Novi!!: Franjo Mihalić i XVI. Olimpijske igre – Melbourne 1956. · Vidi više »
Zdravko Ceraj
Zdravko Ceraj (Stara Rača, Bjelovar, 4. listopada 1920. 6. listopada 2011.) je hrvatski atletičar i planinar, po struci zubotehničar.
Novi!!: Franjo Mihalić i Zdravko Ceraj · Vidi više »
Zvonimir Sabolović
Zvonimir (Zvonko) Sabolović (Križevci, 23. lipnja 1923. Beograd, 5. svibnja 2008.)), hrvatski atletičar, trkač kratkoprugaš. Osvajač je srebrnog odličja na Mediteranskim igrama u Aleksandriji 1951. godine u štafetnoj utrci 4 x 400 metara i bronca u utrci na 400 metara te u štafetnoj utrci 4 x 100 metara. Sudionik Olimpijskih igara 1948. u Londonu, gdje je trčao kao dio jugoslavenske štafete u utrci na 4 x 400 metara koja je u svojoj skupini u 1. krugu bila 4. te 5. u svojoj skupini na 400 metara. Na europskom prvenstvu 1950. u Bruslju bio je treći u svojoj skupini četvrtzavršnice na 400 m, dok je u štafetnoj utrci 4 x 400 metara kao dio jugoslavenske štafete bio četvrti. Dio je velike skupine Hrvata odnosno športaša iz Hrvatske koji su športsku karijeru poslije drugog svjetskog rata nastavili u Srbiji, u Beogradu. Po sovjetskom uzoru, atletičari su u vojnom ili milicijskom klubu iz glavnog grada imali neusporedivo bolje uvjete. Tako je u Partizanu bilo takvih uvjeta i brojni su športaši iz Hrvatske završili u Beogradu. Tako se našao u društvu Ivana Gubijana, Andrije Ottenheimera, Nede Farčića, Drage Štritofa, Petra Šegedina, Borisa Brnada, Franje Mihalića, Zdravka Ceraja, Kreše Račića, Ivice Karasija (svi u Partizanu) te Diane Sakač Ištvanović, Dane Korice i Dunje Jutronić (Crvena zvezda).
Novi!!: Franjo Mihalić i Zvonimir Sabolović · Vidi više »
14. veljače
14.
Novi!!: Franjo Mihalić i 14. veljače · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Mihalić i 1920. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Franjo Mihalić i 2015. · Vidi više »
9. ožujka
9.
Novi!!: Franjo Mihalić i 9. ožujka · Vidi više »
