Brže od pregledniku!
299 odnosi: Anegdota, Ankara, Antički Rim, Antika, Antun Vrančić, Arheologija, Aristotel, Asanaginica, Askeza, Augsburg, August, Autobiografija, Đuro Ferić Gvozdenica, Šibenik, Šimun Kožičić, Češki jezik, Balkan, Bar (grad), Baruch de Spinoza, Basna, Beč, Benedikt Stay Stojković, Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru, Bernard iz Clairvauxa, Biblija, Božić, Bogoslovlje, Bologna, Bosna i Hercegovina, Bratislava, Bribir (Skradin), Budim, Carigrad, Cavtat, Cres (grad), Crkva sv. Krševana u Zadru, Dalmacija, Damjan Beneša, Džono Restić, Diplomacija, Dmine Papalić, Dmitar Zvonimir, Društvo, Dubrovačka Republika, Dubrovnik, Dukljansko Kraljevstvo, Elegija, Epigram, Epika, Estetika, ..., Europa, Evanđelje, Faust Vrančić, Ferrara, Filologija, Filozofija, Firenca, Fizika, Flamanci, Folklor, Fran Trankvil Andreis, Francis Bacon, Francuski jezik, Frane Petrić, Galileo Galilei, Geometrija, Golijardski stih, Gospodarstvo, Gottfried Leibniz, Grčka retorika, Grčki jezik, Habsburška Monarhija, Hadrijan VI., Hebrejski jezik, Heksametar, Herod I. Veliki, Historiografija, Hodočašće, Homer, Horacije, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska književnost, Hrvatski jezik, Hrvatski latinisti, Humanizam, Hvar, Ilija Crijević, Ilijada, Index Librorum Prohibitorum, Ingolstadt, Inkunabula, Isaac Newton, Istra, Isus, Italija, Ivan Lučić, Ivan Vitez od Sredne, Jadransko more, Jakov Bunić, Janus Pannonius, Jelena Slavna, Johann Wolfgang von Goethe, Južni Slaveni, Juraj Šižgorić, Juraj Dragišić, Kanonik, Kaptol zagrebački, Katoličanstvo, Katolička Crkva, Katul, Kerber, Klasična filologija, Klasicizam, Kmetstvo, Književnost, Kopar, Kralj David, Kraljevina Ugarska, Kršćanstvo, Kronika, Kronologija, Kultura, Labin, Latinski jezik, Lav X., Leipzig, Lirika, Ljetopis popa Dukljanina, Ljubav, Lopud, Ludovik Crijević Tuberon, Lukrecije, Mađarski jezik, Makarska, Marcijal, Marko Marulić, Martin Luther, Matematika, Matija Korvin, Matija Petar Katančić, Matija Vlačić Ilirik, Maun (otok), Medicina, Melankolija, Memoari, Metafizika, Milan Moguš, Misticizam, Mit, Mjesec, Mladen III. Šubić Bribirski, Mletačka Republika, Mohačka bitka, Mongolsko Carstvo, Nadbiskup, Napoleon Bonaparte, Nijemci, Njemačka, Njemački jezik, Novela, Novoplatonizam, Numizmatika, Oda, Odiseja, Osmansko Carstvo, Padova, Panslavizam, Pariz, Pavao Ritter Vitezović, Peripatetička škola, Petar Krešimir IV., Petronije, Pio V., Piran, Platon, Pleton, Požar, Poetika, Poezija, Politika, Portugalski jezik, Poslovica, Potres, Povelja kneza Trpimira, Povijest, Prapovijest, Predsokratovska filozofija, Protestantizam, Psihologija, Publije Vergilije Maron, Rajmund Kunić, Reformacija, René Descartes, Renesansa, Rijeka dubrovačka, Rim, Romantizam, Ruđer Bošković, Salustije, Samostan, Sarkofag, Satira, Skolastika, Slaveni, Slavonija, Solin, Split, Srebrenica, Srednja Europa, Srednji vijek, Sredozemlje, Stari zavjet, Stih, Stjepan Gradić, Stoicizam, Sunce, Supetarski kartular, Sveta Stolica, Sveučilište, Sveučilište u Oxfordu, Tacit, Talijanska književnost, Teokrit, Toma Akvinski, Toma Arhiđakon, Ton Smerdel, Torquato Tasso, Trogir, Trpimir I., Urbari, Vatikan, Vekenega, Vinko Pribojević, Vojvodina, Zadar, Zagreb, Zagrebačka katedrala, Zapadna Europa, 10. stoljeće, 1066., 1090., 1111., 1146., 1153., 12. stoljeće, 1200., 1266., 1268., 1348., 14. stoljeće, 1408., 1425., 1434., 1450., 1460., 1467., 1469., 1472., 1477., 1490., 1493., 1500., 1504., 1506., 1510., 1516., 1518., 1522., 1524., 1526., 1530., 1534., 1536., 1539., 1542., 1571., 1573., 1604., 1652., 1666., 1667., 1679., 17. stoljeće, 1700., 1713., 1739., 18. stoljeće, 1808., 1820., 19. stoljeće, 1918., 20. stoljeće, 2006., 2008., 7. veljače, 852., 9. stoljeće, 976.. Proširite indeks (249 više) »
Anegdota
Anegdota (od starogrčkog ἀνέκδοτον, anékdoton - „nije objavljeno“) je vrsta književnosti koja se temelji na izvanrednom događaju obično iz života neke osobe.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Anegdota · Vidi više »
Ankara
Ankara (do 1930. Angora), glavni grad republike Turske.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Ankara · Vidi više »
Antički Rim
Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Antički Rim · Vidi više »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Antika · Vidi više »
Antun Vrančić
Antun Vrančić (Šibenik, 29. svibnja 1504. – Prešov, Slovačka, 15. lipnja 1573.), hrvatski patricij, crkveni prelat, diplomat, pisac, nadbiskup i kardinal.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Antun Vrančić · Vidi više »
Arheologija
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Arheologija · Vidi više »
Aristotel
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Aristotel · Vidi više »
Asanaginica
Alberta Fortisa Put po Dalmaciji. Asanaginica (Hasanaginica) hrvatska je usmena balada, koja je nastala između 1646. i 1649. u Imotskoj krajini i prepričavala se s koljena na koljeno po Imotskom i okolini, postojeći tako u usmenom obliku, dok je nije zapisao 1774. godine talijanski putopisac i etnograf Alberto Fortis nazivajući je "morlačka balada" (morlačka.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Asanaginica · Vidi više »
Askeza
Askeza (starogrčki ασκισις askezis – vježba) je način života koji se sastoji u odricanju od strasti i tjelesnih potreba, kako bi se postiglo duhovno pročišćenje.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Askeza · Vidi više »
Augsburg
Augsburg (bavarski i švapski: Augschburg) grad je u Njemačkoj na jugozapadu savezne države Bavarske i sjedište vlade upravnog područja Schwaben.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Augsburg · Vidi više »
August
August, lat. IMP·CAESAR·DIVI·F·AVGVSTVS, (Rim, 23. rujna 63. pr. Kr. – Nola kod Napulja, 19. kolovoza 14.), punim imenom Gaj Julije Cezar Oktavijan (lat. Gaius Julius Caesar Octavianus), pranećak Julija Cezara (unuk Cezarove sestre Julije), bio je trijumvir u drugom trijumviratu, a kasnije i prvi rimski car.
Novi!!: Hrvatski latinizam i August · Vidi više »
Autobiografija
Autobiografija je oblik biografije, pisan u prvom licu.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Autobiografija · Vidi više »
Đuro Ferić Gvozdenica
Đuro (Juraj) Ferić Gvozdenica (Dubrovnik, 5. lipnja 1739. – Dubrovnik, 13. ožujka 1820.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, pjesnik, Đuro Ferić Gvozdenica, LZMK (pristupljeno 7. veljače 2017.) prevoditelj i skupljač narodnoga blaga.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Đuro Ferić Gvozdenica · Vidi više »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Šibenik · Vidi više »
Šimun Kožičić
Šimun Kožičić Benja (Zadar, oko 1460. – Zadar, 1536.) bio je modruški biskup i osnivač glagoljske tiskare u Rijeci.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Šimun Kožičić · Vidi više »
Češki jezik
Češki jezik (ISO 639-3: ces; čeština ili český jazyk) je nacionalni jezik Češke, gdje ga govori oko 9 250 000 ljudi (popis iz 2001. godine).
Novi!!: Hrvatski latinizam i Češki jezik · Vidi više »
Balkan
Balkan (iz turskog balkan.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Balkan · Vidi više »
Bar (grad)
Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Bar (grad) · Vidi više »
Baruch de Spinoza
Baruch de Spinoza (Amsterdam, 24. studenog 1632. – Den Haag, 21. veljače 1677.), židovski je filozof rođen u Nizozemskoj.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Baruch de Spinoza · Vidi više »
Basna
Prikaz basne Basna je kratki oblik epike u kojem su glavni likovi uglavnom životinje koje nose ljudske osobine.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Basna · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Beč · Vidi više »
Benedikt Stay Stojković
Benedikt Stay Stojković (Dubrovnik, 1714. ‒ Rim, 25. veljače 1801.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, pjesnik i latinist.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Benedikt Stay Stojković · Vidi više »
Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru
Crkva sv. Marije u Zadru Ženski benediktinski samostan sv.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru · Vidi više »
Bernard iz Clairvauxa
Bernard iz Clairvauxa (Fontaine-lès-Dijon, Francuska, 1090. – Ville-sous-la-Ferté, 20. kolovoza 1153.), francuski katolički svećenik, svetac, crkveni naučitelj, filozof, mistik, teolog, asket, propovijednik, redovnik cistercitskog reda, koji se njegovim djelovanjem znatno proširio, mnogo je učinio za širenje štovanja prema Djevici Mariji i Presvetom Imenu Isusovu.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Bernard iz Clairvauxa · Vidi više »
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Biblija · Vidi više »
Božić
Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Božić · Vidi više »
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Bogoslovlje · Vidi više »
Bologna
Bologna (emilijanski: Bulåggna; latinski: Bononia) je glavni grad istoimenog metropolitanskog grada i regije Emilia-Romagna na prijelazu iz sjeverne u srednju Italiju.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Bologna · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Bratislava
Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Bratislava · Vidi više »
Bribir (Skradin)
Bribir (lat. Varvaria) je naselje u Hrvatskoj, u sastavu upravnog područja grada Skradina.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Bribir (Skradin) · Vidi više »
Budim
Budim (mađ. Buda; njem. Ofen; slovački: Budín; tur. Budin) zapadni je dio današnje Budimpešte, smješten na desnoj obali Dunava.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Budim · Vidi više »
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Carigrad · Vidi više »
Cavtat
Cavtat je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i administrativno sjedište Općine Konavle.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Cavtat · Vidi više »
Cres (grad)
Cres (tal. Cherso) je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi na otoku Cresu.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Cres (grad) · Vidi više »
Crkva sv. Krševana u Zadru
Crkva sv.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Crkva sv. Krševana u Zadru · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Dalmacija · Vidi više »
Damjan Beneša
Damjan Beneša (Dubrovnik, 1477. – Rim, prosinca 1539.), hrvatski latinist, prevoditelj, pisac i pjesnik.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Damjan Beneša · Vidi više »
Džono Restić
Džono Restić /Junije Rastić/ (Dubrovnik, 11. siječnja 1755. – Dubrovnik, 31. ožujka 1814.), hrvatski pjesnik, pripadnik dubrovačke plemićke obitelji Restić (Rastić).
Novi!!: Hrvatski latinizam i Džono Restić · Vidi više »
Diplomacija
Ujedinjeni narodi, sa sjedištem u New Yorku, su najveća međunarodna diplomatska organizacija. Diplomacija je pojam koji ima višestruka značenja, ali svima je zajedničko zadiranje u sferu međunarodnih odnosa i vanjske politike.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Diplomacija · Vidi više »
Dmine Papalić
Dmine (Dominik) Papalić (Dominicus Papalis) (živio na prijelazu 15. u 16. st.) je bio hrvatski plemić i sakupljač kulturnog blaga iz obitelji Papalića.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Dmine Papalić · Vidi više »
Dmitar Zvonimir
Celestin Medović: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira, Hrvatski institut za povijest u ZagrebuKrunidba kralja Zvonimira (slika iz 19. st.) Darovnica kralja Zvonimira samostanu opatica sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lažanima (1076. – 1078.), Hrvatski državni arhiv. pages.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Dmitar Zvonimir · Vidi više »
Društvo
Društvo se može definirati kao cjelokupnost odnosa ljudi prema prirodi i međusobnih odnosa ljudi.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Društvo · Vidi više »
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Dubrovačka Republika · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Dubrovnik · Vidi više »
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Dukljansko Kraljevstvo · Vidi više »
Elegija
Elegija je u grčkoj književnosti bila svaka pjesma pisana u elegijskom distihu (dvostih koji se sastoji od heksametra i pentametra).
Novi!!: Hrvatski latinizam i Elegija · Vidi više »
Epigram
Epigram je kratka, jednostavna, ali domišljata i u pravilu pamtljiva izjava.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Epigram · Vidi više »
Epika
Epika je književni rod u koji pripadaju sva pripovjedna djela u stihu i prozi.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Epika · Vidi više »
Estetika
Partenon, primjer starogrčke arhitekture, kao jednog od polja estestkog proučavanja. Estetika (od grčkog αίσθηση-αισθάνομαι aisthese-aisthanomai, opažati osjećati) je znanost o umjetnosti i umjetničkom stvaralaštvu, i jedna od filozofskih disciplina.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Estetika · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Europa · Vidi više »
Evanđelje
Evanđelje (grč., dobra vijest, radosna vijest;, donositelj dobre vijesti, evan-divan, gelos-glas) najčešći je naziv za kršćansku poruku.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Evanđelje · Vidi više »
Faust Vrančić
Faust Vrančić (tal. Fausto Veranzio, lat. Faustus Verantius, mađ.: Verancsics Faustus; Šibenik, 1. siječnja 1551. – Venecija, 20. siječnja 1617.), bio je hrvatski polihistor, jezikoslovac, izumitelj, diplomat, inženjer, svećenik, biskup.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Faust Vrančić · Vidi više »
Ferrara
Ferrara je glavni grad istoimene pokrajine Ferrara u regiji Emilia-Romagna, u sjevernoj Italiji.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Ferrara · Vidi više »
Filologija
Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Filologija · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Filozofija · Vidi više »
Firenca
Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Firenca · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Fizika · Vidi više »
Flamanci
Flamanci (fla. Vlamingen) su zapadno-germanski narod podrijetlom od Salijskih Franaka, naseljen u Flandriji, jednoj od tri belgijske regije.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Flamanci · Vidi više »
Folklor
narodnim nošnjama, tzv. zlatarama Folklor je naziv za različite aspekte tradicije kulture, najčešće uobičajen u značenju zajedničkog imena za tradicijske oblike književnosti, glazbe, plesova, dramskog i likovnog stvaranja.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Folklor · Vidi više »
Fran Trankvil Andreis
Fran Trankvil Andreis (Tranquillus Parthenius Andronicus Dalmata; Trogir, 1490. Trogir, 1571.), humanistički književnik i diplomat.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Fran Trankvil Andreis · Vidi više »
Francis Bacon
Baconov potpis Sir Francis Bacon, barun Verulamski i 1.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Francis Bacon · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Francuski jezik · Vidi više »
Frane Petrić
Marije Ujević-Galetović Frane Petrić (također u varijantama Franjo Petrić, Petriš, Petris, Petričević, Petrišević; lat. Franciscus Patricius, tal. Francesco Patrizi da Cherso), (Cres, 25. travnja 1529. – Rim, 6. veljače 1597.), hrvatski filozof, polihistor, humanist i učenjak.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Frane Petrić · Vidi više »
Galileo Galilei
tijela. Rimskom inkvizicijom. Galileo Galilei, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei (Pisa, 15. veljače 1564. – Arcetri, 8. siječnja 1642.), bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom, polihistor i filozof.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Galileo Galilei · Vidi više »
Geometrija
Geometrija (grč. γεωμετρία; geo.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Geometrija · Vidi više »
Golijardski stih
Golijardi su bili grupa klerika u Zapadnoj Europi koji su pisali satiričnu poeziju na latinskom jeziku tijekom 12.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Golijardski stih · Vidi više »
Gospodarstvo
Gospodarstvo (privreda), ljudska djelatnost koju čine tri osnovna čimbenika: proizvodnja, potrošnja i razmjena, a može biti samoopskrbno, što je svojstveno plemenskim i nerazvijenim zajednicama, i tržišno gospodarstvo u razvijenim zemljama.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Gospodarstvo · Vidi više »
Gottfried Leibniz
'''Gottfried Wilhelm Leibniz'''. Gottfried Wilhelm Leibniz (Leipzig, 1. srpnja 1646. – Hannover, 14. studenog 1716.), njemački filozof, matematičar, fizičar i diplomat.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Gottfried Leibniz · Vidi više »
Grčka retorika
Retorika (starogrč., govornik, orator) ili govorništvo općenito je umijeće ili tehnika govorne komunikacije s praktičnom svrhom uvjeravanja sugovornika.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Grčka retorika · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Grčki jezik · Vidi više »
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Habsburška Monarhija · Vidi više »
Hadrijan VI.
Hadrijan VI., papa od 9. siječnja 1522. do 14. rujna 1523. godine.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Hadrijan VI. · Vidi više »
Hebrejski jezik
Hebrejski jezik (heb. עברית; ISO 639-3: heb) semitski je jezik afro-azijske skupine jezika koji materinski govori 5 300 000 ljudi, uglavnom u Izraelu, dijelovima palestinskih područja, SAD-u i u židovskim zajednicama širom svijeta.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Hebrejski jezik · Vidi više »
Heksametar
Heksametar je književni stih karakterističan za epove.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Heksametar · Vidi više »
Herod I. Veliki
Kralj Judeje Herod I. Veliki (73. pr. Kr. – 4. pr. Kr.) vladao je 37. pr. Kr. – 4. pr. Kr. Sin rimskog saveznika, namjesnika Idumeje Antipatera.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Herod I. Veliki · Vidi više »
Historiografija
Historiografija je skup istraživanja u povijesti, posvećenih određenoj temi ili povijesnom razdoblju ili skup povijesnih radova koji imaju ideološko, lingvističko ili nacionalno jedinstvo.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Historiografija · Vidi više »
Hodočašće
kršćana. Hodočašće (staroslavenski: hod’č’stvo), Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 1.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Hodočašće · Vidi više »
Homer
Ὅμηρος (Homer) Homer (grč. / Hómēros) bio je legendarni grčki pjesnik, za kojega se ne zna točno kada je živio, pretpostavlja se u 7.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Homer · Vidi više »
Horacije
'''Horacije''' Kvint Horacije Flak (Quintus Horatius Flaccus, prosinac 65. pr. Kr. - 27. studenog 8. pr. Kr.), rimski pjesnik i satiričar.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Horacije · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatska književnost
Hrvatska književnost, naziv za sva književna djela Hrvata, nastala na hrvatskom jeziku od 11.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Hrvatska književnost · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski latinisti
Hrvatski latinisti autori su književnih djela na latinskome, rodom Hrvati ili djelovanjem povezani s povijesnim prostorima Hrvatske.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Hrvatski latinisti · Vidi više »
Humanizam
Humanizam je razdoblje kasne srednjovjekovne povijesti obilježeno težnjom za upoznavanjem i nasljedovanjem klasičnih rimskih i grčkih književnosti i civilizacije.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Humanizam · Vidi više »
Hvar
Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Hvar · Vidi više »
Ilija Crijević
Ilija Crijević Ilija Crijević (tal.: Elio Lampridio Cerva, lat. Aelius Lampridius, de Crieva, Lampričin, itd., Dubrovnik, 1463. – Dubrovnik, 15. rujna 1520.) bio je hrvatski latinist, humanist, pjesnik i prozaist.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Ilija Crijević · Vidi više »
Ilijada
5. st., Milano Ilijada (Ιλιάς) jedan je od dva Homerova epa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Ilijada · Vidi više »
Index Librorum Prohibitorum
Venetiis, M. D. LXIIII. Index Librorum Prohibitorum ("popis zabranjenih knjiga") je popis publikacija koje je Katolička crkva cenzurirala zbog opasnosti za sebe i za vjeru svojih članova.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Index Librorum Prohibitorum · Vidi više »
Ingolstadt
Ingolstadt (bavarski: Inglståd, latinski: Auripolis) grad je u njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Ingolstadt · Vidi više »
Inkunabula
Gutenbergova Biblija Na karti Europe označena su mjesta u kojima su se nalazile tiskare inkunabula. U Hrvatskoj su to Senj i Kosinj. Inkunabula (lat. Incunabulum, kolijevka, početak nečega) je naziv za knjige tiskane u Europi do 1500. godine.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Inkunabula · Vidi više »
Isaac Newton
lat. ''Philosophiae Naturalis Principia Mathematica'', 1687.) reflektora iz 1672. indeksa loma i da je boja prolazne svjetlosti svojstvo koje dolazi od loma svjetlosti kroz tvar. hiperboli E i napustila bi Zemlju. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Prema predaji, 1666. Newton je opazio pad jabuke s drveta u svom vrtu u Woolsthorpeu. Kako se kasnije sam prisjećao: “Iste sam godine počeo razmišljati o proširenju gravitacije i na gibanje Mjeseca.” Zemlje i Neptuna. Prvi Newtonov zakon (zakon inercije) tvrdi da svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga gibanja po pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. klasičnoj mehanici jednakost poprima oblik: F.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Isaac Newton · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Istra · Vidi više »
Isus
Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Isus · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Italija · Vidi više »
Ivan Lučić
Ivan Lučić (Lucić, Lucius, Lucio Trogir, rujna 1604. - Rim, 11. siječnja 1679.), hrvatski povjesničar, otac hrvatske povijesne znanosti, pravnik, kartograf.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Ivan Lučić · Vidi više »
Ivan Vitez od Sredne
Kip Ivana Viteza od Sredne u Ostrogonu Ivan Vitez od Sredne (Sredna, pokraj Križevaca, 1405. ili 1408. – Ostrogon, 1472.) (madžarski: Vitéz János) jedan od najpoznatijih hrvatskih humanista, ostrogonski nadbiskup i ugarski primas, diplomat, latinist, matematičar, astrolog i astronom.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Ivan Vitez od Sredne · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Jadransko more · Vidi više »
Jakov Bunić
Jakov Bunić Hrvatska enciklopedija: Bunić, Jakov, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2021.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Jakov Bunić · Vidi više »
Janus Pannonius
Janus Pannonius (Čazma, 29. kolovoza 1434. – Medvedgrad kraj Zagreba, 27. ožujka 1472.), hrvatski i mađarski humanist, latinski pjesnik, diplomat, biskup Pečuha.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Janus Pannonius · Vidi više »
Jelena Slavna
Jelena Slavna (? – 8. listopada 976.) bila je hrvatska kraljica te žena kralja Mihajla Krešimira II. (949. – 969.).
Novi!!: Hrvatski latinizam i Jelena Slavna · Vidi više »
Johann Wolfgang von Goethe
(Frankfurt na Majni, 28. kolovoza 1749. – Weimar 22. ožujka 1832.) bio je njemački književnik, znanstvenik, mislilac i državnik, čija su djela utjecala na europsku kulturu i književnost.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Johann Wolfgang von Goethe · Vidi više »
Južni Slaveni
Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).
Novi!!: Hrvatski latinizam i Južni Slaveni · Vidi više »
Juraj Šižgorić
Juraj Šižgorić (lat. Georgius Sisgoreus, Georgius Sisgoritus) (Šibenik, o. 1445. – Šibenik, 1509.), hrvatski je latinistički pjesnik iz šibenske plemićke obitelji Šižgorić.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Juraj Šižgorić · Vidi više »
Juraj Dragišić
Juraj Dragišić O.F.M. (poznat i kao Georgius Benignus de Salviatis) (Srebrenica, oko 1445. – Barletta, 1520.), hrvatski humanist, filozof, franjevac, nadbiskup i teolog.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Juraj Dragišić · Vidi više »
Kanonik
#u Katoličkoj crkvi kanonik je viši svećenik koji je dužnostima vezan uz Kaptol.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Kanonik · Vidi više »
Kaptol zagrebački
Zagrebačku katedralu s Kaptolom krajem 19. stoljeća Kaptol u Zagrebu Zagrebački kaptol je tijelo u sklopu Zagrebačke nadbiskupije.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Kaptol zagrebački · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Katoličanstvo · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Katolička Crkva · Vidi više »
Katul
Katul Gaj Valerije Katul (Gaius Valerius Catullus Veronensis, Verona, oko 87. pr. Kr. - ?, 54. pr. Kr.) bio je rimski lirski i elegijski pjesnik.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Katul · Vidi više »
Kerber
William Blake: Kerber Kerber (grč., Kérberos) u grčkoj mitologiji troglavi je pas - mitološko biće.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Kerber · Vidi više »
Klasična filologija
Klasična filologija je humanistička znanstvena disciplina koja proučava jezik, književnost, povijest, filozofiju, umjetnost i druge aspekte grčkog i rimskog svijeta tijekom perioda koji je poznat pod nazivom "antika" i koji je trajao od početaka grčke pismenosti do kraja 5.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Klasična filologija · Vidi više »
Klasicizam
Klasicizam je naziv za razdoblje, stil ili smjer u europskim umjetnostima.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Klasicizam · Vidi više »
Kmetstvo
Riječ kmet dolazi od latinske riječi u franačkom značenju »čovjek iz kraljeve ili velikaševe pratnje«.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Kmetstvo · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Književnost · Vidi više »
Kopar
Kopar (slov. Koper, tal. Capodistria) je jedini lučki grad na 47 km dugoj obali jadranskog mora u Sloveniji.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Kopar · Vidi više »
Kralj David
Mladi David i kralj Šaul David i Golijat, slikar Caravaggio Kralj David bio je drugi kralj Kraljevstva Izraela i nasljednik kralja Šaula, vladao je od 1005.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Kralj David · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Kršćanstvo · Vidi više »
Kronika
Kronika (grčki: khrónos - vrijeme) je riječ koja je u hrvatski jezik došla iz grčkog jezika.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Kronika · Vidi više »
Kronologija
Kronologija (povijesna kronologija ili primijenjena kronologija; grč., Krónos.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Kronologija · Vidi više »
Kultura
Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Kultura · Vidi više »
Labin
panorama Labin (lat. Albona) grad je u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Labin · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Latinski jezik · Vidi više »
Lav X.
Papa Lav X., rođen kao Giovanni de' Medici, sin firentinskog kneza Lorenza Veličanstvenog, (Firenca, 11. prosinca 1475. – Rim, 1. prosinca 1521.), bio je papa od 1513. do svoje smrti 1521. Iako je ovaj učeni papa i humanist bio pravi predstavnik renesanse(Izgradio Baziliku sv. Petra u Rimu, te je bio pokrovitelj Michelangela i Rafaela), u Europi rastrganoj teološkim borbama, često je kritiziran kao nedorastao svojoj službi.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Lav X. · Vidi više »
Leipzig
Leipzig je grad u Njemačkoj.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Leipzig · Vidi više »
Lirika
Lirika ili lirsko pjesništvo je književni rod kojem pripadaju književna djela u kojima su iskazani osjećaji, misli i doživljaji.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Lirika · Vidi više »
Ljetopis popa Dukljanina
Ljetopis popa Dukljanina (lat. Regnum Sclavorum, Kraljevstvo Slavena; poznato i kao Barski rodoslov) je crnogorska i južnoslavenska srednjovjekovna kronika nastala, po mišljenju većine povjesničara, u 12. stoljeću u Baru: njezin je autor najvjerojatnije anonimni svećenik Barske nadbiskupije,Opća i nacionalna enciklopedija, str.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Ljetopis popa Dukljanina · Vidi više »
Ljubav
Francesco Hayez, Poljubac. Ljubav može opisivati snažan osjećaj kao zadovoljavanje osnovnih emocionalnih potreba, pruža najintenzivniji osjećaj bliskosti.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Ljubav · Vidi više »
Lopud
Lopud u sumrak, slikan s Koločepa Lopudska luka Hotel ''Lafodia'' izgrađen 1968. godine Plaža Šunj u prosincu Lopud je jedan od Elafitskih otoka u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Lopud · Vidi više »
Ludovik Crijević Tuberon
Ludovik Alojzije Crijević Tuberon (lat. Ludovicus Cerva Tubero, Dubrovnik, 17. listopada 1458. – Dubrovnik, lipanj 1527.) bio je benediktinac hrvatski latinist, koji se prije svega istaknuo radom na historiografiji.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Ludovik Crijević Tuberon · Vidi više »
Lukrecije
Tit Lukrecije Kar (99. pr. Kr. - 55. pr. Kr.) je bio rimski pjesnik i filozof.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Lukrecije · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Mađarski jezik · Vidi više »
Makarska
Makarska je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Makarska · Vidi više »
Marcijal
'''Marcijal''' Marko Valerije Marcijal, latinski Marcus Valerius Martiālis (Bilbilis, današnja Španjolska, 1. ožujka 40. – Bilbilis, 102. – 104.), rimski i antički epigramatičar s oko 1.500 epigrama, raspoređenih u pet knjiga, daje umjetnički značajno i povijesni vjerno sliku svoga vremena, prilika, običaja i ljudi ― od senatorskih vrhova do zanatlija i robova.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Marcijal · Vidi više »
Marko Marulić
Marko Marulić (lat. Marcus Marulus Spalatensis) (Split, 18. kolovoza 1450. – Split, 5. siječnja 1524.), bio je Hrvatski književnik i kršćanski humanist, otac hrvatske književnosti.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Marko Marulić · Vidi više »
Martin Luther
'''Martin Luther''', portretirao Lucas Cranach, stariji Martin Luther (Eisleben, 10. studenog 1483. – Eisleben, 18. veljače 1546.), njemački teološki i vjerski reformator, začetnik protestantske reformacije.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Martin Luther · Vidi više »
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Matematika · Vidi više »
Matija Korvin
Grb Matije Korvina Matija Korvin, poznat i kao Matijaš (Kolozsvár, 23. veljače 1443. – Beč, 6. travnja 1490.), hrvatsko-ugarski kralj (1458. – 1490.), protukralj Češke (1469. – 1490.). Osvojio je dio habsburških nasljednih zemalja, kojima je vladao iz Beča s naslovom austrijskog vojvode (1485. – 1490.). Bio je jedan od najznačajnijih ugarskih i hrvatskih vladara te posljednji koji je uspješno oslabio moć velikaša i ojačao središnju kraljevsku vlast.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Matija Korvin · Vidi više »
Matija Petar Katančić
Matija Petar Katančić (Valpovo, 12. kolovoza 1750. – Budim, 24. svibnja 1825.), bio je hrvatski književnik i latinist, sveučilišni profesor poetike, arheologije i numizmatike, te knjižnički kustos, prevoditelj, estetičar, povjesničar i teoretičar književnosti, leksikograf, povjesničar, geograf, numizmatičar, kartograf i franjevac.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Matija Petar Katančić · Vidi više »
Matija Vlačić Ilirik
Matija Vlačić Ilirik Spomenik u Labinu Matija Vlačić Ilirik (lat. Matthias Flacius Illyricus) (Labin, 3. ožujka 1520. – Frankfurt na Majni, 11. ožujka, 1575.), bio je hrvatski protestantski teolog, crkveni povjesničar, filozof i filolog.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Matija Vlačić Ilirik · Vidi više »
Maun (otok)
Maun je otok, dug 9 kilometara, a od otoka Paga dijeli ga Maunski kanal.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Maun (otok) · Vidi više »
Medicina
Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Medicina · Vidi više »
Melankolija
Albrechta Dürera. Melankolija - melancholia (grčki: mélas – crn + cholē - žuč).
Novi!!: Hrvatski latinizam i Melankolija · Vidi više »
Memoari
Memoari (prema franc. mémoires - uspomene; lat. memoria - sjećanje), književna vrsta u kojoj autor iznosi svoja sjećanja i razmišljanja o društvenim, političkim, znanstvenim ili kulturnim događajima u kojima je sudjelovao ili im svjedočio.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Memoari · Vidi više »
Metafizika
Metafizika je grana filozofije koja istražuje principe stvarnosti koji transcendiraju one koje su u bilo kojoj određenoj znanosti.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Metafizika · Vidi više »
Milan Moguš
Milan Moguš (Senj, 27. travnja 1927. – Zagreb, 19. studenoga 2017.) bio je hrvatski jezikoslovac i akademik.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Milan Moguš · Vidi više »
Misticizam
Srednjovjekovni prikaz. Misticizam (prema grčkom μυστικός, tajanstven) je ekstatično stanje u kojem se u unutrašnjem osjećaju pojedinca objavljuje neposredna božja prisutnost.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Misticizam · Vidi više »
Mit
Mit predstavlja priče nastale u raznim kulturnim područjima širom svijeta koje govore o porijeklu i nastanku čovjeka, naroda, i drugih živih bića, te bogova i heroja kulture, kao i nastanka civilizacije i cjelokupnog svemira.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Mit · Vidi više »
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Mjesec · Vidi više »
Mladen III. Šubić Bribirski
Mladen III. je vladao iz tvrdog Klisa Mladen III.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Mladen III. Šubić Bribirski · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Mletačka Republika · Vidi više »
Mohačka bitka
Mohačka bitka (mađarski: mohácsi csata ili mohácsi vész; turski: Mohaç Savaşı ili Mohaç Meydan Savaşı) bitka je koja se 29. kolovoza 1526. godine odigrala na Mohačkom polju između Hrvatskog Kraljevstva i Kraljevine Ugarske protiv Osmanskog Carstva.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Mohačka bitka · Vidi više »
Mongolsko Carstvo
Mongolsko Carstvo (Mongolыn Эzэnt Gүrэn) bilo je najveća kopnena država u povijesti i druga uopće po veličini poslije Britanskog Carstva (koje je bilo veće za 3.000.000 km² te pokrivalo je teritorij od preko 33.000.000 km² na vrhuncu svoje moći i imalo oko 100.000.000 stanovnika. Mongolsko Carstvo osnovao je Džingis-kan 1206. godine. Mongolska vojska je najvjerojatnije brojila preko 200.000 vojnika. Sklapali su saveze s nomadskim i drugim narodima u Aziji. Počela je kao mongolska nacija Mongola, Naimana, Ujgura i Merkita. Osvojili su Kinu, Bliski istok i neke europske regije. Mongolskim Carstvom vladao je veliki kan ili kagan. Poslije smrti Monga-kana, Mongolsko Carstvo se podijelilo na: Dinastiju Yuan, Ilhanidsko Carstvo, Čagatajski Kanat i Zlatnu Hordu. Stoljećima su Mongoli živjeli nomadskim životom na stepama ili travnjacima u Aziji. Iznenada su, tijekom 13. stoljeća, izbili na svjetsku scenu. Predvođeni Džingis-kanom, Mongoli su stvorili prostrano carstvo koje se protezalo Europom i Azijom. Bili su bezobzirni vojnici koji su svaki zaposjednuti grad pretvorili u prah i pepeo. Ipak je njihovo carstvo doživjelo cijelo stoljeće mira. Cvala je trgovina duž Puta svile između Kine i Europe, a Kina je ujedinjena nakon dugo godina razjedinjenosti. Njihovo carstvo je kratko trajalo i raspalo se smrću Kublaj-kana 1294. godine.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Mongolsko Carstvo · Vidi više »
Nadbiskup
Nadbiskup (grč. αρχεπίσκοπος, riječ složena od arché »prvi« i episkopos »nadglednik«, odnosno »biskup«) je naslov što ga u Katoličkoj Crkvi redovito ima biskup, koji se nalazi na čelu nadbiskupije i koji je, obično, prvi među biskupima jedne crkvene pokrajine ili metropolije.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Nadbiskup · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Nijemci · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Njemačka · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Njemački jezik · Vidi više »
Novela
Novela je kratko prozno djelo sažete radnje čija fabula govori o isječku iz nečijega života te najčešće sadrži samo jedan događaj i samo nekoliko likova.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Novela · Vidi više »
Novoplatonizam
Novoplatonizam ili neoplatonizam naziv je za religijsko-mističnu školu filozofije koja je djelovala 3. – 6. stoljeća.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Novoplatonizam · Vidi više »
Numizmatika
Numizmatika (grč. nomisma, tj. kovanica) je znanost koja se, u užem smislu, bavi proučavanjem starog i suvremenog kovanog novca kao predmetima od povijesnog, kulturnog i umjetničkog značenja.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Numizmatika · Vidi više »
Oda
Oda je svečana pjesma posvećena zaslužnim osobama, značajnim događajima i temama kao što su božanstvo, ljubav, domovina i sl.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Oda · Vidi više »
Odiseja
Odiseja (Oδύσσεια) jedan je od dva grčka epa koji se pripisuju pjesniku Homeru.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Odiseja · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Padova
Padova (venecijanski Pàdoa, latinski: Patavium) je grad i istoimena općina u regiji Veneto, na sjeveru Italije.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Padova · Vidi više »
Panslavizam
Slavenske države u Europi: Južni, Zapadni i Istočni Slaveni) Panslavizam (panslavenski pokret) bio je oblik pan-pokreta.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Panslavizam · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Pariz · Vidi više »
Pavao Ritter Vitezović
''Kronika aliti spomen vsega svijeta vikov'' (1744.) Pavao Ritter Vitezović (Senj, 7. siječnja 1652. – Beč, 20. siječnja 1713.), hrvatski polihistor, književnik, povjesničar, jezikoslovac i nakladnik.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Pavao Ritter Vitezović · Vidi više »
Peripatetička škola
Gustav Adolph Spangenberg, ''Aristotelova škola'', detalj freske (1883. – 1888.) Peripatetička škola je bila jedna od najutjecajnijih filozofskih škola osnovanih u antičkoj Grčkoj.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Peripatetička škola · Vidi više »
Petar Krešimir IV.
Petra Krešimira IV. priznaju za kralja grad i nadbiskupija Splitska Odredba i potvrda kralja Petra Krešimira IV. o području Rapske biskupije (8. srpnja 1071. U Biogradu). Hrvatski državni arhiv Petar Krešimir IV.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Petar Krešimir IV. · Vidi više »
Petronije
Petronije Publije Petronije Niger (latinski Publius Petronius Niger, rođen 11., umro 66.), poznat i pod imenima Gaj Petronije (Gaius Petronius), Gaj Petronije Arbiter (Gaius Petronius Arbiter) ili Tit Petronije (Titus Petronius), rimski pisac i političar.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Petronije · Vidi više »
Pio V.
Pio V., lat. Pius PP.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Pio V. · Vidi više »
Piran
Piran (tal. Pirano) je grad i središte istoimene općine u jugozapadnoj Sloveniji na Jadranskoj obali Piranskog zaljeva.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Piran · Vidi više »
Platon
Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. pr. Kr. ili 427. pr. Kr. - Atena, 347. pr. Kr. ili 348. pr. Kr.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Platon · Vidi više »
Pleton
Georgije Gemist Pleton (grč. Georgios Gemistos Plethon, Γεώργιος Πλήθων Γεμιστός)(Konstantinopol, o. 1355. – Mistra, Peloponez, 26. lipnja 1450.), bizantski novoplatonistički filozof.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Pleton · Vidi više »
Požar
Šumski požar Požar je nekontrolirano gorenje koje nanosi materijalnu štetu i/ili ugrožava ljudske živote.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Požar · Vidi više »
Poetika
Poetika je područje znanosti o književnosti koje se bavi teorijom pjesništva, pjesničkim formama i načinima izražavanja.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Poetika · Vidi više »
Poezija
Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Poezija · Vidi više »
Politika
Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Politika · Vidi više »
Portugalski jezik
thumb Portugalski jezik (ISO 639-3: por; a língua portuguesa) je romanski jezik kojim se služi oko 200 milijuna ljudi.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Portugalski jezik · Vidi više »
Poslovica
Poslovica je sažeta izreka koja izriče životnu mudrost ili mudru misao, ponekad stilski naglašeno (bilo cinično ili duhovito), ili pak pjesnički u rimi.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Poslovica · Vidi više »
Potres
epicentrima potresa od 1963. – 1998. godine San Franciscu 1906. potresa u Indijskom oceanu 2004. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora – 2. oceanska kora – 3. gornji plašt – 4. donji plašt – 5. vanjska jezgra – 6. unutarnja jezgra – A: granica između kore i plašta (Mohorovičićev diskontinuitet) – B: granica između plašta i jezgre (Gutenbergov diskontinuitet) – C: granica između unutarnje i vanjske jezgre (Lehmannov diskontinuitet). Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Potres · Vidi više »
Povelja kneza Trpimira
Povelja kneza Trpimira Povelja kneza Trpimira, poznata i kao Trpimirova darovnica, najstariji je sačuvani spomenik hrvatskog prava.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Povelja kneza Trpimira · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Povijest · Vidi više »
Prapovijest
Prapovijest je najduže razdoblje u prošlosti čovječanstva.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Prapovijest · Vidi više »
Predsokratovska filozofija
Predsokratovska filozofija pojam je kojim se označava grčka filozofska misao koja se razvijala u antičkoj filozofiji prije Sokrata, kao i ona koja se razvijala za njegova života ali na temelju mišljenja i zaključaka koji su bili izvedeni prije Sokratovog stupanja na povijesnu scenu.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Predsokratovska filozofija · Vidi više »
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Protestantizam · Vidi više »
Psihologija
Grčko slovo "psi", uobičajena oznaka koja predstavlja psihologiju općenito Psihologija je društvena znanost koja se bavi moždanim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Psihologija · Vidi više »
Publije Vergilije Maron
Publije Vergilije Maron (Publius Vergilius Maro, 15. listopada 70. pr. Kr. — 20. rujna 19. pr. Kr. Kalabrija) prvosvećenik je rimske poezije i Augustove restauracije.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Publije Vergilije Maron · Vidi više »
Rajmund Kunić
Rajmund Kunić (Dubrovnik, 17. siječnja 1719. ‒ Rim, 22. studenoga 1794.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, književnik i prevoditelj.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Rajmund Kunić · Vidi više »
Reformacija
Reformacija, često nazvana i protestantska reformacija ili europska reformacija (od lat. reformatio - "obnova"), bio je vjerski i društveni pokret nastao raskolom s Rimokatoličkom Crkvom u Europi u 16. stoljeću, kojeg je započeo Martin Luther a nastavili ga Jean Calvin, Huldrych Zwingli i drugi rani protestantski reformatori.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Reformacija · Vidi više »
René Descartes
René Descartes, latinizirano Renatus Cartesius (Descartes (Indre-et-Loire), 31. ožujka 1596. – Stockholm, 11. veljače 1650.), francuski filozof, fizičar, matematičar i utemeljitelj analitičke geometrije.
Novi!!: Hrvatski latinizam i René Descartes · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Renesansa · Vidi više »
Rijeka dubrovačka
Pogled s Golubova kamena na Rijeku dubrovačku Stara i Nova Mokošica, Rožat, Komolac i Sustjepan u Rijeci dubrovačkoj Rijeka dubrovačka obuhvaća šire područje toka rijeke Omble, te je najveće prigradsko naseljeno područje grada Dubrovnika.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Rijeka dubrovačka · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Rim · Vidi više »
Romantizam
Romantizam je umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u Europi krajem 18. stoljeća.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Romantizam · Vidi više »
Ruđer Bošković
diplomatske poslove, a u njemu je za života bio samo jedanput (1747.). Bazilika sv. Petra u Rimu. Ruđer Bošković, S.J. ili punim imenom Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.), bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik i filozof; isusovac.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Ruđer Bošković · Vidi više »
Salustije
Gaj Salustije Krisp(o) (lat. Gaius Sallustius Crispus (Amiternum kraj Rima, 1. listopada 86. pr. Kr. - ?, 13. svibnja 35. pr. Kr.) bio je rimski povjesničar i političar.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Salustije · Vidi više »
Samostan
Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Samostan · Vidi više »
Sarkofag
zagrebačkoj katedrali. Sarkofag (lat. sarcophagus; grč. λίθος σαρκοφάγος lithos sarkophagos 'kamen koji jede, troši meso; kameni lijes'; od σάρξ sárx 'meso', φαγεῖν phagêin 'jesti') je nadgrobni spomenik u obliku sanduka od kamena, osobito mramora, kovine, pečene gline ili drva, redovito oslikan ili urešen reljefima u koji se polaže drveni lijes.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Sarkofag · Vidi više »
Satira
Charlesa Darwina iz 1871. Satira je književni oblik u kojem se ismijava pojedinac, skupina, država ili vlast.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Satira · Vidi više »
Skolastika
Filozofija u srednjem vijeku: predavač i slušači (14. st.) Skolastika (grč., lat. schola, dokolica > učeno razlaganje > škola; scholasticus, učenjački i učenjak) je filozofska i teološka metoda poučavanja u kršćanskim školama, prvo onima u sastavu samostana, zatim u katedralnim školama, te naposljetku na sveučilištima.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Skolastika · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Slaveni · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Slavonija · Vidi više »
Solin
Solin je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Solin · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Split · Vidi više »
Srebrenica
Srebrenica je grad i općina u Republici Srpskoj, BiH.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Srebrenica · Vidi više »
Srednja Europa
Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Srednja Europa · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Srednji vijek · Vidi više »
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Sredozemlje · Vidi više »
Stari zavjet
Stari zavjet - je dio Biblije kojim se podjednako služe Židovi i kršćani.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Stari zavjet · Vidi više »
Stih
Stih je ritmička, zvukovna, sintatička i značenjska cjelina.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Stih · Vidi više »
Stjepan Gradić
Stjepan Gradić ili Stefano Gradi (Dubrovnik, 6. ožujka 1613. – Rim, 2. svibnja 1683.), hrvatski polihistor, filozof, pjesnik, znanstvenik, prevoditelj, isusovac i diplomat.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Stjepan Gradić · Vidi više »
Stoicizam
Stoicizam je antička filozofska škola koja djeluje od 4.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Stoicizam · Vidi više »
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Sunce · Vidi više »
Supetarski kartular
Prva stranica Supetarskog kartulara Supetarski kartular ili Sumpetarski kartular ili Kartular Sv.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Supetarski kartular · Vidi više »
Sveta Stolica
Grb Svete Stolice Sveta Stolica (lat. Sancta Sedes) ili Apostolska Stolica označava vrhovnu vlast Katoličke Crkve, odnosno papu i Rimsku kuriju.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Sveta Stolica · Vidi više »
Sveučilište
Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Sveučilište · Vidi više »
Sveučilište u Oxfordu
Zgrada na Sveučilištu Oxford Sveučilište u Oxfordu (engl. University of Oxford, lat. Universitas Oxoniensis, poznato i kao Oxford) sveučilište je u engleskom gradu Oxfordu, utemeljeno 1096. godine.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Sveučilište u Oxfordu · Vidi više »
Tacit
Gaj Kornelije Tacit Publije (ili Gaj) Kornelije Tacit (Publius Kornelius Tacitus) (oko 56. – oko 117.) jedan je od najvažnijih povjesničara starog Rima.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Tacit · Vidi više »
Talijanska književnost
Talijanska književnost je sva književnost pisana na talijanskom jeziku, pogotovo u Italiji.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Talijanska književnost · Vidi više »
Teokrit
Teokrit (Θεόκριτος; oko 270. pr. Kr.) bio je starogrčki pjesnik rodom iz Sirakuze na Siciliji.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Teokrit · Vidi više »
Toma Akvinski
Sveti Toma Akvinski (lat. Thomas Aquinas, tal. Tommaso d'Aquino; Roccasecca, 28. siječnja 1225. – Fossanova, 7. ožujka 1274.), talijanski dominikanac, filozof, teolog, crkveni naučitelj i svetac.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Toma Akvinski · Vidi više »
Toma Arhiđakon
Toma Arhiđakon (latinski: Thomas Archidiaconus Spalatensis, Split, oko 1200. – Split, 8. svibnja 1268.), splitski klerik, povjesničar i kroničar.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Toma Arhiđakon · Vidi više »
Ton Smerdel
Ton Smerdel (Silba, 21. travnja 1904. Zagreb, 20. kolovoza 1970.) bio je hrvatski latinist, klasični filolog, prevoditelj, hrvatski pjesnik, esejist, kritičar, pisac ogleda, profesor i pjesnik latinist.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Ton Smerdel · Vidi više »
Torquato Tasso
Torquato Tasso Torquato Tasso (Sorrento, 11. ožujka 1544. – Rim, 25. travnja 1595.), talijanski pjesnik.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Torquato Tasso · Vidi više »
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Trogir · Vidi više »
Trpimir I.
Fragment grede s natpisom kneza Trpimira iz 9. stoljeća, pronađen u Rižinicama kraj Solina Trpimir (lat. Tirpimiro, Tibimir, Trapimir) je bio knez Primorske Hrvatske od oko 845. do 864. godine, te utemeljitelj vladarske dinastije Trpimirovića.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Trpimir I. · Vidi više »
Urbari
Državnom arhivu u Rijeci Urbari su popisi prihoda i prava zemljišnih vlastelinstava te podaničkih podavanja, obveza i službi, odnosno zbirke propisa kojima su se od ranoga srednjeg vijeka uređivali odnosi između vlastelina i kmetova.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Urbari · Vidi više »
Vatikan
Vatikan ili Vatikanski Grad (lat. Status Civitatis Vaticanae, tal. Stato della Città del Vaticano, službeno: Država Vatikanskoga Grada) najmanja je država svijeta, omeđena zidinama i okružena gradom Rimom u Italiji. Površinom od 0,44 km2 i sa stanovništvom od oko 1000 stanovnika, u obje je kategorije najmanja država svijeta. Grad-država je stvoren 1929. godine Lateranskim ugovorom, kao nasljednik nekada moćne i velike Papinske Države. Vatikan je izborna monarhija kojoj je na čelu biskup Rima – Papa. Vatikan je središte Katoličke crkve i njenog poglavara Pape. Papinska je katedrala bazilika sv. Ivana Lateranskog, a nalazi se izvan vatikanskih zidina.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Vatikan · Vidi više »
Vekenega
Vekenega (Zadar, pol. 11. stoljeća – Zadar, 27. rujna 1111.), iz zadarske patricijske obitelji Madijevaca, Čikina kći i opatica samostana benediktinki sv. Marije u Zadru.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Vekenega · Vidi više »
Vinko Pribojević
Naslovnica djela ''O podrijetlu i povijesti Slavena'' u prvom prijevodu na talijanski, iz 1595. Vinko Pribojević (sredina 15. stoljeća - poslije 1532.), hrvatski povjesničar i ideolog, poznat kao začetnik rane Panslavenske ideologije.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Vinko Pribojević · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Vojvodina · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Zadar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka katedrala
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava ili Zagrebačka katedrala najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Zagrebačka katedrala · Vidi više »
Zapadna Europa
tko kaže? Zapadna Europa Srednja i istočna Europa Zapadna Europa je najrazvijenija regija Europe.
Novi!!: Hrvatski latinizam i Zapadna Europa · Vidi više »
10. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 10. stoljeće · Vidi više »
1066.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1066. · Vidi više »
1090.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1090. · Vidi više »
1111.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1111. · Vidi više »
1146.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1146. · Vidi više »
1153.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1153. · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 12. stoljeće · Vidi više »
1200.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1200. · Vidi više »
1266.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1266. · Vidi više »
1268.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1268. · Vidi više »
1348.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1348. · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 14. stoljeće · Vidi više »
1408.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1408. · Vidi više »
1425.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1425. · Vidi više »
1434.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1434. · Vidi više »
1450.
Tempio Malatestiano.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1450. · Vidi više »
1460.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1460. · Vidi više »
1467.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1467. · Vidi više »
1469.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1469. · Vidi više »
1472.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1472. · Vidi više »
1477.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1477. · Vidi više »
1490.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1490. · Vidi više »
1493.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1493. · Vidi više »
1500.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1500. · Vidi više »
1504.
1504. bila je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1504. · Vidi više »
1506.
1506. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1506. · Vidi više »
1510.
1510. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1510. · Vidi više »
1516.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1516. · Vidi više »
1518.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1518. · Vidi više »
1522.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1522. · Vidi više »
1524.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1524. · Vidi više »
1526.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1526. · Vidi više »
1530.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1530. · Vidi više »
1534.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1534. · Vidi više »
1536.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1536. · Vidi više »
1539.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1539. · Vidi više »
1542.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1542. · Vidi više »
1571.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1571. · Vidi više »
1573.
1573. (Rimski: MDLXXIII), sedamdesetdruga je godina 16. stoljeća.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1573. · Vidi više »
1604.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1604. · Vidi više »
1652.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1652. · Vidi više »
1666.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1666. · Vidi više »
1667.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1667. · Vidi više »
1679.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1679. · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 17. stoljeće · Vidi više »
1700.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1700. · Vidi više »
1713.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1713. · Vidi više »
1739.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1739. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 18. stoljeće · Vidi više »
1808.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1808. · Vidi više »
1820.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1820. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 19. stoljeće · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 1918. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 20. stoljeće · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 2006. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 2008. · Vidi više »
7. veljače
7.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 7. veljače · Vidi više »
852.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 852. · Vidi više »
9. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 9. stoljeće · Vidi više »
976.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski latinizam i 976. · Vidi više »
