Brže od pregledniku!
29 odnosi: Crno-bijeli svijet, Daniela Trbović, Davor Meštrović, Dobro jutro, Hrvatska, Dora (natjecanje), Duško Ćurlić, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska radiotelevizija, Jadranske igre, Mirko Fodor, Novinar, Zagreb, Zvijezde pjevaju, 1968., 1992., 1993., 2002., 2003., 2008., 2011., 2012., 2013., 2016., 2017., 2018., 2019., 2023., 7. srpnja.
Crno-bijeli svijet
Crno-bijeli svijet drugi je studijski album Prljavog kazališta, koji 1980. godine objavljuje diskografska kuća Suzy.
Novi!!: Karmela Vukov-Colić i Crno-bijeli svijet · Vidi više »
Daniela Trbović
Daniela Trbović u kvizu ''Najslabija karika.''Daniela Trbović (Karlovac, 27. rujna 1963.) je televizijska voditeljica na HRT-u.
Novi!!: Karmela Vukov-Colić i Daniela Trbović · Vidi više »
Davor Meštrović
Davor Meštrović (Zagreb, 13. studenog 1967.) je hrvatski televizijski novinar i voditelj.
Novi!!: Karmela Vukov-Colić i Davor Meštrović · Vidi više »
Dobro jutro, Hrvatska
Emisija Dobro jutro, Hrvatska se emitira na Prvom programu HTV-a od ponedjeljka do petka od 06:45 do 09:55 i subotom od 09:30 do 10:45.
Novi!!: Karmela Vukov-Colić i Dobro jutro, Hrvatska · Vidi više »
Dora (natjecanje)
Dora ili Hrvatski izbor za pjesmu Eurovizije ime je dobila po hrvatskoj skladateljici Dori Pejačević (1885. – 1923.) i glazbeno je natjecanje u organizaciji Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Karmela Vukov-Colić i Dora (natjecanje) · Vidi više »
Duško Ćurlić
Duško Ćurlić (Zagreb, 28. siječnja 1968.) je hrvatski TV i radio voditelj na HRT-u. Osim što je poznat po tome što je voditelj najpopularnijih showova Ples sa zvijezdama, Zvijezde pjevaju, Kruške i jabuke, manje je poznato da je snimio nekoliko reklamnih spotova, imao gostujuće uloge u serijama Bitange i princeze i Ljubav u zaleđu i drugima, te filmovima poput Ne pitaj kako! i Iza stakla.
Novi!!: Karmela Vukov-Colić i Duško Ćurlić · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Karmela Vukov-Colić i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Karmela Vukov-Colić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Karmela Vukov-Colić i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »
Jadranske igre
Jadranske igre, bile su zabavno-natjecateljski projekt koji se održavao tijekom ljetnih mjeseci s ciljem obogaćivanja hrvatske turističke ponude.
Novi!!: Karmela Vukov-Colić i Jadranske igre · Vidi više »
Mirko Fodor
Mirko Fodor (Zagreb, 22. listopada 1962.), hrvatski je televizijski i radijski voditelj i glumac.
Novi!!: Karmela Vukov-Colić i Mirko Fodor · Vidi više »
Novinar
Ruski predsjednik Vladimir Putin s novinarima Novinar ili novinarka je naziv za osobu koja se bavi novinarstvom, prikupljanjem informacija o tekućim događajima, aktualnim temama, osobama i iste objavljuje u tiskanim, televizijskim, radijskim i elektroničkim medijima.
Novi!!: Karmela Vukov-Colić i Novinar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Karmela Vukov-Colić i Zagreb · Vidi više »
Zvijezde pjevaju
Zvijezde pjevaju, hrvatska je zabavno-pjevačka televizijska emisija čiji su voditelji Barbara Kolar i Duško Ćurlić.
Novi!!: Karmela Vukov-Colić i Zvijezde pjevaju · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Karmela Vukov-Colić i 1968. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Karmela Vukov-Colić i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Karmela Vukov-Colić i 1993. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Karmela Vukov-Colić i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Karmela Vukov-Colić i 2003. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Karmela Vukov-Colić i 2008. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Karmela Vukov-Colić i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Karmela Vukov-Colić i 2012. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Karmela Vukov-Colić i 2013. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Karmela Vukov-Colić i 2016. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Karmela Vukov-Colić i 2017. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Karmela Vukov-Colić i 2018. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Karmela Vukov-Colić i 2019. · Vidi više »
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Karmela Vukov-Colić i 2023. · Vidi više »
7. srpnja
7.
Novi!!: Karmela Vukov-Colić i 7. srpnja · Vidi više »
