Brže od pregledniku!
25 odnosi: Donji grad (Osijek), Elektrane i elektroenergetske mreže, Elektrifikacija, Gornji grad (Osijek), Hrvatska, Kočija, Kolosijek, Koncesija, Lijevano željezo, Novi grad (Osijek), Osijek, Požar, Tračnice, Tramvaj, Tvrđa, Zima, 10. rujna, 15. veljače, 1879., 1883., 1884., 1926., 20. stoljeće, 27. lipnja, 31. prosinca.
Donji grad (Osijek)
Donji grad je gradska četvrt na sjeveroistoku Osijeka.
Novi!!: Konjski tramvaj u Osijeku i Donji grad (Osijek) · Vidi više »
Elektrane i elektroenergetske mreže
Nuklearna elektrana Krško. Hrvatskoj. Termoelektrana Plomin. Termoelektrana-toplana Zagreb. Geotermalna elektrana Malitbog (Filipini) je trenutno najveća samostalna geotermalna elektrana na svijetu. stupanj toplinskog iskorištenja od 60%. generatora pare koji koristi ugljen kao gorivo. Nuklearna elektrana Fukushima 1. Brana i Hidroelektrana Peruća. Plimna hidroelektrana La Rance. hidroelektrani na valove Aguçadoura (Portugal). vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. sunčevoj termoelektrani u Izraelu. date.
Novi!!: Konjski tramvaj u Osijeku i Elektrane i elektroenergetske mreže · Vidi više »
Elektrifikacija
Elektrifikacija je pojam koji se odnosi na postavljanje sistema tako da isti radi koristeći elektricitet.
Novi!!: Konjski tramvaj u Osijeku i Elektrifikacija · Vidi više »
Gornji grad (Osijek)
Gornji grad je osječka gradska četvrt.
Novi!!: Konjski tramvaj u Osijeku i Gornji grad (Osijek) · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Konjski tramvaj u Osijeku i Hrvatska · Vidi više »
Kočija
Britanski kralj George VI. i kraljica Elizabeta se voze kočijom prilikom posjete Kanadi 1939. Tvornica kočija Dick & Kirschten, Offenbach am Main, oko 1850. Kočija ili kočije je naziv za kola, odnosno kopneno vozilo na kotačima za prijevoz putnika koje pokreću životinje, najčešće konji.
Novi!!: Konjski tramvaj u Osijeku i Kočija · Vidi više »
Kolosijek
željezničke pruge normalnoga kolosijeka razmak između tračnica iznosi 1435 milimetara. slavonsko-podravskih željeznica (Tehnički muzej u Zagrebu). Uskotračna pruga nekad je vodila do Dubrovnika (slika iz 1967.). Spomenik ''Samoborčeku'' u Samoboru. Austrijska parna lokomotiva U.37 na koparskom kolodvoru ("Parenzana"). Kolosijek je prometni trak namijenjen kretanju prisilno vođenih vozila (na primjer željeznica i tramvaja).
Novi!!: Konjski tramvaj u Osijeku i Kolosijek · Vidi više »
Koncesija
Koncesija je pravo na korištenje nacionalnog dobra za obavljanje gospodarske djelatnosti.
Novi!!: Konjski tramvaj u Osijeku i Koncesija · Vidi više »
Lijevano željezo
Ploče od lijevanog željeza na klaviru. željeza i ugljika, te nekih drugih legirnih elemenata, gdje je sadržaj ugljika veći od 2,06% (maseni udio). Cijevi od lijevanog željeza. Tava od lijevanog željeza (sivi lijev). Most od lijevanog željeza. Stare peći na drva od lijevanog željeza. Žilavi lijev (mikrostruktura) pod povećanjem od 100 puta. http://www.scribd.com/doc/41574523/Lecture-1-Part-II-Engineering-Materials Asst. Prof. Yaqub, Ejaz, Asst. Prof. Arshad, Rizwan: "ME-140 Workshop Technology - Slide 25", publisher.
Novi!!: Konjski tramvaj u Osijeku i Lijevano željezo · Vidi više »
Novi grad (Osijek)
ulaz u gradsku četvrt Novi grad je osječka gradska četvrt.
Novi!!: Konjski tramvaj u Osijeku i Novi grad (Osijek) · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Konjski tramvaj u Osijeku i Osijek · Vidi više »
Požar
Šumski požar Požar je nekontrolirano gorenje koje nanosi materijalnu štetu i/ili ugrožava ljudske živote.
Novi!!: Konjski tramvaj u Osijeku i Požar · Vidi više »
Tračnice
Željeznička tračnica željezničkih tračnica Tipična tramvajska tračnica Tračnice za vođenje autobusa, sustava O-Bahn blizu Klemziga Jedna od mogućih izvedbi tračnice za vođenje autobusa u gradu Mannheim Tračnice za hibridno vozilo (translohr) Tračnice za vođenje hibridnog vozila (klasificiranog kao autobus, jer može tehnički napustiti vođenje) i nastaviti vožnju po ulici Tračnice su oblikovani čelični proizvod.
Novi!!: Konjski tramvaj u Osijeku i Tračnice · Vidi više »
Tramvaj
Tramvaj Konstal 105N2k/2000, Szczecin, Poljska Njemačkoj Britanski tramvaj na kat Tramvaj (eng. tramway) je električno vozilo za gradski prijevoz putnika koje se kreće po tračnicama.
Novi!!: Konjski tramvaj u Osijeku i Tramvaj · Vidi više »
Tvrđa
Trg Sv. Trojstva Osječka Tvrđa barokni je grad-tvrđava 18.
Novi!!: Konjski tramvaj u Osijeku i Tvrđa · Vidi više »
Zima
Anica Vranković: '''Zima''', 1968. Zima je najhladnije godišnje doba koje započinje 21. prosinca u kojemu dani traju kraće od noći, a priroda je uspavana u skladu s niskim temperaturama.
Novi!!: Konjski tramvaj u Osijeku i Zima · Vidi više »
10. rujna
10.
Novi!!: Konjski tramvaj u Osijeku i 10. rujna · Vidi više »
15. veljače
15.
Novi!!: Konjski tramvaj u Osijeku i 15. veljače · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: Konjski tramvaj u Osijeku i 1879. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: Konjski tramvaj u Osijeku i 1883. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: Konjski tramvaj u Osijeku i 1884. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: Konjski tramvaj u Osijeku i 1926. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Konjski tramvaj u Osijeku i 20. stoljeće · Vidi više »
27. lipnja
27.
Novi!!: Konjski tramvaj u Osijeku i 27. lipnja · Vidi više »
31. prosinca
31.
Novi!!: Konjski tramvaj u Osijeku i 31. prosinca · Vidi više »
