Brže od pregledniku!
48 odnosi: Biskup, Bosanska Posavina, Breznica Našička, Dalmacija, Državna cesta D2, Državna cesta D53, Drugi svjetski rat, Grad, Hrvatska, Hrvatsko zagorje, Istočnohrvatska ravnica, Jelisavac, Josip Jelačić, Kapela, Katastar, Klokočevci, Kućanstvo, Lila, Markovac Našički, Matija Gubec, Mijo Škvorc, Našice, Nadmorska visina, Nizina, NK Lađanska, Nogometno središte Našice, Osječko-baranjska županija, Poštanski broj, Požeška biskupija, Proštenje, Registarska pločica vozila, Ribe, Ribnjak, Ribnjak (Našice), Selo, Slavonija, Sveta Ana, Sveti Marko, Zemljopisna širina, Zemljopisna dužina, Zemljopisno područje, Zvonik, 1948., 1967., 1982., 1986., 2011., 3. ŽNL Osječko-baranjska.
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Lađanska i Biskup · Vidi više »
Bosanska Posavina
Položaj Bosanske Posavine u BiH Bosanska Posavina regija je u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine te najveća nizina koja se na sjeveru proteže uz Savu.
Novi!!: Lađanska i Bosanska Posavina · Vidi više »
Breznica Našička
'''Breznica Našička''': Crkva Sv.Martina. Breznica Našička je naselje u Hrvatskoj, regiji Slavoniji u Osječko-baranjskoj županiji i pripada općini Koški.
Novi!!: Lađanska i Breznica Našička · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Lađanska i Dalmacija · Vidi više »
Državna cesta D2
D2 je državna cesta u Hrvatskoj.
Novi!!: Lađanska i Državna cesta D2 · Vidi više »
Državna cesta D53
D53 je državna cesta u Hrvatskoj.
Novi!!: Lađanska i Državna cesta D53 · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Lađanska i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Lađanska i Grad · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Lađanska i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko zagorje
Tipičan krajolik Hrvatskog zagorja tamnozelenom bojom je označeno Zagorje Hrvatsko zagorje je kulturno-povijesna hrvatska regija i zasebna prirodno-zemljopisna cjelina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Lađanska i Hrvatsko zagorje · Vidi više »
Istočnohrvatska ravnica
Istočnohrvatska ravnica, nizinski, istočni dio Istočne Hrvatske, u kojem prevladavaju lesni ravnjaci i aluvijalne ravnice (pridravska nizina Osijeka, slavonska Podravina, Baranja, vukovarski ravnjak, đakovački kraj, bosutska Posavina).
Novi!!: Lađanska i Istočnohrvatska ravnica · Vidi više »
Jelisavac
Jelisavac (slovački: Jelisavec) je naselje u Hrvatskoj, regiji Slavonija u Osječko-baranjskoj županiji i pripada gradu Našice.
Novi!!: Lađanska i Jelisavac · Vidi više »
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Novi!!: Lađanska i Josip Jelačić · Vidi više »
Kapela
romanička crkva u Gackoj), Brinje. Kapela je termin koji se koristi za manju crkvenu građevinu, obično ovisnu o nekoj većoj župnoj crkvi.
Novi!!: Lađanska i Kapela · Vidi više »
Katastar
Katastar je upisnik zemljišta i nekretnina neke države.
Novi!!: Lađanska i Katastar · Vidi više »
Klokočevci
Klokočevci su mjesto u Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Lađanska i Klokočevci · Vidi više »
Kućanstvo
Kućanstvo (u hrv. literaturi se javlja često i raširen srbizam domaćinstvo; ne poistovjećivati sa suprotnoznačnicom pojmu gostovanje) u ekonomskom smislu označava sustav koji se sastoji od najmanje jedne osobe (poslovni subjekt).
Novi!!: Lađanska i Kućanstvo · Vidi više »
Lila
Lila je selo u Hrvatskoj, regiji Slavoniji u Osječko-baranjskoj županiji i pripada gradu Našicama.
Novi!!: Lađanska i Lila · Vidi više »
Markovac Našički
Markovac Našički (Markovec Našický) je naselje u Hrvatskoj, regiji Slavoniji u Osječko-baranjskoj županiji i pripada gradu Našicama.
Novi!!: Lađanska i Markovac Našički · Vidi više »
Matija Gubec
Antuna Augustinčića (dio spomenika seljačkoj buni 1573.) Ambroz Matija Gubec (mađarski: Gubecz Máté), (Hižakovec u Hrvatskom zagorju oko 1548. - Zagreb, 15. veljače 1573.?),, Mladen Švab (2002.), hbl.lzmk.hr, preuzeto 1.
Novi!!: Lađanska i Matija Gubec · Vidi više »
Mijo Škvorc
Mijo Škvorc (Ruševac (Križevci), 1. rujna 1919. ‒ Zagreb, 15. veljače 1989.), hrvatski katolički svećenik, pomoćni biskup zagrebački, teolog, filozof, pjesnik.
Novi!!: Lađanska i Mijo Škvorc · Vidi više »
Našice
Našice su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Lađanska i Našice · Vidi više »
Nadmorska visina
HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.
Novi!!: Lađanska i Nadmorska visina · Vidi više »
Nizina
Nizina Nizina je zemljopisni pojam, koji označava ravne predjele bez uzvisina, obično male nadmorske visine, od 0 do 200 m nadmorske visine.
Novi!!: Lađanska i Nizina · Vidi više »
NK Lađanska
NK Lađanska je nogometni klub iz Lađanske nedaleko Našica u Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Lađanska i NK Lađanska · Vidi više »
Nogometno središte Našice
'''Nogometno središte Našice''', P. Preradovića 23, 31500 Našice.
Novi!!: Lađanska i Nogometno središte Našice · Vidi više »
Osječko-baranjska županija
Osječko-baranjska županija je jedna od dvadeset hrvatskih županija, smještena je na istoku Hrvatske.
Novi!!: Lađanska i Osječko-baranjska županija · Vidi više »
Poštanski broj
Poštanski broj, kod od brojeva ili slova, ili kombinacija i jednih i drugih, posebna za svako naselje, kako bi se omogućilo brzo strojno razvrstavanje pošiljki.
Novi!!: Lađanska i Poštanski broj · Vidi više »
Požeška biskupija
Požeška biskupija je osnovana 1997. godine izdvajanjem istočnog dijela Zagrebačke nadbiskupije.
Novi!!: Lađanska i Požeška biskupija · Vidi više »
Proštenje
Moravaskoj Slovačkoj (Češka) Proštenje je misno slavlje vezano za crkvu i crkvene blagdane, može se definirati kao okupljanje puka uz crkvenu proslavu ili procesiju.
Novi!!: Lađanska i Proštenje · Vidi više »
Registarska pločica vozila
Registarske pločice nekih europskih zemalja Registarska pločica je pločica za označavanje vozila.
Novi!!: Lađanska i Registarska pločica vozila · Vidi više »
Ribe
Ribe (lat. Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.
Novi!!: Lađanska i Ribe · Vidi više »
Ribnjak
Ribnjak Ribnjak je poljoprivredno dobro u kojem se intenzivno uzgajaju ribe.
Novi!!: Lađanska i Ribnjak · Vidi više »
Ribnjak (Našice)
Ribnjak je selo u Hrvatskoj, regiji Slavonija u Osječko-baranjskoj županiji i pripada gradu Našice.
Novi!!: Lađanska i Ribnjak (Našice) · Vidi više »
Selo
Južnoj Češkoj Selo Selo je uz grad jedno od dva osnovna tipa ljudskih naselja.
Novi!!: Lađanska i Selo · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Lađanska i Slavonija · Vidi više »
Sveta Ana
Sveta Ana je kršćanska svetica, majka Blažene Djevice Marije.
Novi!!: Lađanska i Sveta Ana · Vidi više »
Sveti Marko
Sveti Marko, evanđelist, kršćanski svetac, autor Evanđelja po Marku, aleksandrijski biskup, utemeljitelj kršćanske zajednice u sjevernoj Africi, zaštitnik Venecije.
Novi!!: Lađanska i Sveti Marko · Vidi više »
Zemljopisna širina
Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).
Novi!!: Lađanska i Zemljopisna širina · Vidi više »
Zemljopisna dužina
Zemljopisne dužine Zemljopisna dužina ili geografska dužina neke točke na Zemlji je kutna udaljenost mjerena uzduž Zemljinog ekvatora od Griničkog meridijana do pripadajućeg podnevnika (meridijana) te točke.
Novi!!: Lađanska i Zemljopisna dužina · Vidi više »
Zemljopisno područje
Jedan od prikaza hrvatskih pokrajina (krajeva/makroregija):Središnja Hrvatska, Istočna Hrvatska, Planinska Hrvatska, Sjeverna hrvatska obala, Južna hrvatska obala. Zemljopisno područje ili zemljopisna regija (od engleskog izraza geographical region ili talijanskog Regione) je naziv koji može označavati prirodno-zemljopisno područje (s obzirom na tlo, klimu, vegetaciju, ekologiju i dr.) ili društveno-zemljopisno područje (s obzirom na gospodarstvo, naselja, stanovništvo...). Naziv se najčešće koristi za područje koje je manje-više jasno razgraničeno svojim prirodnim obilježjima (granice koje mogu biti rijeke, planine,...) i koje ima posebnosti vezane s kulturom ili poviješću određenog kraja.
Novi!!: Lađanska i Zemljopisno područje · Vidi više »
Zvonik
Ulmer Münster. Zvonik je samostalna građevina i često sastavni dio crkve ili kapele.
Novi!!: Lađanska i Zvonik · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Lađanska i 1948. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Lađanska i 1967. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Lađanska i 1982. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Lađanska i 1986. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Lađanska i 2011. · Vidi više »
3. ŽNL Osječko-baranjska
3.
Novi!!: Lađanska i 3. ŽNL Osječko-baranjska · Vidi više »
