Brže od pregledniku!
17 odnosi: Andautonia, Antički Rim, Asseria, Autonomija, Edil, Fulfinum – Mirine, Halikan, Hrvatska, Karakala, Latinski jezik, Općina, Palača Municipija, Romanski jezici, Senat, Starorimska kolonija, Varvaria, 212..
Andautonia
Andautonija Andautonija je starorimsko naselje i municipij u blizini rijeke Save na mjestu današnjega sela Šćitarjevo u Hrvatskoj, južno od Zagreba i u blizini Velike Gorice.
Novi!!: Municipij i Andautonia · Vidi više »
Antički Rim
Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.
Novi!!: Municipij i Antički Rim · Vidi više »
Asseria
Ruševni ostaci Asserije Asseria je rimski municipij koji je nastao na liburnskoj gradini, na mjestu današnjega Podgrađa kod Benkovca.
Novi!!: Municipij i Asseria · Vidi više »
Autonomija
Autonomija (grčki αὐτονομία autonomia, samostalnost) je pravni položaj/status određenog teritorija, socijalne ili ekonomske grupe po kome oni imaju pravo na samoorganiziranje (uključujući i donošenje vlastitih pravnih propisa) i samoupravljanje.
Novi!!: Municipij i Autonomija · Vidi više »
Edil
Edili (lat. aedes, hram) su bili viši činovnici gradske uprave u starom Rimu.
Novi!!: Municipij i Edil · Vidi više »
Fulfinum – Mirine
Fulfinum – Mirine, antički grad i ranokršćanski kompleks u uvali Sepen kod Omišlja.
Novi!!: Municipij i Fulfinum – Mirine · Vidi više »
Halikan
Zemljovid dijela južne Europe u 2-3. stoljeću gdje se na području Panonije Superior nalazi Halikan (''Halicanum'') Halikan (lat. Halicanum, Halycanum, Alicanum), starorimsko naselje tipa municipij koje se nalazilo na mjestu današnjeg Svetog Martina na Muri u Međimurskoj županiji, Hrvatska.
Novi!!: Municipij i Halikan · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Municipij i Hrvatska · Vidi više »
Karakala
Karakala Karakala, (Lugdunum, 4. travnja 188. – Mezopotamija, 8. travnja 217.), rimski car (211. – 217.). Rođen 4.
Novi!!: Municipij i Karakala · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Municipij i Latinski jezik · Vidi više »
Općina
Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.
Novi!!: Municipij i Općina · Vidi više »
Palača Municipija
Stendarac Palača Municipija Crkva Svetog Jeronima Palača Municipija je zgrada nekadašnjeg gradskoga poglavarstva u Rijeci.
Novi!!: Municipij i Palača Municipija · Vidi više »
Romanski jezici
''Romanski jezici'' u svijetuPlavo-francuski, zeleno-španjolski, narančasto-portugalski, žuto-talijanski, crveno-rumunjski Romanski jezici (Privatni kod:; također poznati i kao novolatinski jezici) su podskupina italskih jezika, posebno onih koji su se razvili iz narječja latinskog jezika, odnosno tzv.
Novi!!: Municipij i Romanski jezici · Vidi više »
Senat
Rimskom forumu Senat je naziv za skupštinu, često za gornji dom ili komoru legislature ili parlamenta.
Novi!!: Municipij i Senat · Vidi više »
Starorimska kolonija
Starorimska kolonija (lat. colonia, mn. coloniae) je bila naseobina koje su vlasti osnovale radi obrane osvojenih krajeva.
Novi!!: Municipij i Starorimska kolonija · Vidi više »
Varvaria
Varvaria je antičko naselje na mjestu današnjega Bribira kod Skradina.
Novi!!: Municipij i Varvaria · Vidi više »
212.
Bez opisa.
Novi!!: Municipij i 212. · Vidi više »
