Brže od pregledniku!
47 odnosi: Antanta, Austronezijski narodi, Španjolska, Cookovo Otočje, Drugi svjetski rat, Ferdinand Magellan, Fidži, Genetika, Havaji, Japan, Jezik, Kultura, Liga naroda, Lončarstvo, Njemačko Carstvo, Nova Gvineja, Novi Zeland, Prvi svjetski rat, Samoa, Savezne Države Mikronezije, Sjedinjene Američke Države, Solomonski Otoci, Tahiti, Tihi ocean, Tonga, Ujedinjeni narodi, Uskršnji otok, Ustav, Versajski ugovor, 1000., 1521., 17. rujna, 17. stoljeće, 1899., 1919., 1947., 1979., 1981., 1986., 1990., 1991., 2004., 2007., 22. prosinca, 3. studenoga, 300. pr. Kr., 400..
Antanta
Zemljovid svijeta u Prvom svjetskom ratu:~ Antanta-zelena boja ~ Središnje sile-narančasta boja ~ Neutralne države-sivo. Antanta je savez koji su stvorile Rusija, Francuska i Velika Britanija.
Novi!!: Povijest Oceanije i Antanta · Vidi više »
Austronezijski narodi
Austronezijski narodi (Austronezijci, Austronežani).- Velika etno-lingvistička porodica rasprostranjena u području Oceanije, Indonezije, Melanezije, Filipina, dijelovima Indokine, pa i uz afričku obalu, na otoku Madagaskaru.
Novi!!: Povijest Oceanije i Austronezijski narodi · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Povijest Oceanije i Španjolska · Vidi više »
Cookovo Otočje
Cookovo Otočje (eng. Cook Islands, hrv. također Cookovi otoci, Kukovi otoci), su samoupravna parlamentarna demokracija u slobodnom pridruženju s Novim Zelandom.
Novi!!: Povijest Oceanije i Cookovo Otočje · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Povijest Oceanije i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Ferdinand Magellan
'''Ferdinand Magellan''' Ferdinand Magellan (proljeće 1480. – otok Mactan, 27. travnja 1521.), portugalski pomorac i istraživač.
Novi!!: Povijest Oceanije i Ferdinand Magellan · Vidi više »
Fidži
Fidži (fidžijski: Viti; fidžijski hindski: फ़िजी), službeno Republika Fidži (fidžijski: Matanitu Tugalala o Viti; fidžijski hindski: फ़िजी गणराज्य), otočna je država u Melaneziji, u Oceaniji, smještena u južnom Pacifiku, oko 2000 kilometara od Sjevernoga otoka Novog Zelanda.
Novi!!: Povijest Oceanije i Fidži · Vidi više »
Genetika
Genetika (grčki, genitivno, i, 'podrijetlo') znanost je koja se bavi proučavanjem nasljeđivanja kod živih bića te pojava i uzroka međusobne sličnosti, ali i različitosti.
Novi!!: Povijest Oceanije i Genetika · Vidi više »
Havaji
Havaji ili Država Hawaii je otočje u Tihome oceanu koje pripada kao savezna država Sjedinjenim Američkim Državama.
Novi!!: Povijest Oceanije i Havaji · Vidi više »
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
Novi!!: Povijest Oceanije i Japan · Vidi više »
Jezik
Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.
Novi!!: Povijest Oceanije i Jezik · Vidi više »
Kultura
Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.
Novi!!: Povijest Oceanije i Kultura · Vidi više »
Liga naroda
Zastava Lige naroda (1939.) 300px Liga naroda ili Društvo naroda bila je međunarodna organizacija država osnovana na prijedlog američkog predsjednika Woodrowa Wilsona nakon Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Povijest Oceanije i Liga naroda · Vidi više »
Lončarstvo
Lončarica pri radu Lončar pri radu Lončarstvo je umijeće proizvodnje keramičkih posuda od gline i jedno je od prvih zanata koji su se pojavili s nastankom ljudske kulture.
Novi!!: Povijest Oceanije i Lončarstvo · Vidi više »
Njemačko Carstvo
Njemačko Carstvo (njem. Deutsches Reich) bio je naziv za njemačku državu u vremenu od 47 godina, počevši od proglasa Vilima I. od Pruske, njemačkog cara (18. siječnja 1871.) te završivši abdikacijom Vilima II. (9. studenoga 1918.). Službeno ime države u to doba, Deutsches Reich (Njemački Reich), koristilo se sve do 1943. i ne označava striktno period carske vladavine.
Novi!!: Povijest Oceanije i Njemačko Carstvo · Vidi više »
Nova Gvineja
Položaj otoka na zemlji. Indoneziji, a istočni dio nezavisna je država Papua Nova Gvineja. Nova Gvineja ima površinu od 786 000 km² što ga čini drugim po veličini otokom na Zemlji.
Novi!!: Povijest Oceanije i Nova Gvineja · Vidi više »
Novi Zeland
Novi Zeland je otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugoistočno od Australije.
Novi!!: Povijest Oceanije i Novi Zeland · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Povijest Oceanije i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Samoa
Nezavisna Država Samoa, kraće Samoa je otočna država u Tihom oceanu.
Novi!!: Povijest Oceanije i Samoa · Vidi više »
Savezne Države Mikronezije
Savezne Države Mikronezije su otočna država u Tihom oceanu, sjeveroistočno od Papue Nove Gvineje.
Novi!!: Povijest Oceanije i Savezne Države Mikronezije · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Povijest Oceanije i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Solomonski Otoci
Koraljni greben kod mjesta Gizo Solomonski Otoci ili Salomonski Otoci država su u Melaneziji na jugozapadu Tihoga oceana, istočno od Papue Nove Gvineje.
Novi!!: Povijest Oceanije i Solomonski Otoci · Vidi više »
Tahiti
Tahićanska crna plaža Tahiti, najveći otok u Francuskoj Polineziji.
Novi!!: Povijest Oceanije i Tahiti · Vidi više »
Tihi ocean
Tihi ocean Obala Tihog oceana u Vina del Maru, Čile. Tihi ocean (od latinskog Mare Pacificum, hrvatski Mirno more), najveća je morska površina na svijetu.
Novi!!: Povijest Oceanije i Tihi ocean · Vidi više »
Tonga
Kraljevina Tonga pacifička otočna država na nizu od 177 otoka jugozapadno od Samoe, a istočno od Fidžija.
Novi!!: Povijest Oceanije i Tonga · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: Povijest Oceanije i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
Uskršnji otok
Uskršnji otok ili Rapa Nui, lokalnom jeziku poznat kao Te Pito O Te Henua, odnosno Isla de Pascua na Španjolskom, otok je na jugu Tihog oceana (Polinezija) koji upravno pripada Čileu.
Novi!!: Povijest Oceanije i Uskršnji otok · Vidi više »
Ustav
Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.
Novi!!: Povijest Oceanije i Ustav · Vidi više »
Versajski ugovor
Nakon prvog svjetskog rata, mirovni sporazumi zaključeni su sa svakom pobijeđenom državom posebno.
Novi!!: Povijest Oceanije i Versajski ugovor · Vidi više »
1000.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Oceanije i 1000. · Vidi više »
1521.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Oceanije i 1521. · Vidi više »
17. rujna
17.
Novi!!: Povijest Oceanije i 17. rujna · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Oceanije i 17. stoljeće · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Oceanije i 1899. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Oceanije i 1919. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Oceanije i 1947. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Oceanije i 1979. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Oceanije i 1981. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Oceanije i 1986. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Oceanije i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Oceanije i 1991. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Povijest Oceanije i 2004. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Povijest Oceanije i 2007. · Vidi više »
22. prosinca
22.
Novi!!: Povijest Oceanije i 22. prosinca · Vidi više »
3. studenoga
3.
Novi!!: Povijest Oceanije i 3. studenoga · Vidi više »
300. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Oceanije i 300. pr. Kr. · Vidi više »
400.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Oceanije i 400. · Vidi više »
