Brže od pregledniku!
59 odnosi: Beč, Bolest, Bolnica, Borben Uglešić, Dijagnostika, Docent, Fakultet, Firule, Francuska, Goran Dodig, Hrvatska, Istraživanje, Jankomir, Jugoslavija (razdvojba), Klinika (ustanova), Liječnik, Medicina, Medicinska sestra, Neurologija, Osijek, Pacijent, Pakrac, Pedagog, Popovača, Psihijatar, Psihologija, Rab, Rat, Rijeka, Split, Ugljan, Ustanova, Vrapče, Zadar, Zagreb, Zakon, Zemunik Donji, 1823., 1877., 1879., 1905., 1917., 1921., 1923., 1925., 1932., 1934., 1938., 1943., 1953., ..., 1955., 1958., 1962., 1974., 1980., 1988., 1991., 1992., 2001.. Proširite indeks (9 više) »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i Beč · Vidi više »
Bolest
right Bolest je abnormalno stanje organizma koje otežava funkcije tijela.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i Bolest · Vidi više »
Bolnica
'''H''' - međunarodni znak za bolnice KB Dubrava u Zagrebu Bolnica (u prošlosti hospital ili lazaret) je javna ili privatna zdravstvena ustanova za liječenje bolesnika.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i Bolnica · Vidi više »
Borben Uglešić
Dr Borben Uglešić (Makarska, 1926.SEEbiz: SEEbiz. 26. rujna 2020.. Pristupljeno 27. rujna 2020. – 25. rujna 2020.), istaknuti hrvatski psihijatar, jedan od pionira hrvatske psihijatrije, dugogodišnji sudski vještak.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i Borben Uglešić · Vidi više »
Dijagnostika
Dijagnostika (dijagnoza, διαγνοσισ, grč.) postupak je kojim se definira bolest ili patološko stanje, odnosno proces koji vodi do dijagnoze bolesti.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i Dijagnostika · Vidi više »
Docent
Docent, samostalni predavač na fakultetu, prvi je i najniži stupanj znanstveno-nastavnoga i umjetničko-nastavnoga zvanja, po stupnju viši od suradničkih zvanja asistenta i poslijedoktoranda (ranije zvanoga viši asistent), a niži od znanstveno-nastavnoga zvanja izvanrednoga profesora.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i Docent · Vidi više »
Fakultet
Fakultet je visokoškolska ustanova i obično je dio sveučilišta.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i Fakultet · Vidi više »
Firule
Firule su predio u gradu Splitu, Hrvatska.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i Firule · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i Francuska · Vidi više »
Goran Dodig
Prof.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i Goran Dodig · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i Hrvatska · Vidi više »
Istraživanje
Istraživanje se opisuje kao aktivan, ustrajan i sustavan proces proučavanja s ciljem otkrivanja, tumačenja i pojašnjavanja činjenica.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i Istraživanje · Vidi više »
Jankomir
Save Šikara u Jankomiru Jankomir je zagrebačko gradsko naselje (kvart) koje se nalazi na zapadnom dijelu grada na periferiji grada.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i Jankomir · Vidi više »
Jugoslavija (razdvojba)
Jugoslavija kroz povijest Države.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i Jugoslavija (razdvojba) · Vidi više »
Klinika (ustanova)
Klinika je vrsta kliničke ustanove, manja zdravstvena ustanova specijalizirana za određenu granu medicinske djelatnosti.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i Klinika (ustanova) · Vidi više »
Liječnik
Liječnik pregledava pacijenticu. Liječnik je zdravstveni radnik koji je završio medicinski fakultet i stekao akademski naziv doktora medicine.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i Liječnik · Vidi više »
Medicina
Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i Medicina · Vidi više »
Medicinska sestra
Medicinska sestra / medicinski tehničar radi na području zdravstva, s ciljem zaštite zdravlja pojedinca, obitelji i cjelokupnog pučanstva.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i Medicinska sestra · Vidi više »
Neurologija
epilepsiju. Neurologija je grana medicine koja se bavi proučavanjem bolesti živčanog sustava.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i Neurologija · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i Osijek · Vidi više »
Pacijent
thumb Pacijent (iz latinske riječi patiens strpljenje, patnja) je osoba koja je iz različitih razloga primljena na zdravstvenu skrb.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i Pacijent · Vidi više »
Pakrac
Pakrac i Pakra Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Spomenik dr. Franju Tuđmanu u Pakracu Pakrac je grad u Hrvatskoj, u zapadnoj Slavoniji, u Požeško-slavonskoj županiji.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i Pakrac · Vidi više »
Pedagog
Pedagog ili pedagoginja (grč. παιδαγωγός, doslovno: onaj koji vodi dijete; odgojitelj) naziv je za stručnjake koji se bave odgojem.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i Pedagog · Vidi više »
Popovača
Popovača je grad u Sisačko-moslavačkoj županiji, Hrvatska.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i Popovača · Vidi više »
Psihijatar
Psihijatar je liječnik koji se specijalizirao (dodatnom četverogodišnjom edukacijom, nakon završetka medicinskog fakulteta) za dijagnostiku i liječenje mentalnih bolesti, tj.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i Psihijatar · Vidi više »
Psihologija
Grčko slovo "psi", uobičajena oznaka koja predstavlja psihologiju općenito Psihologija je društvena znanost koja se bavi moždanim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i Psihologija · Vidi više »
Rab
Rab je otok na istočnoj strani Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i Rab · Vidi više »
Rat
Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i Rat · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i Rijeka · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i Split · Vidi više »
Ugljan
Ugljan je otok u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i Ugljan · Vidi više »
Ustanova
Institucija (od latinskog instituere, staviti, osnovati), kao pojam ima više značenja.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i Ustanova · Vidi više »
Vrapče
Bolnica Vrapče Vrapče je zagrebačko gradsko naselje na zapadnom dijelu grada.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i Vrapče · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i Zadar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i Zagreb · Vidi više »
Zakon
Zakon je normativni akt države koji po točno određenom postupku donosi zakonodavni organ, najčešće skupština (parlament).
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i Zakon · Vidi više »
Zemunik Donji
Položaj Općine Zemunik Donji Zemunik Donji općina je u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i Zemunik Donji · Vidi više »
1823.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i 1823. · Vidi više »
1877.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i 1877. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i 1879. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i 1905. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i 1917. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i 1921. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i 1923. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i 1925. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i 1932. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i 1934. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i 1938. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i 1943. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i 1953. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i 1955. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i 1958. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i 1962. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i 1974. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i 1980. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i 1988. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i 1992. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Povijest hrvatske psihijatrije i 2001. · Vidi više »
