Brže od pregledniku!
136 odnosi: Argentina, Australija, Austrijsko Carstvo, Austro-Ugarska, Autocesta A1, Šibenik, Šljunak, Župa (Zagvozd), Biokovo, Bitka kod Austerlitza, Bitka kod Leipziga, Boka kotorska, Brončano doba, Cavtat, Crkva sv. Mihovila Arkanđela u Rašćanima, Dalmacija, Depopulacija, Dolina, Dragljane, Državna cesta D62, Drugi svjetski rat, Dušni dan, Francuska, Francuzi, Franjevci, Grad, Groblje, Hrast, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski sabor, Iliri, Ilirske gomile, Ilovača, Imotska krajina, Imotski, Industrija, Istok, Istra, Italija, Jugoslavija (razdvojba), Kanada, Katoličanstvo, Katolička Crkva, Komunizam, Korčula, Kostur, Kozica, Kraljevina, Kraljevina Jugoslavija, ..., Kreševska povelja, Ljetopis popa Dukljanina, Makarska, Mir u Campo Formiju, Mletačka Republika, Nadmorska visina, Napoleon Bonaparte, Naselje, Nezavisna Država Hrvatska, Općina, Operacija Albia, Osmansko Carstvo, Park prirode Biokovo, Partizani, Planina, Požarevački mir, Požunski mir 1805., Pokolj u Zabiokovlju 29. kolovoza 1942., Polja u kršu, Poljica Kozička, Polumjesec, Primorje, Prvi svjetski rat, Rašćane Gornje, Ravča, Referendum, Rimsko Carstvo, Selo, Sjedinjene Američke Države, Slivno (Runovići), Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Split, Splitsko-dalmatinska županija, Stećak, Stjepan Prvomučenik, Stobreč, Svastika, Sveti Mihael, Svi sveti, Upravna podjela NDH, Ustaše, Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, Venecija, Vinica (razdvojba), Vinova loza, Voćnjak, Vrdol, Vrgorac, Vrtača, Zabiokovlje, Zadar, Zagora, Zagvozd, Zaselak, 1. prosinca, 10. travnja, 12. stoljeće, 1434., 15. stoljeće, 16. stoljeće, 1601., 1717., 1718., 1797., 1805., 1806., 1809., 1813., 1867., 1918., 1920., 1921., 1929., 1941., 1942., 1948., 1952., 1953., 1991., 2. kolovoza, 20. stoljeće, 2006., 2011., 25. lipnja, 29. kolovoza, 3. listopada. Proširite indeks (86 više) »
Argentina
Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku.
Novi!!: Rašćane i Argentina · Vidi više »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Novi!!: Rašćane i Australija · Vidi više »
Austrijsko Carstvo
Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.
Novi!!: Rašćane i Austrijsko Carstvo · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Rašćane i Austro-Ugarska · Vidi više »
Autocesta A1
Autocesta A1, neslužbeno od pojedinih novinara zvana Dalmatina, Croatica, Jadransko-jonska, a u vrijeme početka gradnje 70-ih godina prošlog stoljeća i Autocesta kralja Tomislava, najdulja je hrvatska autocesta i povezuje glavni grad Zagreb s Karlovcem, Gospićem, Zadrom, Šibenikom, Splitom i Pločama. Nastavak gradnje autoceste prema Dubrovniku je planiran, dijelom u izgradnji i trebao bi biti gotov do 2029. godine. Neki od većih (zahtjevnijih) objekata na autocesti su.
Novi!!: Rašćane i Autocesta A1 · Vidi više »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Rašćane i Šibenik · Vidi više »
Šljunak
Šljunak Šljunak je prirodni granularni materijal sačinjen od razdijeljenih čestica stijena i minerala određene veličine.
Novi!!: Rašćane i Šljunak · Vidi više »
Župa (Zagvozd)
Župa ili Župa Biokovska selo je u južnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Rašćane i Župa (Zagvozd) · Vidi više »
Biokovo
Biokovo (pučanstvo Zagore zove ga i Bijakova, Biakova) planinski je masiv u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koji dijeli Jadran od Zagore.
Novi!!: Rašćane i Biokovo · Vidi više »
Bitka kod Austerlitza
Napoleon sa svojim vojnicima u zoru prije bitke, slika Louis-François baruna Lejeuna Saveznici (crveno), Francuzi (plavo), raspored trupa poslije 18 sati na dan 1. prosinca 1805. Odlučan napad na savezničku sredinu francuskih komandanata Hilairea i Dominique Vandammea rascijepao je saveznike na dva dijela i doveo Francuze u idealan položaj Stanje poslije 14 sati, dana 2. prosinca: saveznička vojska je opasno razdvojena. Napoleon sada ima mogućnost napada samo po jednom od krila, a on je izabrao lijevo. Bitka kod Austerlitza (poznata i kao bitka tri cara ili bitka kod Slavkova) bila je jedna od najvećih i najslavnijih Napoleonovih bitaka, koja se dogodila 2. prosinca 1805.; ona je označila i kraj ratnih operacija 1805.
Novi!!: Rašćane i Bitka kod Austerlitza · Vidi više »
Bitka kod Leipziga
Bitka kod Leipziga ili Bitka naroda odvijala se od 16. do 19. listopada 1813. kod Leipziga, Saska, i u njoj su snage VI. koalicije (Rusko Carstvo, Kraljevina Pruska, Austrijsko Carstvo i Kraljevina Švedska) predvođene Aleksandrom I. i Karlom Filipom, odlučno porazile Napoleona I., cara Prvog Francuskog Carstva.
Novi!!: Rašćane i Bitka kod Leipziga · Vidi više »
Boka kotorska
Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.
Novi!!: Rašćane i Boka kotorska · Vidi više »
Brončano doba
Rumunjskoj. nenaseljeno Brončano doba je prapovijesno razdoblje obilježeno uporabom bronce za izradu oružja, oruđa, nakita i posuđa.
Novi!!: Rašćane i Brončano doba · Vidi više »
Cavtat
Cavtat je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i administrativno sjedište Općine Konavle.
Novi!!: Rašćane i Cavtat · Vidi više »
Crkva sv. Mihovila Arkanđela u Rašćanima
desno Crkva sv.
Novi!!: Rašćane i Crkva sv. Mihovila Arkanđela u Rašćanima · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Rašćane i Dalmacija · Vidi više »
Depopulacija
Depopulacija je pojava smanjenja broja stanovnika nekog kraja ili zemlje zbog iseljavanja i malog prirasta broja rođenih, zbog čega u ruralnim područjima ostaje uglavnom starije stanovništvo, a za posljedicu može imati izrazitu depopulaciju, odnosno izumiranje jer je prirodni prirast ispod nule.
Novi!!: Rašćane i Depopulacija · Vidi više »
Dolina
Dolina je izduženo udubljenje na Zemljinoj kori koje je uvijek otvoreno u pravcu otjecanja rijeke.
Novi!!: Rašćane i Dolina · Vidi više »
Dragljane
Dragljane su naselje u sastavu Grada Vrgorca, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Rašćane i Dragljane · Vidi više »
Državna cesta D62
D62 je državna cesta u Hrvatskoj.
Novi!!: Rašćane i Državna cesta D62 · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Rašćane i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Dušni dan
Dušni dan ili Spomen svih vjernih mrtvih, katolički je blagdan.
Novi!!: Rašćane i Dušni dan · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Rašćane i Francuska · Vidi više »
Francuzi
Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.
Novi!!: Rašćane i Francuzi · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Rašćane i Franjevci · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Rašćane i Grad · Vidi više »
Groblje
gradišćanskohrvatskom jeziku. Groblje je prostor na kojem se pokapaju tijela preminulih osoba obično nakon ispraćaja koji se razlikuje ovisno o kulturi, vjeri ili uvjerenju preminulog.
Novi!!: Rašćane i Groblje · Vidi više »
Hrast
Hrast ili dub je rod drveća iz porodice bukovki (Fagaceae) kojoj pripada preko 600 poznatih vrsta; sinonim su otpornosti i čvrstoće.
Novi!!: Rašćane i Hrast · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Rašćane i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Rašćane i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Rašćane i Hrvatski sabor · Vidi više »
Iliri
Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.
Novi!!: Rašćane i Iliri · Vidi više »
Ilirske gomile
Ilirske gomile su grobovi poglavica rodova i plemena te uglednih ljudi iz ilirskih plemena na području Dalmacije u Hrvatskoj i Hercegovine u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Rašćane i Ilirske gomile · Vidi više »
Ilovača
Ilovača je vrsta tla koja se sastoji od pijeska, mulja i gline.
Novi!!: Rašćane i Ilovača · Vidi više »
Imotska krajina
Imotska krajina zemljopisno je područje u današnjoj Dalmatinskoj zagori, istočno od Sinjske krajine i Omiške krajine, zapadno od Vrgorske krajine.
Novi!!: Rašćane i Imotska krajina · Vidi više »
Imotski
Imotski je grad u južnoj Hrvatskoj, nedaleko granice s Bosnom i Hercegovinom.
Novi!!: Rašćane i Imotski · Vidi više »
Industrija
Industrija je skup ljudskih djelatnosti koje su okrenute proizvodnji robe i usluga.
Novi!!: Rašćane i Industrija · Vidi više »
Istok
Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.
Novi!!: Rašćane i Istok · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Rašćane i Istra · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Rašćane i Italija · Vidi više »
Jugoslavija (razdvojba)
Jugoslavija kroz povijest Države.
Novi!!: Rašćane i Jugoslavija (razdvojba) · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: Rašćane i Kanada · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Rašćane i Katoličanstvo · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Rašćane i Katolička Crkva · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Rašćane i Komunizam · Vidi više »
Korčula
Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.
Novi!!: Rašćane i Korčula · Vidi više »
Kostur
Kostur, ponekad i skelet (gr. skeletos.
Novi!!: Rašćane i Kostur · Vidi više »
Kozica
* Kozice (rakovi), vrsta rakova Naselja.
Novi!!: Rašćane i Kozica · Vidi više »
Kraljevina
Kraljevina je društveno uređenje u kojem državom vladaju kralj i kraljica.
Novi!!: Rašćane i Kraljevina · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Rašćane i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Kreševska povelja
Kreševska povelja, povelja izdana pod gradom Kreševom, danas najstariji pisani dokument u kome se prvi put spominje ime grada Kreševa, nastaloga stoljećima prije.
Novi!!: Rašćane i Kreševska povelja · Vidi više »
Ljetopis popa Dukljanina
Ljetopis popa Dukljanina (lat. Regnum Sclavorum, Kraljevstvo Slavena; poznato i kao Barski rodoslov) je crnogorska i južnoslavenska srednjovjekovna kronika nastala, po mišljenju većine povjesničara, u 12. stoljeću u Baru: njezin je autor najvjerojatnije anonimni svećenik Barske nadbiskupije,Opća i nacionalna enciklopedija, str.
Novi!!: Rašćane i Ljetopis popa Dukljanina · Vidi više »
Makarska
Makarska je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Rašćane i Makarska · Vidi više »
Mir u Campo Formiju
Zemljovid koji prikazuje središnju Europu nakon mira u Campo Formiju Kampoformijski mir potpisali su 17. listopada 1797. Napoleon, kao predstavnik Francuske, i grof Ludwig von Cobenzl, kao predstavnik Austrije.
Novi!!: Rašćane i Mir u Campo Formiju · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Rašćane i Mletačka Republika · Vidi više »
Nadmorska visina
HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.
Novi!!: Rašćane i Nadmorska visina · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Rašćane i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
Naselje
Novom Meksiku Naselje, ljudska naseobina, antropogeografska teritorijalna jedinica, čija je osnovna podjela na: Već prema drugim fenomenima, tip naselja može biti uvjetovan i nacionalnom posebnošću, stanjem privrednog razvoja kao i prirodnim bogatstvima.
Novi!!: Rašćane i Naselje · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Rašćane i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Općina
Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.
Novi!!: Rašćane i Općina · Vidi više »
Operacija Albia
Operacija "Albia" je naziv za pokušaj čišćenja partizanskih snaga (bataljona "Josip Jurčević") kojeg su talijanska vojska i Četnici proveli krajem kolovoza 1942. Tijekom operacije četnici su izvršili mnogo zločina i spalili više sela, od tih je najmasovniji pokolj u Zabiokovlju 29. kolovoza 1942.
Novi!!: Rašćane i Operacija Albia · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Rašćane i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Park prirode Biokovo
Park prirode Biokovo jedan je od 12 parkova prirode u Republici Hrvatskoj i obuhvaća istoimeni planinski masiv Biokovo.
Novi!!: Rašćane i Park prirode Biokovo · Vidi više »
Partizani
Riječ partizan ima dva osnovna značenja koja daju današnji rječnici, npr.
Novi!!: Rašćane i Partizani · Vidi više »
Planina
Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.
Novi!!: Rašćane i Planina · Vidi više »
Požarevački mir
Požarevački mir je sklopljen između Habsburške Monarhije, Osmanskog Carstva i Venecije 21. srpnja 1718. godine na završetku Habsburško-turskog rata 1716. – 1718. i nakon velikih pobjeda princa Eugena Savojskog u bitkama pred Petrovaradinom 1716.
Novi!!: Rašćane i Požarevački mir · Vidi više »
Požunski mir 1805.
Mjesto gdje je potpisan ugovor Požunski mir potpisan je u Bratislavi (staro hrvatsko ime Požun) 26. prosinca 1805. godine između Francuske i Austrije, kao posljedica poraza Austrije u bitci kod Austerlitza 2. prosinca 1805. Austrija je po odredbama mirovnog ugovora morala u roku od 6 tjedana Francuskoj izručiti posjede koje je stekla mirom u Campo Formiju 1797. godine.
Novi!!: Rašćane i Požunski mir 1805. · Vidi više »
Pokolj u Zabiokovlju 29. kolovoza 1942.
Pokolj u Zabiokovlju se je dogodio za vrijeme četničkog pohoda 29. kolovoza 1942. godine tijekom završnih djelovanja u sklopu talijanske operacije Albia protiv biokovskih partizana.
Novi!!: Rašćane i Pokolj u Zabiokovlju 29. kolovoza 1942. · Vidi više »
Polja u kršu
Šujičko polje, Bosna i Hercegovina Polja u kršu (krška polja) specifični su oblik krškog reljefa.
Novi!!: Rašćane i Polja u kršu · Vidi više »
Poljica Kozička
Poljica Kozička je naselje u sastavu Grada Vrgorca, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Rašćane i Poljica Kozička · Vidi više »
Polumjesec
Polumjesec Kip polumjeseca na jednom od kvadrata U umjetnosti i simbolizmu, polumjesec je naziv za oblik koji nastaje kada se iz kruga isječe manji krug na način da ostatak bude oblik omeđen dvama lukovima različitih promjera.
Novi!!: Rašćane i Polumjesec · Vidi više »
Primorje
* obala,.
Novi!!: Rašćane i Primorje · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Rašćane i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Rašćane Gornje
Rašćane Gornje je naselje u općini Zagvozdu, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Rašćane i Rašćane Gornje · Vidi više »
Ravča
Ravča je naselje u općini Vrgorac, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Rašćane i Ravča · Vidi više »
Referendum
Referendum je oblik izravnoga odlučivanja, izjašnjavanja građana o nekim pitanjima od osobite važnosti za užu ili širu zajednicu; podvrgavanje prijedloga novog ustava, ustavnih promjena, nekog zakona ili političke odluke od bitnog značenja (na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) glasovanju građana koji odlučuju o tome sa "za" ili "protiv" ili s "da" ili "ne".
Novi!!: Rašćane i Referendum · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Rašćane i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Selo
Južnoj Češkoj Selo Selo je uz grad jedno od dva osnovna tipa ljudskih naselja.
Novi!!: Rašćane i Selo · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Rašćane i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Slivno (Runovići)
Slivno je naselje u sastavu Općine Runovići, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Rašćane i Slivno (Runovići) · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Rašćane i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Rašćane i Split · Vidi više »
Splitsko-dalmatinska županija
Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu.
Novi!!: Rašćane i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »
Stećak
Stoca, 13. – 15. st. Stećak (sinonimi: bilig, kâm, mramor, zlamen, kuća, poznati i kao mramorje, mašeti, grčko groblje, kaursko groblje i divovsko kamenje) je vrsta kamenog srednjovjekovnog nadgrobnog spomenika.
Novi!!: Rašćane i Stećak · Vidi više »
Stjepan Prvomučenik
Sveti Stjepan Prvomučenik, jedan od sedam đakona izabranih u početcima crkve, prema Djelima apostolskim (Dj 6, 5).
Novi!!: Rašćane i Stjepan Prvomučenik · Vidi više »
Stobreč
Stobreč je naselje na poluotoku istočno od Splita, danas zapravo njegovo predgrađe s 2.978 stanovnika (2011.). Nalazi se na mjestu antičkog naselja Epetiona, nedaleko od ušća rijeke Žrnovnice u more.
Novi!!: Rašćane i Stobreč · Vidi više »
Svastika
Hindu obliku Trećeg Reicha Svastika (od sanskrt. svasti, sreća, zdravlje) je križ s četiri jednaka kraka, od kojih svaki završava produžetkom pod pravim kutom.
Novi!!: Rašćane i Svastika · Vidi više »
Sveti Mihael
Sveti Mihael (Mihovil, Mihajlo), prema biblijskoj tradiciji, arkanđeo koji se u Bibliji spominje pet puta.
Novi!!: Rašćane i Sveti Mihael · Vidi više »
Svi sveti
čakovečkom groblju. Svi sveti (također Sisveti, Sisvete ili Svisveti, Sesvete; lat. Sollemnitas Omnium Sanctorum), svetkovina je u Katoličkoj Crkvi kojom se slave svi svetci, kako oni kanonizirani, tako i oni koji to još nisu.
Novi!!: Rašćane i Svi sveti · Vidi više »
Upravna podjela NDH
Tijekom lipnja je dogovorena upravna podjela NDH.
Novi!!: Rašćane i Upravna podjela NDH · Vidi više »
Ustaše
Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.
Novi!!: Rašćane i Ustaše · Vidi više »
Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske
Zgrada državnog sabora u kojoj je donesena povijesna odluka o hrvatskoj nezavisnosti 25. lipnja 1991. Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske je najvažnija odluka o nezavisnosti Republike Hrvatske donesena 25.
Novi!!: Rašćane i Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Rašćane i Venecija · Vidi više »
Vinica (razdvojba)
Vinica može značiti.
Novi!!: Rašćane i Vinica (razdvojba) · Vidi više »
Vinova loza
Vinova loza (lat. Vitis vinifera) biljka je iz porodice Vitaceae.
Novi!!: Rašćane i Vinova loza · Vidi više »
Voćnjak
Voćnjak blizu Tübingena Voćnjak Švapskoj Juri Voćnjak je tradicionalni oblik voćarstva.
Novi!!: Rašćane i Voćnjak · Vidi više »
Vrdol
Vrdol je bila župa koju su činila skupina sela smještenih u Zabiokovlju.
Novi!!: Rašćane i Vrdol · Vidi više »
Vrgorac
Vrgorac, ulica Tina Ujevića Kula Dizdarevića (kula Tina Ujevića) Vrgorac je grad u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Rašćane i Vrgorac · Vidi više »
Vrtača
Vrtača Vrtače na Velebitu Crveno jezero Vrtače ili ponikve jesu ljevkasta, okrugla ili dugoljasta udubljenja nastala otapanjem vapnenca i dolomita u tektonski razlomljenim područjima.
Novi!!: Rašćane i Vrtača · Vidi više »
Zabiokovlje
Sveti Jure Zabiokovlje je zemljopisni prostor unutar područja Splitsko-dalmatinske županije u kontinentalnom (sjeveroistočnom) zaleđu planinskog masiva Biokovo.
Novi!!: Rašćane i Zabiokovlje · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Rašćane i Zadar · Vidi više »
Zagora
krajine. Suvremeni približan obuhvat pojma Dalmatinske zagore Zagora je povijesnozemljopisna regija u šibenskom i splitskom zaobalju u Dalmaciji u Hrvatskoj omeđena padinama Trtra, Velikog Jelinka, Kozjaka, Mosora, područjem Poljica, rijekom Cetinom i Cetinskom krajinom, Svilajom i Mosećem, Petrovim poljem i kanjonom Čikole.
Novi!!: Rašćane i Zagora · Vidi više »
Zagvozd
Zagvozd je općina u Hrvatskoj, u Imotskoj krajini, Splitsko-dalmatinska županija.
Novi!!: Rašćane i Zagvozd · Vidi više »
Zaselak
Zaselak kao opća imenica označava izdvojeni dio sela (obično prema reljefu, vodotoku i sl.), ogranak sela.
Novi!!: Rašćane i Zaselak · Vidi više »
1. prosinca
1.
Novi!!: Rašćane i 1. prosinca · Vidi više »
10. travnja
10.
Novi!!: Rašćane i 10. travnja · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Rašćane i 12. stoljeće · Vidi više »
1434.
Bez opisa.
Novi!!: Rašćane i 1434. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Rašćane i 15. stoljeće · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Rašćane i 16. stoljeće · Vidi više »
1601.
Bez opisa.
Novi!!: Rašćane i 1601. · Vidi više »
1717.
Bez opisa.
Novi!!: Rašćane i 1717. · Vidi više »
1718.
Bez opisa.
Novi!!: Rašćane i 1718. · Vidi više »
1797.
Bez opisa.
Novi!!: Rašćane i 1797. · Vidi više »
1805.
Bez opisa.
Novi!!: Rašćane i 1805. · Vidi više »
1806.
Bez opisa.
Novi!!: Rašćane i 1806. · Vidi više »
1809.
Bez opisa.
Novi!!: Rašćane i 1809. · Vidi više »
1813.
Bez opisa.
Novi!!: Rašćane i 1813. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: Rašćane i 1867. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Rašćane i 1918. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Rašćane i 1920. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Rašćane i 1921. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Rašćane i 1929. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Rašćane i 1941. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: Rašćane i 1942. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Rašćane i 1948. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Rašćane i 1952. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Rašćane i 1953. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Rašćane i 1991. · Vidi više »
2. kolovoza
2.
Novi!!: Rašćane i 2. kolovoza · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Rašćane i 20. stoljeće · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Rašćane i 2006. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Rašćane i 2011. · Vidi više »
25. lipnja
25.
Novi!!: Rašćane i 25. lipnja · Vidi više »
29. kolovoza
29.
Novi!!: Rašćane i 29. kolovoza · Vidi više »
3. listopada
3.
Novi!!: Rašćane i 3. listopada · Vidi više »
