Sadržaj
131 odnosi: Akvileja, Albanija, Aleksije I. Komnen, Almoš, Alpe, Anžuvinci, Arapi, Arpadovići, Avari, Šubići, Ban, Bari, Bavarska, Bijela Hrvatska, Biograd na Moru, Bitka na Dravi 925., Bizant, Borna, Branimir, Braslav, Bugarska, Crvena Hrvatska, Dalmacija, Dalmacija (rimska provincija), Dmitar Zvonimir, Dolazak Hrvata, Domagoj, Drač, Drava, Dužd, Dubrovnik, Dukljansko Kraljevstvo, Dunav, Franci, Furlanija, Galicija (srednja Europa), Glagoljica, Grčka, Grgur VII., Gusari, Heraklije, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatsko Kraljevstvo, Hrvatsko-bugarska bitka 927. godine, Humska zemlja, Iliri, Iljko, Istra, Italija, Ivan VIII., papa, ... Proširite indeks (81 više) »
Akvileja
Akvileja (lat. Aquileia, tal. Aquileia, sloven. Oglej) je naselje na rijeci Natisone, 10 kilometara od Jadranskog mora, osnovano 181. pr. Kr. kao rimska vojna kolonija s ciljem osiguranja sjeverne Italije od Kelta.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Akvileja
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Albanija
Aleksije I. Komnen
Aleksije I. Komnen (grč. Ἀλέξıος Κομνηνός, Aléksios Komnēnós) (Carigrad, 1048. – Carigrad, 15. kolovoza 1118.), bizantski car od 1081. do 1118. godine i utemeljitelj dinastije Komnena.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Aleksije I. Komnen
Almoš
Almoš (AlmoRudolf Horvat, ''Povijest Hrvatske I. (od najstarijeg doba do g. 1657.)'') (Esztergom, Ugarska, 1068. – Domos, Bizant, 1. rujna 1129.), ugarski kraljević iz dinastije Arpadovića.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Almoš
Alpe
Alpe (njem. Alpen; tal. Alpi; fra. Alpes; fur. Alps; okc. Aups/Alps; romanš: Alps; slo. Alpe) su planinski sustav između Srednje i Južne Europe dug 1200 km i širok oko 150 km.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Alpe
Anžuvinci
Anžuvinci su francuska dinastija, mlađa loza francuske kraljevske dinastije Capet, osnovana u 14.stoljeću.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Anžuvinci
Arapi
Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Arapi
Arpadovići
Statua Árpáda u Nemzeti Történeti Emlékparku u Ópusztaszeru, Mađarska Arpadovići (mađarski: Árpádok, slovački: Arpádovci) su ugarska dinastija koja je dobila ime prema vojvodi Arpadu (o.890. – 907.) pod čijim su vodstvom Mađari došli i naselili se u Panonsku nizinu.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Arpadovići
Avari
Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Avari
Šubići
Šubići, jedno od dvanaest starohrvatskih plemena i hrvatska velikaška obitelj proistekla iz plemenskog starješinskog ustroja.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Šubići
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Ban
Bari
Bari je grad i luka, upravno središte istoimene pokrajine Bari i središte talijanske provincije Puglia s izlazom na Jadransko more.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Bari
Bavarska
Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Bavarska
Bijela Hrvatska
Bijela Hrvatska (Velika Hrvatska, Stara Hrvatska, lat. Chrobatia) je drevna domovina Hrvata.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Bijela Hrvatska
Biograd na Moru
Biograd na Moru je grad u Zadarskoj Županiji.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Biograd na Moru
Bitka na Dravi 925.
Bitka na Dravi bila je oružani sukob vođen između Primorska Hrvatske pod vodstvom Tomislava i Kneževine Ugarske čiji je vladar u to vrijeme bio veliki knez Zoltán, najmlađi sin Arpada, osnivača dinastije Arpadovića.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Bitka na Dravi 925.
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Bizant
Borna
Borna, hrvatski knez (~810., druga polovica VIII. st. – ?, 821.). Prema starijoj historiografiji, vjerojatno sin i nasljednik kneza Višeslava.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Borna
Branimir
Branimir je bio knez Primorske Hrvatske od 879. do oko 892. godine, posljednji vladar iz dinastije Domagojevića.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Branimir
Braslav
Braslav je bio posljednji poznati knez Panonske Hrvatske, a vladao je iz Siska krajem 9. stoljeća.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Braslav
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Bugarska
Crvena Hrvatska
Crvena Hrvatska (lat. Croatia Rubea) u nekim starijim povijesnim izvorima naziv je za područje od rijeke Cetine do Valone, te do porječja Pive, Morače, Zete i Tare u unutrašnjosti.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Crvena Hrvatska
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Dalmacija
Dalmacija (rimska provincija)
Ime Dalmacija (Dalmatia) javlja se od I. stoljeća prije Krista kao naziv za područje nastanjeno plemenom Delmata (Dalmata) i njemu srodnih ilirskih plemena, odnosno kao istoznačnica za ime Ilirik, kojim su Rimljani označavali taj kraj.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Dalmacija (rimska provincija)
Dmitar Zvonimir
Celestin Medović: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira, Hrvatski institut za povijest u ZagrebuKrunidba kralja Zvonimira (slika iz 19. st.) Darovnica kralja Zvonimira samostanu opatica sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lažanima (1076. – 1078.), Hrvatski državni arhiv. pages.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Dmitar Zvonimir
Dolazak Hrvata
Problem dolaska Hrvata, ili bar jedne skupine koja se zvala Hrvati, do sada nije uspješno riješen.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Dolazak Hrvata
Domagoj
website.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Domagoj
Drač
Drač (albanski Durrës) grad je i luka na obali Jadranskoga mora, glavni grad distrikta Durrës i Dračkog okruga te drugi po veličini grad u Albaniji.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Drač
Drava
Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Drava
Dužd
Venecijski dužd, 16. stoljeće Riječ dužd (dijalektalni talijanski: doge, standardni talijanski: duce) označava vođu, a dolazi od latinskog dux.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Dužd
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Dubrovnik
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Dukljansko Kraljevstvo
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Dunav
Franci
Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Franci
Furlanija
Zastava Furlanije '''†''' Područje na kojem se prije govorio furlanski (tijekom 1890-ih) Furlanija, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 22.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Furlanija
Galicija (srednja Europa)
Karta Galicije 1836. godine Galicija, ili prema izvornom nazivu Galičina odnosno Haličina (ukr. Галичина (Halyčyna/Galičina), polj. Galicja, rus. Галиция (Galicija), njem. Galizien, mađ. Halics, češ. Halič), zemljopisna je regija u istočnom dijelu srednje Europe, smještena između zapadne Ukrajine i istočne Poljske.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Galicija (srednja Europa)
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Glagoljica
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Grčka
Grgur VII.
Grgur VII. (Sovana, tada Soana, oko 1020. – Salerno, 25. svibnja 1085.), poznat i kao Hildebrand iz Soane bio je papa od 22. travnja 1073. godine, pa sve do svoje smrti.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Grgur VII.
Gusari
Zastava koju je Henry Morgan, kao gusar pod zaštitom Engleske, isticao na svom brodu Engleski su gusari isticali i crvene zastave Gusari (engleski corsairs ili privateers) za razliku od pirata koji su imali u cilj vlastite interese, naziv je za pljačkaše na moru koji su bili u službi grada u kojemu su živjeli.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Gusari
Heraklije
Heraklije Heraklije I. (grč. Ἡραϰλεῖος, Hērakleῖos) (Kapadocija, 575. – Carigrad, 11. veljače 641.), bizantski car (610. – 641.), osnivač dinastije koja je vladala Bizantom od 610.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Heraklije
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko-bugarska bitka 927. godine
Hrvatsko-bugarska bitka (27. svibnja 927. ili 926. godine) dogodila se u neimenovanom neprohodnom prodručju u kojoj je Hrvatsko Kraljevstvo porazila Prvo Bugarsko Carstvo pod vodstvom kneza Alogobotura.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Hrvatsko-bugarska bitka 927. godine
Humska zemlja
Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Humska zemlja
Iliri
Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Iliri
Iljko
Iljko je prema tradicionalnoj historiografiji bio Domagojev sin koji ga je naslijedio kao knez Hrvatske (876. – 878.). U nekih autora, pa i Nazorovu pjesništvu, taj se vladar javlja i pod imenom Inoslav.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Iljko
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Istra
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Italija
Ivan VIII., papa
Ivan VIII. (Rim ? - Rim 882.), rimski papa.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Ivan VIII., papa
Ivan X.
Ivan X., papa od ožujka 914. do svibnja 928. godine.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Ivan X.
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Jadransko more
Jelena Lijepa
Celestin Medović: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira s Jelenom Lijepom, Hrvatski institut za povijest u Zagrebu Jelena Lijepa (mađ. Ilona) (?, o.1050. – ?, o.1091.), ugarska princeza, hrvatska kraljica, žena kralja Dmitra Zvonimira (1075. – 1089.), kći ugarskoga kralja Bele I. (1060. – 1063.) i sestra ugarskih kraljeva Gejze I.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Jelena Lijepa
Karantanija
Karantanija južnoslavenska država nastala u prvoj polovici 7. stoljeća na području istočnih Alpa, s približnim granicama na rijekama Dravi, Zilji i Enns, naseljena u ranom srednjem vijeku Karantancima, prema uvriježenom mišljenju, precima današnjih Slovencima.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Karantanija
Karlo Veliki
Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Karlo Veliki
Kelti
Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Kelti
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Knin
Konstantin VII. Porfirogenet
Konstantin VII.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Konstantin VII. Porfirogenet
Korčula
Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Korčula
Kralj Tomislav
Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910. godine; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925. godine, a vladao je bar do 928. godine.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Kralj Tomislav
Krešimir I.
Krešimir I., hrvatski kralj iz vladarske dinastije Trpimirovića.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Krešimir I.
Krešimir III.
Krešimir III. (lat. Cresimirus) († oko 1030.), hrvatski kralj iz dinastije Trpimirovića i osnivač poddinastije Krešimirovića.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Krešimir III.
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Krk
Kronologija starog Rima
Povijest starorimske države od 753. pr. Kr. do 476. godine pripada razdoblju antike.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Kronologija starog Rima
Kumani
Dnjipro Kumani ili prema istočnoeuropskom izvorniku Polovci (grčki: Κο(υ)μάνοι, Ko(u)manoi; mađarski: kun / plural kunok; turski: kuman / plural kumanlar) su turkijski nomadski narod s prostora središnje Azije, koji je sredinom 11.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Kumani
Kupa
Kupa (slovenski: Kolpa) je najdulja rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Kupa
Ladislav I. Sveti
Ladislav I. poznat i kao sveti Ladislav (mađarski I. László ili Ladislav I. Arpadović; Poljska, o. 1040. – Nitra, Slovačka, 29. srpnja 1095.), mađarski kralj (1077. – 1095.) iz dinastije Arpadovića.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Ladislav I. Sveti
Langobardi
Henrik IV. i Fridrik I. Barbarossa. Langobardi (također Longobardi ili Lombardi) su germanski narod, podrijetlom iz Skandinavije.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Langobardi
Lastovo
Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Lastovo
Ljetopis popa Dukljanina
Ljetopis popa Dukljanina (lat. Regnum Sclavorum, Kraljevstvo Slavena; poznato i kao Barski rodoslov) je crnogorska i južnoslavenska srednjovjekovna kronika nastala, po mišljenju većine povjesničara, u 12. stoljeću u Baru: njezin je autor najvjerojatnije anonimni svećenik Barske nadbiskupije,Opća i nacionalna enciklopedija, str.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Ljetopis popa Dukljanina
Ljudevit Posavski
Ljudevit Posavski bio je knez Donje Panonije, a vladao je od 810. do 823. godine.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Ljudevit Posavski
Ljudevitov ustanak
Ljudevitov ustanak je bio ustanak Panonske Hrvatske pod vodstvom kneza Ljudevita protiv Franaka, koji je trajao od 819.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Ljudevitov ustanak
Ludovik II. Jagelović
Ludovik II.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Ludovik II. Jagelović
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Mađarska
Makarska
Makarska je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Makarska
Markgrof
Markgrof odnosno markgrofica bio je srednjovjekovni nasljedni plemić s vojnim dužnostima u graničnoj pokrajini kraljevine.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Markgrof
Mihajlo Krešimir II.
Mihajlo Krešimir II. (lat. Michael Cresimiri), hrvatski kralj iz vladarske dinastije Trpimirovića, vladao je od 949. – 969. godine.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Mihajlo Krešimir II.
Miroslav
location.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Miroslav
Mislav
Mislav, također i Mojslav, bio je knez Primorske Hrvatske otprilike od 835. do 845. godine.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Mislav
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Mletačka Republika
Muncimir
Greda i zabat s natpisom kneza Mutimira 895. godine, crkva Sv. Luke, Uzdolje kraj Knina Povelja iz 892. godine (prijepis) Muncimir, ponegdje i Mutimir, bio je knez Primorske Hrvatske od oko 892. do oko 910. Pretpostavlja se da je bio Trpimirov najmlađi sin, te nastavlja dinastiju Trpimirovića.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Muncimir
Neretva
Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Neretva
Neretvani
'''Neretvanska kneževina (Paganija) u 9. st.''' Neretvani, stara hrvatska etnička skupina ili pleme u području nekadašnje Paganije, uz rijeku Neretvu.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Neretvani
Neretvanska kneževina
Neretvanska kneževina je bila starohrvatska država na području današnje južne Hrvatske (splitsko-dalmatinska županija i dubrovačko-neretvanska županija).
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Neretvanska kneževina
Nin
kneza Branimira Nin je grad u Hrvatskoj, smješten na obali Jadranskog mora.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Nin
Normani
Viktorijanski (1837. – 1901.) prikaz Normana. Normani, germanski narod (zvani i Vikinzi).
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Normani
O upravljanju Carstvom
O upravljanju carstvom (skraćeno DAI) djelo je bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća pisano na grčkom jeziku.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i O upravljanju Carstvom
Oblik vladavine
Razni oblici vladavine na svijetu. right Oblik vladavine (koriste se i pojmovi politički poredak, političko uređenje ili društveni poredak) označava vanjski oblik političke organizacije države i njenim usmjerenju koje ovisi o položaju poglavarstva države.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Oblik vladavine
Otrantska vrata
Otrantska vrata tjesnac je koji spaja Jadransko more s Jonskim morem i odvaja teritorij Italije od Albanije.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Otrantska vrata
Pacta conventa
rukopis iz 14. st., Narodni muzej u BudimpeštiPacta conventa (zvana još i Qualiter, prema prvoj riječi) je navodni sporazum za koji se smatra da je sklopljen oko 1102. godine između ugarskog kralja Kolomana i hrvatskog plemstva.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Pacta conventa
Panonska Hrvatska (kneževina)
Savsko-dravska Kneževina, Kneževina Donja Panonija, Donjopanonska Kneževina ili u hrvatskoj historiografiji Panonska HrvatskaGračanin 2008., str.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Panonska Hrvatska (kneževina)
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Papa
Petar
* Petar (ime), ime.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Petar
Petar II. Orseolo
Petar II.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Petar II. Orseolo
Petar Krešimir IV.
Petra Krešimira IV. priznaju za kralja grad i nadbiskupija Splitska Odredba i potvrda kralja Petra Krešimira IV. o području Rapske biskupije (8. srpnja 1071. U Biogradu). Hrvatski državni arhiv Petar Krešimir IV.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Petar Krešimir IV.
Petrova gora
Petrova gora se nalazi u Karlovačkoj županiji, Republika Hrvatska.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Petrova gora
Podunavlje
VukovarPodunavlje je naziv za područja uz Dunav locirana u Srbiji (Vojvodina i Središnja Srbija) i Hrvatskoj (Slavonija, Srijem i Baranja).
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Podunavlje
Pokrštenje Hrvata
Pokrštenje Hrvata bilo je, po svemu sudeći, postupan proces koji se zbivao u razdoblju od VII.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Pokrštenje Hrvata
Pribina
Pribina je bio ban Gacke, Krbave i Like u 10. stoljeću.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Pribina
Primorska Hrvatska (kneževina)
Primorska Hrvatska, Kneževina Hrvatska ili Dalmatinska Hrvatska naziv je za kneževinu koja se, počevši od 9. stoljeća, nalazila na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije, a izvorno je obuhvaćala prostor od Velebita do Cetine, kao i u unutrašnjosti do Neretve (župe Imota i Livno), preko Vrbasa i Vlašića (župa Pliva) do porječja rijeke Bosne, te dobar dio gornjeg Pounja (župa Pset).
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Primorska Hrvatska (kneževina)
Rab
Rab je otok na istočnoj strani Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Rab
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Rusija
Samuilo
Samuilova država Samuilova tvrđava u Ohridu Samuilo (bugarski: Самуил, crkvenoslavenski: Самоилъ) bio je car Prvog Bugarskog Carstva od 997.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Samuilo
Saraceni
Rasprostiranje Fatimidskih arapa u 11. stoljeću. Jean-Léon Gérôme, ''Saracenski trgovac u Kairu'', 1869., ulje na platnu, 61.5 x 50 cm, privatno vlasništvo. Saraceni je srednjovjekovni naziv za sve Arape (Fatimidi), a jedno vrijeme i sve muslimane.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Saraceni
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Sava
Simeon
Simeon I. Veliki Bugarska za Simeona Simeon I., poznat i kao Simeon I. Veliki (Pliska, oko 864. – Preslav, 27. svibnja 927.), bugarski knez i car (893. – 927.Lalkov, Rulers of Bulgaria, str. 23-25.) iz klana Dulo.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Simeon
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Sisak
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Sjeverna Makedonija
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Slaveni
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Slavonija
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Split
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Srijem
Starohrvatska kruna
Starohrvatska kruna, često nazivana i Tomislavova kruna ili Zvonimirova kruna pojam je koji, osim fizičke krune, označava i virtualnu krunu i Hrvatsko Kraljevstvo u državnopravnom smislu.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Starohrvatska kruna
Starohrvatska umjetnost
Crkva Sv. Križa u Ninu iz 9. stoljeća. Najmanja katedrala na svijetu. Starohrvatska umjetnost je predromanička umjetnička produkcija Hrvata od njihovog dolaska na Balkan do kraja 10.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Starohrvatska umjetnost
Starohrvatske crkve u srednjovjekovnom Zahumlju
Crkva sv. Mihajla Kako je starohrvatske crkve veoma teško pobliže datirati pa je zbog toga nemoguće pratiti razvoj pojedinih oblika i tipova, bilo geografski bilo kronološki, to ih povjesničari umjetnosti pri opisivanju obično razvrstavaju prema pripadnosti određenom tipu s obzirom na tloris i konstrukciju.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Starohrvatske crkve u srednjovjekovnom Zahumlju
Stjepan Držislav
Stjepan Držislav, hrvatski kralj iz dinastije Trpimirovića, sin kralja Mihajla Krešimira II. i kraljice Jelene.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Stjepan Držislav
Stjepan I., kralj Hrvatske
Stjepan I. Krešimirović († 1058.), sin kralja Krešimira III. iz dinastije Trpimirovića, bio je hrvatski kralj koji je vladao od 1030. do 1058. godine.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Stjepan I., kralj Hrvatske
Stjepan II., hrvatski kralj
Povelja kojom kralj Stjepan II. potvrđuje darovnicu svog prethodnika Dmitra Zvonimira samostanu sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lužanima Stjepan II. († 1090./1091.) hrvatski kralj, vladao je od 1089. do 1091. godine.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Stjepan II., hrvatski kralj
Svetoslav Suronja
Svetoslav Suronja (lat. Suetosclav Surigna), hrvatski kralj iz vladarske dinastije Trpimirovića i začetnik poddinastije Svetoslavića.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Svetoslav Suronja
Timok
---- Тimok је rijeka u Istočnoj Srbiji i Bugarskoj.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Timok
Travunija
Travunija (lat. Tribunia) je srednjovjekovna država koja je obuhvaćala južnu Dalmaciju i dijelove istočne Hercegovine.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Travunija
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Trogir
Trpimir I.
Fragment grede s natpisom kneza Trpimira iz 9. stoljeća, pronađen u Rižinicama kraj Solina Trpimir (lat. Tirpimiro, Tibimir, Trapimir) je bio knez Primorske Hrvatske od oko 845. do 864. godine, te utemeljitelj vladarske dinastije Trpimirovića.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Trpimir I.
Trpimir II.
Trpimir II. hrvatski kralj iz dinastije Trpimirovića.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Trpimir II.
Trpimirovići
Trpimirovići su hrvatska vladarska dinastija iz koje su u ranom srednjem vijeku birani hrvatski knezovi, a kasnije kraljevi.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Trpimirovići
Urban II.
Urban II. (1042. – 29. srpnja 1099.), rođen kao Eudes de Lagery bio je papa od 12. ožujka 1088. do 29. srpnja 1099. Za papu je izabran na papinskoj konklavi 1088. godine.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Urban II.
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Venecija
Višeslav
Krstionica kneza VišeslavaVišeslav je bio knez primorskih Hrvata, na području Primorske Hrvatske oko godine 800., premda se ne zna koliko je područje bilo pod njegovom vlašću.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Višeslav
Vojnomir
Prije napada na Avare furlansko-slavenska vojska dobiva blagoslov od Paulina II. Vojnomir se navodi kao prvi knez Donje Panonije, a vladao bi od 791. do oko 810. godine.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Vojnomir
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Zadar
Zdeslav
Zdeslav (lat. Sedesclavus) je bio knez Primorske Hrvatske od 878. do 879., a pripadao je rodu Trpimirovića.
Pogledaj Srednjovjekovna hrvatska država i Zdeslav
Također poznat kao Hrvatska kneževina, Hrvatske kneževine.