Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Česi

Indeks Česi

Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Češkoj (9.524.000).

484 odnosi: Adalbert Praški, Albrecht von Wallenstein, Aleksandar Keglević, Aleksandar Kolčak, Anton Gnirs, Antonín Panenka, Antonin Mikolašek, Antun Vakanović, Atletika na OI 2016. – žensko bacanje koplja, August Karl Krziž, Austrija, Austrijsko Carstvo, Austro-Ugarska, Austrougarska ratna mornarica, Austrougarska vojska, Đulovac, Šaštín-Stráže, Šaľa, Šahy, Šamorín, Šibensko-kninska županija, Šiprage, ŠK Slavija Varaždin, Šlesko vojvodstvo, Šlezi, Športsko zrakoplovstvo, Štúrovo, Štefa Jurkić, Šurany, Švajcarija, Žarko Dolinar, Žarnovica, Želiezovce, Željko Pervan, Žiar nad Hronom, Žilina, Žilinský kraj, Čačinci, Čadca, Čavle, Čazma, Češka, Češka (povijesna pokrajina), Češka Šleska, Češka književnost, Češka kuhinja, Češki jezik, Češki narodni preporod, Češki pokret otpora, Češko državno pravo, ..., Češko-moravski protektorat, Češko-urugvajski odnosi, Čeh, Leh i Meh, Čehoslovačka, Čelarevo, Čepin, Česi u Hrvatskoj, Česi u Vojvodini, Český Krumlov, Čestmir Dušek, Bački Jarak, Baška, Baška Voda, Babina Greda, Banovina Hrvatska, Banskobystrický kraj, Bardejov, Bánovce nad Bebravou, Bedekovčina, Bela Crkva, Bela Crkva (općina), Berek, Bezdan (Sombor, Srbija), Bibinje, Bijela Hrvatska, Bijeli Hrvati, Bilje, Biograd na Moru, Bistra, Bistrinci, Bitka na Kosovu polju, Bjeliševac, Bjelovar, Bjelovarska katedrala, Bjelovarsko-bilogorska županija, Božena Němcová, Boemstvo, Bohumil Říha, Bojnice, Borovo, Borovo (tvornica obuće), Bosanskohercegovački Hrvati u Austro-Ugarskoj i Kraljevini Jugoslaviji, Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj, Bratislava, Brckovljani, Brdovec, Brela, Brestovac, Brezno, Brezová pod Bradlom, Brinje, Brodski Stupnik, Broz, Bulinac, Bytča, Cernik (Brodsko-posavska županija), Cestica, Crnac (Virovitičko-podravska županija), Darda, Daruvar, Daruvarska pivovara, Dežanovac, Defenestracija, Demografska povijest Hrvata Bosne i Hercegovine, Desinić, Despotovo, Detva, Dinastički rat u Hrvatskoj 1091. – 1105., Dožínky, Dobanovci, Dobšiná, Dobrinj, Dolazak Hrvata, Dolný Kubín, Dominik Duka, Dominik Hašek, Donja Motičina, Donji Andrijevci, Donji Lapac, Dragutin Laksar, Drnovice (Okrug Vyškov), Druga Poljska Republika, Dušan, Dušan Vukotić, Dubnica nad Váhom, Duh (zagrebački biskup), Dunajská Streda, Emil Artur Longen, Etničke grupe Argentine, Etničke grupe Australije, Etničke grupe Austrije, Etničke grupe Švedske, Etničke grupe Češke, Etničke grupe Bugarske, Etničke grupe Hrvatske, Etničke grupe Kazahstana, Etničke grupe Rusije, Etničke grupe SAD-a, Etničke grupe Slovenije, Europske integracije, Fischer-Tropschov postupak, Franjo Ferdinand, František Janda-Suk, František Palacký, František Tomášek, Franz Bardon, Franz Joseph Gläser, Franz Kafka, Galanta, Garešnica, Gbely, Gelnica, Genetičko podrijetlo Hrvata, Georg Joseph Kamel, Georgi Dimitrov, Gerty Theresa Cori, Giraltovce, Gornji Bogićevci, Gornji Karin, Gregor Mendel, Grubišno Polje, Guram Tušišvili, Gustav Janeček, Handlová, Hladni rat, Hlohovec, Hnúšťa, Holíč, Hriňová, Hrvati u Tridesetogodišnjem ratu, Hrvatska, Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini, Hrvatska misao (časopis, Prag), Hrvatski sokol, Hrvatsko ime u Bosni i Hercegovini, Hubert i Ignacije Diviš, Humenné, Ilava, Inđija, Indoeuropljani, István Széchenyi, Ivan Skilica, Ivan Smilo Bohemus, Ivan Zajc, Ivo Viktor, Jagodnjak, Jakšić, Jan Koller, Jan Matejko, Jan Očko od Vlašima, Jan Palach, Jan z Holešov, Janošik, Janos Feuer, Jarmina, Jaroslav Čermák, Jaroslav Hašek, Jaroslav Heyrovský, Jaroslav Seifert, Jáchym Topol, József Novotny, Jelšava, Jiří Hanuš (povjesničar), Jiří Růžek, John Havlicek, John Kucera, Josef Čapek, Josef Beran, Josef Koudelka, Josef Tomeš, Josif Milovuk, Josip Salač, Juscelino Kubitschek, Kamelija, Kamilo Dočkal, Kapela sv. Ivana Nepomuka u Gospiću, Kapela sv. Križa u Bjelovaru, Kaptol (općina), Karađorđevo (Bačka Topola, Srbija), Karel Kašpar, Karel Konrád, Karl Malden, Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine, Kežmarok, Kim Novak, Knaanski jezik, Košice, Kolárovo, Komárno, Kotor Varoš, Kraljevina Bohemija, Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima, Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji, Kráľovský Chlmec, Krásno nad Kysucou, Kremnica, Krompachy, Kronologija Trećeg Reicha, Krupina, Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine, Kumane, Kutná Hora, Kysucké Nové Mesto, Ladislav I. Sveti, Langova bara, Lasta, Lavov, Leopoldov, Levice, Levoča, Lipany, Lipovljani, Liptovský Hrádok, Liptovský Mikuláš, Litomerice, Ljubomir Kraus, Lopud (Dubrovnik), Loukas Vyntra, Lovran, Lubomír Beneš, Ludvig Njemački, Lupoglav, Mađari u Vojvodini, Malacky, Mali Zvornik, Mariška Holoubek Funjak, Marija Radić, Marin Čilić, Marita Koch, Markušica, Martin (grad), Matica srpska, Medzev, Medzilaborce, Michal Viewegh, Michalovce, Milan Buben, Milan Kundera, Milan Munclinger, Milan Sachs, Miloslav Vlk, Mina Witkojc, Modra, Modrý Kameň, Moldava nad Bodvou, Moravci, Moravska, Moravski jezik, Myjava, Nacionalsocijalizam, Najtolj, Napredna omladina, Narodi svijeta Č, Námestovo, Nemšová, Nitra (grad), Njemačka okupacija Čehoslovačke, NK Sloga Borovo, Norbert Zajiček, Nova Rača, Nová Baňa, Nová Dubnica, Nováky, Nové Mesto nad Váhom, Novigrad, Nuklearna elektrana Temelín, Obilježavanje zatvorenika u koncentracijskim logorima nacističke Njemačke, Obnovljiva energija, Olomouc, Oskar Kokoschka, Pakrac, Pančevo, Partizánske, Pavel Skala Ze Zhore, Púchov, Přemyslovići, Pezinok, Piešťany, Plaški, Pobuna mornara u Boki kotorskoj, Podolínec, Podrijetlo Hrvata, Poljaci, Poljska, Poltár, Popis čeških vladara, Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1921., Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1961., Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1971., Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981., Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991., Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991., Popis stanovništva u Sloveniji 1991., Poprad, Považská Bystrica, Povijest Češke, Povijest Mađarske, Povijest Podgorača, Povijest Poljske, Povijest Samobora, Povijest Slovačke, Povijest srpskohrvatskog jezika, Povijest tenka, Praška skupina, Praktična međimurska gramatika, Preševo, Prešov, Prešovský kraj, Prievidza, Prijedor, Prodana nevjesta, Rajec, Rana povijest Hrvata, Ravna Gora (općina), Reinhard Heydrich, Revúca, Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848., Rezidencija bukovinsko-dalmatinskih metropolita, Rijeka, Rimavská Sobota, Rožňava, Robotika, Rodnovjerje, Romolo Venucci, Ružomberok, Rugvica, Rumunjska, Sabinov, Sara Kolak, Súdovce, Sečovce, Senec, Senica, Sereď, Skalica, Skender Fabković, Slaveni, Slavenska obrana, Slavonija, Sládkovičovo, Sliač, Slovačka, Slovačka Sovjetska Republika, Slovački narodni preporod, Slovaci, Sobrance, Spišská Belá, Spišská Nová Ves, Spišská Stará Ves, Spišské Podhradie, Spišské Vlachy, Srbija, Srednji vijek, Srpska čitaonica u Osijeku, Stanislav Brebera, Stanovništvo Europe, Stanovništvo Hrvatske, Stanovništvo Slovačke, Stanovništvo Srbije, Stará Ľubovňa, Stará Turá, Staro Petrovo Selo, Starohrvatska kruna, Strážske, Stupava, Stupnik, Suđenice, Sukošan, Svätý Jur, Sveti Petar Orehovec, Sveučilište Komenskog, Svidník, Svit, Tena (djelo), Tisovec, Tlmače, Tomáš Baťa, Tominovac, Tornaľa, Trapistički red, Trebišov, Trenčianske Teplice, Trenčin, Trianonski ugovor, Tridesetogodišnji rat, Trnava (Slovačka), Trstená, Turzovka, Tvrdošín, UDBA, Ukrajinci u Hrvatskoj, Uzlop, Vaclav IV. Luksemburški, Vajsov misal, Vancouver, Varteks, Václav Havel, Václav Neumann, Veľký Šariš, Veľký Krtíš, Veľký Meder, Velika Ludina, Velika Njemačka, Veliki Grđevac, Veliki Zdenci, Velikosrpska propaganda, Vilém Blodek, Vlado Milunić, Volinjski pokolj, Vranov nad Topľou, Vršac, Vráble, Vrútky, Vrbové, Vukovarsko-srijemska županija, Vysoké Tatry, Wojciech Jaruzelski, Zagrebačka biskupija, Zakarpatje, Zapadni Slaveni, Zdeněk Miler, Zdenka Čuhnil, Zemlje Krune sv. Stjepana, Zemlje Krune sv. Vaclava, Zemljopis Irana, Zlaté Moravce, Zrenjaninska biskupija, ZTD Hrvatski sokol, Zvolen, 16. siječnja, 17. Otvoreno prvenstvo Hrvatske u taekwondou, 2008., 2020., 23. svibnja. Proširite indeks (434 više) »

Adalbert Praški

Srebrni relikvijar u katedrali, Gniezno, Poljska. Adalbert Praški ili Vojtjeh Slavniković (češ. Vojtěch; Libice nad Cidlinou, oko 956. – Elbląg, 23. travnja 997.) katolički je mučenik, biskup i svetac.

Novi!!: Česi i Adalbert Praški · Vidi više »

Albrecht von Wallenstein

Albrecht von Wallenstein Albrecht Wenzel Eusebius von Wallenstein (Hermanice, 24. rujna 1583. – Eger, 25. veljače 1634.), češki vojskovođa i političar, najpoznatiji kao jedan od generala Katoličke lige u vojsci cara Ferdinanda II. tijekom tridesetogodišnjeg rata.

Novi!!: Česi i Albrecht von Wallenstein · Vidi više »

Aleksandar Keglević

Aleksandar Keglević (Sándor Keglevich; 1706. – 1. travnja 1752.), poznat i kao Aleksandar Keglević Bužimski, je bio hrvatski plemić i veliki župan iz grofovske obitelji Keglević.

Novi!!: Česi i Aleksandar Keglević · Vidi više »

Aleksandar Kolčak

Aleksandar Vasiljevič Kolčak (Sankt-Peterburg, 16. studenog 1874. – Irkutsk, 7. veljače 1920.) - ruski istraživač, admiral, i državnik.

Novi!!: Česi i Aleksandar Kolčak · Vidi više »

Anton Gnirs

Anton (Antun) Gnirs (Žatec, Austro-Ugarska, 18. siječnja 1873. – Loket, Čehoslovačka, 10. prosinca 1933.) bio je češki povjesničar, arheolog i konzervator.

Novi!!: Česi i Anton Gnirs · Vidi više »

Antonín Panenka

Antonín Panenka (Prag, 2. prosinca 1948.) češki nogometaš, bivši nogometni reprezentativac Čehoslovačke.

Novi!!: Česi i Antonín Panenka · Vidi više »

Antonin Mikolašek

Antonin Mikolašek, češki liječnik, koji je početkom 20.

Novi!!: Česi i Antonin Mikolašek · Vidi više »

Antun Vakanović

Antun Vakanović (Hrvatska Kostajnica, 21. siječnja 1808. – Zagreb, 23. ožujka 1894.), hrvatski pravnik, hrvatski ban (1872. – 1873.) i političar.

Novi!!: Česi i Antun Vakanović · Vidi više »

Atletika na OI 2016. – žensko bacanje koplja

Bacanje koplja za žene na Olimpijskim igrama 2016. u Rio de Janeiru održano je na Olimpijskom stadionu »João Havelange« 16. i 18. kolovoza U prenatjecanju natjecala se 31 bacačica, podijeljena u A i B skupinu.

Novi!!: Česi i Atletika na OI 2016. – žensko bacanje koplja · Vidi više »

August Karl Krziž

Tehrān'' (1857.) August Karl Krziž (1814. − 1886.), češki topnički časnik i kartograf u službi Austrijskog Carstva.

Novi!!: Česi i August Karl Krziž · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Česi i Austrija · Vidi više »

Austrijsko Carstvo

Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.

Novi!!: Česi i Austrijsko Carstvo · Vidi više »

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Novi!!: Česi i Austro-Ugarska · Vidi više »

Austrougarska ratna mornarica

Austrougarska ratna mornarica bila je pomorski dio oružanih snaga Austro-Ugarske Monarhije.

Novi!!: Česi i Austrougarska ratna mornarica · Vidi više »

Austrougarska vojska

Austrougarska vojska bila je kopnena sastavnica oružanih snaga Austro-Ugarske od 1867.

Novi!!: Česi i Austrougarska vojska · Vidi više »

Đulovac

Đulovac (njemački: Wercke; mađarski: Gjulaves, Gyula u srednjem vijeku) mjesto je i središte općine u Hrvatskoj.

Novi!!: Česi i Đulovac · Vidi više »

Šaštín-Stráže

Šaštín-Stráže (njem. Schoßberg-Strascha, mađ. Sasvár-Morvaőr) je grad u zapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju u blizini granice s Češkom.

Novi!!: Česi i Šaštín-Stráže · Vidi više »

Šaľa

Šaľa (mađ. Vágsellye, njem. Schelle) je grad u Nitranskom kraju u zapadnoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Šaľa · Vidi više »

Šahy

Šahy (mađ. Ipolyság, njem. Eipelschlag) je grad u Nitranskom kraju u zapadnoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Šahy · Vidi više »

Šamorín

Šamorín (njem. Sommerein, mađ. Somorja) je grad u jugozapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju, nalazi se na Velikom Žitnom Otoku.

Novi!!: Česi i Šamorín · Vidi više »

Šibensko-kninska županija

Svečana zastava bivše Šibenske županije (1993. – 1997.) Šibensko-kninska županija jest županija u Hrvatskoj smještena u središnjoj i sjevernoj Dalmaciji.

Novi!!: Česi i Šibensko-kninska županija · Vidi više »

Šiprage

Šiprage su naseljeno mjesto u općini Kotor Varoš, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

Novi!!: Česi i Šiprage · Vidi više »

ŠK Slavija Varaždin

Športski klub Slavija je bivši nogometni klub iz Varaždina.

Novi!!: Česi i ŠK Slavija Varaždin · Vidi više »

Šlesko vojvodstvo

Položaj vojvodstva na karti Poljske Šlesko vojvodstvo je jedna od jedinica teritorijalne samouprave i administrativne podjele u Poljskoj - vojvodstava.

Novi!!: Česi i Šlesko vojvodstvo · Vidi više »

Šlezi

Šlezi (u vlastitom jeziku Ślůnzoki, u dolnjošleskom Schläsinger; ime možda dolazi od riječi Ślęża, kojim se označavaju planine Ślęża i lijeva pritoka Odre, rijeka Ślęza) su jedan od zapadnoslavenskih naroda u bazenu Odre, naseljen na području Gornje Šleske što se prostire između gornjeg toka rijeke Odre i gornjeg toka Visle, a danas je podijeljen između Poljske, Češke i Njemačke.

Novi!!: Česi i Šlezi · Vidi više »

Športsko zrakoplovstvo

Športsko zrakoplovstvo zajednički je naziv za sve vrste letenja bezmotornim ili motornim letjelicama, kojima se nastoji postići izvršenje nekog športskog zadatka, i to natjecanjima, rekordima i osvajanjem športskih priznanja.

Novi!!: Česi i Športsko zrakoplovstvo · Vidi više »

Štúrovo

Štúrovo (mađ. Párkány, njem. Gockern) je grad u Nitranskom kraju u južnoj Slovačkoj na Dunavu.

Novi!!: Česi i Štúrovo · Vidi više »

Štefa Jurkić

Štefa Jurkić (Cazin, 26. prosinca 1896. – Livno, 28. studenog 1971.) bila je hrvatska i bosanskohercegovačka spisateljica.

Novi!!: Česi i Štefa Jurkić · Vidi više »

Šurany

Šurany (mađ. Nagysurány) je grad u Nitranskom kraju u zapadnoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Šurany · Vidi više »

Švajcarija

zapuštene željezničke pruge.Švajcarija je četvrt koja se nalazi na sjeveroistoku grada Bjelovara.

Novi!!: Česi i Švajcarija · Vidi više »

Žarko Dolinar

mini Žarko Dolinar (Koprivnica, 3. srpnja 1920. – Basel, 9. ožujka 2003.), prof.

Novi!!: Česi i Žarko Dolinar · Vidi više »

Žarnovica

Žarnovica (mađ. Zsarnóca, njem. Scharnowitz) je grad u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Žarnovica · Vidi više »

Želiezovce

Želiezovce (mađ. Zselíz, njem. Zelis) je grad u Nitranskom kraju u južnoj Slovačkoj u blizini mađarske granice.

Novi!!: Česi i Želiezovce · Vidi više »

Željko Pervan

Željko Pervan (Zagreb, 7. kolovoza 1962.) je hrvatski komičar, scenarist i glumac, najpoznatiji po humorističnoj emisiji Večernja škola.

Novi!!: Česi i Željko Pervan · Vidi više »

Žiar nad Hronom

Žiar nad Hronom (mađ. Garamszentkereszt, njem. Heiligenkreuz) je grad u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj, središte Okruga Žiar nad Hronom.

Novi!!: Česi i Žiar nad Hronom · Vidi više »

Žilina

Žilina (mađ. Zsolna, njem. Sillein) je grad u sjevernoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Žilina · Vidi više »

Žilinský kraj

Žilinský kraj jedna od administrativnih regija (pokrajina) Slovačke.

Novi!!: Česi i Žilinský kraj · Vidi više »

Čačinci

Čačinci su općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Česi i Čačinci · Vidi više »

Čadca

Čadca (mađ. Csaca, njem. Tschadsa) je grad u Žilinskom kraju u sjevernoj Slovačkoj u blizini granice s Poljskom i Češkom.

Novi!!: Česi i Čadca · Vidi više »

Čavle

Čavle je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Česi i Čavle · Vidi više »

Čazma

Pogled na Čazmu iz Suhaje Centar Čazme Temelji staroga Grada Čazme Muzej Spomenik hrvatskim braniteljima Božićna bajka Grabovnica: Božićna bajka po ljeti Čazma (latinski: Chasma, mađarski: Csázma, davno Csezmice) je grad u središnjoj Hrvatskoj.

Novi!!: Česi i Čazma · Vidi više »

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: Česi i Češka · Vidi više »

Češka (povijesna pokrajina)

Češka, ponekad i Bohemija (češki: Čechy; njem. Böhmen) povijesna je pokrajina koja, zajedno s Moravskom i dijelom Šleske čini najveći dio današnje Češke Republike.

Novi!!: Česi i Češka (povijesna pokrajina) · Vidi više »

Češka Šleska

Češka Šleska, nekoć Moravska Šleska i Austrijska Šleska (češki: České Slezsko, Moravské Slezsko, Rakouské Slezsko), a od 1918. do 1945. i Sudetska Šleska, povijesna je pokrajina koja zajedno s Češkom i Moravskom čini današnju Češku Republiku.

Novi!!: Česi i Češka Šleska · Vidi više »

Češka književnost

samostana u Strahovu Češka književnost odnosi se na književna djela na češkom jeziku ili djela pisaca iz Češke.

Novi!!: Česi i Češka književnost · Vidi više »

Češka kuhinja

Gulaš s okruglicama, tradicionalno češko jelo Torta "Rakvička" Češka kuhinja odnosi na kulinarske stilove i jela koja potječu od naroda Češke i pripremaju ih Česi širom svijeta.

Novi!!: Česi i Češka kuhinja · Vidi više »

Češki jezik

Češki jezik (ISO 639-3: ces; čeština ili český jazyk) je nacionalni jezik Češke, gdje ga govori oko 9 250 000 ljudi (popis iz 2001. godine).

Novi!!: Česi i Češki jezik · Vidi više »

Češki narodni preporod

Češki narodni preporod bio je kulturni pokret koji je obuhvatio Češke zemlje u 18. i 19. stoljeću.

Novi!!: Česi i Češki narodni preporod · Vidi više »

Češki pokret otpora

Češki pokret otpora je jedva dokumentirani subjekt, pošto je bilo mnogo neformalnog odupiranja politici nacističke Njemačke.

Novi!!: Česi i Češki pokret otpora · Vidi više »

Češko državno pravo

Češko državno pravo pojam je koji označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja češkoga naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva zemalja Češke krune, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim državno-pravnim okolnostima.

Novi!!: Česi i Češko državno pravo · Vidi više »

Češko-moravski protektorat

Protektorat Češka i Moravska (češ. Protektorát Čechy a Morava, njem. Protektorat Böhmen und Mähren), prema nekim izvorima Češko-moravski protektorat, naziv za državni protektorat u sastavu Trećeg Reicha, koji je postojao od 1939. do 1945. godine na području današnje Češke Republike.

Novi!!: Česi i Češko-moravski protektorat · Vidi više »

Češko-urugvajski odnosi

60px Urugvajsko veleposlanstvo u Pragu. Češko-urugvajski odnosi odnose se na bilatelarne odnose između Češke i Urugvaja.

Novi!!: Česi i Češko-urugvajski odnosi · Vidi više »

Čeh, Leh i Meh

Leh, Čeh i Meh legenda je o trojici braće – Lehu, Čehu i Mehu – koji su utemeljitelji triju slavenskih zemalja: Lehijske, (Poljske); Češke (Bohemije, Moravske, Šleske; sve u današnjoj Češkoj), i Rutenije (koja je dijelom u današnjoj Rusiji, Bjelorusiji i Ukrajini).

Novi!!: Česi i Čeh, Leh i Meh · Vidi više »

Čehoslovačka

Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.

Novi!!: Česi i Čehoslovačka · Vidi više »

Čelarevo

Čelarevo (ćir.: Челарево, mađ.: Dunacséb, njem.: Tscheb, ranije Čib) je naselje u općini Bačka Palanka u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.

Novi!!: Česi i Čelarevo · Vidi više »

Čepin

Čepin je općina i naselje u Hrvatskoj.

Novi!!: Česi i Čepin · Vidi više »

Česi u Hrvatskoj

Grad Daruvar, kulturno, prosvjetno i administrativno središte Čeha u Hrvatskoj Zgrada Češke besede u Zagrebu Česi u Hrvatskoj (češki: Češi v Chorvatsku) su jedna od 22 ustavom priznate nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Česi i Česi u Hrvatskoj · Vidi više »

Česi u Vojvodini

Česi u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema općinama. Česi u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema naseljima. Česi u Vojvodini prema popisu 2002. Česi su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.

Novi!!: Česi i Česi u Vojvodini · Vidi više »

Český Krumlov

Český Krumlov (njemački: Krummau an der Moldau ili Böhmisch Krummau; latinski: Crumlaw) je grad na rijeci Vltavi u češkoj pokrajini Južna Češka.

Novi!!: Česi i Český Krumlov · Vidi više »

Čestmir Dušek

Čestmir "Mirko" Dušek, važna povijesna osoba grada Tuzle.

Novi!!: Česi i Čestmir Dušek · Vidi više »

Bački Jarak

Bački Jarak (ćir.: Бачки Јарак, mađ.: Tiszaistvánfalva, njem.:Jarmosch) je grad u općini Temerin u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.

Novi!!: Česi i Bački Jarak · Vidi više »

Baška

Pogled na Bašku iz zraka. Baška je naselje i općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Česi i Baška · Vidi više »

Baška Voda

Baška Voda jest općina u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Česi i Baška Voda · Vidi više »

Babina Greda

Crkva sv. Lovre u Babinoj Gredi. Babina Greda je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Česi i Babina Greda · Vidi više »

Banovina Hrvatska

Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.

Novi!!: Česi i Banovina Hrvatska · Vidi više »

Banskobystrický kraj

Banskobystrický kraj jedna od administrativnih regija (pokrajina) Slovačke.

Novi!!: Česi i Banskobystrický kraj · Vidi više »

Bardejov

Bardejov (mađ. Bártfa, njem. Bartfeld) je grad u Prešovskom kraju u sjeveroistočnoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Bardejov · Vidi više »

Bánovce nad Bebravou

Bánovce nad Bebravou (njem. Banowitz, mađ. Bán) je grad u zapadnoj Slovačkoj u Trenčinskom kraju.

Novi!!: Česi i Bánovce nad Bebravou · Vidi više »

Bedekovčina

Bedekovčina (kajkavski Bedekovščina) je naseljeno mjesto i istoimena općina u Hrvatskom zagorju.

Novi!!: Česi i Bedekovčina · Vidi više »

Bela Crkva

Položaj općine Bela Crkva u Srbiji Bela Crkva je grad i središte istoimene općine u Republici Srbiji.

Novi!!: Česi i Bela Crkva · Vidi više »

Bela Crkva (općina)

Mapa općine Bela Crkva Općina Bela Crkva je jedna od općina u Republici Srbiji.

Novi!!: Česi i Bela Crkva (općina) · Vidi više »

Berek

Berek je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Česi i Berek · Vidi više »

Bezdan (Sombor, Srbija)

Bezdan je bačko naselje na sjeverozapadu Vojvodine.

Novi!!: Česi i Bezdan (Sombor, Srbija) · Vidi više »

Bibinje

Bibinje je općina u Zadarskoj županiji u Hrvatskoj.

Novi!!: Česi i Bibinje · Vidi više »

Bijela Hrvatska

Bijela Hrvatska (Velika Hrvatska, Stara Hrvatska, lat. Chrobatia) je drevna domovina Hrvata.

Novi!!: Česi i Bijela Hrvatska · Vidi više »

Bijeli Hrvati

Velike ili Bijele Hrvatske (9. st.) Prostor Bijelih Hrvata među istočnoslavenskim plemenima u 8. st. Bijeli Hrvati bili su istočnoslavensko pleme; djelomično preci Hrvata na Jadranskom moru.

Novi!!: Česi i Bijeli Hrvati · Vidi više »

Bilje

Bilje (mađarski: Bellye) je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Česi i Bilje · Vidi više »

Biograd na Moru

Biograd na Moru je grad u Zadarskoj Županiji.

Novi!!: Česi i Biograd na Moru · Vidi više »

Bistra

Bistra je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Česi i Bistra · Vidi više »

Bistrinci

Bistrinci (mađarski: Beszter) su naselje u Hrvatskoj, regiji Slavoniji u Osječko-baranjskoj županiji i nalaze se u sastavu grada Belišća.

Novi!!: Česi i Bistrinci · Vidi više »

Bitka na Kosovu polju

Bitka na Kosovu polju vodila se 15. lipnja 1389. godine između Srbije potpomognute bosanskim, hrvatskim i albanskim snagama protiv Osmanskog Carstva, na Kosovu polju oko 5 kilometara sjeverozapadno od Prištine.

Novi!!: Česi i Bitka na Kosovu polju · Vidi više »

Bjeliševac

Bjeliševac (češki: Běliševec) je naselje u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Kutjeva.

Novi!!: Česi i Bjeliševac · Vidi više »

Bjelovar

Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.

Novi!!: Česi i Bjelovar · Vidi više »

Bjelovarska katedrala

Katedrala sv.

Novi!!: Česi i Bjelovarska katedrala · Vidi više »

Bjelovarsko-bilogorska županija

Bjelovarsko-bilogorska županija smještena je na sjeverozapadu Hrvatske.

Novi!!: Česi i Bjelovarsko-bilogorska županija · Vidi više »

Božena Němcová

Božena Němcová Božena Němcová, rođena kao Barbora Novotná, kasnije Barbora Panklová (Beč, 4. veljače 1820. – Prag, 21. siječnja 1862.), je češka književnica i utemeljiteljica suvremene češke proze.

Novi!!: Česi i Božena Němcová · Vidi više »

Boemstvo

Pierre-Auguste Renoir, ''Boem'' (ili ''Lise boem''), 1868., ulje na platnu, Berlin, Njemačka: ''Alte Nationalgalerie.'' Boemstvo je naziv za netipičan načina života, koji označava individualni stav ljudi prema postojećem društvenom stanju.

Novi!!: Česi i Boemstvo · Vidi više »

Bohumil Říha

Bohumil Říha (Vyšetice, 22. veljače 1907. – Prag, 12. prosinca 1987.) je bio češki književnik.

Novi!!: Česi i Bohumil Říha · Vidi više »

Bojnice

Pogled na dvorac Bojnice Bojnice (njem. Weinitz, mađ. Bajmóc) grad su u središnjoj Slovačkoj, u Trenčinskom kraju.

Novi!!: Česi i Bojnice · Vidi više »

Borovo

Rijeka Dunav u Borovu, pogled prema Vukovaru Borovo (srp. ćir. Борово; mađ. Boró; njem. Worow), također poznato kao Borovo Selo (kako bi se razlikovalo od prigradskog naselja Borovo Naselje koje je do 1980. godine također bilo dio katastarske općine Borovo), je selo i općina u Vukovarsko-srijemskoj županiji u istočnom dijelu Hrvatske.

Novi!!: Česi i Borovo · Vidi više »

Borovo (tvornica obuće)

Tvornica obuće Borovo, hrvatska je tvrtka za proizvodnju obuće i gumarskih proizvoda.

Novi!!: Česi i Borovo (tvornica obuće) · Vidi više »

Bosanskohercegovački Hrvati u Austro-Ugarskoj i Kraljevini Jugoslaviji

Sarajevska katedrala, oko 1900. godine Od 1878. do 1918. godine traje austrijska uprava u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Česi i Bosanskohercegovački Hrvati u Austro-Ugarskoj i Kraljevini Jugoslaviji · Vidi više »

Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj

Austro-Ugarska Monarhija započela je svoju vlast nad Bosnom i Hercegovinom zaposjedanjem zemlje 1878.

Novi!!: Česi i Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj · Vidi više »

Bratislava

Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.

Novi!!: Česi i Bratislava · Vidi više »

Brckovljani

Brckovljani su općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Česi i Brckovljani · Vidi više »

Brdovec

Brdovec je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Česi i Brdovec · Vidi više »

Brela

Brela su općina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Česi i Brela · Vidi više »

Brestovac

Brestovac je naseljeno mjesto i istoimena općina u Slavoniji, u Požeško-slavonskoj županiji.

Novi!!: Česi i Brestovac · Vidi više »

Brezno

Brezno (mađ. Breznóbánya, njem. Bries, Briesen, između 1927. i 1948. Brezno nad Hronom) grad je u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Brezno · Vidi više »

Brezová pod Bradlom

Brezová pod Bradlom (njem. Birkenhain, mađ. Berezó) je grad u zapadnoj Slovačkoj u Trenčinskom kraju.

Novi!!: Česi i Brezová pod Bradlom · Vidi više »

Brinje

Brinje je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Česi i Brinje · Vidi više »

Brodski Stupnik

Brodski Stupnik je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Brodsko-posavskoj županiji.

Novi!!: Česi i Brodski Stupnik · Vidi više »

Broz

Broz (Broz, Broosz, Brosz, Bros, Broos) su hrvatska plemićka obitelj.

Novi!!: Česi i Broz · Vidi više »

Bulinac

|ime.

Novi!!: Česi i Bulinac · Vidi više »

Bytča

Bytča (mađ. Nagybiccse, njem. Bitsch) grad je u Žilinskom kraju u središnjoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Bytča · Vidi više »

Cernik (Brodsko-posavska županija)

Cernik je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Česi i Cernik (Brodsko-posavska županija) · Vidi više »

Cestica

Ulica u Cestici. Isusova (Jezuševa) kapela među Cestici i Radovcem. Cestica je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Česi i Cestica · Vidi više »

Crnac (Virovitičko-podravska županija)

Crnac je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Česi i Crnac (Virovitičko-podravska županija) · Vidi više »

Darda

Darda (mađ. Dárda) je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Česi i Darda · Vidi više »

Daruvar

Daruvar (češki: Daruvar, mađarski: Daruvár, njemački: Daruwar, srpski: Дарувар, latinski: Aquae Balissae) je grad u Hrvatskoj, i drugi najveći grad unutar Bjelovarsko-bilogorske županije.

Novi!!: Česi i Daruvar · Vidi više »

Daruvarska pivovara

Daruvarska pivovara s radom je počela 1840. godine i pošto od svojega osnutka pa do danas djeluje na istom mjestu slovi za najstariju od svih pivovara u Hrvatskoj.

Novi!!: Česi i Daruvarska pivovara · Vidi više »

Dežanovac

Dežanovac je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Česi i Dežanovac · Vidi više »

Defenestracija

Praška defenestracija (1618.) Defenestracija označava nasilni čin izbacivanja jedne ili više osoba kroz prozor, koji je u povijesti često učinjen iz političkih razloga.

Novi!!: Česi i Defenestracija · Vidi više »

Demografska povijest Hrvata Bosne i Hercegovine

Ovo je članak o demografskoj povijesti Hrvata Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Česi i Demografska povijest Hrvata Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Desinić

Desinić je selo i istoimena općina u Hrvatskom zagorju, u Krapinsko-zagorskoj županiji.

Novi!!: Česi i Desinić · Vidi više »

Despotovo

Despotovo (ćir.: Деспотово, mađ.: Úrszentiván, njem.: Despot-Sankt-Iwan, ranije Despot Sveti Ivan i Vasiljevo) je naselje u općini Bačka Palanka u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.

Novi!!: Česi i Despotovo · Vidi više »

Detva

Detva (mađ. Gyetva) je grad u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Detva · Vidi više »

Dinastički rat u Hrvatskoj 1091. – 1105.

Dmitra Zvonimira Smrću hrvatskog kralja Dmitra Zvonimira (1089.), započeo je niz događaja koji je rezultirao krajem samostalnog Hrvatskog Kraljevstva te njegovim ulaskom u personalnu uniju s Kraljevinom Ugarskom.

Novi!!: Česi i Dinastički rat u Hrvatskoj 1091. – 1105. · Vidi više »

Dožínky

Dožínky su češke žetvene svečanosti i najveća kulturna manifestacija češke manjine u Hrvatskoj.

Novi!!: Česi i Dožínky · Vidi više »

Dobanovci

Dobanovci je naselje u Srijemu, ali se ne nalazi u Vojvodini, nego u užoj Srbiji.

Novi!!: Česi i Dobanovci · Vidi više »

Dobšiná

Dobšiná (mađ. Dobsina, njem. Dobschau) je grad u Košičkom kraju u istočnom dijelu središnje Slovačke.

Novi!!: Česi i Dobšiná · Vidi više »

Dobrinj

Dobrinj je naselje i općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Česi i Dobrinj · Vidi više »

Dolazak Hrvata

Problem dolaska Hrvata, ili bar jedne skupine koja se zvala Hrvati, do sada nije uspješno riješen.

Novi!!: Česi i Dolazak Hrvata · Vidi više »

Dolný Kubín

Dolný Kubín je mjesto u sjevernoj Slovačkoj u Žilinskom kraju.

Novi!!: Česi i Dolný Kubín · Vidi više »

Dominik Duka

Dominik Jaroslav Duka (Hradec Králové, 26. travnja 1943.), je umirovljeni 36. nadbiskup Praške nadbiskupije i kardinal Rimokatoličke Crkve, imenovan od strane pape Benedikta XVI. Prije je obnašao dužnost biskupa u rodnom Kraljičinom Gradcu.

Novi!!: Česi i Dominik Duka · Vidi više »

Dominik Hašek

Dominik Hašek Dominik Hašek (Pardubice, 29. siječnja 1965.) je umirovljeni češki hokejaš, koji je igrao na poziciji vratara.

Novi!!: Česi i Dominik Hašek · Vidi više »

Donja Motičina

Donja Motičina je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Česi i Donja Motičina · Vidi više »

Donji Andrijevci

Donji Andrijevci su općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Brodsko-posavskoj županiji.

Novi!!: Česi i Donji Andrijevci · Vidi više »

Donji Lapac

Donji Lapac je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Česi i Donji Lapac · Vidi više »

Dragutin Laksar

Dragutin Laksar (Križevci, 1853. - Zagreb, 22. srpnja 1929.) - hrvatski političar češkog porijekla, šumarski stručnjak, gradonačelnik Bjelovara od 1914.

Novi!!: Česi i Dragutin Laksar · Vidi više »

Drnovice (Okrug Vyškov)

Drnovice su selo i središte istoimene općine u okrugu Vyškov, Južna Moravska.

Novi!!: Česi i Drnovice (Okrug Vyškov) · Vidi više »

Druga Poljska Republika

Druga Poljska Republika 1939. Druga Poljska Republika 1922. – 1939. Šleskog ustanka Józef Piłsudski, predsjednik Poljske Druga Poljska Republika, Druga Poljska Zajednica ili međuratna Poljska je poljska država koja je postojala između Prvog i Drugog svjetskog rata, u tom razdoblju Poljaci su vratili svoju nezavisnost.

Novi!!: Česi i Druga Poljska Republika · Vidi više »

Dušan

* Dušan (ime), muško ime kod Srba, Hrvata, Slovenaca, Čeha i Slovaka.

Novi!!: Česi i Dušan · Vidi više »

Dušan Vukotić

Dušan Vukotić (Bileća, 7. veljače 1927. – Zagreb, 8. srpnja 1998.), hrvatski redatelj, scenarist, animator, crtač i karikaturist.

Novi!!: Česi i Dušan Vukotić · Vidi više »

Dubnica nad Váhom

Dubnica nad Váhom (slk. prije 1927. Dubnica, njem. Dubnitz an der Waag, mađ. Máriatölgyes) je grad u sjeverozapadnoj Slovačkoj u Trenčinskom kraju.

Novi!!: Česi i Dubnica nad Váhom · Vidi više »

Duh (zagrebački biskup)

Biskup Duh prvi je zagrebački biskup, kojega je na tu dužnost oko 1094. imenovao utemeljitelj biskupije, ugarski kralj Ladislav I. Po narodnosti je bio Čeh, dok neki tvrde da je bio Slovak.

Novi!!: Česi i Duh (zagrebački biskup) · Vidi više »

Dunajská Streda

Dunajská Streda (njem. Niedermarkt, mađ. Dunaszerdahely, hrv. Dunajska srijeda) je grad u jugozapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju, nalazi se na Velikom Žitnom Otoku.

Novi!!: Česi i Dunajská Streda · Vidi više »

Emil Artur Longen

Emil Artur Longen (rođen kao Emil Artur Pittermann; Pardubitz, Češka, 29. srpnja 1885. – Beneschau, Češka, 9. listopada 1936.), češki producent, scenarist, dramaturg, pisac, slikar i glumac.

Novi!!: Česi i Emil Artur Longen · Vidi više »

Etničke grupe Argentine

Etničke grupe Argentine: 39.934.000 stanovnika, blizu 60 naroda.

Novi!!: Česi i Etničke grupe Argentine · Vidi više »

Etničke grupe Australije

Etničke grupe Australije: 20.951.000 stanovnika (UN Country Population; 2008), oko 140 naroda.

Novi!!: Česi i Etničke grupe Australije · Vidi više »

Etničke grupe Austrije

Etničke grupe Austrije -UN Country Population (2007): u zemlji i svijetu (ukupno).

Novi!!: Česi i Etničke grupe Austrije · Vidi više »

Etničke grupe Švedske

Etničke grupe Švedske; 9,160,000 stanovnika (UN Country Population; 2008.), blizu 60 naroda.

Novi!!: Česi i Etničke grupe Švedske · Vidi više »

Etničke grupe Češke

Etničke grupe Češke: 10,186,000 stanovnika UN Country Population (2007).

Novi!!: Česi i Etničke grupe Češke · Vidi više »

Etničke grupe Bugarske

Etničke grupe Bugarske: 7.584.000.

Novi!!: Česi i Etničke grupe Bugarske · Vidi više »

Etničke grupe Hrvatske

Etničke grupe Hrvatske: UN Country Population (2007) 4,555.000.

Novi!!: Česi i Etničke grupe Hrvatske · Vidi više »

Etničke grupe Kazahstana

Etničke grupe Kazakstana: 15.532.000 stanovnika (UN Country Population; 2008)). preko 70 naroda.

Novi!!: Česi i Etničke grupe Kazahstana · Vidi više »

Etničke grupe Rusije

Prvoga svjetskog rata Etničke skupine Rusije (oko 142 499 000 prema UN Country Population iz 2007.) čini otprilike 160 naroda.

Novi!!: Česi i Etničke grupe Rusije · Vidi više »

Etničke grupe SAD-a

Etničke grupe SAD-a: 308,798,000 (UN Country Population; 2008) preko 310 naroda.

Novi!!: Česi i Etničke grupe SAD-a · Vidi više »

Etničke grupe Slovenije

Etničke grupe Slovenije, 2.002.000 stanovnika (UN Country Population; 2008).

Novi!!: Česi i Etničke grupe Slovenije · Vidi više »

Europske integracije

Zastava Europske unije Europska integracije proces su industrijske, političke, pravne, ekonomske, društvene i kulturne integracije država u Europi, potpunog ili djelomičnog opsega.

Novi!!: Česi i Europske integracije · Vidi više »

Fischer-Tropschov postupak

aromatskih ugljikovodika. drvne sječke. Drugog svjetskog rata za dobivanje sintetskog benzina u mjestu Police (Poljska). Postrojenje tvrtke "Sasol" u Hamburgu, za dobivanje '''sintetičkog benzina'''. Fischer-Tropschov postupak jest industrijska metoda dobivanja ugljikovodika iz ugljikova monoksida i vodika (sintetski plin).

Novi!!: Česi i Fischer-Tropschov postupak · Vidi više »

Franjo Ferdinand

Nadvojvoda Franjo Ferdinand Austrijsko-Estenski (Graz, 18. prosinca 1863. – Sarajevo, 28. lipnja 1914.) bio je austrijski nadvojvoda iz vladarske kuće Habsburg-Lothringen i prijestolonasljednik Austro-Ugarske Monarhije od 1896. godine.

Novi!!: Česi i Franjo Ferdinand · Vidi više »

František Janda-Suk

František Janda-Suk (Postřižín, Češka, 25. ožujka 1878. – Prag, Češka, 23. lipnja 1955.), češki bacač diska i olimpijski doprvak u Parizu 1900. Janda-Suk se u to vrijeme natjecao pod zastavom Bohemije te je hicem od 35,04 metra postao prvi češki odnosno čehoslovački osvajač olimpijske medalje.

Novi!!: Česi i František Janda-Suk · Vidi više »

František Palacký

František Palacký je rođen u Hodslavicama u Moravskoj regiji u protestantskoj obitelji 14.

Novi!!: Česi i František Palacký · Vidi više »

František Tomášek

František Tomášek (Studénka, 30. lipnja 1899. – Prag, 4. kolovoza 1992.) bio je kardinal Katoličke Crkve u Češkoj i 33.

Novi!!: Česi i František Tomášek · Vidi više »

Franz Bardon

Franz Bardon (Katherein, blizu Opave, 1. prosinca 1909. – Brno, 10. srpnja 1958.), češki mađioničar, hermetički autor i okultist.

Novi!!: Česi i Franz Bardon · Vidi više »

Franz Joseph Gläser

Franz Joseph Gläser (1798. – 1861.) je bio austrijski skladatelj češkog podrijetla.

Novi!!: Česi i Franz Joseph Gläser · Vidi više »

Franz Kafka

Franz Kafka (Prag, 3. srpnja 1883. – sanatorij Kierling kraj Beča, 3. lipnja 1924.) bio je židovski pisac koji je svoja djela pisao na njemačkom jeziku.

Novi!!: Česi i Franz Kafka · Vidi više »

Galanta

Galanta (njem. Gallandau, mađ. Galánta) je grad u zapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju upravno središte Okruga Galanta.

Novi!!: Česi i Galanta · Vidi više »

Garešnica

Garešnica (mađarski: Gerzence) je grad u središnjoj Hrvatskoj.

Novi!!: Česi i Garešnica · Vidi više »

Gbely

Gbely (njem. i mađ. Egbell) je grad u zapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju.

Novi!!: Česi i Gbely · Vidi više »

Gelnica

Gelnica (mađ. Gölnicbánya, njem. Göllnitz) grad je u Košičkom kraju u istočnoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Gelnica · Vidi više »

Genetičko podrijetlo Hrvata

Dosadašnja istraživanja genetičkog podrijetla i rezultati genetičkih analiza omogućuju tumačenje genetičkog podrijetla Hrvata.

Novi!!: Česi i Genetičko podrijetlo Hrvata · Vidi više »

Georg Joseph Kamel

Georg Joseph Kamel (češ. Jiří Josef Kamel, lat. Georgius Josephus Camellus, šp. Jorge Camel), češki isusovački misionar, ljekarnik i prirodoslovac, prvi popisivač filipinske flore i faune u čiju je čast Carl von Linné nazvao biljni rod kamelije.

Novi!!: Česi i Georg Joseph Kamel · Vidi više »

Georgi Dimitrov

Georgi Dimitrov Georgi Dimitrov Mihajlov (Bugarski: Георги Димитров Михайлов), poznat i kao Georgi Mihajlovič Dimitrov (ruski: Георгий Михайлович Димитров), (Kovačevci, okolica Pernika 18. lipnja 1882. - Moskva 2. srpnja 1949.) bio je dugogogodišnji vođa Bugarske komunističke partije, jedan od vođa međunarodnog komunističkog pokreta i predsjednik bugarske vlade.

Novi!!: Česi i Georgi Dimitrov · Vidi više »

Gerty Theresa Cori

Dr.

Novi!!: Česi i Gerty Theresa Cori · Vidi više »

Giraltovce

Giraltovce (mađ. Girált) grad je u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Giraltovce · Vidi više »

Gornji Bogićevci

Gornji Bogićevci su općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Česi i Gornji Bogićevci · Vidi više »

Gornji Karin

Gornji Karin je mjesto smješteno iznad Karinskog mora.

Novi!!: Česi i Gornji Karin · Vidi više »

Gregor Mendel

Gregor Johann Mendel (češki: Řehoř Jan Mendel) (Hynčice, 20. srpnja 1822. – Brno, 6. siječnja 1884.) bio je austrijski svećenik i znanstvenik, redovnik augustinac.

Novi!!: Česi i Gregor Mendel · Vidi više »

Grubišno Polje

Grubišno Polje (mađarski: Grobosinc, njemački: Poglack, češki: Hrubečné Pole) je grad u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Novi!!: Česi i Grubišno Polje · Vidi više »

Guram Tušišvili

Guram Tušišvili (gruz. გურამ თუშიშვილი; Kodžori, 5. veljače 1995.) gruzijski je džudaš.

Novi!!: Česi i Guram Tušišvili · Vidi više »

Gustav Janeček

Gustav Janeček (Konopiště, 30. studenog 1848. – Zagreb, 8. rujna 1929.), hrvatski kemičar i farmaceut češkog podrijetla.

Novi!!: Česi i Gustav Janeček · Vidi više »

Handlová

Handlová (njem. Krickerhau, mađ. Nyitrabánya) grad je u središnjoj Slovačkoj u Trenčinskom kraju.

Novi!!: Česi i Handlová · Vidi više »

Hladni rat

Hladni rat bio je politički sukob između NATO Saveza (predvođenog SAD-om) i Varšavskog pakta (predvođenim Sovjetskim Savezom), koji se vodio od 1945. do 1991. Društveni poredci Istoka (s gospodarstvom u rukama Države i jednopartijskim sustavom) i Zapada (s pravom vlasništva kao temeljem gospodarstva i sklonošću višestranačkoj demokraciji) su bili u jasnoj napetosti, koja je čitavo vrijeme prijetila prerastanjem u otvoreni rat.

Novi!!: Česi i Hladni rat · Vidi više »

Hlohovec

Hlohovec (njem. Freistadt(l) an der Waag, mađ. Galgóc) je grad u zapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju upravno središte Okruga Hlohovec.

Novi!!: Česi i Hlohovec · Vidi više »

Hnúšťa

Hnúšťa (mađ. Nyustya, njem. Großsteffelsdorf), je grad u Banskobistričk kraju u središnjoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Hnúšťa · Vidi više »

Holíč

Holíč (njemački: Weißkirchen (an der March)/Holitsch, mađarski: Holics) je grad u zapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju.

Novi!!: Česi i Holíč · Vidi više »

Hriňová

Hriňová (mađ: Herencsvölgy, njem: Hrinau) grad je u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Hriňová · Vidi više »

Hrvati u Tridesetogodišnjem ratu

Hrvatski konjanik Hrvatski konjanik oko 1620., Vojno-povijesni muzej u Beču Hrvati u Tridesetogodišnjem ratu sudjelovali su kao pješaci i laki konjanici te su glasili za vrlo cijenjene plaćenike u carskoj, bavarskoj, španjolskoj, danskoj i francuskoj vojsci.

Novi!!: Česi i Hrvati u Tridesetogodišnjem ratu · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Česi i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini

Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini je sveukupna glazbena djelatnost Hrvata u toj zemlji od srednjeg vijeka do danas.

Novi!!: Česi i Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini · Vidi više »

Hrvatska misao (časopis, Prag)

Hrvatska misao, bio je kulturno-politički časopis pokreta mladih hrvatskih književnika okupljenih u Pragu.

Novi!!: Česi i Hrvatska misao (časopis, Prag) · Vidi više »

Hrvatski sokol

Hrvatski sokol Osijek Hrvatski sokol je bila hrvatska organizacija ustrojena radi promicanja tjelovježbe i širenja nacionalne svijesti među Hrvatima osnovana po uzoru na češki Sokol.

Novi!!: Česi i Hrvatski sokol · Vidi više »

Hrvatsko ime u Bosni i Hercegovini

Etnička narav predosmanlijske Bosne predmet je brojnih kontroverzi.

Novi!!: Česi i Hrvatsko ime u Bosni i Hercegovini · Vidi više »

Hubert i Ignacije Diviš

Hubert i Ignacije Diviš - braća, češki katolički svećenici, iz redovničke zajednice pijarista, koji su na poziv vojne uprave došli u Bjelovar 1761.

Novi!!: Česi i Hubert i Ignacije Diviš · Vidi više »

Humenné

Humenné (mađ: Homonna, njem: Homenau) je grad u Prešovskom kraju u sjeveroistočnoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Humenné · Vidi više »

Ilava

Ilava (njemački Illau, mađarski: Illava) je grad u sjeverozapadnoj Slovačkoj u Trenčinskom kraju.

Novi!!: Česi i Ilava · Vidi više »

Inđija

Inđija (srpski: Инђија) je grad u AP Vojvodina u Srbiji.

Novi!!: Česi i Inđija · Vidi više »

Indoeuropljani

Indoeuropljani - Ime narodima koji se služe jezicima indoeuropske jezične porodice, i čije se porijeklo traži u hipotetičkim Proto-Indoeuropljanima koji su se služili proto-indoeuropskim jezikom.

Novi!!: Česi i Indoeuropljani · Vidi više »

István Széchenyi

Gróf István Széchenyi Grof István Széchenyi de Sárvár-Felsővidék (hrv. Ištvan Sečenji) (Beč, 21. rujna 1791. – Oberdöbling, 8. travnja 1860.) bio je mađarski državnik, politički teoretičar, književnik, pisac i inženjer.

Novi!!: Česi i István Széchenyi · Vidi više »

Ivan Skilica

Ivan Skilica (Ivan Skilices) (grč. Ιωάννης Σκυλίτζης, lat. Ioannes Scylitzes) (Mala Azija, nakon 1045. – ?, prije 1125.), bizantski kroničar, pravnik i službenik na carskom dvoru u Konstantinopolu.

Novi!!: Česi i Ivan Skilica · Vidi više »

Ivan Smilo Bohemus

Ivan II.

Novi!!: Česi i Ivan Smilo Bohemus · Vidi više »

Ivan Zajc

Ivan Dragutin Stjepan Zajc, znan kao Ivan pl. Zajc (Rijeka, 3. kolovoza 1832. – Zagreb, 16. prosinca 1914.), bio je hrvatski skladatelj, dirigent i pedagog.

Novi!!: Česi i Ivan Zajc · Vidi više »

Ivo Viktor

Ivo Viktor (Křelov, 21. svibnja 1942.) umirovljeni je češki nogometaš i nogometni trener.

Novi!!: Česi i Ivo Viktor · Vidi više »

Jagodnjak

Zgrada Općine Jagodnjak Jagodnjak (srp. ćir. Јагодњак; mađ. Kácsfalu; njem. Katschfeld), je mjesto i općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Česi i Jagodnjak · Vidi više »

Jakšić

Jakšić je općina u Hrvatskoj, u Požeško-slavonskoj županiji.

Novi!!: Česi i Jakšić · Vidi više »

Jan Koller

Jan Koller (Prag, 30. ožujka 1973.) je bivši češki nogometaš i reprezentativac koji je igrao na poziciji napadača.

Novi!!: Česi i Jan Koller · Vidi više »

Jan Matejko

Jan Alojzy Matejko (Krakov, 24. lipnja 1838. — Krakov, 1. studenog 1893.) bio je poljski slikar, najznačajniji tvorac likovnih djela poljske povijesne i domoljubne tematike.

Novi!!: Česi i Jan Matejko · Vidi više »

Jan Očko od Vlašima

Jan Očko z Vlašimi (češ. Jan Očko z Vlašimi, ? – 14. siječnja 1380.) bio je drugi praški nadbiskup i prvi češki kardinal.

Novi!!: Česi i Jan Očko od Vlašima · Vidi više »

Jan Palach

Jan Palach Spomenik Janu Palachu Jan Palach (11. kolovoza 1948. – 19. siječnja 1969.), češki domoljub, student povijesti i političke ekonomije na Karlovu sveučilištu u Pragu.

Novi!!: Česi i Jan Palach · Vidi više »

Jan z Holešov

Jan z Holešov (Holešov, 1366. – Rajhrad, 1436.), češki pisac, jezikoslovac, muzikolog, teolog i jedan od prvih etnografa.

Novi!!: Česi i Jan z Holešov · Vidi više »

Janošik

Janošik (ćir.: Јаношик, slv. Janošík) je naselje u općini Alibunar u Južnobanatskom okrugu u Vojvodini, naseljeno Slovacima.

Novi!!: Česi i Janošik · Vidi više »

Janos Feuer

Janos Feuer (Janos Fajer; 3. studenoga 1900. - ?), češki i hrvatski šahist židovskog podrijetla.

Novi!!: Česi i Janos Feuer · Vidi više »

Jarmina

Jarmina (njem. Hermann) je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Česi i Jarmina · Vidi više »

Jaroslav Čermák

Jaroslav Čermák Jaroslav Čermák (Prag, 1. rujna 1831. – Pariz, 23. travnja 1878.), češki slikar poznat po slikama povijesne tematike.

Novi!!: Česi i Jaroslav Čermák · Vidi više »

Jaroslav Hašek

Jaroslav Hašek (Prag, 30. travnja 1883. – Lipnice nad Sázavou, 3. siječnja 1923.), češki novelist, humorist i novinar, pisac remek-djela satire Doživljaji dobrog vojnika Švejka u svjetskom ratu.

Novi!!: Česi i Jaroslav Hašek · Vidi više »

Jaroslav Heyrovský

Jaroslav Heyrovský (20. prosinca 1890. – 27. ožujka 1967.) bio je češki kemičar i izumitelj.

Novi!!: Česi i Jaroslav Heyrovský · Vidi više »

Jaroslav Seifert

Jaroslav Seifert (Prag, 23. rujna 1901. – Prag, 10. siječnja 1986.), češki književnik.

Novi!!: Česi i Jaroslav Seifert · Vidi više »

Jáchym Topol

Jáchym Topol Jáchym Topol (Prag, 4. kolovoza, 1962.) je češki pisac, poznat po tome što je bio pripadnik češke underground književne scene 1980.-ih, te jedan od osnivača književnog časopisa Revolver Revue.

Novi!!: Česi i Jáchym Topol · Vidi više »

József Novotny

József Novotny (1908. – 1944.) je bio kapelan, mučenik rimokatoličke Crkve, mađarskog, češkog ili slovačkog podrijetla.

Novi!!: Česi i József Novotny · Vidi više »

Jelšava

Jelšava (njem. Eltsch or Jelschau, mađ. Jolsva) je grad u Banskobistričkom kraju u Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Jelšava · Vidi više »

Jiří Hanuš (povjesničar)

Jiří Hanuš (Brno, 22. srpnja 1963. -) je češki povjesničar, pisac i nakladnik.

Novi!!: Česi i Jiří Hanuš (povjesničar) · Vidi više »

Jiří Růžek

Jiří Růžek (Litomerice, Čehoslovačka, 29. kolovoza 1967.) češki erotski fotograf.

Novi!!: Česi i Jiří Růžek · Vidi više »

John Havlicek

John Havlicek, (8. travnja 1940. – 25. travnja 2019.) bio je američki profesionalni košarkaš češko-hrvatskog podrijetla.

Novi!!: Česi i John Havlicek · Vidi više »

John Kucera

John Kucera (Calgary, 17. rujna 1984.) je kanadski alpski skijaš, češkog podrijetla.

Novi!!: Česi i John Kucera · Vidi više »

Josef Čapek

Josef Čapek Josef Čapek (23. ožujka 1887. – travnja 1945.) bio je češki umjetnik koji je najbolje znan kao slikar, ali je isto bio i spisatelj i pjesnik.

Novi!!: Česi i Josef Čapek · Vidi više »

Josef Beran

Sluga Božji Josef Beran (Plzeň, 29. prosinca 1888. - Rim, 17. svibnja 1969.) bio je kardinal Katoličke Crkve u Češkoj i 32. praški nadbiskup od 1946. do svoje smrti 17. svibnja 1969. u Rimu.

Novi!!: Česi i Josef Beran · Vidi više »

Josef Koudelka

Josef Koudelka (Boskovice, 10. siječnja 1938.), češko-francuski fotograf.

Novi!!: Česi i Josef Koudelka · Vidi više »

Josef Tomeš

PhDr.

Novi!!: Česi i Josef Tomeš · Vidi više »

Josif Milovuk

Josif Milovuk (Trpinja, 10. travnja 1787. ili 1793. - Pešta, 23. kolovoza 1850.) je bio trgovac, izdavač knjiga, rodoljub, dobrotvor i jedan od osnivača Matice srpske.

Novi!!: Česi i Josif Milovuk · Vidi više »

Josip Salač

Josip Salač (Daruvar, 22. siječnja 1908. – 19. prosinca 1975.) – hrvatski teolog češkog porijekla, pomoćni biskup zagrebački Rodio se u Daruvaru, 22.

Novi!!: Česi i Josip Salač · Vidi više »

Juscelino Kubitschek

Juscelino Kubitschek de Oliveira (12. rujna 1902. – 22. kolovoza 1976.), poznat i po svojim inicijalima JK, bio je brazilski političar koji je od 1956. do 1961. godine bio predsjednik Brazila.

Novi!!: Česi i Juscelino Kubitschek · Vidi više »

Kamelija

Kamelija (lat. Camellia), biljni rod iz porodice čajevki (Theaceae).

Novi!!: Česi i Kamelija · Vidi više »

Kamilo Dočkal

Kamilo Dočkal (Brodek u Přerova, Češka, 30. prosinca 1879. – Zagreb, 7. kolovoza 1963.) bio je hrvatski katolički svećenik češkoga podrijetla, kanonik, crkveni i kulturni povjesničar, kulturni djelatnik i violinist.

Novi!!: Česi i Kamilo Dočkal · Vidi više »

Kapela sv. Ivana Nepomuka u Gospiću

Kapela sv.

Novi!!: Česi i Kapela sv. Ivana Nepomuka u Gospiću · Vidi više »

Kapela sv. Križa u Bjelovaru

Kapela sv.

Novi!!: Česi i Kapela sv. Križa u Bjelovaru · Vidi više »

Kaptol (općina)

Kaptol je općina u Hrvatskoj, u Požeško-slavonskoj županiji.

Novi!!: Česi i Kaptol (općina) · Vidi više »

Karađorđevo (Bačka Topola, Srbija)

Karađorđevo (ćir.: Карађорђево) je naselje u općini Bačka Topola u Sjevernobačkom okrugu u Vojvodini.

Novi!!: Česi i Karađorđevo (Bačka Topola, Srbija) · Vidi više »

Karel Kašpar

Karel Boromejský Kašpar (Mirošov, 16. svibnja 1870. – Prag, 21. travnja 1941.), češki kardinal Rimokatoličke Crkve.

Novi!!: Česi i Karel Kašpar · Vidi više »

Karel Konrád

Karel Konrád (1842. – 1894.), češki katolički svećenik, crkveni glazbenik, skladatelj, dirigent i glazbeni povjesničar, predstavnik panslavističke ideje na području glazbene teorije.

Novi!!: Česi i Karel Konrád · Vidi više »

Karl Malden

Karl Malden (rođen kao Mladen George Sekulovic, Chicago, 22. ožujka 1912. – Los Angeles, 1. srpnja 2009.), američki je glumac srpsko-češkog podrijetla.

Novi!!: Česi i Karl Malden · Vidi više »

Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine

Hrvati Bosne i Hercegovine su pretežno katolici.

Novi!!: Česi i Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Kežmarok

Kežmarok (mađ. Késmárk, njem. Kesmark/Käsmark, polj. Kieżmark, lat. Kesmarkium) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Kežmarok · Vidi više »

Kim Novak

Kim Novak punim imenom Marilyn Pauline Novak (Chicago, 13. veljače 1933.) – američka je glumica češkog porijekla.

Novi!!: Česi i Kim Novak · Vidi više »

Knaanski jezik

Knaanski jezik (ISO 639-3: czk), izumrli zapadnoslavenski jezik kojeg su do kasnog Europskog Srednjeg vijeka govorili Židovi na području Češke.

Novi!!: Česi i Knaanski jezik · Vidi više »

Košice

Košice (njemački: Kaschau, mađarski: Kassa, latinski: Cassovia) je drugi najveći grad Slovačke.

Novi!!: Česi i Košice · Vidi više »

Kolárovo

Kolárovo (mađ. Gúta) je grad u Nitranskom kraju u jugozapadnoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Kolárovo · Vidi više »

Komárno

Komárno (mađ. Komárom, njem. Komorn) je grad u Nitranskom kraju u jugozapadnoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Komárno · Vidi više »

Kotor Varoš

Kotor Varoš je općina u Bosni i Hercegovini, u entitetu Republika Srpska.

Novi!!: Česi i Kotor Varoš · Vidi više »

Kraljevina Bohemija

Kraljevina Bohemija (1618) Grb Kraljevine Bohemije Kraljevina Bohemija bila je kraljevina (od 1310. u sastavu Svetog Rimskog Carstva i kasnije Austro-Ugarske) na području današnje Češke i povijesne pokrajine Bohemije.

Novi!!: Česi i Kraljevina Bohemija · Vidi više »

Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima

Kraljevina Hrvatska (također i Banska Hrvatska) došla je pod habsburšku vlast nakon rasula Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva kad je 1. siječnja 1527. hrvatski sabor u Cetinu samostalno izabrao Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja.

Novi!!: Česi i Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima · Vidi više »

Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji

Zemalja Krune sv. Stjepana Unatoč političkim problemima i nacionalnim trvenjima, ovo je bilo razdoblje intenzivnog gospodarskog rasta te je nekoć zaostala Kraljevina Ugarska početkom 20. stoljeća preraslo u modernu, industrijaliziranu zemlju.

Novi!!: Česi i Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji · Vidi više »

Kráľovský Chlmec

Kráľovský Chlmec (mađ. Királyhelmec) je grad u Košičkom kraju u istočnoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Kráľovský Chlmec · Vidi više »

Krásno nad Kysucou

Krásno nad Kysucou je grad u Žilinskom kraju u sjeverozapadnoj Slovačkoj u blizini granice s Poljskom i Češkom.

Novi!!: Česi i Krásno nad Kysucou · Vidi više »

Kremnica

Kremnica (mađ. Körmöcbánya, njem. Kremnitz), je grad u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj, upravno pripada Okrugu Žiar nad Hronom.

Novi!!: Česi i Kremnica · Vidi više »

Krompachy

Krompachy (mađarski: Korompa, njemački: Krompach) grad je u Košičkom kraju u istočnoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Krompachy · Vidi više »

Kronologija Trećeg Reicha

Bez opisa.

Novi!!: Česi i Kronologija Trećeg Reicha · Vidi više »

Krupina

Krupina (mađ. Korpona, njem. Karpfen) je grad u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Krupina · Vidi više »

Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine

Ovo je članak o kulturi Hrvata Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Česi i Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Kumane

Kumane (ćirilično: Кумане, mađarski: Kumán) je naselje u Banatu u Vojvodini u sastavu općine Novi Bečej.

Novi!!: Česi i Kumane · Vidi više »

Kutná Hora

Kutná Hora (srednjovjekovni češki: Hory Kutné; njemački: Kuttenberg) je grad na rijeci Vrchlice u Češkoj, u pokrajini Središnjoj Češkoj, 50-ak km istočno od Praga.

Novi!!: Česi i Kutná Hora · Vidi više »

Kysucké Nové Mesto

Kysucké Nové Mesto (njem. Kischützneustadt/Oberneustadl, mađ. Kiszucaújhely) je grad u sjevernoj Slovačkoj u Žilinskom kraju.

Novi!!: Česi i Kysucké Nové Mesto · Vidi više »

Ladislav I. Sveti

Ladislav I. poznat i kao sveti Ladislav (mađarski I. László ili Ladislav I. Arpadović; Poljska, o. 1040. – Nitra, Slovačka, 29. srpnja 1095.), mađarski kralj (1077. – 1095.) iz dinastije Arpadovića.

Novi!!: Česi i Ladislav I. Sveti · Vidi više »

Langova bara

Langova bara, nekadašnje jezerce u Belom Manastiru smješteno na južnoj strani Ulice kralja Petra Svačića (ranije Ulica Sare Bertić, poznatija kao Betonska ulica), između kućnih brojeva 20 i 22, a preko puta "Špartinog" igrališta.

Novi!!: Česi i Langova bara · Vidi više »

Lasta

Lasta (Geez: ላስታ) je povijesna pokrajina i kraljevstvo na sjeveru Etiopije, poznata je po Lalibeli nekoć glavnom gradu Etiopskog Carstva za Dinastije Zagaj.

Novi!!: Česi i Lasta · Vidi više »

Lavov

LavovŠkolski atlas, Alpha, Zagreb, 2007.,, str.

Novi!!: Česi i Lavov · Vidi više »

Leopoldov

Leopoldov (njemački: Leopold-Neustadtl, mađarski: Lipótvár) je grad u zapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju upravno pripada Okrugu Hlohovec.

Novi!!: Česi i Leopoldov · Vidi više »

Levice

Levice (mađ. Léva, njem. Lewenz) je grad u Nitranskom kraju u zapadnoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Levice · Vidi više »

Levoča

Levoča (mađ. Lőcse, njem. Leutschau) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj i upravno središte Okruga Levoča.

Novi!!: Česi i Levoča · Vidi više »

Lipany

Lipany (mađ. Héthárs, njem. Siebenlinden, lat. Septemtiliae) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Lipany · Vidi više »

Lipovljani

Lipovljani su općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Novi!!: Česi i Lipovljani · Vidi više »

Liptovský Hrádok

Liptovský Hrádok (njem. Neuhäusel in der Liptau, mađ. Liptóújvár) grad je u sjevernoj Slovačkoj u Žilinskom kraju.

Novi!!: Česi i Liptovský Hrádok · Vidi više »

Liptovský Mikuláš

Liptovský Mikuláš (mađ. Liptószentmiklós, njem. Liptau-Sankt-Nikolaus) je grad u Žilinskom kraju u sjevernoj Slovačkoj u blizini granice s Poljskom.

Novi!!: Česi i Liptovský Mikuláš · Vidi više »

Litomerice

Litomerice (njemački: Leitmeritz, češki: Litoměřice) je grad na sjeverozapadu Češke na ušću rijeke Ohře u Labu, udaljen oko 64 km sjeverozapadno od Praga.

Novi!!: Česi i Litomerice · Vidi više »

Ljubomir Kraus

Ljubomir Kraus (Zagvozd, ? - Pula, 11. svibnja 1918.), bio je austro-ugarski mornar pred prijekim sudom osuđen na smrt i strijeljan zbog pokušaja dezertiranja i bijega ka saveznicima zajedno s Františekom Kouckým.

Novi!!: Česi i Ljubomir Kraus · Vidi više »

Lopud (Dubrovnik)

Lopud u prosincu Lopud je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u sastavu grada Dubrovnika.

Novi!!: Česi i Lopud (Dubrovnik) · Vidi više »

Loukas Vyntra

Loukas Vyntra (grč. Λουκάς Βύντρα) (Město Albrechtice, Češka, 5. veljače 1981.) je grčki nogometaš i bivši nacionalni reprezentativac koji trenutno nastupa za Lamiju.

Novi!!: Česi i Loukas Vyntra · Vidi više »

Lovran

Lovran je općina u Primorsko-goranskoj županiji na istočnoj obali poluotoka Istre u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Česi i Lovran · Vidi više »

Lubomír Beneš

Lubomír Beneš (Prag, 7. studenoga 1935. – Roztoky kod Praga, 12. rujna 1995.), češki animator, scenarist i filmski redatelj, najpoznatiji kao stvaratelj poznate animirane serije A je to i suradnik filmske proizvodnje Čehoslovačke televizije.

Novi!!: Česi i Lubomír Beneš · Vidi više »

Ludvig Njemački

Pečat Ludviga Njemačkog Ludvig Njemački (Ludovik, Ljudevit) (njemački Ludwig der Deutsche) (* oko 806.; † 28. kolovoza 876. u Frankfurtu na Majni) bio je prvi istočnofranački (njemački) kralj (843. – 876.), treći sin cara Ludviga Pobožnog i Ermengarde te tako unuk Karla Velikog.

Novi!!: Česi i Ludvig Njemački · Vidi više »

Lupoglav

Željezničko čvorište u Lupoglavu Lupoglav (tal. Lupogliano) je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Česi i Lupoglav · Vidi više »

Mađari u Vojvodini

Mađari su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.

Novi!!: Česi i Mađari u Vojvodini · Vidi više »

Malacky

Malacky (mađ. Malacka, njem. Malatzka) je grad u Bratislavskom kraju u zapadnoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Malacky · Vidi više »

Mali Zvornik

Mali Zvornik (ćir.: Мали Зворник) je grad i središte istoimene općine u Mačvanskom okrugu u Srbiji.

Novi!!: Česi i Mali Zvornik · Vidi više »

Mariška Holoubek Funjak

Mariška Holoubek Funjak (Szariszap, Mađarska 1904. – Koprivnica, 3. ožujka 1993.) - hrvatska glazbenica najpoznatija kao članica glazbenog sastava "Mariška band" Rođena je u Mađarskoj 1904.

Novi!!: Česi i Mariška Holoubek Funjak · Vidi više »

Marija Radić

Marija Radić (rodnim imenom Marie Dvořáková; Prag, 27. kolovoza 1874. – Zagreb, 17. lipnja 1954.) bila je češko-hrvatska učiteljica, knjižničarka, publicistkinja i nakladnica.

Novi!!: Česi i Marija Radić · Vidi više »

Marin Čilić

Marin Čilić (Međugorje, BIH, 28. rujna 1988.) profesionalni je hrvatski tenisač, osvajač US Opena 2014. Najbolji rezultat na ATP-ovoj ljestvici u karijeri bilo mu je treće mjesto.

Novi!!: Česi i Marin Čilić · Vidi više »

Marita Koch

Marita Koch (18. veljače 1957.), umirovljena njemačka atletičarka.

Novi!!: Česi i Marita Koch · Vidi više »

Markušica

Markušica (srp. ćir. Маркушица; mađ. Márkusfalva; njem. Sankt Markus), je naselje i općina u Hrvatskoj, u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Novi!!: Česi i Markušica · Vidi više »

Martin (grad)

Martin (mađ. Turócszentmárton, njem. Turz-Sankt Martin) do 1950. svk. Turčiansky Svätý Martin, grad je u sjevernoj Slovačkoj u Žilinskom kraja upravno središte Okruga Martin.

Novi!!: Česi i Martin (grad) · Vidi više »

Matica srpska

Zgrada Matice srpske u Novom Sadu Matica srpska (srp. Матица српска) je najstarija književna, kulturna i znanstvena institucija Srba.

Novi!!: Česi i Matica srpska · Vidi više »

Medzev

Medzev (mađ. Mecenzéf, njem. Metzenseifen) je grad u Košičkom kraju u južnom djelu istočne Slovačke.

Novi!!: Česi i Medzev · Vidi više »

Medzilaborce

Medzilaborce (mađ. Mezőlaborc, rue. Меджилабірці/Medžilabirci) je grad u Prešovskom kraju u sjeveroistočnoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Medzilaborce · Vidi više »

Michal Viewegh

Michal Viewegh (Prag, 31. ožujka 1962.), jedan od najpopularnijih suvremenih čeških književnika.

Novi!!: Česi i Michal Viewegh · Vidi više »

Michalovce

Michalovce (mađ. Nagymihály, njem. Großmichel) je grad u Košičkom kraju u istočnoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Michalovce · Vidi više »

Milan Buben

Milan Buben (Prag, 25. svibnja 1946. -), češki povjesničar, heraldičar i publicist.

Novi!!: Česi i Milan Buben · Vidi više »

Milan Kundera

Milan Kundera (Brno, 1. travnja 1929. – Pariz, 11. srpnja 2023.) bio je češko-francuski književnik.

Novi!!: Česi i Milan Kundera · Vidi više »

Milan Munclinger

Milan Munclinger (Košice, 3. srpnja 1923. – Prag, 30. svibnja 1986.) bio je značajni češki flautist, dirigent, skladatelj i glazbeni teoretičar.

Novi!!: Česi i Milan Munclinger · Vidi više »

Milan Sachs

Milan Sachs (Lišov pokraj Budějovica, 28. studenog 1884. – Zagreb, 4. kolovoza 1968.) bio je češko-hrvatski operni dirigent i skladatelj.

Novi!!: Česi i Milan Sachs · Vidi više »

Miloslav Vlk

Miloslav Vlk (Lišnice, 17. svibnja 1932. – 18. ožujka 2017.), je umirovljeni češki kardinal Katoličke Crkve u Češkoj.

Novi!!: Česi i Miloslav Vlk · Vidi više »

Mina Witkojc

Mina Witkojc Mina Witkojc (Burg/Bórkowy, 28. svibnja 1893. – Kolkwitz/Gołkojce, 11. studenog 1975.) bila je donjolužička pjesnikinja, novinarka i rodoljub.

Novi!!: Česi i Mina Witkojc · Vidi više »

Modra

Pezinok (mađ. Modor, njem. Modern) je grad u Bratislavskom kraju u zapadnoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Modra · Vidi više »

Modrý Kameň

Modrý Kameň (mađ. Kékkő, njem. Blauenstein) je gradić u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Modrý Kameň · Vidi više »

Moldava nad Bodvou

Moldava nad Bodvou (mađ. Szepsi, njem. Moldau an der Bodwa) je grad u Košičkom kraju u južnom djelu istočne Slovačke.

Novi!!: Česi i Moldava nad Bodvou · Vidi više »

Moravci

Moravci (češki: Moravané; engl. Moravians).- ime za niz malenih etničkih grupa naseljenih u području Moravske, Češka.

Novi!!: Česi i Moravci · Vidi više »

Moravska

Moravska (češki i slovački: Morava, mađ. Morvaország; polj. Morawy; njem. Mähren) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci Moravi, koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine.

Novi!!: Česi i Moravska · Vidi više »

Moravski jezik

Moravski jezik (moravščina, češki moravština, moravský jazyk) je osporavan jezik, kojim govori stanovništvo u Moravskoj.

Novi!!: Česi i Moravski jezik · Vidi više »

Myjava

Myjava (njem. Miawa, mađ. Miava) je grad u zapadnoj Slovačkoj u Trenčinskom kraju.

Novi!!: Česi i Myjava · Vidi više »

Nacionalsocijalizam

Nacionalsocijalističke stranke Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).

Novi!!: Česi i Nacionalsocijalizam · Vidi više »

Najtolj

Najtolj (njemački: Neutal, mađarski: Sopronújlak) je naseljeno mjesto i općina u austrijskoj saveznoj državi Gradišće, administrativno pripada Kotaru Gornja Pulja.

Novi!!: Česi i Najtolj · Vidi više »

Napredna omladina

Naprednjaci ili Napredna omladina naziv je za neformalnu skupinu pripadnika radikalne hrvatske nacionalističke mladeži, koji su 1895. Godine, zajedno s pravaškom mladeži, iako se poslije žestoko sukobljavaju, sudjelovali u demonstracijama protiv autoritarnog režima bana Khuen-Héderváryja, odnosno paljenju mađarske zastave u Zagrebu.

Novi!!: Česi i Napredna omladina · Vidi više »

Narodi svijeta Č

Narodi svijeta Č.

Novi!!: Česi i Narodi svijeta Č · Vidi više »

Námestovo

Námestovo (mađ. Námesztó, polj. Namiestowo) je grad u Žilinskom kraju u sjevernoj Slovačkoj u blizini granice s Poljskom.

Novi!!: Česi i Námestovo · Vidi više »

Nemšová

Nemšová (mađ. Nemsó) je grad u zapadnoj Slovačkoj u Trenčinskom kraju.

Novi!!: Česi i Nemšová · Vidi više »

Nitra (grad)

Nitra (mađ. Nyitra/Nyitria, njem. Neutra) je grad u Nitranskom kraju u zapadnoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Nitra (grad) · Vidi više »

Njemačka okupacija Čehoslovačke

Njemačka okupacija Čehoslovačke Njemačka okupacija Čehoslovačke (1938. – 1945.) započela je nacističkom aneksijom Čehoslovačke u sjevernim i zapadnim pograničnim područjima, kolektivno poznatim kao Sudeti, pod uvjetima navedenim u Sporazumu iz Münchena.

Novi!!: Česi i Njemačka okupacija Čehoslovačke · Vidi više »

NK Sloga Borovo

NK Sloga Borovo je nogometni klub iz Borova.

Novi!!: Česi i NK Sloga Borovo · Vidi više »

Norbert Zajiček

Norbert Zajiček, jedan od prvih igrača Hajduka.

Novi!!: Česi i Norbert Zajiček · Vidi više »

Nova Rača

Nova Rača (mađarski: Újracsa, stariji nazivi: Racha i Ratcha) često znana i kao samo Rača je općina u geografskom središtu Bjelovarsko-bilogorske županije.

Novi!!: Česi i Nova Rača · Vidi više »

Nová Baňa

Nová Baňa (mađ. Újbánya, njem. Königsberg) je grad u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Nová Baňa · Vidi više »

Nová Dubnica

Nová Dubnica (njem. Neudubnitz, mađ. Újtölgyes) je grad u sjeverozapadnoj Slovačkoj u Trenčinskom kraju.

Novi!!: Česi i Nová Dubnica · Vidi više »

Nováky

Nováky (mađ. Nyitranovák) je grad u zapadnoj i središnjoj Slovačkoj u Trenčinskom kraju.

Novi!!: Česi i Nováky · Vidi više »

Nové Mesto nad Váhom

Nové Mesto nad Váhom (njem. Neustadt an der Waag, mađ. Vágújhely) je grad u zapadnoj Slovačkoj u Trenčinskom kraju.

Novi!!: Česi i Nové Mesto nad Váhom · Vidi više »

Novigrad

Novigrad (tal. Cittanova d'Istria) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, smješten na zapadnoj obali Istre.

Novi!!: Česi i Novigrad · Vidi više »

Nuklearna elektrana Temelín

Nuklearna elektrana Temelín (češki: Jaderná elektrárna Temelín, kratica JETE) je nuklearna elektrana smještena u blizini malog sela Temelín u Češkoj.

Novi!!: Česi i Nuklearna elektrana Temelín · Vidi više »

Obilježavanje zatvorenika u koncentracijskim logorima nacističke Njemačke

Buchenwaldu (veljača 1941.) Obilježavanje zatvorenika u koncentracijskim logorima nacističke Njemačke bio je elaborirani sustav koji je nacistička vlast razvila radi grupiranja i stigmatiziranja zatvorenika u koncentracijskim logorima u vrijeme nacionalsocijalizma.

Novi!!: Česi i Obilježavanje zatvorenika u koncentracijskim logorima nacističke Njemačke · Vidi više »

Obnovljiva energija

Hidroelektrane Peruća. Kini. Vodeničko kolo promjera 13 metara. Europi. Ozlju. instaliranom snagom od 43,7 MW. pumpe i regulacijskog sklopa koji njome upravlja. Sunčev toranj PS10. Sunčeva termoelektrana Andasol. fotonaponskog sustava. Sustav s prirodnim kruženjem ili termosifon na kosom krovu kuće. Havaja. Geotermalna elektrana Malitbog (Filipini) je trenutno najveća samostalna geotermalna elektrana na svijetu. geotermalnih elektrana Geysers (Kalifornija). biomasu kao osnovno gorivo, a rezervo gorivo je treset. sintetskog plina (1941.) drvne sječke. Postrojenje za proizvodnju bioetanola (Brazil). Tipična oznaka na otvoru spremnika goriva, po kojoj se može koristiti samo bioetanolove mješavine E5 ili E10, a ne smiju E20 ili E85. Uzorak biodizela. drvnim plinom. Plimna hidroelektrana La Rance (Francuska). zglobna plutajuća prigušnika Pelamis P-750. Toftu, Norveška. gorivog članka. gorive članke (Brno, Češka). Obnovljiva energija je energija stvorena iz prirodnih izvora, poput sunčeve svjetlosti, vjetra, kiše, valova i geotermalne topline koji su obnovljivi (prirodno iznova punjivi).

Novi!!: Česi i Obnovljiva energija · Vidi više »

Olomouc

Olomouc (njem.: Olmütz; moravski (i Haná dijalekt): Olomóc ili Holomóc) grad je u Češkoj Republici, u Moravskoj regiji.

Novi!!: Česi i Olomouc · Vidi više »

Oskar Kokoschka

Oskar Kokoschka (Pöchlarn, Dolnja Austrija, 1. ožujka 1886. – Montreux, 22. veljače 1980.) je bio austrijski slikar, grafičar i pisac, češkog podrijetla.

Novi!!: Česi i Oskar Kokoschka · Vidi više »

Pakrac

Pakrac i Pakra Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Spomenik dr. Franju Tuđmanu u Pakracu Pakrac je grad u Hrvatskoj, u zapadnoj Slavoniji, u Požeško-slavonskoj županiji.

Novi!!: Česi i Pakrac · Vidi više »

Pančevo

Pančevo (srp. ćir. Панчево, mađ. Pancsova, njem. Banstadt i Pantschowa, tur. Pançova, rum. Panciova, slovač. Pánčevo, rusin. Панчево) je grad u Banatu (Vojvodina, Republika Srbija), na rijeci Tamišu.

Novi!!: Česi i Pančevo · Vidi više »

Partizánske

Partizánske (mađ. Simony) je grad u zapadnoj Slovačkoj u Trenčinskom kraju.

Novi!!: Česi i Partizánske · Vidi više »

Pavel Skala Ze Zhore

Pavel Skála Ze Zhoře (1583. – 1640.), češki povjesničar.

Novi!!: Česi i Pavel Skala Ze Zhore · Vidi više »

Púchov

Púchov (njem. Puchau, mađ. Puhó) je industrijski grad u sjeverozapadnoj Slovačkoj u Trenčinskom kraju.

Novi!!: Česi i Púchov · Vidi više »

Přemyslovići

Grb dinastije Přemyslovića Přemyslovići (češ. Přemyslovci, polj. Przemyślidzi), češka vladarska dinastija koja je vladala od 9. stoljeća do 1306. godine.

Novi!!: Česi i Přemyslovići · Vidi više »

Pezinok

Pezinok (mađ. Bazin, njem. Bösing) grad je u Bratislavskom kraju u zapadnoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Pezinok · Vidi više »

Piešťany

Piešťany (njem. Pistyan, mađ. Pöstyén, polj. Pieszczany) je grad u zapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju upravno središte Okruga Piešťany.

Novi!!: Česi i Piešťany · Vidi više »

Plaški

Plaški je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.

Novi!!: Česi i Plaški · Vidi više »

Pobuna mornara u Boki kotorskoj

Austro-ugarski mornari, većinom Hrvati, u Boki kotorskoj 1917. Pobuna mornara u Boki kotorskoj bila je oružana buna mornara (većinom Hrvata) austro-ugarske ratne mornarice početkom 1918. godine.

Novi!!: Česi i Pobuna mornara u Boki kotorskoj · Vidi više »

Podolínec

Podolínec (mađ. Podolin, njem. Pudlein, polj. Podoliniec) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Podolínec · Vidi više »

Podrijetlo Hrvata

Podrijetlo Hrvata je tema o kojoj je formirano više teorija i koja već stotinama godina zaokuplja znatan broj stručnjaka i amatera.

Novi!!: Česi i Podrijetlo Hrvata · Vidi više »

Poljaci

Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.

Novi!!: Česi i Poljaci · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Česi i Poljska · Vidi više »

Poltár

Poltár (mađ. Poltár), grad je u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Poltár · Vidi više »

Popis čeških vladara

Kategorija:Povijest Češke Češki vladari.

Novi!!: Česi i Popis čeških vladara · Vidi više »

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1921.

Austrougarski kruzi su postali jugoslavenske oblasti sa sjedištima: Bihać, Banja Luka, Tuzla, Travnik, Sarajevo i Mostar. Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini je izvršen 1921. godine, po prvi put od strane vlasti Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

Novi!!: Česi i Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1921. · Vidi više »

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1961.

Stanovništvo Bosne i Hercegovine po naseljima prema popisu iz 1961. godine; Srbi - plava, Muslimani - zelena, Hrvati - narančasta. Treći po redu popis stanovništva u drugoj Jugoslaviji objavljen je 30. ožujka 1961. godine.

Novi!!: Česi i Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1961. · Vidi više »

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1971.

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini je izvršen 1971. godine.

Novi!!: Česi i Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1971. · Vidi više »

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini je izvršen 1981. godine.

Novi!!: Česi i Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981. · Vidi više »

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.

Stanovništvo Bosne i Hercegovine po naseljima prema popisu iz 1991. godine; Srbi - plava, Muslimani - zelena, Hrvati - narančasta. Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini je izvršen u ožujku 1991. godine.

Novi!!: Česi i Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991. · Vidi više »

Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.

Popis stanovništva u Hrvatskoj proveden je u ožujku 1991.

Novi!!: Česi i Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991. · Vidi više »

Popis stanovništva u Sloveniji 1991.

Popis stanovništva u SR Sloveniji je izvršen u ožujku 1991. godine, kao dio Popisa stanovništva u Jugoslaviji.

Novi!!: Česi i Popis stanovništva u Sloveniji 1991. · Vidi više »

Poprad

Poprad je grad u Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Poprad · Vidi više »

Považská Bystrica

Považská Bystrica (njem. Waagbistritz, mađ. Vágbeszterce) grad je u sjeverozapadnoj Slovačkoj u Trenčinskom kraju.

Novi!!: Česi i Považská Bystrica · Vidi više »

Povijest Češke

desno desno Povijest Češke je povijest prostora koji naseljavaju Česi od doseljenja Slavena do današnje Češke Republike.

Novi!!: Česi i Povijest Češke · Vidi više »

Povijest Mađarske

Povijest Mađarske prati povijest prostora Panonske nizine i okolnih područja od doseljenja Mađara do danas.

Novi!!: Česi i Povijest Mađarske · Vidi više »

Povijest Podgorača

Povijest Podgorača može se proučavati do prapovijesti, jer je već tada podgoračko područje bilo naseljeno.

Novi!!: Česi i Povijest Podgorača · Vidi više »

Povijest Poljske

Poljska povijest ne počinje ujedinjenjem poljskih plemena u 10. stoljeću, već u 15. stoljeću prije Krista dolaskom Lužičke kulture koja se zadržala do 4. stoljeća pr. Kr., a okupljala je stanovnike oko grada Biskupina.

Novi!!: Česi i Povijest Poljske · Vidi više »

Povijest Samobora

Ne zna se kada je točno nastalo prvo naselje na položaju današnjeg Samobora zbog nedostatka predpovijesnih nalaza.

Novi!!: Česi i Povijest Samobora · Vidi više »

Povijest Slovačke

Rimski natpis na utvrdi u Trenčinu (178. – 179.) Povijest Slovačke je povijest prostora današnje Slovačke Republike i naroda Slovaka od prapovijesti do danas.

Novi!!: Česi i Povijest Slovačke · Vidi više »

Povijest srpskohrvatskog jezika

Srpskohrvatski jezik (nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatskosrpski, hrvatsko-srpski) naziv je za jezik koji je, po mišljenju nekih slavista, postojao od sredine 19. stoljeća do konca 20., kada su hrvatski i srpski unitaristi nastojali od hrvatskog i srpskog jezika stvoriti jedan jezik.

Novi!!: Česi i Povijest srpskohrvatskog jezika · Vidi više »

Povijest tenka

Tenk je oklopno vojno vozilo na gusjenicama koje služi za potporu pješaštvu ili djeluje samostalno.

Novi!!: Česi i Povijest tenka · Vidi više »

Praška skupina

Praška skupina je književna skupina u Hrvatskoj u doba modernizma, okupljena oko kulturno-političkog časopisa "Hrvatska misao" (1897.). Glavni ideolog skupine bio je Milan Šarić koji u svome članku Hrvatska književnost objedinjuje književni program skupine.

Novi!!: Česi i Praška skupina · Vidi više »

Praktična međimurska gramatika

čakovskoj katoličkoj tiskari. Praktična međimurska gramatika ili Gyakorlati muraközi nyelvtan gramatika je međimursko-kajkavskog dijalekta, to jest megyimorszkega jezika 1942. godine.

Novi!!: Česi i Praktična međimurska gramatika · Vidi više »

Preševo

Preševo (srp.: Прешево, alb. Presheva) grad je i središte istoimene općine u Pčinjskome okrugu u Srbiji.

Novi!!: Česi i Preševo · Vidi više »

Prešov

Prešov (mađ. Eperjes, njem. Eperies) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Prešov · Vidi više »

Prešovský kraj

Prešovský kraj jedna od krajeva (pokrajina) Slovačke.

Novi!!: Česi i Prešovský kraj · Vidi više »

Prievidza

Prievidza (njem. Priwitz, mađ. Privigye) je grad u središnjoj Slovačkoj u Trenčinskom kraju.

Novi!!: Česi i Prievidza · Vidi više »

Prijedor

Prijedor je grad u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na obali rijeke Sane, te brežuljcima kojima se planina Kozara spušta u Prijedorsko polje.

Novi!!: Česi i Prijedor · Vidi više »

Prodana nevjesta

Prodana nevjesta (češ. Prodaná nevěsta) je komična opera u tri čina za koju je glazbu komponirao Bedřich Smetana, a libreto napisao Karel Sabina.

Novi!!: Česi i Prodana nevjesta · Vidi više »

Rajec

Rajec (njem. Rajetz) je grad u sjevernoj Slovačkoj upravno pripada Okrugu Žilina.

Novi!!: Česi i Rajec · Vidi više »

Rana povijest Hrvata

Rana povijest Hrvata obuhvaća podrijetlo Hrvata, njihovo življenje u pradomovini, doseljenje u novu domovinu i pokrštenje.

Novi!!: Česi i Rana povijest Hrvata · Vidi više »

Ravna Gora (općina)

Ravna Gora je općina u Gorskom kotaru, u Primorsko-goranskoj županiji.

Novi!!: Česi i Ravna Gora (općina) · Vidi više »

Reinhard Heydrich

Reinhard Tristan Eugen Heydrich (Halle, 7. ožujka 1904. – Prag, 4. lipnja 1942.) bio je visokopozicionirani nacistički časnik tijekom Trećeg Reicha.

Novi!!: Česi i Reinhard Heydrich · Vidi više »

Revúca

Revúca (mađ. Nagyrőce, njem. Groß-Rauschenbach), grad je u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Revúca · Vidi više »

Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848.

Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848. odrazila se u svim zemljama Habsburške Monarhije.

Novi!!: Česi i Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848. · Vidi više »

Rezidencija bukovinsko-dalmatinskih metropolita

Rezidencija bukovinsko-dalmatinskih metropolita u Černivci, danas Sveučilište Jurja Fedkoviča u Černivci (ukrajinski: Чернівецький національний університет імені Юрія Федьковича), predstavlja majstorsku sinergiju arhitektonskih stilova koju je izgradio češki arhitekt Josef Hlávka od 1864.

Novi!!: Česi i Rezidencija bukovinsko-dalmatinskih metropolita · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Česi i Rijeka · Vidi više »

Rimavská Sobota

Bez opisa.

Novi!!: Česi i Rimavská Sobota · Vidi više »

Rožňava

Rožňava (mađ. Rozsnyó, njem. Rosenau, lat. Rosnavia) je grad u Košičkom kraju u istočnom dijelu središnje Slovačke.

Novi!!: Česi i Rožňava · Vidi više »

Robotika

Robotika je grana inženjerske znanosti i tehnologija robota, njihov dizajn, proizvodnja, primjena.

Novi!!: Česi i Robotika · Vidi više »

Rodnovjerje

Svarica (ili Kolovrat), jedan od simbola rodnovjerja Perunica, simbol hrvatskih rodnovjeraca Slavensko rodnovjerje ili rodna vjera definira oblik življenja stare slavenske vjere, s punom sviješću za ovdje i sada, za moderno doba (za razliku od starovjerja); odnosno, to je stalno razvijajući, evoluirajući oblik vjerovanja i duhovno-magijskih praksi koji se mogu mijenjati i prilagođavati potrebama modernog čovjeka, a koji se "nakon dugog vremena prisilne otuđenosti od prirode i indoktriniranog straha pred njom, vraća na svoje izvore", sa svjesnim odabirom i osobnim razlozima za takvu praksu, kao duhovno-magijskom konceptu koji crpi svoje izvore iz pretkršćanskih oblika vjerovanja slavenskoga duhovnog svijeta, no nije tek folklorni pokušaj rekonstrukcije ondašnjih vjerovanja i praksi, već oblik življenja koji slijedi prilagođene temelje stare slavenske vjere, s punom sviješću za moderno doba.

Novi!!: Česi i Rodnovjerje · Vidi više »

Romolo Venucci

Romolo Venucci (Wnoucsek) (Rijeka, 4. veljače 1903. – Rijeka, 2. kolovoza 1976.) hrvatski slikar, kipar i likovni pedagog iz redova talijanske nacionalne manjine.

Novi!!: Česi i Romolo Venucci · Vidi više »

Ružomberok

Ružomberok (mađ. Rózsahegy, njem. Rosenberg) je grad u središnjoj Slovačkoj u Žilinskom kraja upravno središte Okruga Ružomberok.

Novi!!: Česi i Ružomberok · Vidi više »

Rugvica

Rugvica je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Česi i Rugvica · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Česi i Rumunjska · Vidi više »

Sabinov

Sabinov (mađ. Kisszeben, njem. Zeben) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Sabinov · Vidi više »

Sara Kolak

Sara Kolak s viteškim kopljem dobivenim na Renesansnom festivalu u Koprivnici Sara Kolak (Ludbreg, 22. lipnja 1995.) hrvatska je atletičarka koja se natječe u bacanju koplja.

Novi!!: Česi i Sara Kolak · Vidi više »

Súdovce

Súdovce (njem. Sudowatz, mađ. Szúd) je naselje u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Súdovce · Vidi više »

Sečovce

Sečovce (mađ. Gálszécs) je grad u Košičkom kraju u istočnoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Sečovce · Vidi više »

Senec

Senec (mađ. Szenc) je grad u Bratislavskom kraju u zapadnoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Senec · Vidi više »

Senica

Senica (njem. Senitz, mađ. Szenice) je grad u zapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju upravno je središte Okruga Senica.

Novi!!: Česi i Senica · Vidi više »

Sereď

Sereď (slk. do 1954. Sered, mađ. Szered) je grad u zapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju upravno pripada Okrugu Galanta.

Novi!!: Česi i Sereď · Vidi više »

Skalica

Skalica (njem. Skalitz, mađ. Szakolca) je grad u zapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju na samoj granici s Češkom.

Novi!!: Česi i Skalica · Vidi više »

Skender Fabković

Skender Fabković, Miloš Skender Fabković, Škender Fabković (Samobor, 7. svibnja 1826. – Krapina, 6. svibnja 1905.Dragutin Franković, Mihajlo Ogrizović i Dragutin Pazman, ur., Sto godina Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora i učiteljstva u Hrvatskoj: 1871. ‒ 1971., Pedagoško-književni zbor, Zagreb, 1971., str. 417.) je bio hrvatski učitelj, pedagog, pisac, novinar i novinski urednik iz Samobora.

Novi!!: Česi i Skender Fabković · Vidi više »

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Novi!!: Česi i Slaveni · Vidi više »

Slavenska obrana

Slavenska obrana je vrsta šahovskog otvaranja, podvrsta daminog gambita.

Novi!!: Česi i Slavenska obrana · Vidi više »

Slavonija

grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Česi i Slavonija · Vidi više »

Sládkovičovo

Sládkovičovo (do 1948. Diosek, njem. Diosek, mađ. Diószeg) je grad u zapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju upravno pripada Okrugu Galanta.

Novi!!: Česi i Sládkovičovo · Vidi više »

Sliač

Sliač (mađ. Szliács) je grad u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Sliač · Vidi više »

Slovačka

Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.

Novi!!: Česi i Slovačka · Vidi više »

Slovačka Sovjetska Republika

Slovačka Sovjetska Republika (slovački: Slovenská republika rád, mađarski: Szlovák Tanácsköztársaság) bila je kratkotrajna socijalistička država na prostoru današnje južne i jugoistočne Slovačke sa sjedištem u Prešovu.

Novi!!: Česi i Slovačka Sovjetska Republika · Vidi više »

Slovački narodni preporod

Slovački narodni preporod (slovač. Slovenské národné obrodenie) naziv je pokreta koji je doveo do oblikovanja nacionalne svijesti Slovaka i u konačnici do stvaranja suvremene slovačke nacije.

Novi!!: Česi i Slovački narodni preporod · Vidi više »

Slovaci

Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).

Novi!!: Česi i Slovaci · Vidi više »

Sobrance

Sobrance (mađ. Szobránc, njem. Sobranz) je grad u Košičkom kraju u istočnoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Sobrance · Vidi više »

Spišská Belá

Spišská Belá (mađ. Szepesbéla, njem. Zipser Bela, polj. Biała Spiska) grad je u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Spišská Belá · Vidi više »

Spišská Nová Ves

Spišská Nová Ves (mađ. Igló, njem. (Zipser) Neu(en)dorf) je grad u Košičkom kraju u istočnoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Spišská Nová Ves · Vidi više »

Spišská Stará Ves

Spišská Stará Ves (mađ. Szepesófalu, njem. Alt(en)dorf, polj. (Stara) Spiska Wieś) grad je u Prešovskom kraju u sjeveroistočnoj Slovačkoj na samoj granici s Poljskom.

Novi!!: Česi i Spišská Stará Ves · Vidi više »

Spišské Podhradie

Spišské Podhradie (mađ. Szepesváralja, njem. Kirchdorf) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj koji upravno pripada okrugu Levoča.

Novi!!: Česi i Spišské Podhradie · Vidi više »

Spišské Vlachy

Spišské Vlachy (mađ. Szepesolaszi, njem. Wlachi, Wlachy or Wallendorf) je grad u Košičkom kraju u središnjem djelu istočne Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Spišské Vlachy · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Česi i Srbija · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Novi!!: Česi i Srednji vijek · Vidi više »

Srpska čitaonica u Osijeku

Srpska čitaonica u Osijeku je bilo jedno od osječkih društava s kraja 19.

Novi!!: Česi i Srpska čitaonica u Osijeku · Vidi više »

Stanislav Brebera

Stanislav Brebera (Přelouč, Češka, 10. kolovoza 1925. – Pardubice, Češka 11. svibnja 2012.) je češki kemičar.

Novi!!: Česi i Stanislav Brebera · Vidi više »

Stanovništvo Europe

Stanovništvo Europe po broju stanovnika po državama.

Novi!!: Česi i Stanovništvo Europe · Vidi više »

Stanovništvo Hrvatske

Stanovništvo Hrvatske obuhvaća sve osobe koje žive na teritoriju Republike Hrvatske, hrvatske i strane državljane.

Novi!!: Česi i Stanovništvo Hrvatske · Vidi više »

Stanovništvo Slovačke

Etnička struktura rema podacima iz 2011. godine Slovačka prema podacima sa zadnjeg popisa stanovništva iz 2011. godine ima 5,397,036 stanovnika, odnosno 110 stanovnika po km2.

Novi!!: Česi i Stanovništvo Slovačke · Vidi više »

Stanovništvo Srbije

Srbija premа popisu stanovništva iz 2011.

Novi!!: Česi i Stanovništvo Srbije · Vidi više »

Stará Ľubovňa

Stará Ľubovňa (mađarski: Ólubló, njemački: Altlublau, poljski: Stara Lubowla) grad je u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj u blizini granice s Poljskom.

Novi!!: Česi i Stará Ľubovňa · Vidi više »

Stará Turá

Stará Turá (njemački: Alt-Turn, mađarski: Ótura) je grad u zapadnoj Slovačkoj u Trenčinskom kraju.

Novi!!: Česi i Stará Turá · Vidi više »

Staro Petrovo Selo

Staro Petrovo Selo je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Česi i Staro Petrovo Selo · Vidi više »

Starohrvatska kruna

Starohrvatska kruna, često nazivana i Tomislavova kruna ili Zvonimirova kruna pojam je koji, osim fizičke krune, označava i virtualnu krunu i Hrvatsko Kraljevstvo u državnopravnom smislu.

Novi!!: Česi i Starohrvatska kruna · Vidi više »

Strážske

Strážske (mađarski: Őrmező, njemački: Straschke) je grad u Košičkom kraju u istočnoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Strážske · Vidi više »

Stupava

Stupava (mađ: Stomfa, njem: Stampfen) je grad u Bratislavskom kraju u zapadnoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Stupava · Vidi više »

Stupnik

Stupnik je općina u Hrvatskoj, smještena u Zagrebačkoj županiji.

Novi!!: Česi i Stupnik · Vidi više »

Suđenice

Suđenice, Dublin Suđenice su u mitologiji božansko trojstvo koje određuje čovjekovu sudbinu.

Novi!!: Česi i Suđenice · Vidi više »

Sukošan

Sukošan je mjesto i općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Česi i Sukošan · Vidi više »

Svätý Jur

Svätý Jur (mađarski: Szentgyörgy, njemački: Sankt Georgen) je grad u Bratislavskom kraju u zapadnoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Svätý Jur · Vidi više »

Sveti Petar Orehovec

Sveti Petar Orehovec je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Česi i Sveti Petar Orehovec · Vidi više »

Sveučilište Komenskog

Komenskovo sveučilište Sveučilište Komenskog (slov. Univerzita Komenského v Bratislave) najstarije je i najveće slovačko sveučilište, s većinom fakulteta smještenih u Bratislavi.

Novi!!: Česi i Sveučilište Komenskog · Vidi više »

Svidník

'''Centar Svidníka ''' Svidník (mađ. Ferencvágása, njem. Oberswidnik) grad je u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Svidník · Vidi više »

Svit

Svit (mađarski: Szvit, njemački: Svit) grad je u Prešovskom kraju u sjeveroistočnoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Svit · Vidi više »

Tena (djelo)

Tena je pripovijetka Josipa Kozarca.

Novi!!: Česi i Tena (djelo) · Vidi više »

Tisovec

Tisovec (mađ. Tiszolc) (njem. Theissholz) je grad u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Tisovec · Vidi više »

Tlmače

Tlmače (mađ. Garamtolmács) je grad u Nitranskom kraju u središnjoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Tlmače · Vidi više »

Tomáš Baťa

Tomáš Baťa (Zlín, 3. travnja 1876. – Otrokovice, 12. srpnja 1932.) bio je osnivač poduzeća za proizvodnju obuće Bata i jedan od najvećih poduzetnika svoga vremena.

Novi!!: Česi i Tomáš Baťa · Vidi više »

Tominovac

Tominovac je naselje u Republici Hrvatskoj, Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu grada Kutjeva.

Novi!!: Česi i Tominovac · Vidi više »

Tornaľa

Tornaľa (mađ. Tornalja), između 1948. – 1992. kao Šafárikovo, je grad u Banskobistričkom kraju u Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Tornaľa · Vidi više »

Trapistički red

Trapistički novak čita u svojoj sobi Trapisti su katolički monaški red koji slijedi Pravilo sv. Benedikta.

Novi!!: Česi i Trapistički red · Vidi više »

Trebišov

Trebišov (mađ. Tőketerebes, njem. Trebischau) je grad u Košičkom kraju u istočnoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Trebišov · Vidi više »

Trenčianske Teplice

Trenčianske Teplice (njem. Trentschinteplitz, mađ. Trencsénteplic) je grad u zapadnoj Slovačkoj u Trenčinskom kraju.

Novi!!: Česi i Trenčianske Teplice · Vidi više »

Trenčin

Trenčin (slo. Trenčín) je grad u Slovačkoj Republici, središte regije Považie i središte Trenčianskog kraja.

Novi!!: Česi i Trenčin · Vidi više »

Trianonski ugovor

Potpisivanje Trianonskog ugovora Trianonski ugovor potpisan je 4. lipnja 1920. godine u palači Trianon u Versaillesu u Francuskoj, između Saveznika i Mađarske.

Novi!!: Česi i Trianonski ugovor · Vidi više »

Tridesetogodišnji rat

Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648., ponajprije u Srednjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, no njegovi su glavni akteri bile skoro sve kontinentske države.

Novi!!: Česi i Tridesetogodišnji rat · Vidi više »

Trnava (Slovačka)

Trnava (njem. Tyrnau, mađ. Nagyszombat, lat. Tyrnavia) grad je na zapadu Slovačke.

Novi!!: Česi i Trnava (Slovačka) · Vidi više »

Trstená

Trstená (mađ. Trsztena, polj. Trzciana) grad je u Žilinskom kraju u sjevernoj Slovačkoj u blizini granice s Poljskom.

Novi!!: Česi i Trstená · Vidi više »

Turzovka

Turzovka (mađ. Turzófalva) grad je u Žilinskom kraju u sjeverozapadnoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Turzovka · Vidi više »

Tvrdošín

Tvrdošín (mađ. Turdossin, njem. Turdoschin, polj. Twardoszyn) je grad u Žilinskom kraju u sjevernoj Slovačkoj u blizini granice s Poljskom.

Novi!!: Česi i Tvrdošín · Vidi više »

UDBA

Uprava državne sigurnosti (sr. Uprava državne bezbednosti, slo. Uprava državne varnosti), skraćeno UDBA ili UDB, bila je tajna policija za vrijeme druge Jugoslavije, a nastala je 1946. godine preustrojem OZNE u vojnu obavještajnu službu KOS i civilnu UDBA-u. Od 1966.

Novi!!: Česi i UDBA · Vidi više »

Ukrajinci u Hrvatskoj

Kobzar iz Zagreba (1987.), Kulturno-prosvjetno društvo Rusina i Ukrajinaca Zagreba. Slavonskoga Broda Šumeću kod Slavonskoga Broda Ukrajinci u Hrvatskoj (ukr. Українці у Хорватії, u Brodskom posavlju poznati i kao Galcijani) jedna su od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske.

Novi!!: Česi i Ukrajinci u Hrvatskoj · Vidi više »

Uzlop

Uzlop (njemački: Oslip, mađarski: Oszlop) je naselje i općina u austrijskoj saveznoj državi Gradišće, administrativno pripada Kotaru Željezno-okolica.

Novi!!: Česi i Uzlop · Vidi više »

Vaclav IV. Luksemburški

Vaclav IV. ili Vjenceslav (Nürnberg, 26. veljače 1361. – Prag, 16. kolovoza 1419.), češki kralj (1363. – 1419.) i rimsko-njemački kralj (1376. – 1400.); sin i nasljednik Karla IV. iz dinastije Luksemburg.

Novi!!: Česi i Vaclav IV. Luksemburški · Vidi više »

Vajsov misal

Vajsov misal, punim imenom Rimski misal slověnskim jezikom prěsv.

Novi!!: Česi i Vajsov misal · Vidi više »

Vancouver

Vancouver (eng. izgovor /vænˈkuːvər/; hrv. izgovor vankúver) je obalni grad smješten u regiji Lower Mainlandu, u Britanskoj Kolumbiji, Kanada.

Novi!!: Česi i Vancouver · Vidi više »

Varteks

Varteks je hrvatska tvrtka sa sjedištem u Varaždinu.

Novi!!: Česi i Varteks · Vidi više »

Václav Havel

Václav Havel (Prag, 5. listopada 1936. – Hrádeček, Vlčice, 18. prosinca 2011.), češki političar i pisac, jedan od ključnih ljudi tijekom pokreta zvanog Baršunasta revolucija.

Novi!!: Česi i Václav Havel · Vidi više »

Václav Neumann

Václav Neumann (Prag, 29. rujna 1920. – Beč, 2. rujna 1995.) bio je češki dirigent i violinist.

Novi!!: Česi i Václav Neumann · Vidi više »

Veľký Šariš

Veľký Šariš (mađ. Nagysáros, njem. Groß-Scharosch) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Veľký Šariš · Vidi više »

Veľký Krtíš

Veľký Krtíš (mađ. Nagykürtös, njem. Theissholz) je grad u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Veľký Krtíš · Vidi više »

Veľký Meder

Veľký Meder (mađ. Nagymegyer, od 1948. do 1990. kao Čalovo) je grad u jugozapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju.

Novi!!: Česi i Veľký Meder · Vidi više »

Velika Ludina

Velika Ludina je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Novi!!: Česi i Velika Ludina · Vidi više »

Velika Njemačka

Srednjoj Europi (1937.) Velika Njemačka (njemački: Großdeutschland) je izraz koji obuhvaća njemačku državu na prostoru svih njemačkih govornih područja i područja gdje većinski žive Nijemci.

Novi!!: Česi i Velika Njemačka · Vidi više »

Veliki Grđevac

Veliki Grđevac je općina u Republici Hrvatskoj, u sastavu Bjelovarsko-bilogorske županije.

Novi!!: Česi i Veliki Grđevac · Vidi više »

Veliki Zdenci

Veliki Zdenci su naselje koje upravno pripada gradu Grubišnom Polju.

Novi!!: Česi i Veliki Zdenci · Vidi više »

Velikosrpska propaganda

Velikosrpska propaganda je s lažnim tvrdnjama proizvodila mržnju prema susjednim narodima Albancima, Bošnjacima, Hrvatima i Crnogorcima kako bi poticala rušilački, osvetnički i ubilački nagon radi provođenja ciljeva velikosrpske ideologije.

Novi!!: Česi i Velikosrpska propaganda · Vidi više »

Vilém Blodek

Vilém Blodek (Prag, 3. listopada 1834. – Prag, 1. svibnja 1874.) bio je češki flautist, skladatelj i pijanist.

Novi!!: Česi i Vilém Blodek · Vidi više »

Vlado Milunić

Vlado Milunić (Zagreb, 3. ožujka 1941. – 17. rujna 2022.) bio je češki arhitekt hrvatskog podrijetla te predavač na Češkom tehničkom sveučilištu u Pragu (ČVUT).

Novi!!: Česi i Vlado Milunić · Vidi više »

Volinjski pokolj

Poljaci Stanovništvo Republike Poljske s materinskim jezikom ukrajinskim i rusinskim, prema popisu stanovništva iz 1931. godine Dominantnost stanovništva ukrajinskog jezika nad stanovništvom poljskog jezika u Volinjskom vojvodstvu prema popisu iz 1931. Woli Ostrowieckiej Varšavi Spomenik Tragediji Volinjskoj u Varšavi Wroclawu Obelisk u Kłodzku Spomenik u Krakovu Spomenik u Gdanjsku Spomenik u Przemyślu Michniów, spomenik „Požar Volinja” Aleja žrtava genocida OUN-UPA u Legnici Volinjski pokolj počinili su ukrajinski nacionalisti s aktivnom, čestom podrškom mjesnog ukrajinskog stanovništva prema manjinskim Poljacima nekadašnjeg Volinjskog vojvodstva (za vrijeme rata pod vlašću Komesarijata države Ukrajine), za vrijeme nacističke okupacije poljske, u razdoblju od veljače 1943.

Novi!!: Česi i Volinjski pokolj · Vidi više »

Vranov nad Topľou

Vranov nad Topľou (mađ. Varannó, njem. Frö(h)nel / Vronau an der Töpl) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Vranov nad Topľou · Vidi više »

Vršac

Vršac (srp. Вршац, mađ.: Versec, Versecz, nje.: Werschetz, rum.: Vârşeţ, tur.: Virşac) je grad u autonomnoj pokrajini Vojvodini, u Republici Srbiji.

Novi!!: Česi i Vršac · Vidi više »

Vráble

Vráble (mađarski: Verebély) je grad u Nitranskom kraju u zapadnoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Vráble · Vidi više »

Vrútky

Vrútky (njem. Ruttek, mađ. Ruttka) je grad u sjevernoj Slovačkoj u Žilinskom kraju.

Novi!!: Česi i Vrútky · Vidi više »

Vrbové

Vrbové (njem. Werbau, mađ. Verbó) je grad u zapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju upravno pripada Okrugu Piešťany.

Novi!!: Česi i Vrbové · Vidi više »

Vukovarsko-srijemska županija

Županijska Palača u Vukovaru. Vukovarsko-srijemska županija je najistočnija hrvatska županija i nalazi se na prostoru istočne Slavonije i zapadnog Srijema.

Novi!!: Česi i Vukovarsko-srijemska županija · Vidi više »

Vysoké Tatry

Administrativna podjela grada Vysoké Tatry (mađ. Magastátra, njem. Hohe Tatra) grad je u Prešovskom kraju u sjeveroistočnoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Vysoké Tatry · Vidi više »

Wojciech Jaruzelski

Wojciech Witold Jaruzelski (Kurów, 6. srpnja 1923. – Varšava, 25. svibnja 2014.), bio je umirovljeni general i poljski komunistički vođa, odgovoran za zabranu i pokušaje slamanja djelovanja sindikata Solidarnost.

Novi!!: Česi i Wojciech Jaruzelski · Vidi više »

Zagrebačka biskupija

Zagrebačka biskupija je bila uspostavljena oko 1094., točnije - po povijesnim vrelima - između druge polovice 1093. i prve polovice 1095. godine da bi bila glavni oslonac ugarske vlasti na području od Drave do Gvozda, a da bi tu zadaću mogla što bolje obavljati, potpala je pod ugarskog nadbiskupa, po svemu se čini kaločkoga.

Novi!!: Česi i Zagrebačka biskupija · Vidi više »

Zakarpatje

Grb Zakarpatske oblasti u Ukrajini Zakarpatska oblast na administrativnoj podjeli Ukrajine Zakarpatje na karti Čehoslovačke iz 1928. godine Zakarpatje ili Zakarpatska Ukrajina (ukrajinski: Закарпаття, Закарпатська Україна, rumunjski: Transcarpatia, poljski: Zakarpacie, mađarski: Kárpátalja) je pokrajina smještena većim dijelom u zapadnoj Ukrajini te manjim dijelom u Slovačkoj, Poljskoj i Rumunjskoj.

Novi!!: Česi i Zakarpatje · Vidi više »

Zapadni Slaveni

Zapadni Slaveni.- Jedna od triju grana slavenskih naroda indoeuropske jezične obitelji nastanjeni u središnjoj Europi na područjima današnjih država: Poljske, Češke, Slovačke i Njemačke.

Novi!!: Česi i Zapadni Slaveni · Vidi više »

Zdeněk Miler

Zdeněk Miler (21. veljače 1921. – 30. studenoga 2011.) bio je češki animator i ilustrator koji je nabolje poznat po svojem animiranom serijalu Krteku o simpatičnoj krtici.

Novi!!: Česi i Zdeněk Miler · Vidi više »

Zdenka Čuhnil

Zdenka Čuhnil (Pakrac, 9. siječnja 1949.) je hrvatska političarka, češkog podrijetla.

Novi!!: Česi i Zdenka Čuhnil · Vidi više »

Zemlje Krune sv. Stjepana

Zemlje Krune sv.

Novi!!: Česi i Zemlje Krune sv. Stjepana · Vidi više »

Zemlje Krune sv. Vaclava

Zemlje Krune sv.

Novi!!: Česi i Zemlje Krune sv. Vaclava · Vidi više »

Zemljopis Irana

Zemljopis Irana u orografskom smislu karakteriziraju visoki planinski lanci koji zauzimaju zapad i sjever zemlje, prostrana unutrašnja visoravan, te relativno uska ravničarska područja uz obale.

Novi!!: Česi i Zemljopis Irana · Vidi više »

Zlaté Moravce

Zlaté Moravce (mađ. Aranyosmarót, njem. Goldmorawitz) je grad u Nitranskom kraju u središnjoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Zlaté Moravce · Vidi više »

Zrenjaninska biskupija

Zrenjaninska biskupija je jedna od teritorijalnih jedinica Katoličke Crkve u Srbiji.

Novi!!: Česi i Zrenjaninska biskupija · Vidi više »

ZTD Hrvatski sokol

Zagrebačko tjelovježbeno društvo "Hrvatski sokol" (ZTD "Hrvatski sokol") je hrvatski gimnastički klub iz Zagreba.

Novi!!: Česi i ZTD Hrvatski sokol · Vidi više »

Zvolen

Zvolen (mađ. Zólyom, njem. Altsohl) je grad u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj.

Novi!!: Česi i Zvolen · Vidi više »

16. siječnja

16.

Novi!!: Česi i 16. siječnja · Vidi više »

17. Otvoreno prvenstvo Hrvatske u taekwondou

17.

Novi!!: Česi i 17. Otvoreno prvenstvo Hrvatske u taekwondou · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Česi i 2008. · Vidi više »

2020.

2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Česi i 2020. · Vidi više »

23. svibnja

23.

Novi!!: Česi i 23. svibnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Čeh.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »