Brže od pregledniku!
21 odnosi: Aasivissuit – Nipisat, Araukanci, Arktik, Čukči, Čukotsko more, Čuvani, Beringija, Beringov prolaz, Daleki istok Rusije, Diomedovi otoci, Eskimsko-aleutski narodi, Ferdinand von Wrangel, Jakuti, Kratersko jezero, Operacija Anadir, Plantago jurtzevii, Rt Dežnjev, Sibirski haski, Sjevernotunguski jezici, Veliki Diomed, Vunasti nosorog.
Aasivissuit – Nipisat
Aasivissuit – Nipisat je naziv za lovno područje od oko 417.800 ha na subarktiku, na zapadnoj obali Grenlanda, u općini Qeqqata, a prostire se od otoka Nipisata na zapadu do Aasivissuita kod ledene kape na istoku.
Novi!!: Čukotski poluotok i Aasivissuit – Nipisat · Vidi više »
Araukanci
Djevojčica iz plemena Mapuche ruca (kuća) mapuche Indijanaca poglavica Pincen Araukanci (Araucan; Španjolski: Araucano; pl. Araucanos).- Ime plemenima koja govore jezicima porodice Araucanian u Čileu i Argentini.
Novi!!: Čukotski poluotok i Araukanci · Vidi više »
Arktik
Države za teritorijem na dijelu Arktičkog područja Arktik, polarno područje oko Sjevernog pola, površine oko 26 400 000 km2.
Novi!!: Čukotski poluotok i Arktik · Vidi više »
Čukči
Čukči (ruski: чукчи (množina), чукча (jednina)) su autohtoni narod koji nastanjuje Čukotski poluotok obale Čukotskog i Beringovog mora te Arktičkog oceana unutar Ruske Federacije.
Novi!!: Čukotski poluotok i Čukči · Vidi više »
Čukotsko more
Karta Čukotskog mora. Čukotsko more (ruski:Чукотское море) rubno je more Arktičkog oceana.
Novi!!: Čukotski poluotok i Čukotsko more · Vidi više »
Čuvani
Čuvani ili Čuvanci (ruski: Чуванцы) su jedan od četrdesetak malobrojnih sjevernih naroda koje kao takve priznaje ruska vlada.
Novi!!: Čukotski poluotok i Čuvani · Vidi više »
Beringija
Razine mora (označene plavom) i kopna (označene smeđom) Beringije izražene u metrima od prije 21.000 godina do danas. Beringija ili Beringov kopneni most danas je definirano kao kopneno i morsko područje na čijem se zapadu nalazi rijeka Lena u Sibiru; na istoku rijeka Mackenzie u Kanadi; na sjeveru Čukotsko more na 72° SGŠ; a na jugu Kamčatka.
Novi!!: Čukotski poluotok i Beringija · Vidi više »
Beringov prolaz
Satelitska snimka Beringovog prolaza (NASA) Pomorska karta Beringovog prolaza Beringov prolaz je tjesnac između najistočnije točke (169º44'W) Azije i najzapadnijeg mjesta Amerike (168° 05' W), što znači da se proteže između Rusije i SADa (Aljaska).
Novi!!: Čukotski poluotok i Beringov prolaz · Vidi više »
Daleki istok Rusije
Dalekoistočni federalni okrug (označen crvenom bojom) Daleki istok Rusije ili Ruski daleki istok (rus. Да́льний Восто́к России) područje je na istoku Rusije koje je najudaljenije od Moskve.
Novi!!: Čukotski poluotok i Daleki istok Rusije · Vidi više »
Diomedovi otoci
Diomedovi otoci (engleski: Diomede Islands, ruski: Острова́ Диоми́да, Острова Гво́здева) dva su mala otoka u Beringovu prolazu.
Novi!!: Čukotski poluotok i Diomedovi otoci · Vidi više »
Eskimsko-aleutski narodi
Eskimsko-aleutski narodi, manja skupina arktičkih naroda nastanjeni od Čukotskog poluotoka na krajnjem sjeveroistoku Rusije, otočnom području Barentsovog mora i sjevernoj obali Sjeverne Amerike.
Novi!!: Čukotski poluotok i Eskimsko-aleutski narodi · Vidi više »
Ferdinand von Wrangel
Ferdinand von Wrangel Barun Ferdinand von Wrangel (ruski: Фердина́нд Петро́вич Вра́нгель, Ferdinand Petrovič Vrangel; (rođen 9. veljače 1797. u Pskovu – umro 1870.) ruski moreplovac, polarni istraživač i admiral. Podrijetlom je bio baltički Nijemac. Sudjelovao je na putu oko svijeta brodom "Kamčatka" (1817. – 1819.) pod vodstvom Vasilija Golovnjinog. Od 1820. do 1824. istražuje sjeverni primorski pojas istočnog Sibira, a od 1825. do 1827. vodi drugu rusku ekspediciju oko svijeta. Od 1829. do 1835. bio je guverner ruskog dijela Aljaske, a zatim ministar mornarice. Kada je carska vlada 1867. godine prodala Aljasku SAD-u žestoko je prosvjedovao. Njegov glavni uradak bila je knjiga Putovanje po sjevernim obalama Sibira i po Ledenom moru 1820. – 1825. (1841.).
Novi!!: Čukotski poluotok i Ferdinand von Wrangel · Vidi više »
Jakuti
Jakuti Jakuti (sami se nazivaju Sahalar, jakutski:Сахалар) su narod turkijske jezične grupe naseljen u istočnom Sibiru, pretežno u bazenu rijeke Lene i njezinih pritoka u Jakutiji, Ruska Federacija.
Novi!!: Čukotski poluotok i Jakuti · Vidi više »
Kratersko jezero
Jezero Toba, najveće kratersko jezero vulkanskog podrijetla Kratersko jezero je jezero koje se formiralo u vulkanskim kraterima ili kalderama kao što je maar ili rjeđe u udarnim kraterima nastalih udarom nekog nebeskog tijela, pretežito meteorita, te umjetnim udubljenjima koje je napravio čovjek.
Novi!!: Čukotski poluotok i Kratersko jezero · Vidi više »
Operacija Anadir
teretnog broda Fizik Kurčatov snimljena u studenom 1962 u kubanskoj luci. Brod je bio korišten u Operaciji Anadir. Operacija Anadir (rus:Анадырь) bila je sovjetska prikrivena operacija dostave: balističkih projektila, bombardera srednjeg dometa, te jedne divizije mehaniziranog pješaštva na Kubu, kako bi se odvratila potencijalna invazija Sjedinjenih Američkih Država na taj otok, u jeku neuspjeha Invazije u Zaljevu svinja.
Novi!!: Čukotski poluotok i Operacija Anadir · Vidi više »
Plantago jurtzevii
Plantago jurtzevii, vrsta trputca s Dalekog istoka Rusije, točnije na Čukotskom poluotoku.
Novi!!: Čukotski poluotok i Plantago jurtzevii · Vidi više »
Rt Dežnjev
Beringovog prolaza Rt Dežnjev ili Rt Dežnjov (ruski: Мыс Дежнёва, u eskimsko-aleutskim jezicima Тугнехалха) rt je na krajnjem istoku azijskog kontinenta i ujedno najistočnija točka u kontinentalnom dijelu Euroazije.
Novi!!: Čukotski poluotok i Rt Dežnjev · Vidi više »
Sibirski haski
Sibirski haski (rus. сибирский хаски) je radni pas srednje veličine, koji pripada obitelji špiceva i podrijetlom je iz Sibira.
Novi!!: Čukotski poluotok i Sibirski haski · Vidi više »
Sjevernotunguski jezici
Sjevernotunguski jezici jedna od dviju glavnih skupina tunguskih jezika s područja Rusije i Kine, koja se dalje dijeli na tri podskupine s ukupno 4 jezika, evensku, evenačku i negidalsku.
Novi!!: Čukotski poluotok i Sjevernotunguski jezici · Vidi više »
Veliki Diomed
Mali Diomed (lijevo) i Veliki Diomed (desno) Veliki Diomed gledan s Maloga Diomeda. Veliki Diomed ili Ratmanovljev otok (rus. остров Ратманова ili Imaqliq) je ruski otok.
Novi!!: Čukotski poluotok i Veliki Diomed · Vidi više »
Vunasti nosorog
Ilustracija vunastog nosoroga. Vunasti nosorog (latinski: Coelodonta antiquitatis) pleistocenska je izumrla vrsta nosoroga čije je tijelo bilo prekriveno krznom.
Novi!!: Čukotski poluotok i Vunasti nosorog · Vidi više »
