Brže od pregledniku!
56 odnosi: Albanija, August Kovačec, Šušnjevica, Žejane, Čepić, Čepićko polje, Ćićarija, Belgija, Bunjevci, Crna Gora, Dalmacija, Decebal, Dobrudža, Engleski jezik, Frankapani, Germani, Goran Filipi, Gradišće, Hrvatski jezik, Istra, Istrorumunjski jezik, Jezik, Kelti, Krk, Letaj, Moldavci, Moliški Hrvati, Moravska, Morlaci, Nova Vas (Kršan), Ovčarstvo, Pohrvaćenje, Poreč, Rijeka, Rumunjski jezik, Sjeverna Makedonija, Slaveni, Talijanski jezik, Trajan, Turci, UNESCO, Valonci, Velebit, Vlasi u Hrvatskoj, Wales, Wikizvor, Zvončari, 1000., 117., 1204., ..., 1395., 14. stoljeće, 15. stoljeće, 16. stoljeće, 1700., 98.. Proširite indeks (6 više) »
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Novi!!: Ćiribirci i Albanija · Vidi više »
August Kovačec
August Kovačec August Kovačec (Donje Jesenje, 6. kolovoza, 1938.), akademik, profesor, leksikograf, te član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).
Novi!!: Ćiribirci i August Kovačec · Vidi više »
Šušnjevica
Šušnjevica je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Kršan, Istarska županija.
Novi!!: Ćiribirci i Šušnjevica · Vidi više »
Žejane
Žejane su maleno selo u sjevernom dijelu Istre, u blizini Muna i podno Šije, općina Matulji u Primorsko-goranskoj županiji.
Novi!!: Ćiribirci i Žejane · Vidi više »
Čepić
Čepić je naselje u Republici Hrvatskoj u sastavu Općine Oprtalj unutar Istarske županije.
Novi!!: Ćiribirci i Čepić · Vidi više »
Čepićko polje
Čepićko polje. Čepićko polje je krško polje u istočnim dijelu Istre na zapadnom podbrežju planine Učke.
Novi!!: Ćiribirci i Čepićko polje · Vidi više »
Ćićarija
Ćićarija je vapnenački vijenac na sjeveru Istre.
Novi!!: Ćiribirci i Ćićarija · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Ćiribirci i Belgija · Vidi više »
Bunjevci
Bunjevci jedna su od najbrojnijih grana hrvatskog naroda čija je kolijevka zapadna Hercegovina i kontinentalna Dalmacija, odakle su se u kasnijim vremenima naselili na području Velebita, Primorja, dijelovima Like i Gorskog kotara (Lič) i kasnije po Vojvodini, odnosno po Podunavlju i Potisju.
Novi!!: Ćiribirci i Bunjevci · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Ćiribirci i Crna Gora · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Ćiribirci i Dalmacija · Vidi više »
Decebal
Decebal (? – Sarmizegetusa, 106.) je posljednji kralj Dačana koji je vladao u razdoblju od 87. do 106. godine.
Novi!!: Ćiribirci i Decebal · Vidi više »
Dobrudža
Dobrudža Dobrudža (rumunjski: Dobrogea, bugarski: Добруджа) je crnomorska regija u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Ćiribirci i Dobrudža · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Ćiribirci i Engleski jezik · Vidi više »
Frankapani
Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.
Novi!!: Ćiribirci i Frankapani · Vidi više »
Germani
Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).
Novi!!: Ćiribirci i Germani · Vidi više »
Goran Filipi
Goran Filipi, Poreč, 2020. Goran Filipi, (Zadar, 18. siječnja 1954. – Medulin, 8. siječnja 2021.), jezikoslovac, leksikograf, sveučilišni profesor, književnik, akademik.
Novi!!: Ćiribirci i Goran Filipi · Vidi više »
Gradišće
Gradišće (njemački: Burgenland, bavarski: Burgnlånd, mađarski: Őrvidék, slovenski: Gradiščanska, prekomurski: Gradišče) je najistočna i najmlađa savezna zemlja (njem. Bundesland) Republike Austrije.
Novi!!: Ćiribirci i Gradišće · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Ćiribirci i Hrvatski jezik · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Ćiribirci i Istra · Vidi više »
Istrorumunjski jezik
Istrorumunjski jezik (ISO 639-3: ruo) jezik istočnoromanske skupine, kojim na sjeveru Istre u nekoliko sela, poglavito Žejane, Lanišće i Šušnjevica danas govori nekoliko stotina Ćiribiraca (555 do 1500; 1994).
Novi!!: Ćiribirci i Istrorumunjski jezik · Vidi više »
Jezik
Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.
Novi!!: Ćiribirci i Jezik · Vidi više »
Kelti
Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.
Novi!!: Ćiribirci i Kelti · Vidi više »
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Novi!!: Ćiribirci i Krk · Vidi više »
Letaj
Letaj je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Kršan, Istarska županija.
Novi!!: Ćiribirci i Letaj · Vidi više »
Moldavci
Moldavci (u vlastitom jeziku Moldoveni), romanski narod srodan Rumunjima, naseljen je u Republici Moldaviji (2 719 000) i drugim susjednm zemljama, u Ukrajini (294 000) i Rusiji (169 000).
Novi!!: Ćiribirci i Moldavci · Vidi više »
Moliški Hrvati
Moliški Hrvati (Molizanski Hrvati) dio su hrvatskog naroda i žive u regiji Molise u Italiji u selima Acquaviva Collecroce (hrvatski Kruč), San Felice del Molise (hrvatski Štifilić), Montemitro (hrvatski Mundimitar).
Novi!!: Ćiribirci i Moliški Hrvati · Vidi više »
Moravska
Moravska (češki i slovački: Morava, mađ. Morvaország; polj. Morawy; njem. Mähren) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci Moravi, koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine.
Novi!!: Ćiribirci i Moravska · Vidi više »
Morlaci
Morlaci Morlaci (Mavrovlasi, Morovlasi ili Crni Vlasi; na grčkom: Μαυροβλάχοι, što znači "Crni Vlasi"; iz latinskih dokumenata: Nigri Latini) vlaška nomadska etnička skupina u jadranskom zaleđu nastala stapanjem rimskih kolonista i autohtonih balkanskih naroda poput Ilira i Tračana.
Novi!!: Ćiribirci i Morlaci · Vidi više »
Nova Vas (Kršan)
Nova Vas je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Kršan, Istarska županija.
Novi!!: Ćiribirci i Nova Vas (Kršan) · Vidi više »
Ovčarstvo
Australske Merino ovce Ovce u Patagoniji, Argentina Ovčarstvo je grana stočarstva koja se bavi uzgojem ovaca i njihovim iskorištavanjem radi dobivanja vune, mlijeka i mesa.
Novi!!: Ćiribirci i Ovčarstvo · Vidi više »
Pohrvaćenje
Pohrvaćenje ili kroatizacija je društveni, politički, jezični, kulturni i povijesni proces asimilacije pojedinaca ili društvenih skupina prihvaćanjem hrvatske kulture, običaja, jezika i identiteta, najčešće naseljavanjem i prebivanjem u Hrvatskoj i na područjima gdje žive Hrvati.
Novi!!: Ćiribirci i Pohrvaćenje · Vidi više »
Poreč
Poreč (tal. Parenzo, lat. Parens ili Parentium) je grad na zapadu Hrvatske smješten na zapadnoj obali poluotoka Istre.
Novi!!: Ćiribirci i Poreč · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Ćiribirci i Rijeka · Vidi više »
Rumunjski jezik
Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.
Novi!!: Ćiribirci i Rumunjski jezik · Vidi više »
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Novi!!: Ćiribirci i Sjeverna Makedonija · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Ćiribirci i Slaveni · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Ćiribirci i Talijanski jezik · Vidi više »
Trajan
'''Trajan''' Marko Ulpije Trajan (53. – 117. godine).
Novi!!: Ćiribirci i Trajan · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Ćiribirci i Turci · Vidi više »
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Novi!!: Ćiribirci i UNESCO · Vidi više »
Valonci
Valonci su frankofonski narod u Belgiji, odnosno pokrajini Valoniji.
Novi!!: Ćiribirci i Valonci · Vidi više »
Velebit
ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.
Novi!!: Ćiribirci i Velebit · Vidi više »
Vlasi u Hrvatskoj
Vlasi u Hrvatskoj su jedna od 22 priznate nacionalne manjine u Hrvatskoj.
Novi!!: Ćiribirci i Vlasi u Hrvatskoj · Vidi više »
Wales
Wales (vel. Cymru) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Nalazi se na jugozapadu britanskog otoka i ima izlaz na Irsko more. Wales nije politički neovisan od 1282. godine. To je keltska regija u kojoj se govori i velškim jezikom iako su keltski elementi u Engleskoj i Škotskoj gotovo iščezli. Zaštitnik Walesa je Sveti David.
Novi!!: Ćiribirci i Wales · Vidi više »
Wikizvor
Logo Wikizvora Wikizvor je Wikipedijin sestrinski projekt koji djeluje s ciljem stvaranja zbirke besplatnih originalnih tekstova, ali i prijevoda tih tekstova na različite jezike.
Novi!!: Ćiribirci i Wikizvor · Vidi više »
Zvončari
Zvončari su najpoznatiji ophodnici stočarske pokladne magije u Hrvatskoj, a najbogatije zvončarskim skupinama je područje Kastavštine.
Novi!!: Ćiribirci i Zvončari · Vidi više »
1000.
Bez opisa.
Novi!!: Ćiribirci i 1000. · Vidi više »
117.
Bez opisa.
Novi!!: Ćiribirci i 117. · Vidi više »
1204.
Bez opisa.
Novi!!: Ćiribirci i 1204. · Vidi više »
1395.
Bez opisa.
Novi!!: Ćiribirci i 1395. · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ćiribirci i 14. stoljeće · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ćiribirci i 15. stoljeće · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ćiribirci i 16. stoljeće · Vidi više »
1700.
Bez opisa.
Novi!!: Ćiribirci i 1700. · Vidi više »
98.
Bez opisa.
Novi!!: Ćiribirci i 98. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Istranski Vlasi, Istranski vlasi, Istrorumunji, Ćići.
